Univerzitet “Džemal Bijedić“ u Mostaru

Građevinski fakultet
Master studij/Opšti smjer
Šk.2016/2017
Predmet: Urbana ekologija

SEMINARSKI RAD
Tema: Urban farming

Studenti: Predmetni profesor:

Jasmina Ćatić van.prof.dr.Maja Popovac Roso
Aida Gabela
Armin Letica
Sadržaj:

1. UVOD ..................................................................................................................................... 1
2. VRIJEDNOSTI URBANOG ZELENILA ............................................................................ 4
3. URBAN FARMING NA PRIMJERIMA SLOBODNIH JAVNIH GRADSKIH
POVRŠINA, VRTIĆA ZA DJECU I DOMOVA ZA PENZIONERE ..................................... 8
3.1. Javne gradske površine ................................................................................................ 8
3.2. Dječiji vrtići i domovi penzionera ............................................................................. 12
LITERATURA: ............................................................................................................................ 17
 1. UVOD

U starom Egiptu podizani su vrtovi uz plemićke kuće i hramove. Oblik vrta je

geometrijski pravilan sa prvim drvoredima, sistemom za navodnjavanje i
pravougaonim bazenima. Prisutne su bile tradicionalne biljke poput palme, smokve,
mirte, tamarisa, čempresa.
Prirodne i uređene zelene površine su bile vezane za elite i bogate slojeve društva.
Obično stanovništvo za uživanje u prirodi bilo je osuđeno na odlazak izvan sigurnosti
zidina tadašnjih gradova.
Jedan od najljepših primjera ovog razdoblja je Hadrijanova Vila u Tivoliu, Italiji (oko
153 g.). Vila je bila najveći primjer rimskog Aleksandrijskog vrta kojemu je namjera bila
da predstavi sveti krajolik. Ona objedinjuje uticaj egipatskog i grčkog stila.

1
U Srednjem vijeku (IX. -kraj XV st.) pojavljuju se božanski vrtovi koji su zatvoreni,
nepristupačni prostori, ograđeni visokim zidom (hortus conclusus).

Postojalo je nekoliko vrsta vrtova:

Korisni vrtovi ili vrt trava (utilitarni) za uzgoj ljekovitog bilja i bilja za prehranu. Manjih
su dimenzija najčešće smješteni unutar zidova samostana.
Vrtovi za meditaciju, tzv. samostanski klaustar.
Vrtovi za uživanje oblikovani su za boravak i zabavu, smješteni pokraj dvorca, s
nezaobilaznim topijarima i labirintima za zabavu plemstva.
Najljepši primjer vrta iz srednjovjekovne Evrope su vrtovi dvorca Alhambre u Grenadi
(Španija), koji ujedno predstavljaju islamski stil uređenja vrta.
Vrtovi označavaju čeznju za rajem, kao mjesto uživanja i zadovoljstva.

2
Izgradnja stambenih objekata se vršila na nagnutim terenima okolnih padina, koji
omogućavaju maksimalno osunčanje i najbolje vidike, te održavanje prisnih veza sa
prirodom koja ih okružuje.
Zbog feudalnog sistema privređivanja sadržavalo je neke elemente slične selu, pa je
grad imao izgled bašte i okarakterizovan je kao grad –bašta. Grad nije imao javno
zelenilo, kao što su parkovi ili drvoredi, već su osnovno zelenilo predstavljali vrtovi uz
stambene objekte, to su bile zelene površine privatnih avlija namenjene samo za
vlasnike objekata.
Zelenilo uz stambene objekte obavezno je bilo podijeljeno na prednje dvorište tj. mušku
avliju i zadnje dvorište tj. žensku avliju. Također su bili prisutni visoki bijeli zidovi čija
uloga je bila zaokruživanje intimnog života porodice.

3
 2. VRIJEDNOSTI URBANOG ZELENILA

Kvalitet urbanog zelenila ogleda se u njegovim vrijednostima, kako za pojedinca tako i

za društvo u cjelini. Jasno je da što je veći kvalitet zelene površine to je i veća
vjerovatnoća da će biti korištena.
Vrijednosti urbanog zelenila mogu se svrstati u nekoliko kategorija:
1.Sociološke vrijednosti
2.Zdravstvene vrijednosti
3.Ekološke vrijednosti
4.Biološke vrijednosti
5.Estetske vrijednosti
6.Ekonomske vrijednosti

Sociološke vrijednosti urbanog zelenila

Predstavljaju funkcije na osnovu kojih se ostvaruju odnosi između korisnika i
prostora. Korisnici pronalaze zadovoljstvo u korištenju tih prostora koje se ocjenjuje
kvalitetom iskustva, dok je njihovo stvarno korištenje multi –funkcionalno.
Urbano zelenilo okuplja zajednice, pruža mjesta za susrete i poticanje društvenih veze.
Oblikuju kulturni identitet područja, dio su njegovog jedinstvenog karaktera i pružaju
osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici.
To su mjesta na kojima se zbližavaju ljudi različitih doba i kultura, te tako pomažu
stvaranju boljeg kvaliteta društvenih iskustava.

