PS

k= ,
np
u kome su:
PS – produktivni stepeni (podioci),
np – produktivni obrtaji.
U našem primjeruje PS = 296°, a np = 490 o/kom., pa je:
PS 296
k= = =0,604
n p 490

Slika 4.27. Prikaz paralelnih zahvata pri obradi

Množeći izračunate brojeve obrtaja osnovnih i paralelnih zahvata sa koeficijentom (k),

dobivamo broj stepeni bregastih ploča ovih zahvata.

Za osnovne zahvate:
N = niop k (stepeni /osnovnom zahvatu)
1. Zabušivanje npz  k = 52  0,604 = 320
(RG)
2. Bušenje npb  k = 192  0,604 = 1160
(RG)
3. Rezanje navoja Ml6 X 1,5 nprn  k = 96  0,604 = 580
(RG)
4. Odsijecanje (suport 4) npo  k = 150  0,604 = 900
PS = 296
Za paralelne zahvate:
1. Predodsijecanje npp  k = 42 · 0,604 = 260
(suport 3)
2. Profilna obrada npo  k = 106  0,604 = 640
(suport 1)
3. Izrada navoja M26 X 1,5 npr  k = 88 · 0,604 = 540
Izračunavanje broja izradaka

Broj izradaka pri obradi na jednovretenim automatima sa revolver glavom (za

automate tipa TR firme Maniren, na primjer) inačunava se po obrascu:
PS nv
Z= ∙ ( kom/min )
n p 360
u kome su:
PS – produktivni broj stepeni,
np – produktivni obrtaja,
nv – broj obrtaja vretena o/min,
296 430
Z= ∙ =0,72 kom/min .
490 360
Vrijeme izrade u s/kom je:
60
t= =83,33 ;t =84 s/kom
0,72

Raspored osnovnih zahvata

1. Donosenje materijala 00 ÷ 80
2. Izmjena revolver glave 80 ÷ 200
3. Zabusivanje sa revolver glave 200 ÷ 520
4. Izmjena revolver glave 520 ÷ 700
5. Busenje  14,6 sa revolver glave 700 ÷ 1860
6. Izmjena revolver glave i broja obrtaja 1860 ÷ 1980
7. Rezanje navoja M16 X 1,5 sa revolver glave 1980 ÷ 2560
8. Izmjena smjera i broja obrtaja glavnog vretena 2560 ÷ 2620
9. Odsijecanje komada (suport 4) 2620 ÷ 3520
10. Odmicanje alata (noža za odsijecanje) 3520 ÷ 3600

Raspored paralelnih zahvata

1. Predodsijecanje (suport 3) 200 ÷ 460
2. Profilno struganje (suport 1) 80 ÷ 720
3. Izrada navoja M26 X 1,5 (suport 2) 800 ÷ 1340

Rezanje navoja izvodi se ovdje kao paralelni zahvat bušenja i to sa nekorigovanom

brzinom rezanja. To je moguće ostvariti pod uslovom da se pogonska krivulja u uređaju za
izradu navoja pri postavljanju zaokrene za 1800. Zbog toga će pri rezanju navoja radni hod
alata imati suprotan smijer i imaće orijentaciju kao na slid 4.27.

Potrebno je reći da se rezanje vanjskog navoja može vršiti sa većim brojem prolaza i to
da traje do završetka zahvata bušenja. Moguća su i još neka rasterećenja pojedinih alata
paralelnih zahvata.

Slijedeća faza pri projektiranju tehnološkog procesa je definisanje bregastih ploča, što
se izvodi na osnovu prikazanih proračuna u literaturi |9|. Na slici 4.28., dat je izgled
proračunskog lista i plana reglaže pri obradi na automatskom strugu.
 Automat: Maniren T - 42 PODIOCI PODIOCI

GLAVNI – OSNOVNI
Paralelni zahvati
ZAHVATI
PLAN REGLAŽE

o/operaciji

Redoslijed
Br. obrtaja
Br. obrtaja

Područje
00 ÷ 3600

Pomak (mm/o)
Pomak (mm/o)
Područje
00 ÷ 3600

Produktiv

Radni hod (mm)

Radni hod (mm)

Neproduktiv.
Produktivnost
8
1. Donošenje materijala 0÷ 8

Predodsijecanje

12
42
26

2,5

2. Izmjena RG 8 ÷ 20 20 ÷ 60
0,06

1.

52
32

6,5
3. Zabušivanje 20 ÷ 52

0,125
Profilna obrada

18
64

6,4

4. Izmjena RG 52 ÷ 70 8 ÷ 72
106
0,06

2.

