Slika 6.11.

Režim obrade u obradi rendisanjem

Iz izraza za glavno vrijeme obrade:

B B L vr
t g=i ∙ ∙ t d =i ∙ ∙
L ( )
L 1000 ∙ v r
∙ 1+
vp
odnosno:
B L 1+ k B
t g=i ∙ ∙ ∙ =i∙
L 1000 ∙ v r k s ∙ nL
gdje je k = vp/vr = 1,5 - 3 karakteristika mašine, slijedi broj duplih hodova:
k 1000
n L= ∙ ∙ v r , [ dh /min ]
1+ k L
odnosno brzina radnog hoda:
1+ k L
v r=v= ∙ ∙ n , [ m/min ]
k 1000 L

Završni dio časa:

Ukratko rezimirati sadržaj nastavnog časa, te ispitati i ocijeniti odgovarajući broj
učenika.

Izmjene i dopune:
 Slika 7.10. Proizvodne operacije obrade čeonim glodanjem

Završni dio časa:

Ukratko rezimirati sadržaj nastavnog časa.

Izmjene i dopune:
 Slika 7.15. Glave glodala

Geometrija glodala
Glodala spadaju u grupu višesečnih alata, što znači da imaju veći broj reznih
elemenata (zuba), a time i veći broj reznih ivica. Geometriju alata u obradi glodanjem čine
osnovne dimenzije (prečnik - D, širina - B, prečnik otvora ili drške - d), broj zuba glodala i
geometrija reznog klina (α, β i γ).
Kod alata za obimno glodanje, pored navedenih elemenata geometrije alata, uočava se
i ugao uspona spirale glodala ω i tzv. hinter pad spirale glodala K.

Slika 7.16. Osnovna geometrija glodala za obimno glodanje

Kod čeonih glodala geometrija reznog klina je definirana napadnim (κ) i pomoćnim
napadnim uglom (κ1), uglom vrha zuba (ε), uglom nagiba sečiva (λ), radijusom vrha zuba (r) i
geometrijom pomoćnog reznog klina (α1, β1 i γ1). Pored geometrije reznog klina geometrija
ovih alata je određena i uglom uspona spirale glodala ω.

Slika 7.17. Osnovna geometrija glodala za čeono glodanje

Završni dio časa:
Ukratko rezimirati sadržaj nastavnog časa.

Izmjene i dopune:
 1. Pokazatelj odnosa sirove i kalkulativne težine:
G
k i 3= s
Gk , (6.11)
2. Pokazatelj iskorištenja materijala cijelog proizvoda (sklopa):
n
∑ Gči
1
k in = n
∑ Gbi
1 , (6.12)
Gbi – bruto težina materijala i – tog dijela u konstrukciji,
Gči – čista težina materijala i – tog dijela u konstrukciji,
n – ukupan broj dijelova u konstrukciji.

3. Pokazatelj racionalnog izbora materijala:

n
∑ Gbvi
1
kr= n
∑ Gbi
1 , (6.13)
Gbvi – bruto – težina materijala višeg kvaliteta i – tog dijela u konstrukciji.

4. Pokazatelj učešća odlivaka:

G
k od= od
G , (6.14)
God – težina odlivaka.

5. Pokazatelj učešća otkovaka:

G
k ot = ot
G , (6.15)
Got – težina otkovaka.

6. Pokazatelj učešća mašinske obrade u ukupnoj obradi:

t maš
k maš =
tu , (6.16)
tmaš – vrijeme trajanja operacija mašinske obrade,
tu – ukupno vrijeme izrade određenog proizvoda ili dijela.

7. Pokazatelj učešća ručnog rada u ukupnoj obradi:

t
k ruč = ruč
tu , (6.17)
truč – vrijeme ručnog rada.

8. Pokazatelj pripreme za obradu:

t
k pr = pr
tu , (6.18)
tpr – vrijeme pripremnih operacija.
Izmjene i dopune:
PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: ..... 02.

201...

NASTAVNA JEDINICA: Analiza dijelova konstrukcije

TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa postupkom analize kontrole konstrukcije, te
kontrole, koju je neophodno izvesti da bi se analiza tehnologičnosti dijela mogla
izvesti.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:

Ukratko ponoviti prethodno obrađenu materiju, kako bi se lakše povezao sadržaj
nastavnog sata sa prethodno obrađenom materijom, te ocjeniti odgovarajući broj učenika.