Mogu pomoći da djeca imaju mogućnosti za zabavu i učenje, jer su pogodna mjesta za
neformalno učenje o prirodi, ekološkim procesima i procesima okoline. Pružaju priliku
za razvoj društvenih sposobnost.
Omogućava istraživanje, avanturu i otkriće, potiče samostalnost i pospješuju životne
vještine.
Mogu biti predmet za akademsko obrazovanje, istraživanja studenata i istraživača u
područiju npr. genetike, geologije, biologije, medicine, poljoprivrede, šumarstva.
Urbano zelenilo ima potencijal kao mjesto za društvene događaje poput festivala,
sajmova i tržnica.
Kad zelene površine postanu dio zajednice korisnici imaju emotivnu privrženost
prema njim i tada je većina socioloških funkcija ispunjeno.

4
Zdravstvene vrijednosti urbanog zelenila
Urbano zelenilo nudi značajne koristi za zdravlje putem odmora i rekreacije.
Pruža okruženje koje može potaknuti fizičku aktivnost u svim dobnim grupama i
sredinama.
Urbano zelenilo može imati multi –rekreacijske koristiti što pomaže u održavanju
forme štiteći od pojave zdravstvenih problema (hodanje, trčanje, biciklizam, rolanje,
fudbal, golf, plivanje, igra, ribolov, šetnje psa, i mnoge druge).
Pristup visoko kvalitetnim javnim zelenim prostorima može se pozitivno odraziti na
javno zdravstvo te tako smanjiti zdravstveni troškovi i povećati kvalitet života u
urbanim područjima.

Smirujući efekat obližnjeg drveća i urbanog zelenila smanjuje nivo stresa i umora,
povećavajući produktivnot i osjećaj zadovoljstva na radnom mjestu.
Dodaje određenu duhovnu vrijednost što podržava dobro mentalno zdravlje i
blagostanje.
Prirodni elementi poput stabala ili vodenih površina pomažu smanjenju osjećaja
anksioznosti jer stvaraju osjećaj smirenosti, te pomaže u smanjenju agresivnosti i
nasilnosti.

Ekološke vrijednosti urbanog zelenila

Općenito ovo se naziva regulacijska funkcija urbanog zelenila koja se odnosi na
kapacitet polu –prirodnih ekosistema za regulaciju bitnih ekoloških procese i sistema za
održivi život, koji doprinosi održavanju zdravih urbanih sredina pružajući čist vazduh,
vodu i tlo.
Urbano zelenilo poboljšava urbanu klimu te je u mogućnosti održavati ravnotežu
grada s prirodnim urbanim sredinama.
Prisutnost zelenila je preduvjet za održivi razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih
generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da ispune svoje vlastite
potrebe.

Krošnje drveća i grmlja najprije apsorbuju dio sunčeve radijacije, zatim stvaraju sjenu u
prostoru na kome se nalaze.

5
 Temperature vazduha na različitim visinama, nad zelenim površinama i nad golim
asfaltnim ulicama i trgovima, osciliraju tokom različitih doba godine ili doba dana.
Pozitivno dejstvo proporcionalno je veličini površine koju vegetacija zauzima. Po
provedenim istraživanjima ispod i male grupacije drveća, srednja dnevna temperatura
je manja za 0.7-1.3̊C u poređenju sa područjima bez prisustva ove vegetacije.
U pojedinim slučajevima, utvrđeno je da je temperatura vazduha za gotovo 7°C niža
tamo gdje vegetacija pokriva 50 % područja u odnosu na područja gdje vegetacija
pokriva samo 15 %. Može se zaključiti da prosječno sniženje temperature dostiže
vrijednost od 10 do 12 %.

Biološke vrijednosti urbanog zelenila

Jedna veoma bitna vrijednost urbanog zelenila je da vrši očuvanje lokalne prirodne i
kulturne baštine jer pruža, na lokalnom nivou, stanište za raznolikost urbanog biljnog i
životinjskog svijeta (kao što su ptice i insekti) i štiti gradske resurse prisutnih biljnih
vrsta.
A zemljišta pod vegetacijom mogu da sadržavaju veću raznovrsnost mikroba, kao što
su mikorizne gljivice koje su korisne za drveće i druge biljne vrste.
Vrsta flore i faune koje se obično nalaze u urbanim sredinama mogu uključivati vrste
koje su se prilagodile životu u gradu, kao i vrste koje nisu tipične u konvencionalnim
urbanim sredinama zbog značajno različitih ekosistema koji obuhvaćaju urbane
prostore.
Također u biološku vrijednost urbanih zelenih površina spada i međusobni odnos,
rapored pojedinih vrsta biljaka te potreba da sve individue vještački nastale zajednice
imaju jednak pristup svim potrebnim resursima.

Estetske vrijednosti urbanog zelenila

Ljudi uživaju u posmatranju prirode, pogotovo kada inače u velikoj mjeri nedostaje,
kao što je to slučaj u urbanim sredinama. Zbog toga, urbano zelenilo nudi zamjenu za
„sivu“ infrastrukturu.
Najveći razlog za estetsku primjenu vegetacije je njena prirodnost za razliku od
umjetno stvorenih građevina. Unošenjem prirodnih elemenata razbija se oporost,
hladnoća i tvrdoća urbane arhitekture.

6
 Negova estetska vrijednost od temeljne je važnosti za grad jer stvara harmoniju i
jedinstvenu cjelinu između arhitektonskih i bioloških elemenata u prostoru te pridonosi
raznovrsnosti gradskih naselja.
Zbog boja, oblika i teksture vegetacija objedinjuje, organizuje i sintetizira okoliš.
Urbano zelenilo daje naselju vlastiti identitet, što ga čini privlačnijim za život.

Ekonomske vrijednosti urbanog zelenila

Koncept ukupne ekonomske vrijednosti okoliša ima svoje temelje u socijalnoj
ekonomiji.
Javna dobra nisu konkurentna, tj.ako ih koristi jedna osoba, to ne sprečava
istovremeno korištenje istih od strane drugih osoba. Jednom kad su na raspolaganju
nikom ne mogu biti uskraćena.
Na osnovu ovoga urbano zelenilo nudi prednosti koje ne mogu služiti za lični profit i
posljedica ovoga je da ne postoji konvencionalno tržište za ovakve površine, što ne
znači da nema ekonomsku vrijednost već da je teško odrediti.
Ekonomska vrijednost urbanog zelenila je stoga zbir vrijednosti koje ljudi, pojedinačno
ili kolektivno pripisuju prirodi.

Ekonomska vrijednost proizilazi iz estetskog, ekološkog, sociološkog i ekonomskog

dobra koje urbano zelenilo daje društvu i vidi se u intenzitetu kojim pojedinci više vole
ova dobra u odnosu na druga.

7
 3. URBAN FARMING NA PRIMJERIMA SLOBODNIH JAVNIH GRADSKIH
POVRŠINA, VRTIĆA ZA DJECU I DOMOVA ZA PENZIONERE

Potencijalne površine koje su pogodne za Urban farming na području grada Mostara su:

1. Slobodne javne gradske površine

2. Površine ispred ustanova kao što su
vrtići za djecu, domovi za penzionere

3.1. Javne gradske površine

Potencijalne slobodne javne gradske površine:

 Područje sjevernog logora

 Parking pored studentskog hotela
 Parking pored Higijenskog zavoda
 Parking preko puta zgrade suda

Na slobodnim zelenim površinama kao npr. Sjeverni logor livada će se očistiti ,uzorati i
pripremiti zemljište za sadnju,a zatim cijelo područje podijeliti na manje parcele koje će
se davati zaintresovanim građanima ,koji će biti dužni da održavaju datu parcelu tokom
godine, a grad bi snosio sadni materijal i troškove zalijevanja s tim da svaki građanin
mora nakon berbe plodova donirati jedan dio u dobrotvorne organizacije.
Osnivanje zajedničkoga vrta je vrlo jednostavno, a ima višestruku društvenu korist.
Osim doprinosa održivu razvoju, a u pametnije upravljanim gradovima i doprinosa
onome što se naziva zelenim sistemima, uloga zajedničkoga vrta ima čitav niz
prednosti, npr. kroz kontakt s prirodom, druženje, terapeutsku dimenziju, pa i
demonstraciju socijalne osjetljivosti jer uzgojeni plodovi uvelike mogu pomoći kućnim
proračunima.

8
Na slobodnim betonskim površinama kao što su napušteni parkinzi, i ostalim
slobodnim površinama instalirali bi se kontejneri koji bi se nalazili na pokretnim
paletama,čime je osigurana laka pokretljivost i mobilnost samih kontejnera,uz sami
kontejner bi dolazio i dodatni box za ostavljanje potrebnog alata kao i spremnik za vodu
koji bi se punio iz prirodnih padavina.

Izgled kontejnera

9
 Područje sjevernog logora

Parking pored higijenskog zavoda

10
Parking pored studentskog hotela

Parking preko puta zgrade suda

11
 3.2. Dječiji vrtići i domovi penzionera

Potencijalne javne ustanove :

 Vrtić Zemzem – Sjeverni logor

 Centar za djecu Egipatsko selo- Bišće Polje
 Centar za stara lica - Tekija
 Dom penzionera Miran san - u blizini gradskog bazena

Vrlo značajne lokacije za urban farminga predstavljaju dječiji vrtići i domovi

penzionera. U oba slučaja koristi urban farminga su zaista velike a ogledaju se kroz
socijalne vrijednosti na osnovu kojih se ostvaruju odnosi između korisnika i prostora.
Korisnici pronalaze zadovoljstvo u korištenju tih prostora koje se ocjenjuje kvalitetom
iskustva, dok je njihovo stvarno korištenje multi –funkcionalno.
Urbano zelenilo okuplja zajednice, pruža mjesta za susrete i poticanje društvenih veze.
Oblikuju kulturni identitet područja, dio su njegovog jedinstvenog karaktera i pružaju
osjećaj pripadnosti lokalnoj zajednici.
To su mjesta na kojima se zbližavaju ljudi različitih doba i kultura, te tako pomažu
stvaranju boljeg kvaliteta društvenih iskustava.
Kad zelene površine postanu dio zajednice korisnici imaju emotivnu privrženost prema
njim i tada je većina socioloških funkcija ispunjeno.

Urbano zelenilo nudi značajne koristi za zdravlje putem odmora i rekreacije.

Pruža okruženje koje može potaknuti fizičku aktivnost u svim dobnim grupama i
sredinama.
Pristup visoko kvalitetnim javnim zelenim prostorima može se pozitivno odraziti na
javno zdravstvo te tako smanjiti zdravstveni troškovi i povećati kvalitet života u
urbanim područjima.

Smirujući efekat obližnjeg drveća i urbanog zelenila smanjuje nivo stresa i umora,
povećavajući produktivnot i osjećaj zadovoljstva na radnom mjestu.
Dodaje određenu duhovnu vrijednost što podržava dobro mentalno zdravlje i
blagostanje.

12
Prisutnost zelenila je preduvjet za održivi razvoj koji zadovoljava potrebe današnjih
generacija bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da ispune svoje vlastite
potrebe.
Koncept ukupne ekonomske vrijednosti okoliša ima svoje temelje u socijalnoj
ekonomiji. Svi korisnici vrtića odnosno domova za penzionere bi bili dužni da daju svoj
doprinos tokom godine u uređenju ,održavanju ,sadnji ,zalijevanju i berbi plodova, i na
taj način svi korisnici bi konzumirali organske proizvode što bi imalo značajan uticaj na
zdravlje korisnika a pored toga značajno bi uticalo na ekonomsku stabilnost ovih
institucija s obzirom da tokom godine imaju velike materijalne troškove za kupovinu
organskog voća i povrća.
Sadnja bi se vršila u namjenski za tu priliku izrađenim kontejnerima koji bi imali
dodatne prostorije kao što su: wc, ostava, cisterne za voduposebnu kantinu za
objedovanje ,dodatnu prostoriju za mali bazen u kojem bi se uzgajale ribe itd.

Dječiji vrtić Zemzem sjeverni logor

13
Dom penzionera Miran san

14
15
16
LITERATURA:

1. Environmental Affairs Department City of Los Angeles (2006). Green Roofs-

Cooling Los Angeles: A Resource Guide. Los Angeles: 200 N. Spring Street,
2. Vrančić,T.(2005). Građevne konstrukcije: Zeleni krovovi,
3. Zbašnik-Senegačnik,M.(2006). Građevne konstrukcije: Zeleni krovovi,
4. Tomorad, M (2014). Viseći vrtovi Babilona.
5. GREEN (Architecture Now!), Philip Jodidio, Taschen 2009, Italy
6. Green Roof Construction and Maintenance, Kelly Luckett,LEED AP, The
McGraw-Hill Companies, Inc., 2009

17