Kapacitet sredstava za rad

Sposobnost sredstava za rad da obave određeni zadatak, tj. proizvedu

određenu količinu proizvoda ili izvrše usluge nazivamo kapacitetom. Kapacitet
je kompleksna veličina koja je rezultat ukupnog djelovanja svih faktora
proizvodnje i njihovog racionalnog povezivanja.

Pod kapacitetom sredstava za rad podrazumijevamo sposobnost, mogućnost

tih sredstava da u određenoj jedinici vremena (sat, dan, mjesec, godina)
proizvedu određeni broj proizvoda ili izvrše usluge određenog kvaliteta uz
odgovarajući utrošak predmeta rada i u.češće radne snage.

Kapacitet sredstava za rad ne ovisi samo o njihovim tehničkim ka-

rakteristikama već i o radnoj snazi i predmetima rada, kao i organiziranju svih
tih elemenata u procesu reprodukcije.

Za kapacitet su vezane dvije stvari, i to: kvantitet, tj. određena količina i

kvalitet, odnosno da se proizvedu proizvodi određenog kvaliteta. S tim u vezi
govorimo o kvantitativnom i kvalitativnom kapacitetu.

Kvantitativni kapacitet je sposobnost sredstava za rad, grupe sredstava,

pogona, preduzeća da proizvode određenu količinu proizvoda ili prerade
određenu količinu sirovina i materijala.

Međutim, pored ostvarenog kvantiteta proizvodnje, ta proizvodnja je

svrsishodna ako je propisanog kvaliteta. Znači, pored sposobnosti da se
proizvede određeni broj proizvoda, neophodno je da su ti proizvodi
odgovarajućeg kvaliteta. Tako npr. jedna mašina može za jedan sat rada
količinski proizvesti 20 kom. proizvoda, ali kvalitetno samo 15 komada.
Kvantitativni kapacitet prema proizvodnoj sposobnosti sredstava za rad dijeli
se na:
- maksimalni kapacitet
- radni kapacitet
- minimalni kapacitet

Maksimalni kapacitet naziva se još instalirani, ugrađeni, tehnički, teorijski. On

predstavlja maksimalni broj komada proizvoda koje može proizvesti neko
sredstvo za rad kada radi bez prekida (24 časa) od momenta instaliranja do
kraja funkcioniranja u procesu reporodukcije.

Međutim, maksimalna sposobnost proizvodnje sredstava za rad skoro nikada

se ne može ostvariti, pa ovaj kapacitet zovemo još i teorijskim, jer predstavlja
teoretsku mogućnost koja se po pravilu ne ostvaruje. U slučaju da se mašina
koristi i preko maksimalne sposobnosti, dolazi do kvara i loma te mašine.
Ipak, za svako sredstvo za rad važno je definirati maksimalni kapacitet, jer u
odnosu na njega mjerimo stepen ostvarenja kapaciteta.
Gledano s ekonomskog stanovišta, maksimalni kapacitet ne daje maksimalne
efekte.

Radni ili realni, normalni, proizvodni, planski kapacitet je stvarna spo-

sobnost proizvodnje jednog sredstva za rad pod normalnim intenzitetom
korišćenja. Ovaj kapacitet je uvijek manji od maksimalnog. Razlika između
maksimalnog i normalnog kapaciteta sastoji se u normalnim zastojima koji se
odnose na: dnevne pauze, subote, nedjelje, praznike, promjene smjena,
tekuće održavanje i si.

Minimalni kapacitet je minimalna sposobnost nekog sredstva da proizvede

najmanji broj proizvoda. Svako sredstvo za rad pored maksimalnog
kapaciteta, ima i minimalni kapacitet. Ovaj kapacitet je donja granica
korišćenja sredstva, a kada bi preduzeće minimalno koristilo kapacitete,
poslovalo bi sa gubitkom.
Navedene vrste kapaciteta nazivamo zajedničkim imenom tehnički ka-
paciteti, zato što su određeni tehničkim karakteristikama sredstava za rad.
Nasuprot tehničkim kapacitetima postoje ekonomski ili optimalni kapacitet
korišćenja , sredstava za rad.