Glavni dio časa:

Nakon završene analize cijele konstrukcije proizvoda1 pristupa se pojedinačnoj analizi

svakog dijela date konstrukcije. Analiza dijelova je potrebna da bi se stekao uvid u skup
zahtjeva kojima svaki dio konstrukcije treba udovoljiti. Bolje rečeno, da bi proizvod bio
tehnologičan, potrebno je ostvariti tehnologičnost svakog dijela koji ulazi u sastav proizvoda.
Pokazatelji tehnologičnosti proizvoda, kao što su: k j, kt, ki1, ki2, ki3, kin, kmaš i kprip, primjenjuju
se i prilikom ispitivanja tehnologičnosti dijelova.

Da bi se analiza tehnologičnosti dijela mogla izvesti, potrebno je izvršiti slijedeće:

1. Kontrolisati crteže dijelova u pogledu tehničko – konstruktivne ispravnosti.
2. Kontrolisati konfiguraciju dijela u pogledu mogućnosti izrade,
3. Kontrolisati propisani materijal u pogledu:
 kvaliteta materijala,
 uticaja materijala na cijenu izrade,
 stanja materijala (žaren, normaliziran, kaljen) i
 oblika materijala (vučen, valjan, otkovak).
4. Kontrolisati nominalne dimenzije, tolerancije i znakove obrade po pitanju:
 ispravnosti i sveobuhvatnosti datih kota,

1
Smatra se da proizvod ima više dijelova
  vrijednosti tolerancija i njihove nužnosti s obzirom na funkciju datog
dijela,
 znakova obrade i usklađenosti sa datim tolerancijama,
 kontrole mjernih nizova (nominalne mjere i tolerantnih polja).
Izmjene i dopune:

Izbor varijante tehnološkog procesa obrade mnogo zavisi od izbora polaznog

materijala, odnosno vrste i oblika pripremka (slika 6.7).

IZRADAK 1 PRIPREMCI
2
4
3
6
5 7
G = 289 g G = 1025 g G = 600 g G = 305 g

0. Pripremak
Valjana Otkovak Otpresak

1. Proces obrade Obrada skidanjem strugotine

1.1. Čeono tokarenje

Grubo čeono tokarenje (1)

Fino čeono tokarenje (1)

Grubo uzdužno tokarenje (2,3)

Fino uzdužno tokarenje (2 i 3)

1.2. Bušenje (4)

1.3. Unutrašnje tokarenje
Grubo (4)

Fino (4)

1.4. Poprečno tokarenje

Odsjecanje (7)

1.5. Čeono tokarenje

Grubo čeono tokarenje (5,6,7)

Fino čeono tokarenje (5,6,7)

2. Izradak

3. Otpadak

G = 736 g G = 311 g G = 16 g

Slika 6.7. Zavisnost varijante tehnološkog procesa od vrste pripremka

Izmjene i dopune:

10

Proizvodni troškovi DM / kom.

8

32,3
a
6

4 52

b
2

0
400 630 1000 1600 2500 4000 6300 10 000 16 000 25 000
Broj izradaka

Slika 6.9. Proizvodni troškovi

Izmjene i dopune:
 PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: .. 02.

201....

NASTAVNA JEDINICA: Izbor obradne mašine.

TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa karakteristikama koje treba analizirati pri izboru
obradne mašine i kriterijima pri izboru obradne mašine.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:
Ukratko ponoviti prethodno obrađenu materiju, kako bi se lakše povezao sadržaj
nastavnog sata sa prethodno obrađenom materijom, te ocjeniti odgovarajući broj učenika.
Glavni dio časa:
TEHNOLOŠKI POSTUPCI SA NUMERIČKIM I KOMPJUTERSKIM
UPRAVLJANJEM
Programiranje tehnoloških procesa je najvažnija aktivnost za uspješnu eksploataciju
NC i CNC obradnih sistema, uključujući i fleksibilne proizvodne sisteme (FPS).
Programiranje tehnoloških procesa za CNC mašine sadrži niz koraka koje treba realizirati da
se na osnovu:
 crteža izratka i pripremka,
 tehnološkog postupka operacijskih zahvata,
 plana stezanja obratka,
 mašine i alata za obradu,
 tehnoloških parametara obrade,
 geometrije izratka prilagođene izradi programa,
dobije u određenom obliku upravljački program (CAM) ispisan određenim slijedom i kodom2
po pravilima programskog jezika i na način (ISO 6983 ili DIN 66024) da ih upravljačka
jedinica numerički upravljane mašine može prihvatiti i obraditi.
Programiranje obradnih procesa za NC i CNC mašine izvode uglavnom tehnolozi
programeri koji trebaju poznavati tehnologiju obrade, karakteristike obradnih sistema, pravila

2
Kod je uređen skup pravila po kome se podaci predstavljeni u jednom obliku transformišu u drugi.
programiranja, postupke optimiranja obradnih procesa i druga znanja iz područja procesa
obrade i upravljačkih sistema – računara.
Pod programiranjem tehnoloških procesa obrade podrazumijeva se skup aktivnosti na
razradi, sistematizaciji, kodiranju, upisivanju informacija na odgovarajući nosač i prenošenju
u memoriju upravljačkog sistema.
Izmjene i dopune:

PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: ... 02..