5
24
5. Bušenje 14,6 70 ÷ 186

192
116

0,12
186 ÷ 198 3. Rez. navoja M26

12
88
54

6. Izmjena RG i br. obrtaja 80 ÷ 134

10(12/1,5)

)
96
58

7. Rezanje navoja M16 x 1,5 198 ÷ 256

5(24/1,5
6

8. Izmjena broja i smjera obrtaja 256 ÷ 262

Slika 4.28. Izgled proračunskog lista i plana reglaže pri obradi

9
90

9. Odsijecanje (suport 4) 262 ÷ 352

150

0,06
8

10. Odmicanje alata 352 ÷ 360

v = 50 m/min Projektovao: Odobrio: Veza sa: Br. crteža

n = 430 o/min

Datum
z = 0,72 kom/min
 4.11.2. Projektiranje tehnloškog procesa za viševretene automatske strugove

Viševreteni automatski strugovi primjenjuju se za obradu izradaka složenog

geometrijskog oblika. Ove mašine u osnovi imaju automatizirano stezanje, otpuštanje obratka,
pomjeranje alata, izvođenje procesa, zaokretanje doboša i slično (slika 4.29.).

Slika 4.29. Raspored radnih vretena na viševretenom automatu

Osnovna karakteristika procesa obrade je veliki broj alata koji se istovremeno nalaze u
zahvatu sa obratkom. Zbog toga, pri projektiranju procesa, treba izvršiti izbor limitirajućeg
zahvata tj. onog zahvata koji vremenski najduže traje.
Redoslijed projektiranja procesa obrade sličan je projektiranju za jednovretene
automatske strugove. Osnovna je razlika što kod viševretenih automata postoji samo jedan
glavni zahvat s najdužim vremenom obrade, dok su svi ostali paralelni zahvati koji se izvode
na ostalim pozicijama (vretenima).

Primjer4.3:

Projektiranje tehnološkog procesa za viševreteni automatski strug |9|.

Osnovni podaci za projektiranje su geometrijski oblik i dimenzije izratka, za koji treba

razraditi tehnološki postupak (slika 4.30.), odnosno:

Materijal Č 3990.5,
Kvalitet obrađene površine N8,
Brzina rezanja pri struganju vs = 50 m/min,
Brzina rezanja pri bušenju vb ≈ 20 m/min,
Brzina rezanja navoja vrn = 4 m/min,
Pomak pri poprečnoj obradi ss = 0,06 mm/o,
Pomak pri bušenju sb = 0,125 mm/o,
Automat na kojem se vrši obrada je 1265M – 6.
 Slika 4.30. Izradak za koji je razrađen tehnološki proces

Izbor limitirajućeg glavnog zahvata

S obzirom da je vrijeme obrade na viševretenim automatima jednako vremenu obrade

na limitirajućem zahvatu uvećanom za pomoćna vremena, to je izbor limitirajućeg zahvata
veoma bitan. Limitirajući zahvat je zahvat sa najdužim vremenskim trajanjem.

Do ovog zahvata se dolazi ispitivanjem pri kojem se uzimaju u razmatranje veličine

radnih hodova i pomaka na osnovu usvojenih režima rezanja. U našem primjeru zahvat sa
najdužim vremenskim trajanjem je odsijecanje komada. Za ovaj zahvat potreban je slijedeći
broj obrtaja:
L lim ¿
n lim ⁡op= ¿
13,8
S lim ¿ = =230 obrtaja ¿
0,06
Izbor broja obrtaja vretena:
1000 ∙ v 50000 o
n= = =318 .
D ∙π 50∙ 3,14 min

S obzirom na to da na mašini ne postoji ovaj broj obrtaja, to se usvaja najbliži

postojeći, te je:
nv = 316 o/min.

Ovaj broj obrtaja je mjerodavan za proračun broja izradaka u jedinici vremena.

Usaglašavanje režima obrade

Za struganje:
D∙ π ∙ n 50 ∙3,14 ∙ 316 m
v s= = =49,6 .
1000 1000 min
Za bušenje:
D∙ π ∙ n 22∙ 3,14 ∙ 316 m
v b= = =21,8 .
1000 1000 min

Pri rezanju navoja ureznikom brzina se reguliše principom rezanja navoja metodom
preticanja. To znači da se brzina rezanja dobija iz razlike brojeva obrtaja glavnog vretena i
ureznika koji se pri rezanju također obrće.
 Rezanje spoljnjeg navoja vrši se specijalnim uređajem kao dodatnim priborom pri
čemu se ne vrši korekcija brzine rezanja. Iz analize broja obrtaja vidi se da su režimi rezanja
približno usaglašeni.
Vremena (stepeni) pomoćnih zahvata

1. Odmjeravanje materijala pri obradi 1260

(otpuštanje, pomjeranje i stezanje)
2. Izmjena pozicije vretena (okretanje doboša) 610
3. Odmicanje alata za odsijecanje. 280

NS = 2150
3
NS=215 ; ∑ t pi =3,2 ( s ) .
0

i =1
Vidi se da za predviđeni automat suma vremena pomoćnih zahvata iznosi 3,2 sekunde.
Kod nekog drugog automata to vrijeme može biti manje ili veće, što će reći da se ova
konstanta mjenja od mašine do mašine.