Ekonomski ili optimalni kapacitet je onaj stepen korišćenja kapaciteta pri

kome se ostvaruju najniži troškovi po jedinici proizvoda ili usluga. Ekonomski
kapacitet je manji od maksimalnog i on se realizira od 75 do 90% korišćenja
maksimalnog kapaciteta.
U preduzeću postoje i nabavljaju se razna sredstva za rad. S tim u vezi
potrebno je prilikom nabavljanja kombinirati takva sredstva koja će doprinositi
ostvarivanju optimalnog kapaciteta. Posebno je važno da neka sredstva za
rad, zbog svojih tehničkih karakteristika, u nizu drugih sredstava, ne postanu
usko grlo ili da postoje slobodni kapaciteti.

Usko grlo predstavlja ono sredstvo za rad koje u grupi sredstava ima
najmanju propusnu moć, tj. čiji je kapacitet manji od kapaciteta ostalih
sredstava. Ovaj problem uskog grla može se riješiti na razne načine kao:
kooperacijom sa drugim proizvođačima, tj. da oni prerade ili proizvedu
određeni broj proizvoda, produžavanjem rada tog sredstva duže nego ostalih i
dr.
Nasuprot pojavi uskog grla,, u preduzeću može postojati slobodni kapacitet
sredstava za rad, koji u datom momentu nije zaposlen u preduzeću.

Također, pojava slobodnih kapaciteta mora se odmah riješavati tako npr. da

se proširuje proizvodni program, da se na slobodnim kapacitetima proizvodi
za drugog proizvođača, ili ako jedan od prethodnih načina nije moguć, onda
se vrši prodaja slobodnih kapaciteta.
Mjerenje kapaciteta u praksi predstavlja vrlo složen problem. S obzirom da
preduzeća proizvode više različitih proizvoda različitim ili istim sredstvima za
rad, kao glavni problem mjerenja kapaciteta pojavljuje se način mjerenja.
Razlikujemo nekoliko načina mjerenja kapaciteta, kao: količinom proizvedenih
gotovih proizvoda, ili izvršenih usluga, koji se mogu ostvariti pomoću
sredstava u jedinici vremena.
Ovaj način može se koristiti ako je homogena proizvodnja. Pored toga,
kapacitet se može mjeriti i količinom prerađenih sirovina koje preradi sredstvo
za rad. Ovaj način mjerenja kapaciteta koriste preduzeća koja intenzivno
koriste sirovine u proizvodnji gotovih proizvoda (npr. šećerane, rafinerije
nafte).
Kapacitet se može mjeriti i prostorom i zapreminom sredstava za rad (npr.
u vinarijama - zapremina bačvi ili cisterni).
Stepen korišćenja kapaciteta izračunavamo kada stavimo u odnos stvarnu
proizvodnju sa mogućom proizvodnjom.

Stvarna proizvodnja
Stepen korišćenja kapaciteta = -------------------------- x 100
Maksimalna proizvodnja
Primjer:
Preduzeće planira ostvariti maksimalnu proizvodnju od 1.000 kom. ženskih
kaputa. Na bazi evidencije stvarno je proizvedeno 750 kom. kaputa. Izračunati
stepen korišćenja kapaciteta.
Izrada:
Stvarna proizvodnja
Stepen korišćenja kapaciteta = --------------------------x 100
Maksimalna proizvodnja
odnosno 750/1000 x 100 = 75%
U ovom slučaju u preduzeću je ostvaren stepen korišćenja kapaciteta od
75%.

Pitanja za provjeru znanja:

1. Definirajte pojam kapaciteta.
2. Koje vrste kapaciteta poznajete?
3. Objasnite maksimalni kapacitet
4. Šta je radni a šta minimalni kapacitet?
5. Objasnite ekonomski ili optimalni kapacitet.
6. Kakva je razlika između maksimalnog i ekonomskog kapaciteta?
7. Sta je usko grlo i slobodni kapacitet?
8. Kako se može mjeriti kapacitet u preduzeću?
9. Kako se izračunava stepen korišćenja kapaciteta?