201....

NASTAVNA JEDINICA: Sistemi kodiranja

TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa ISO i EIA sistemima kodiranja informacija.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:

Pripremiti odgovarajući broj kopija tabela ISO i EIA sistema kodiranja informacija,
glavnih i pomoćnih fukcija oba navedena sistema i podijeliti učenicima.

Glavni dio časa:

Sistemi kodiranja
Upravljački sistemi NC i CNC mašina tako su koncipirani da programirane
informacije prihvataju ako su napisane ili zadane u odgovarajućem razumljivom kodu. Pri
kodiranju informacije se zadaju u alfa – numeričkom obliku i prema tačno definisanim
pravilima i određenom redoslijedu.

Upravljački sistemi automatski prepoznaju sistem kodiranih informacija, mjernih

jedinica i sl. Postoji više sistema kodiranja od kojih se uglavnom primjenjuju ISO i EIA
sistemi kodiranja koji su prikazani na slici 7.1. i 7.2.
Sistem kodiranja pored osnovnih informacija (slika 7.1. i 7.2.) sadrži i dopunske
funkcije (tabela 7.1), te glavne funkcije (tabela 7.2).
Glavne funkcije predstavljaju uslove kretanja – pozicioniranja, korekture, interpolacije
i sl. Pri postupku programiranja glavne funkcije se uzimaju iz uputstva određenog
upravljačkog sistema, jer postoje manje razlike između pojedinih upravljačkih sistema.
 Također, pri programiranju tehnoloških procesa obrade na CNC mašini postoje i
pomoćne funkcije koje daju instrukcije mašini po pitanju pomoćnih radnji (zaustavljanje,
hlađenje, smjer obrtanja vretena, izmjena alata, itd.), što je prikazano u tabeli 7.3. Broj
pomoćnih funkcija nije konstanta već ovisi o upravljčkom sistemu, vrsti alatne mašine, broja
alata i uređaja na alatnoj mašini.

Izmjene i dopune:

PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: .. 02..

201...

NASTAVNA JEDINICA: Koordinatni sistemi alatnih mašina – tokarski centar

TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa koordinatnim sistemima tokarskog centra.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:

Ukratko ponoviti prethodno obrađenu materiju, kako bi se lakše povezao sadržaj
nastavnog sata sa prethodno obrađenom materijom, te ocjeniti odgovarajući broj učenika.

Glavni dio časa:

 Koordinatni sistem alatnih mašina – Tokarski centar

Slika 7.7. Tokarski centar sa osam osi upravljanja, dvije revolver glave i suprotnim
radnim vretenom
Izmjene i dopune:

PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: ... 02..

201...

NASTAVNA JEDINICA: Koordinatni sistemi alatnih mašina - glodalica

TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa koordinatnim sistemima glodalica.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:
Ukratko ponoviti prethodno obrađenu materiju, kako bi se lakše povezao sadržaj
nastavnog sata sa prethodno obrađenom materijom, te ocjeniti odgovarajući broj učenika.

Glavni dio časa:

 Koordinatni sistem alatnih mašina - Glodalica
Ono što je bitno kod definiranja koordinatnog sistema da pozitivan smjer Z – osi je od
obratka prema alatu i pri tomu treba voditi računa

o položaju glavnog vretena tj.

horizontalno ili vertikalno (slijedeće slike).

Slika 7.8. Glodalica – vertikalno vreteno Slika 7.9. Glodalica – horizontalno vreteno
Izmjene i dopune:

PRIPREMA NASTAVNIKA ZA ČAS

PREDMET: Obrada na CNC A.M. RAZRED: IV MT DATUM: .. 02.

201....
NASTAVNA JEDINICA: Načini kretanja alata
TIP ČASA: a) obrada nast. sadržaja; b) utvrđivanje, uvježbavanje i ponavljanje; c) provjeravanje i
ocjenjivanje; d) čas učenja
CILJ ĆASA: Upoznavanje sa vrstama upravljanja NC – osa.
NASTAVNE METODE: a) razgovor; b) usmeno izlaganje; c) grafički radovi;
d) ...........................

