You are on page 1of 3

Ključni pojmovi: Obrazovna postignuća/ishodi:

istoznačnice, bliskoznačnice, Uočavati različite značenjske odnose među riječima; preoblikovati


suprotnice tekst zamjenjujući pojedine riječi značenjski srodnima; prevoditi
zavičajne sinonime na standardni jezik; zapažati ulogu istoznačnih i
GOO − dostojanstvo osobe; bliskoznačnih riječi u književnome tekstu.
društvene komunikacijske vještine Učenik razumije što su društvene komunikacijske vještine i koju
ulogu u njihovu razvoju ima participativno, interaktivno i suradničko
NOK: Uporaba informacijske i učenje.
komunikacijske tehnologije Razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije
u društvu i njezinim posljedicama.
Cilj nastavnoga sata: Definirati i objasniti razlike i sličnosti među riječima na temelju
njihova značenja te njihovu uporabu u različitim jezičnim, govornim i
socijalnim situacijama. Poticati učenike na uporabu različitih riječi
nijansirana značenja kako bi obogatili svoj rječnik i postali što
elokventniji.
Naziv nastavne jedinice: Odnosi među riječima
(lingvometodički predložak Mudro se koristite mrežom)
Nastavno područje: Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici:
jezično izražavanje obradba frontalni,
1 sat individualni rad,
rad u paru,
skupinski rad
Operacionalizirani ciljevi: Ponoviti dosadašnje spoznaje o ulozi i značenju riječi, o njihovoj
uporabi u različitim vrstama komunikacije. Uočavati i razlikovati
značenje riječi i odnose među njima. Uočavati i rabiti istoznačnice,
bliskoznačnice i suprotnice. Objasniti uporabu riječi u različitim
komunikacijskim situacijama te uporabu riječi u različitim
kontekstima (svakodnevna razgovorna uporaba, standardni jezik,
književni tekstovi).
Zadaće:
a) obrazovne Učenik će: uočiti različita značenja riječi i odnose među njima;
razlikovati istoznačnice, bliskoznačnice i suprotnice te ih rabiti
u skladu sa zahtjevima jezičnoga konteksta; služiti se rječnicima.
b) odgojne Učenik će: spoznati i osvijestiti važnost kulturne komunikacije u
stvarnome svijetu, a osobito u virtualnome svijetu (ne vrijeđati ili
ugrožavati ičiju privatnost i osobno dostojanstvo); odgovorno se
služiti sadržajima na internetu.
c) funkcionalne Učenik će: razvijati sposobnost analize, izdvajanja bitnoga,
sažimanja, argumentiranja i zaključivanja, povezivanja sadržaja
koje je već spoznao iz različitih izvora uporabom različitih
komunikacijskih vještina.
d) komunikacijske Učenik će: osvijestiti važnost komunikacije i razvoja
komunikacijskih vještina u suradničkome i interaktivnome učenju;
ostvarivati uspješnu dvosmjernu komunikaciju s učenicima;
oblikovati svoje misli u jasne rečenice; usvajati nove riječi i bogatiti
vlastiti rječnik.
Tijek nastavnoga sata (artikulacija)

I. Uvod (motivacija):
Stvaranje komunikacijske situacije postavljanjem problemskih pitanja: Kako se odnosimo prema
ljudima oko sebe, kako s njima komuniciramo u stvarnome ili virtualnome svijetu?
Čitanje polaznoga teksta Mudro se koristite mrežom.

Odnosi među riječima


II. Glavni dio sata (obradba):
Razgovor o polaznome tekstu Mudro se koristite mrežom.
Tijekom rada na tekstu i iz konkretnih primjera koji slijede uočiti riječi istoga značenja.
Definirati istoznačnice (sinonime) kao riječi koje isto znače, ali različito zvuče te se mogu međusobno
zamijeniti u svim jezičnim situacijama.
Zadajemo zadatak svakomu učeniku da se prisjeti barem triju istoznačnica.

Može se pretpostaviti da će uglavnom navoditi riječi stranoga podrijetla (tuđice) i hrvatske inačice
(kompjutor − računalo; printer − pisač; špajza − smočnica; glancati − laštiti i slično), ali i riječi koje imaju
slično značenje i mogu se zamijeniti u samo nekim, a ne svim jezičnim situacijama.
Primjere takvih riječi definiramo kao bliskoznačnice (također ih nazivamo sinonimima).
Potičemo učenike da u rječniku provjere i naglas pročitaju značenje riječi koje su naveli u zadatku, a
prepoznali ih kao bliskoznačnice.

Naposljetku definiramo i suprotnice (antonime) kao riječi iste vrste, a suprotna značenja.
Zadajemo zadatak da riječima koje su naveli kao sinonime pokušaju pronaći riječi suprotna značenja.

III. Završni dio sata (usustavljivanje):

Gradivo ponavljamo na temelju sažetka u udžbeniku (Ukratko) i rješavanjem I. skupine zadataka u radnoj
bilježnici.

Učenike upućujemo i na Zapis za pravopis te ih usmjeravamo na rješavanje zadataka u radnoj bilježnici.


Nastavni materijal:
udžbenik Volimo hrvatski!, radna bilježnica Volimo hrvatski!, učeničke bilježnice,
ploča, bijela kreda, kreda u boji, računalo, projektor, radni pribor

Odnosi među riječima


Plan ploče

Odnosi među riječima

Dobra nas glazba nadahnjuje. Volimo učiti uz glazbu.


Dobra nas muzika nadahnjuje. Volimo učiti uz muziku.

Istoznačnice su riječi koje različito zvuče, a imaju isto značenje.

Ne pričaj sa stranim ljudima. Strani turisti rado dolaze na Jadran.


Ne pričaj s nepoznatim ljudima. Nepoznati turisti rado dolaze na Jadran.

stran = nepoznat stran ≠ nepoznat

Bliskoznačnice su riječi koje imaju bliska značenja.

Danju se druži s prijateljima. Sastavit ću zanimljivu priču.


Noću ne igraj računalne igre. Rastavit ću rečenicu na dijelove.

prilozi glagoli

Suprotnice su riječi iste vrste, a suprotna značenja.

Odnosi među riječima

You might also like