Određivanje broja produktivnih stepeni

Vidi se da broj stepeni za čije se vrijeme vrši obrada kod ovog viševretenog automata
iznosi 1450.

Paralelni zahvati
1. Zabušivanje 26 8,5 : 0,125 = 68,
(vreteno 1)
2. Bušenje 22 9 : 0,125 = 72,
(vreteno 2)
3. Bušenje 16,5 16,3 : 0,125 = 130,
(vreteno 3)
4. Busenje 15 12,5 : 0,125 = 100,
(vreteno 4)
18 18
5. Rezanje navoja M 18 X 1,54 + =60 ,
1,5 1,5
(vreteno 5)
6. Profilisano struganje 10,3 : 0,06 = 172,
(suport 1)
7. Profilisano struganje 8,3 : 0,06 = 138,
(suport 2)
8. Predodsijecanje 4,5 : 0,06 = 75,
(suport 3)
10 10
9. Rezanje navoja M36 X 1,554 + =98.
1,5 1,5
(suport 4)

Redoslijed osnovnih i paralelnih zahvata prikazan je u proračunskom listu (slika 4.31.

i 4.32.). Potrebno je naglasiti da pri razradi tehnološkog procesa treba voditi računa o
mogućnostima rasterećenja pojedinih alata paralelnih zahvata, u smislu režima rezanja.

Izračunavanje vremena izrade po komadu

Za ovaj tip automata vrijeme izrade po komadu izračunava se po obrascu:
n
t=60 lim ¿ +k t s /kom¿
nv
gdje su:
t – vrijeme izrade u s/kom,
nlim – broj obrtaja limitirajućeg zahvata o/oper.,
nv – broj obrtaja vretena,
kt – konstanta vremena pomoćnih zahvata u s,
230
t=60 +3,2=46,87 ; t=48 s /kom
316
Broj izradaka dobija se iz odnosa:
60 60 kom
Z= = =1,25 .
t 48 min

Na osnovu izračunatih vremena obrade i broja izradaka u minuti, iz odgovarajućih

tabela određuju se promjenjivi zupčanici za broj obrtaja vretena i zupčanici za broj izradaka.

lsto tako, za izračunavanje prenosnih odnosa pri rezanju unutrašnjeg i vanjskog navoja
koriste se odgovarajuće sheme koje se nalaze u uputstvima za upotrebu automata, koje se
ovdje izostavljaju, kao i neki detalji proračuna. Redoslijed osnovnih i paralelnih zahvata
prikazan je u proračunskom listu (slika 4.31. i 4.32.).
 PODIOCI PODIOCI

GLAVNI – OSNOVNI ZAHVATI Paralelni zahvati

o/operaciji
Br. obrtaja
Br. obrtaja

Područje
00 ÷ 3600
Područje

Pomak (mm/o)
Pomak (mm/o)
00 ÷ 3600

Produktiv

Radni hod (mm)

Radni hod (mm)

Neproduktiv.
Produktivnost
UZDUŽNI KLIZAČI

Zabušivanje 26

68
44

8,5
Odmjeravanje materijala 0 ÷ 126 215 ÷ 260

160
1.

0,125
Bušenje I 22

9
72
46
215 ÷ 262
2.

0,125
Bušenje II 16,5

61
82
Izmjena vretena 126 ÷ 168 215 ÷ 298

130
3.

16,3
0,12
Bušenje III 15 64
215 ÷ 289
100
4.

12,5
187 ÷ 215 0,125

28
60
38

Odmicanje alata 215 ÷ 254

(18/1,5)
4(18/1,5)

POPREČNI

Odsijecanje 215 ÷ 316 Profilno struganje 215 ÷ 324

230
145
172
108

13,8
0,06
10,3
0,06

1.
Slika 4.31. Redoslijed međuoperacijskih zahvata

Profilno struganje
86

8,3

215 ÷ 302
138
0,06

2.

Predodsijecanje
75
48

4,5

215 ÷ 264
0,06

3.

4. Rezanje navoja
98
62

215 ÷ 278
(10/1,5)
14(10/1,5)+

v = 50 m/min Projektovao: Odobrio: Veza sa: Br. crteža

n = 430 o/min
z = 0,72 kom/min
 Redoslijed Datum

1.

2.

3.

4.
Vidi sliku 4.31.
REGLAŽE
PLAN
Automat:

Slika 4.32. Izgled proračunskog lista i plana reglaže pri obradi na viševretenom automatu

4.12. PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKOG PROCESA ZA SPECIJALNE MAŠINE

Specijalne mašine su skup standardnih obradnih jedinica (modula) za različite vrste

obrade, postavljenih u različite položaje i u različitom broju na zajedničkoj nosećoj strukturi.
Ovi obradni sistemi služe za obradu različitih vrlo složenih izradaka. Sistem specijalnih
obradnih jedinica se sastavlja prema tehnološkom procesu obrade, a medusobno su povezane
putem okretnog ili nepokretnog radnog stola na kome se nalazi sistem za stezanje obratka,
vođenje alata, uređaji za manipulaciju i slično |9,18| (slika 4.33).

Slika 4.33. Prikaz lokacije obratka i obradnih jedinica na specijalnim mašinama

Specijalne mašine se primjenjuju u serijskoj i masovnoj proizvodnji, kada su obradne

jedinice postavljene linijski u horizontalnoj, vertikalnoj ili kosoj ravni, što ovisi od
geometrijskog oblika izratka.

Vrste obrade na specijalnim mašinama

Obradak sa jednim stezanjem obilazi niz pozicija uz pomoć pokretnog stola ili trake
gdje se izvode operacije i zahvati obrade. Kako se operacije obavljaju istovremeno na više
pozicija (radnih stanica) obično sa više alata to postoji znatna koncentracija operacija, te
preklapanje tehnološkog i pomoćnog vremena, što skraćuje vremenski ciklus obrade.
 Pri razradi tehnološkog procesa postavlja se pitanje da li obradu izvoditi na
pojedinačnim ili na specijalnim mašinama. Odluku o tome treba donjeti na osnovu tehno –
ekonomskih pokazatelja (tačnost obrade, količina proizvoda, tehnološke osobine izratka,
mogućnost koncentracije operacija i troškovi obrade).

Projektiranje tehnološkog procesa izrade

Na specijalnm mašinama izvodi se simultana obrada gdje je veći broj alata

istovremeno uključen u proces obrade pa zbog toga pri projektiranju procesa izrade treba:
1. definisati pripremak,
2. odrediti operacije,
3. odrediti redoslijed operacija vremena trajanja tako da budu priblizno jednaka,
4. izabrati ili predložiti formiranje odgovarajuće specijalne masine,
5. izabrati limitirajuću operaciju (maksimalno vrijeme obrade),
6. odrediti režim obrade (brzina, posmak, dubina),
7. definirati veličine hodova,
8. odrediti vremena obrade pojedinih zahvata i
9. izračunati ukupno vrijeme obrade.

Primjer 4.4:

Projektiranje tehnološkog procesa izrade na specijalnoj mašini |9|.

Za izradak prikazan na slici 4.34., treba razraditi tehnološki proces obrade na

specijalnoj mašini.

Slika 4.34. Redu

cir – ventil
Napomena: Na crtežu su prikazane samo neke od dimenzija koje se koriste u ovom primjeru.

Rješenje:
 1. Definiranje operacija

Na osnovu analize crteža izratka, kao i zahtjeva koje taj dio treba da ispuni u
procesućobrade potrebno je izvesti slijedece operacije:
 bušenje,
 struganje čela,
 obaranje ivica,
 urezivanje navoja,
 unutarnje struganje i
 vanjsko struganje.
Navedene vrste operacija ponovit ce se više puta u različitim kombinacijama.

2. Izbor mašine
Imajući u vidu složenost dijela i mogućnost različitih tipova i vrsta specijalnih mašina
dolazi sa do zaključka da je za obradu dijela pogodna transfer – mašina, tj. specijalna mašina
sa obrtnim stolom.
Ove mašine imaju do 12 pozicija na radnom stolu, a za ovaj primjer izabrana je mašina
firme MIKRON HAESLER, tip 50.012, odnosno masina sa 12 pozicija.
Postavljanje i skidanje obratka je ručno, a stezni pribori se mogu lako zamjenjivati ili
podešavati.

3. Definisanje redoslijeda operacija

Pri definiranju redoslijeda operacija posebno treba težiti zadovoljenju principa

koncentracije operacija, što podrazumijeva istovremeno izvođenje većeg broja faza obrade u
okviru jedne pozicije mašine.
Analizom različitih varijanti redoslijeda operacija, predlaže se riješenje prikazano na
slici 4.35.
Obrada je predviđena u četiri ciklusa, odnosno na četiri obradna sistema. Oznake koje
su korištene u tabelarnom prikazu su: 1,2,3, ... , 12 – oz ake obradnih pozicija,
 V – vertikalno postavljena jedinica,
 Vi – vertikalno postavljena jedinica pod nagibom,
 H – horizontalno postavljena jedinica,
 Hi – horizontalno postavljena jedinica pod nagibom.

4. Izbor limitirajuće operacije

Analizom crteža, odnosno dimenzija izratka i vrste obrade vidljivo da je limitirajuća

operacija u stvari operacja označena sa 4V, koja se odnosi na urezivanje navoja M 16 na
dužini 15 mm. Ova operacija se koristi za određivanje vremena izrade, a za vrijeme njenog
trajanja obave se sve ostale operacije, na preostalim pozicijama, predviđene tehnološkim
procesom.
 R. br. Skica opracije (ciklusa) Opis operacije
1. Ulagati i odlagati – ručno
2V. Bušiti, strugati čelo, oboriti ivice
3V. Bušiti
4V. Urezati navoj
5Vi. Pod uglom, bušiti, strugati čelo, oboriti ivice
6Vi. Bušiti pod uglom
1. 7Vi. Urezati navoj pod uglom
8Hi. Bušiti, strugati čelo, oboriti ivice
9Hi. Bušiti
10Hi. Urezati navoj
11Hi. Urezati navoj
12Hi. Unutra strugati
1. Ulagati i odlagati ručno
2H. Bušiti, strugati čelo, oboriti ivice
3H. Bušiti
4H. Urezati navoj
2. 5Vi. Bušiti, strugati čelo, oboriti ivice
5Vi. Urezati navoj
8Hi. Bušiti
9. 10. i 11. Slobodne stanice

1. Ulagati i odlagati ručno

2H. Centrirati
3H. Bušiti
4. Slobodna stanica
5Vi. Bušiti
3. 6Vi. Strugati spolja, oboriti ivice
7Vi. Narezati navoj
8. Slobodna stanica
9Hi. Bušiti
10. 11. i 12. Slobodne stanice
1. Ulagati i odlagati ručno
2V. Bušiti
3V. Bušiti
4V. Urezati navoj
4. 5. Slobodna mjera
6Vi. Bušiti
7, 8, 9, 10, 11. i 12. Slobodne stanice

Slika 4.35. Redoslijed operacija obrade reducir - ventila |9|

5. Izbor režima obrade

Koristeći se tabelama preporučljivih režima rezanja, a imajući u vidu vrstu materijala

radnog predmeta i vrstu materijala alata, definišu se brojne vrijednosti režima rezanja. Tako,
na primjer, za operaciju 2V bušenje, struganje čela i obaranje ivice brzina rezanja se kreee ad
(40 ÷ 60) m/min. Ova brzina izabire se u odnosu na mjerodavnu obradu, a u slučaju ove
operacije, to je bušenje otvara  13,8.
Usvojena brzina rezanja je v = 50 m/min, a adgavarajući broj obrtaja n = 1138 min-1.
Korak pomoćnog kretanja, također na osnavu preporučenih vrijednosti je s = 0,35 mm/o.
Navedene vrijednosti su izabrane iz literature |10|.

6. Definiranje duzine hodova

Pri određivanju dužine radnih hodova, pored dužine obrade, moraju se u obzir uzeti
dužine potrebne za ulaz i izlaz alata iz zahvata sa materijalom. Navedene vrijednosti mogu se
naći u priručnicima standardiziranim prema vrstama obrade.

7. Izračunavanje vremena obrade

Nakon izbora režima obrade i nakon definiranja dužine radnih hodova moguće je
izračunati vrijeme obrade za svaku operaciju čemu se misli na glavno (tehnološko) vrijeme
obrade. Za ovo se koristi već poznati lzraz:
L 30 mm
tg= = =4,52 s .
n ∙ s 1138 o/min ∙ 0,35 mm/o
60 s

Na isti način vrši se izračunavanje vremena za ostale operacije.

8. Izračunavanje ukupnog vremena obrade

Izračunavanje ukupnog vremena obrade vrši se na osnovu glavnog vremena limitirajuće

operacije taka što mu se dodaju vremena potrebna za prazne hodove i okretanje i fiksiranje
rotacionog stola. Najčešće se ta vremena izražavaju odnosom ukupnih i potrebnih stepeni za
izradu jednog izratka, odnosno:
360
t u=t g ∙ ( s) ,
∝
gdje je:
α – broj radnih stepeni,
t – tehnološko vrijeme limitirajuće operacije.
U našem slucaju α = 2200, a umjesto 3600 stoji 3100 . Ovo je ekvivalentno slučaju kada
stoji: 3600 i α = 2550. Radi određene sigurnosti vrijeme tu uvećava se za izvjesnu vrijednost.
Korištenjem navedene metodologije izvršen je proračun svih elemenata (parametara)
tehnološkog procesa za nekoliko operacija u okviru obrade na prvoj mašini. Podaci su sređeni
i prikazani u tabeli 4.3.
Na osnovu vremena „tus“ izračunava se produkcija mašine ona u ovom primjeru iznosi:
60
P= =4 kom .
15
Tabela 4. 3 Elementi tehnološkog procesa reducir ventila
Mjesto br. Ciklus Operacija
Materijal:
Kvalitet rezanja 1. 2V. 3V. 4V. 5. 6V.
Mesing
Prečnik d mm 13,8 13,8 M 16 -- 6
Radni hod L mm 30 32 15 -- 10
Brzina rezanja v tabelarno m/min 40 – 60 40 – 60 10 – 20 -- 40 – 60
Broj obrtaja n usvojen min-1 1138 1138 300 -- 2600
Brzina rezanja v efektivna m/min --
Posmak s mm/o 0,35 0,35 0,3 -- 0,2
Posmak s2 mm/min 398 398 90 -- 520
L
Vrijeme obrade tg s 4,52 4,52 10 -- 1,15
n∙s

Raspoloživi 2550 2550

Izgubljen Step. 2550 2550 2550 2550
stepeni
o Step. 100 100 100 100
Brzo primicanje 2550

Stajanje Step. 50 50 50 50
Povratni hod Step. 200 200 200 200
Radni hod α Step. 220 0
220 0
220 0
2200

Ukupno t g ∙ 310
tu s 6,36 6,36 14 1,62
vrijeme
α
Sigurnost s 1,64 1,64 1 1,38
Ukupno
tus s 8 8 15
vrijeme
Najduža
+
operacija
Produkcija kom/min. 7,7 7,5 4 20

4.13. PROJEKTIRANJE TEHNOLOŠKOG PROCESA ZA AUTOMATSKE LINIJE

Kod automatskih linija automatizirano je: dopremanje materijala i pripremaka, stezanje

obradaka, uključivanje alata u proces obrade, te meduoperacijski transport, kontrola obrade,
otpuštanje i otprema obradaka. Osnovni kriterij pri projektiranju procesa je minimizacija
vremena obrade po jednom izratku, što se postiže optimalnim izborom režima obrade,
smanjenjem operacijskih vremenskih gubitaka, izborom minimalnog broja stezanja,
koncentracijom operacija, smanjenjem meduoperacijskog transporta i sl. Automatske
proizvodne linije namjenjene su za velikoserijsku automatsku proizvodnju, što zahtijeva
detaljnu razradu tehnološkog procesa.
Pri definiranju broja obrtaja i redoslijeda operacija poseban problem je sinhronizacija
vremena i režima obrade između pojedinih obradnih jedinica na liniji. Ovaj se problem
rješava diferenciranjem glavnog – limitirajućeg zahvata na nekoliko zahvata koji vremenski
odgovaraju vremenima obrade ostalih zahvata ili primjenom viših režima obrade,
povećanjem broja radnih obradnih jedinica za glavni zahvat i slično.

Primjer 4.5:
 Projektiranje tehnološkog procesa obrade na automatskoj liniji: Dat je primjer
projektiranja tehnološkog procesa obrade za izradak prema slici 4.36. Tehnološki proces
obrade prikazan je na slici 4.37. |7, 9|.
Slika 4.36. Izgled jednog iz spektra dijelova koji se može oblikovati na
automatskoj liniji „Prvomajska“ Zagreb
Stranica TEHNOLOŠKI PODACI
Strana
Skica obrade Radne operacije Mjesto obrade Napomena
 n v s s' l ta
mm o/min m/min mm/o mm/o mm min

Ručno
izvođenje i
1 ulaganje
izradka,
stezanje
Kupac
namjerava
2 Polazna stanica instalirati
robota za
manipulaciju
Glodalo ima
hod naprojed
3 C Glodanje 1 1 400 72 90,5 5,5 400 500 1,2 i natrag
(250 ÷250)
mm
Glodanje 2
A 2 125 200 78 2,1 425 400 0,9
(dva prolaza)
4
Glodanje 3
B 3 125 200 78 2,1 425 400 0,9
(dva prolaza)
4, 16 280 14 0,21 60 -- --
Bušenje
A 5, 22 224 15,5 0,27 60 70 1,16
4, 5, 6, 7
6, 7 17 280 15 0,21 60 -- --
5 8, 22 224 15,5 0,24 60 70 1,16
Bušenje 9, 16 280 14 0,21 60 -- --
B
8, 9, 10, 11 10, 10 355 11,3 0,17 60 -- --
11 10 355 11,3 0,17 60 -- --
12, 12 315 11,9 0,19 60 -- --
Bušenje
A 13, 12 315 11,9 0,19 60 -- --
12, 13, 14
6 14 21,5 224 15 0,27 60 80 1,3
Bušenje
B 15 15,5 315 15,3 0,19 60 60 1
15
27,5/ 42,5/
31,5 50
Proširivanje
16, 500 0,12 60 80 1,3
16, 18
A 17, 41,5 400 52,6 0,15 60 -- --
Upuštanje
18 180 0,33 60 -- --
17
22,4/ 12,7/
28,8 16,5
7
37/ 46,5/
41,5 52,6
Proširivanje
19, 400 0,15 60 80 1,3
19, 21
B 20, 31,5 500 50 0,12 60 -- --
Upuštanje
21 224 0,27 60 -- --
20
16,4/ 11,5/
23,3 16,5
17

22, 280 15 0,21 70 80 1,14

Proširivanje 23
A 23, 224 16,2 0,31 70 -- --
22, 23, 24
24 180 16,5 0,39 70 -- --
22,4/
28,8
8
23 16,2

25, 224 0,31 70 80 1,14

Proširivanje 17 15
B 26, 280 0,21 70 -- --
25, 26, 27
27 224 0,31 70 -- --
16,4/ 11,6/
23,3 16,4
Slika 4.37. Tehnološki list obrade na automatskoj liniji
 TEHNOLOŠKI PODACI
Stranica

Strana

Skica obrade Radne operacije Mjesto obrade Napomena

 n v s s' l ta
mm o/min m/min mm/o mm/o mm min
Tokarenje Kontrola provrta.
28 29 710 65 0,05 35,5 8 0,23
A skošenja Naknedno navoj
29 29 710 65 0,05 35,5 8 0,23
28, 29 20 A
9
Tokarenje Kontrola provrta.
30 23,5 900 66,4 0,04 36 8 0,22
B skošenja Naknedno navoj
31 23,5 900 66,4 0,04 36 8 0,22
30, 31 20 B

Proširivanje 13,75/ 10,8/

10 A 32 250 0,24 60 40 0,66
32 18,4 14,5

Proširivanje 13,75/ 12,1/

11 A 33 280 0,24 67 40 0,59
33 18,4 16,3

Razvrtanje 34 14 140 6,2 0,0 28 15 0,54

12 A
34, 35 35 14 140 6,2 0,2 28 15 0,54

Stanica za ručnu i
13 Kontrola vizuelnu kontrolu
izradka
Tokarenje 36 23,7 1120 83 0,11 120 132 1,1
14
36, 37 37 17,7 1400 78 0,09 120 132 1,1
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
A 38 24 355 26,8 0,05 17,8 8 0,44 provrtu (u 2
38
zahvata, dubina
tokarenja 4 mm)
15
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
B 39 40 224 28 0,12 26,9 27 1 provrtu (u 3
39
zahvata, dubina
tokarenja 9 mm)
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
A 40 23 400 30 0,05 20 10,5 0,6 provrtu (u 3
40
zahvata, dubina
tokarenja 3,5 mm)
16
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
B 41 28 280 24,6 0,05 14 9 0,6 provrtu (u 3
41
zahvata, dubina
tokarenja 3 mm)
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
A 42 24 355 26,8 0,05 17,8 8 0,44 provrtu (u 2
42
zahvata, dubina
tokarenja 2 mm)
17
Tokarenje utora u
centralnom
Tokarenje
B 43 40 224 28 0,12 26,9 27 1 provrtu (u 3
43
zahvata, dubina
tokarenja 9 mm)
18 Tokarenje utora u
centralnom
provrtu (u 3
Tokarenje
A 44 36 224 25 0,09 20,2 21 1,05 zahvata, dubina
44
tokarenja 7 mm) i
skošenja na
ulaznom dijelu
B Tokarenje 45 24 355 26,8 0,05 17,8 8 0,44 Tokarenje utora u
45 centralnom
provrtu (u 2
zahvata, dubina
tokarenja 3 mm) i
skošenja na
 ulaznom dijelu
Slika 4.37. Nastavak
TEHNOLOŠKI PODACI
Stranica

Strana

Skica obrade Radne operacije Mjesto obrade Napomena

 n v s s' l ta
mm o/min m/min mm/o mm/o mm min
Tokarenje 3 utora
Tokarenje u centralnom
A 46 30 280 26,4 0,05 14 12 0,9
46 provrtu (dubina
tokarenja 4 mm)
19
Tokarenje 3 utora
Tokarenje u centralnom
B 47 22 400 27,6 0,035 14 9 0,6
47 provrtu (dubina
tokarenja 3 mm)

Rezanje navoja 48 M24 x

A 71 5,3 1,5 106 52 0,5
48, 49 49 1,5
20
Rezanje navoja 50 M18 x
B 90 5,1 1,5 135 38 0,28
50, 51 51 1,5

Stanice se nalaze
21 na međustazi I,
22 transport naprava
23 sa radne staze I na
radnu stazu II

Zaokretanje
24 C
naprave za 900

Bušenje
52 – 55 8,5 450 12 0,13 60 45 0,75
52, 53, 54, 55,
A 56 – 59 5 710 11,2 0,08 60 -- --
56, 57, 58, 59,
60 – 63 6,7 560 11,7 0,11 60 -- --
60, 61, 62, 63.
26
Bušenje
64 – 67 10,5 335 11,8 0,18 60 70 1,17
64, 65, 66, 67, Duboko bušenje u
B 68 – 71 6,7 560 11,7 0,11 60 -- --
68, 69, 70, 71, 2 stepena
72 – 75 5 710 11,2 0,08 60 -- --
72, 73, 74, 75.
76 6,2 630 12,3 0,09 60 48 0,8
Bušenje 77 6,2 630 12,3 0,09 60 48 0,8 Duboko bušenje u
A
76, 77, 78, 79 78 3 1400 13,2 0,04 60 -- -- 3 stepena
79 13 355 14,5 0,17 60 -- --
27 13,2
80 8,2 500 0,12 60 73 1,2
13,4
Bušenje 81 8,2 500 0,12 60 73 1,2 Duboko bušenje u
B 14,5
80, 81, 82, 83 82 3 1400 0,04 60 -- -- 3 stepena
5,3
83 17 280 0'21 60 -- --
5
Bušenje 84 3 1400 13,2 0,04 60 20 0,33
Prije rezanja
84, 85, 86 85 12 355 13,4 0,17 60 -- --
navoja vrši se
A Rezanje navoja 86 13 355 14,5 0,17 60 -- --
kontrola provrta
87, 88, 89, 90, 87 – 90 M6 280 5,3 1 280 38 0,13
87 – 94
91, 92, 93, 94. 91 – 94 M8 200 5 1,25 250 34 0,13
28 Bušenje
95, 96, 97 95, 3 1400 13,2 0,04 60 25 0,42 Prije rezanja
Rezanje navoja 96, 97, 17 280 15 0,21 60 -- -- navoja vrši se
B
98, 99, 100, 98 – 101, M8 200 5 1,25 250 34 0,13 kontrola provrta
101, 102, 103, 102 – 105 M6 280 5,3 1 280 38 0,13 98 – 105
104, 105.
Stanica za ručnu i
29 Kontrola vizuelnu kontrolu
izradka
Bušenje 106 3 1400 13,2 0,04 60 60 1
106, 109 109 3 1400 13,2 0,04 60 60 1
30 C
Upuštanje 107 18 250 14,2 0,25 60 -- --
107, 108 108 24 180 13,6 0,33 60 -- --
Bušenje 110, 115 3 1400 13,2 0,04 60 70 1,17
110, 111, 112, 111 12 355 13,4 0,17 60 -- --
31 C 113, 114, 115 112 13 355 14,5 0,17 60 -- --
113, 114 17 280 14,9 0,21 60 -- --
 Slika 4.37. Nastavak

TEHNOLOŠKI PODACI
Stranica

Strana

Skica obrade Radne operacije Mjesto obrade Napomena

 n v s s' l ta
mm o/min m/min mm/o mm/o mm min
116 14,5 315 14,3 0,19 60 5 0,05
Upuštanje
117 18, 250 14,1 0,25 60 -- --
32 C 116, 117, 118,
118 24 180 13,6 0,33 60 -- --
119
119 12 355 13,4 0,17 60 -- --
120 10 450 14,2 0,13 60 5 0,05
Upuštanje
121 18 250 14,1 0,25 60 -- --
33 C 120, 121, 122,
122 24 180 13,6 0,33 60 -- --
123
123 12 355 13,4 0,17 60 -- --
Nakon zaokretanja
naprave, kontrola
Zaokretanje provrta (2 kom) u
35 C
naprave za 900 koje se vrši
urezivanja navoja
na stanici 37B
M20 x
1,5
Rezanje navoja 124 80 5 1,5 120 25 0,45
37 C
124, 125 125 80 5 1,5 120 25 0,45
M20 x
1.5

Tokarenje utora
A 126 22 315 22 0,05 15,7 7 0,44
126
38

Tokarenje utora
B 127 27,6 280 24 0,05 14 7 0,5
127

Tokarenje utora
A 128 42 800 106 0,14 110 10 0,1
128
39

Tokarenje utora 23,97/ 800/ 106/ 0,14/ 140+

B 129 110 1,34
129 42 1600 120 0,07 8

Tokarenje 17,97/ 2000/ 114/ 0,05/ 123+

A 130 100 1,3
130 32 1000 100 0,1 7
40

Tokarenje
B 131 32 1000 100 0,1 100 10 0,1
131

Čišćenja i Stanica za čišćenje

42
pranje i pranje
Stanice se nalaze
44 na međustazi II,
45 transport naprava
46 sa radne staze II
na radnu stazu I
Slika 4.37. Nastavak
Slika 4.38. Tehnološka struktura automatske linije „Prvomajska“ Zagreb