OBLICI TEHNIKE I POSTUPCI RADA; a) frontalni; b) individualni ; c) grupni; d) rad u

parovima; e) ............................................
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:
a) udžbenik; b) grafoskop; c) nastavne pripreme

PLAN ČASA - TOK NASTAVNOG RADA

Uvodni dio časa:
Ukratko ponoviti prethodno obrađenu materiju, kako bi se lakše povezao sadržaj
nastavnog sata sa prethodno obrađenom materijom, te ocjeniti odgovarajući broj učenika.
Glavni dio časa:
 Načini kretanja alata
Pored pojedinačnih kretanja suporta i stolova duž NC – osi veoma je bitna i
mogućnost istodobnog usklađenog kretanja više NC – osi. Na taj je način moguće izvršiti
obradu složenih zakrivljenih površina. S obzirom na mogućnosti istodobnog kretanja više osi
razlikujemo:
1. upravljanje od tačke do tačke (kretanje po jednoj osi, npr. bušenje),
2. upravljanje od tačke do tačke po ravnoj crti (kretanje po jednoj osi, npr. glodanje),
3. upravljanje po krivulji u ravnini (kretanje po dvije osi – 2,5D),
4. upravljanje po prostornoj krivulji (kretanje u tri osi – 3D).

Slika 7.11. Vrste upravljanja kretanjem alata

Izmjene i dopune:
Masna ulja nisu postojana kao mineralna. Sadrže više kiselina, masnija su i viskoznost
nije jako osjetljiva na povišenu temperaturu. Upotrebljavaju se kao dodatak mineralnim
uljima da bi se poboljšala mazivost. Vrste su masnih ulja:

ricinusovo - za medicinske svrhe, za podmazivanje

brzohodnih motora,
repičino - kao dodatak mineralnim uljima za
proizvodnju masti,
maslinovo - kao dodatak mineralnom ulju za lake ležaje
i vretena,
ulje od papaka i rogova - za finu mehaniku (satovi, brojila, instrumenti).

Uljne emulzije su otopine mineralnih ili masnih ulja s vodom. Upotrebljavaju se za

hlađenje alata pri obradi ili za podmazivanje. Omjer vode i ulja obično je 1 : 1.
Masti su smjese mineralnih ulja i sapuna. Njima se podmazuju sporohodni zupčanici,
pužnici, lanci, užeta, ležaji u prašnim prostorijama itd. Najviše se upotrebljava tovatna mast.
To je smjesa 76% mineralnog ulja, 22% kalcijeva sapuna i 2% vode. Upotrebljava se za
srednja opterećenja i umjerene temperature (do 90 °C).
 Grafit mora biti fino usitnjen. Mekan je, dobar vodič topline, postojan na visokoj
temperaturi, dobro je maziv, pa se razmuljen u mineralnom ulju upotrebljava za podmazivanje
površina izloženih temperaturama do 600 0C.

Izmjene i dopune:

Podmazivanje mašću

Ručno podmazivanje pristupačnih ležaja, zupčanika, lanaca itd.

Staufferova [Štaufer] mazalica (sl. a). Zbog povišene temperature u ležaju mast se topi i
odlazi u kanale za podmazivanje. Kada vratilo miruje, mast se zbog snižene temperature
zgusne.
Ove se mazalice izrađuju od sivog liva, temper – liva, čelika, lahkih metala, mjedi ili
presovanih materijala. Slična Staufferovoj je automatska mazalica s oprugom (sl. b).
Tlačna mazalica prema sl. c. upotrebljava se za podmazivanje pod pritiskom do 15 MPa.
Mazivo se tlači ručnom ili nožnom pumpom. Tlačne mazalice mogu se primijeniti i za
centralno podmazivanje u mašinogradnji, za podmazivanje motornih vozila itd.
Slika a: Staufferova mazalica Slika b) Automatska maza- Slika c:Visokotlačna
maza-
lica s oprugom lica s kuglastom
glavom
Završni dio časa:

PITANJA I ZADACI

1. Kolika je viskoznost ulja kojem je potrebno 500 sekundi pri temperaturi od 50 0C da

protekne Englerovim viskozimetrom ? (10 °E / 50 0C)
2. Zašto se za velike brojeve obrtaja vratila ležaji podmazuju uljem niže viskoznosti ?

Izmjene i dopune:

Završni dio časa:

Pitanja za ponavljanje:
1. Šta su hidroakumulatori ?
2. Navedite namjene hidroakumulatora!
3. Navedite konstrukcijska rješenja hidroakumulatora!
4. Opišite konstrukciju hidroakumulatora sa mijehom!
5. Opišite konstrukciju hidroakumulatora sa membranom!
6. Opišite konstrukciju klipnog hidroakumulatora!
7. Koji su parametri bitni pri dimenzioniranju hidroakumulatora?
8. Navedite moguće primjene hidroakumulatora!
Izmjene i dopune: