METODA POMAKA

Metoda pomaka je metoda proračuna statički neodređenih sustava u kojoj su nepoznanice

translacijski i rotacijski pomaci odabranih točaka nosača koje nazivamo čvorovima.

Čvor - točka u kojoj se spajaju dva ili više štapova, ili kraj štapa

Y
F1 q F2
1 2 3 4

5 6

X
Svaki čvor u ravnini ima tri neovisna pomaka:
Ui - pomak čvora i na pravcu osi X
Vi - pomak čvora i na pravcu osi Y
Φ i - zaokret poprečnog presjeka u čvoru i oko osi Z

Svi štapovi koji su kruto spojeni u jednom čvoru imaju u njemu jednake pomake.

i
ϕil
j ϕij l
ϕij = ϕik = ϕil = Φ i
ϕik
k

− Točna metoda pomaka: sva tri pomaka čvora uzimaju se kao nepoznanice

− Inženjerska metoda pomaka (približna metoda pomaka): broj nepoznanica se smanjuje jer
se zanemaruju uzdužne deformacije ravnih grednih elemenata. Metoda je pogodna za
konstrukcije kod kojih deformacije nastaju dominantno od savijanja.

Stupanj kinematičke neodređenosti sustava: ukupan broj međusobno neovisnih pomaka

U inženjerskoj metodi pomaka nepoznanice su:

− kutovi zaokreta slobodnih (nepridržanih) čvorova
− neovisni translacijski pomaci (ako ih ima)

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 1

Oblik deformirane konstrukcije

Prije početka analize statički neodređenih sustava metodom pomaka, potrebno je imati
predodžbu o očekivanom ponašanju konstrukcije pod djelovanjem zadanog opterećenja.

Primjer: Deformacijski oblici i momentni dijagrami za portalni okvir sa zglobnim osloncima

a) b) c)

M M M

slučajevi opterećenja a) i b): - simetrični deformacijski oblici i dijagrami momenata

- za analizu su potrebne četiri varijable pomaka: zaokreti u
oslonačkim točkama i na svakom kraju horizontalne grede

slučaj opterećenja c): - antisimetrični deformacijski oblik i dijagram momenata

- za analizu je potrebno pet varijabli pomaka: četiri zaokreta
čvorova i horizontalni pomak gornje grede

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 2

Primjer: Deformacijski oblici i momentni dijagrami za portalni okvir s upetim osloncima

a) b) c)

M M M

Osnovne razlike u odnosu na nosač sa zglobnim osloncima:

• Budući da nema zaokreta u osloncima, broj nepoznatih pomaka se reducira za dva
• Kako bi bio ispunjen uvjet da je zaokret u osloncu jednak nuli, na svakom stupu se javlja
promjena zakrivljenosti odnosno točka infleksije
• Dodatno ograničenje pomaka na osloncima povećava cjelokupnu krutost konstrukcije, te
su općenito pomaci točaka manji

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 3

 Princip metode pomaka
Razmatra se konstrukcija na crtežu a).

A B
P P P
A B M M A B
M1

C C C

M2
(a) (b) (c)
svi čvorovi su upeti čvor B se otpušta

− Zamislimo da su postavljene veze koje spriječavaju zaokrete u svim čvorovima

(crtež b) → svaki element sustava se ponaša kao obostrano upeta greda.
− Javljaju se momenti upetosti M
− Otpušta se veza u čvoru B koja spriječava zaokret
− U čvoru B javlja se neravnoteža momenata
− Čvor B se zaokreće sve dok se ne postigne ravnotežni položaj (crtež c)
− Zaokretom čvora B postignuta je ravnoteža momenata u tom čvoru, ali se
istovremeno javljaju dodatni momenti u čvorovima A i C. Time je
neuravnoteženi moment u čvoru B preraspodijeljen na ostale dijelove
konstrukcije.

Konačne vrijednosti momenata dobivaju se superpozicijom momenata za stanje spriječenih

pomaka čvorova (stanje pune upetosti) i momenata za stanje slobodnih pomaka:
M =M+m

Postupak proračuna statički neodređenih sustava metodom pomaka:

1) razmatranjem geometrije konstrukcije i opterećenja koje na nju djeluje, identificiraju se
nepoznati pomaci čvorova koji će biti osnovne varijable u analizi;
2) korištenjem svojstava krutosti pojedinih elemenata konstrukcije, formuliraju se jednadžbe
koje povezuju djelujuće opterećenje i pomake čvorova s momentima na krajevima
štapova;
3) iz uvjeta ravnoteže momenata u čvorovima dobiva se sustav jednadžbi čije rješenje
predstavlja tražene pomake čvorova;
4) uvrštavanjem vrijednosti pomaka čvorova u jednadžbe krutosti formirane u 2), određuju se
momenti na krajevima štapova;
5) reakcije, poprečne sile i uzdužne sile nalaze se korištenjem uvjeta ravnoteže pojedinih
elemenata ili dijelova konstrukcije.

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 4

 Konvencija o predznacima i označavanje

i m j
Identifikacija štapova kao elemenata konstrukcije koji spajaju čvorove:

Konvencija o predznacima:
Momenti savijanja na krajevima štapa, kutovi zaokreta krajeva štapa i relativni pomak jednog
kraja štapa u odnosu na drugi kraj uzimaju se kao pozitivni ako imaju smjer suprotno od kretanja
kazaljke na satu.

KUT ZAOKRETA ČVORA

y +
ϕj
i ϕi
j x

POMACI KRAJEVA ŠTAPA

+
i
j +
δi ψ δj
ψ
i
j

MOMENTI SAVIJANJA NA KRAJEVIMA ŠTAPA POPREČNE SILE NA KRAJEVIMA ŠTAPA

+ +
Mij Mji i j
Tji
i j
Lij Tij Lij

M ij + M ji
Tij = Tji =
L ij
MOMENTI SAVIJANJA U ČVORU
Mil i Mij
l j

+ Mik
k

Sile na kraju štapa – sile kojima čvor djeluje na kraj štapa;

Sile u čvoru – sile kojima kraj štapa djeluje na čvor.

Označavanje momenata:
M ij označava moment na štapu ij u čvoru i
M ji označava moment na štapu ij u čvoru j

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 5

 Proračun unutarnjih sila
Ukupne sile na krajevima štapa mogu se dobiti superpozicijom partikularnih rješenja.

Prvo partikularno rješenje: određivanje momenata savijanja na obostrano upetom štapu za

zadano opterećenje (momenti upetosti M AB i M BA , crtež b)

Drugo partikularno rješenje: određivanje sila na krajevima neopterećenog štapa koji na

krajevima ima pomake - zaokrete krajeva štapa ( ϕ A i ϕB ) i njihov relativni pomak (δ) (crtež c).

a)
P1 P2 MBA
A ϕB B
δ ϕA
MAB TBA

TAB

b)
P1 P2 MBA
MAB
A B

c)
mBA
A ϕB B
δ ϕA
mAB tBA

tAB

Konačne vrijednosti momenata na krajevima štapa (crtež a) dobivaju se:

M AB = M AB + m AB ; M BA = M BA + m BA

Pomaci krajeva štapa su nepoznate veličine koje će se naknadno odrediti.

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 6

 Sile na krajevima štapa od pomaka čvorova. Koeficijenti krutosti.
Sile na krajevima neopterećenog štapa za stanje slobodnih pomaka čvorova su poprečne sile
( t AB i t BA ) i momenti savijanja ( m AB i m BA ).

x mBA
A ϕB B
δ ϕA
mAB tBA

tAB
L

Štap između čvorova A i B za ravnotežno stanje zadovoljava diferencijalnu jednadžbu:

2
E I d v2 = M
dx

Moment na udaljenosti x od kraja A može se napisati kao: M = −m AB − t AB x

2
Rješavanjem jednadžbe E I d v2 = − m AB − t AB x dobiva se veza između momenta savijanja na
dx
kraju štapa ( m AB ) i pomaka na krajevima štapa ( ϕ A , ϕB i δ):
4 EI 2 EI 6 EI
m AB = ϕA + ϕB + 2 δ
L L L

Analognim postupkom se dobiva izraz i za moment na drugom kraju štapa:

4 EI 2 EI 6 EI
m BA = ϕB + ϕA + 2 δ
L L L
Općenito, za štap koji spaja čvorove i i j, analitički izrazi za momente na krajevima štapa su:
m ij = a ij ⋅ ϕi + b ij ⋅ ϕ j + c ij ⋅ δ

m ji = b ji ⋅ ϕi + a ji ⋅ ϕ j + c ji ⋅ δ

Relativni pomak krajeva štapa:

δ = v ij − v ji - razlika apsolutnih pomaka krajeva štapa okomitih na os štapa

Koeficijenti koji uspostavljaju vezu između momenata na krajevima štapa i pomaka zovu se
koeficijenti krutosti:
4 EI 2 EI 6 EI
a ij = a ji = ; b ij = b ji = ; c ij = c ji = 2
L L L

a ij → moment u čvoru i štapa ij koji se javlja usljed djelovanja jediničnog kuta zaokreta u
čvoru i dok je istovremeno spriječen zaokret čvora j

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 7

 b ij → moment u čvoru i štapa ij koji se javlja usljed djelovanja jediničnog kuta zaokreta u
čvoru j dok je istovremeno spriječen zaokret čvora i

Štap koji je na jednom kraju kruto, a na drugom zglobno vezan

Za zglobnu vezu na kraju (i) štapa (i)-(j):

i j m ij = a ij ⋅ ϕi + b ij ⋅ ϕ j + c ij ⋅ δ = 0

(bij ⋅ ϕ j + cij ⋅ δ)
→ ϕi = −
a ij
Uvrštavanjem izraza za ϕi u izraz za m ji dobiva se:
⎛ b ij2 ⎞ ⎛ b ij c ij ⎞
m ji = a ji − ⎟ ⋅ ϕ j + ⎜ c ji −
⎜ ⎟⋅δ
⎜ a ij ⎟ ⎜ a ij ⎟
⎝ ⎠ ⎝ ⎠

b ij2 b ij c ij
a cji = a ji − ; c cji = c ji −
a ij a ij

m ji = a cji ⋅ ϕ j + c cji ⋅ δ

3 EI 3 EI
Koeficijenti krutosti: a cji = ; c cji =
L L2
3 EI 3 EI
→ m ji = ⋅ϕj + 2 ⋅δ
L L

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 8

 Momenti upetosti
To su momenti koji se javljaju na upetim krajevima štapa usljed zadanog opterećenja.
Mogu se odrediti pomoću diferencijalne jednadžbe elastične linije nosača:
2
EI d v2 = M
dx

Npr. greda opterećena koncentriranom silom na udaljenosti a od kraja A.

P MBA P M
MAB MAB
A B

a b
VA VB VA x
L

Diferencijalna jednadžba elastične linije nosača je:

2
EI d v2 = − M AB + VA x − P ( x − a )
dx
Pa b 2
Rješavanjem jednadžbe dobiva se: M AB = +
L2
Sličnim postupkom dobilo bi se:
M P MBA
B
Pa 2 b
M BA = −
L2
x
VB

Za djelovanje koncentrirane sile u sredini raspona:

PL PL
a=b= L → M AB = + ; M BA = −
2 8 8
Analognim postupkom, za jednoliko distribuirano opterećenje q:
q L2 q L2
M AB = + ; M BA = −
12 12

Greda koja je na jednom kraju upeta a na drugom slobodno oslonjena

Mab Mba Za poznatu veličinu aktivnog krajnjeg momenta M ab

A B moment na upetom kraju iznosi:
1
→ M ba = M ab (prijenosni moment)
2

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 9

 Momenti upetosti usljed pomaka oslonaca

Usljed pomicanja oslonca, greda se rotira kao kruto tijelo (rotacija ψ ).

Ako se oslonac A slegne za veličinu δ:

Mab Mba
A B ψ= δ
L
δ ψ
slijedi:
6 EI δ 6 EI
L M ab = M ba = − =− ψ
L2 L

Ako se oslonac B slegne za veličinu δ:

Mba
ψ= δ
Mab
A B L
ψ δ slijedi:
6 EI δ 6 EI
L M ab = M ba = = ψ
L2 L

Momenti upetosti za štap koji je na jednom kraju kruto, a na drugom zglobno vezan

i q j M ij
M ijc = a ij ⋅ ϕiu + M ij = 0 ⇒ ϕiu = −
a ij

M ij ⋅ b ji
M jic = b ji ⋅ ϕiu + M ji = M ji −
a ij

Za štap konstantnog poprečnog presjeka:

4 EI 2 EI b ji 1 c 1
a ij = ; b ij = ; b ij = b ji → = ⇒ M ji = M ji − M
L L a ij 2 2 ij

Npr. za jednoliko raspodjeljeno opterećenje q:

c
Mba Momenti upetosti za obostrano upeti štap:
q
q L2 q L2
A B M ab = + ; M ba = −
12 12
L
c q L2 1 q L2
M ba =− −
12 2 12
c q L2
→ M ba =−
8

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 10

Za opterećenje koncentriranom silom u polovini raspona:

Mba
c Momenti upetosti za obostrano upeti štap:
P
PL PL
M ab = + ; M ba = −
A B 8 8
L/2 L/2 PL 1 PL
c
M ba =− −
8 2 8
c 3 PL
→ M ba =−
16

Pomaci oslonaca:
c
Mba
A B
c 3 EI δ 3 EI
ψ δ M ba = = ψ
L2 L
L

c
Mba
A B
c 3 EI δ 3 EI
δ ψ M ba =− =− ψ
L2 L
L

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 11

 TABLICA MOMENATA UPETOSTI

Mij Mji Mij

q q
i j i j

L L

Mij 2 Mji
q L /8
Mij
2
q L /8

q L2 q L2 q L2
M ij = ; M ji = − M ij = ; M ji = 0
12 12 8

Mij P Mji Mij P

i j i j

L/2 L/2 L/2 L/2

Mij Mji
P L/4
Mij
P L/4

PL PL
M ij = ; M ji = − 3P L
8 8 M ij = ; M ji = 0
16

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 12

 Uvjeti ravnoteže
Izrazi za ukupne veličine momenata savijanja na krajevima štapa (i)-(j):

4 EI 2 EI 6 E I δ ij
M ij = ϕi + ϕj + + M ij
L ij L ij L ij L ij

4 EI 2 EI 6 E I δ ij
M ji = ϕj + ϕi + + M ji
L ij L ij L ij L ij

Uvodeći oznaku za fleksijsku krutost štapa k ij i zaokret štapa kao krutog tijela ψ ij :
EI δ ij
k ij = ; ψ ij = −
L ij L ij
može se pisati:
M ij = 4 k ij ϕi + 2 k ij ϕ j − 6 k ij ψ ij + M ij

M ji = 4 k ij ϕ j + 2 k ij ϕi − 6 k ij ψ ij + M ji

Nepomični sustavi: translacijski pomaci imaju zanemariv utjecaj na rezne sile

Pomični sustavi: translacijski pomaci su bitni; oni su funkcija neovisnih translacijskih pomaka

Uvjeti ravnoteže momenata u čvorovima nepomičnog konstruktivnog sustava

Za svaki slobodni čvor postavlja se po jedan uvjet ravnoteže momenata. Za čvor (i):
∑ M ij = 0 → ∑ (m ij + M ij ) = 0
( j) ( j)

m ij − moment na kraju (i) štapa (i)-(j) za stanje slobodnih pomaka

M ij − moment upetosti na kraju (i) štapa (i)-(j)

→ ∑ (a ij ⋅ ϕi + b ij ⋅ ϕ j + c ij ⋅ δij ) = − ∑ M ij
( j) ( j)

Rješenje sustava jednadžbi ravnoteže su vrijednosti zaokreta čvorova.

Momenti na krajevima štapova su: M ij = m ij + M ij

Konačne poprečne sile na krajevima štapova:

i j
M ij + M ji M ij + M ji
Tij = Tij0 + Tji = Tji0 +
L ij L ij Tij0 Tji0

Uzdužne sile N ij - određuju se iz uvjeta ravnoteže čvorova ili dijelova konstrukcije.

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 13

Primjer: GREDNI NOSAČ PREKO TRI OSLONCA
- jedan neovisni kut zaokreta

q 2 Momenti upetosti:
3 2 2
1 qL qL
EI
ϕ2 EI M12 = M 21 = −
12 12
L L
2 2
qL qL
M 23 = M 32 =−
12 12
Momenti na krajevima štapova:
2 2
EI qL EI qL
M12 = 2 ⋅ ϕ2 + M 21 = 4 ⋅ ϕ2 −
L 12 L 12
2 2
EI qL EI qL
M 23 = 4 ⋅ ϕ2 + M 32 = 2 ⋅ ϕ2 −
L 12 L 12

Jednadžba ravnoteže čvora (2): ∑ M 2 = 0 → M 21 + M 23 = 0

EI EI q L2 q L2
4 ⋅ ϕ2 + 4 ⋅ ϕ2 = −
L L 12 12

Jednadžba ravnoteže cijelog sistema ima oblik:

EI
8 ⋅ϕ = 0 ⇒ ϕ2 = 0
L 2
2 2 2 2
qL qL qL qL
Slijedi: M12 = , M 21 = − , M 23 = , M 32 =−
12 12 12 12
2 2
qL qL
M12 + M 21
−
Poprečne sile: T12 =
0
+ T12 T12 = 12 12 + q L = q L
L L 2 2
Dijagrami unutrašnjih sila:

Mx
2
qL /12 Tx
2 2
qL /12 qL /12 qL/2
qL/2 + +
M21 M23 − − qL/2
M12 M32 qL/2
2 2
qL /24 qL /24

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 14

Primjer: GREDNI NOSAČ OPTEREĆEN POMAKOM OSLONCA

Nosač ima konstantnu fleksijsku krutost EI = 25.0 ⋅103 kNm2 . Usljed diferencijalnog slijeganja
tla nastaje pomak oslonca 4 u odnosu na oslonce 1, 2 i 3 za 30 mm.

1 4

2 3

EI δ4 = 30 mm
6.0 m 6.0 m 6.0 m

Momenti upetosti:
M12 = 0 , M 21 = 0 , M 23 = 0 , M 32 = 0
3
M 34 = M 43 = − 6 ⋅ 25.02⋅10 ⋅ (−0.03) = 125 kNm
6 .0

Momenti na krajevima štapova:

EI EI
M12 = 2 ⋅ϕ M 21 = 4 ⋅ϕ
L12 2 L12 2

EI EI EI EI
M 23 = 4 ⋅ ϕ2 + 2 ⋅ϕ M 32 = 4 ⋅ ϕ3 + 2 ⋅ϕ
L 23 L 23 3 L 23 L 23 2

EI EI EI EI
M 34 = 4 ⋅ ϕ3 + M 34 = 4 ⋅ ϕ + 125 M 43 = 2 ⋅ ϕ3 + M 43 = 2 ⋅ ϕ + 125
L 34 L 34 3 L 34 L 34 3

Jednadžba ravnoteže čvora (2): ∑ M 2 = 0 → M 21 + M 23 = 0

EI EI
8 ⋅ ϕ2 + 2 ⋅ϕ = 0
L L 3

Jednadžba ravnoteže čvora (3): ∑ M 3 = 0 → M 32 + M 34 = 0

EI EI
2 ⋅ ϕ + 8 ⋅ ϕ3 = −125
L 2 L

Rješenje sustava jednadžbi:

125 L 500 L
ϕ2 = ; ϕ3 = − ⇒ ϕ 2 = 0.001 ; ϕ3 = −0.004
30 E I 30 E I

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 15

Slijedi:
M12 = 8.3 kNm , M 21 = 16.7 kNm , M 23 = −16.7 kNm , M 32 = −58.3 kNm

M 34 = 58.3 kNm , M 43 = 91.6 kNm

1 4

2 3

EI δ4 = 30 mm
6.0 m 6.0 m 6.0 m

8.3 16.7 58.3 91.6

Mx

vx

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 16

 Jednadžbe ravnoteže kod pomičnih konstruktivnih sustava

Pomični sustavi - sustavi s neovisnim translatornim pomacima

1) Uvjeti ravnoteže momenata

Za svaki slobodni čvor postavlja se po jedan uvjet ravnoteže momenata. Za čvor (i):
∑ M ij = 0 → ∑ (m ij + M ij ) = 0
( j) ( j)

2) Dodatne jednadžbe ravnoteže

broj dodatnih jednadžbi ravnoteže = broj neovisnih translatornih pomaka čvorova

Dodatne jednadžbe dobivaju se iz uvjeta ravnoteže pogodno odabranih dijelova konstrukcije.

Npr., za portalni okvir opterećen horizontalnim opterećenjem:
VB VC
P B C MBA HB MCD HC

A D MAB HA MDC HD

VA VD

iz uvjeta ravnoteže momenata oko točke B na stupu AB i oko točke C na stupu CD dobiva se:
H A h = M AB + M BA , H D h = M CD + M DC
Iz uvjeta ravnoteže horizontalnih sila za cijeli okvir slijedi jednadžba:
M AB + M BA M CD + M DC
P = HA + HD = +
h h

Ista jednadžba bi se dobila i iz uvjeta ravnoteže sila u horizontalnom smjeru dijela konstrukcije
prikazanog na crtežu (jednadžba posmičnih sila):

P B C

TBA TCD

M AB + M BA M CD + M DC
P = TBA + TCD = +
h h

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 17

Umjesto jednadžbi posmičnih sila, dodatne jednadžbe formiraju se i korištenjem principa
virtualnih pomaka.

Primjena principa virtualnih pomaka za kruto tijelo:

• spriječe se svi neovisni translatorni pomaci
• na spojevima štapova i čvorova ubacuju se zglobovi
• oslobađa se pojedina veza koja spriječava translatorne pomake - dio konstrukcije
pretvara se u mehanizam
• dobivenom mehanizmu daje se virtualni pomak W ∗ = 1 , čvorovi se pomiču translatorno

• formira se jednadžba virtualnog rada; rad vrši vanjsko opterećenje i momenti

na krajevima štapova

Jednadžba virtualnog rada predstavlja uvjet ravnoteže dijela konstrukcije.

Za k-ti neovisni translatorni pomak jednadžba virtualnog rada glasi:

∑ [(M ij + M ji ) ⋅ ψ ij (k ) + Fm ⋅ δ m (k ) + ∫ q( x ) ⋅ δ x (k ) ⋅ dx + Pi ⋅ δ i ] = 0
ψ ij (k ) − zaokret štapa (i)-(j) pri virtualnom pomaku
Fm − koncentrirana sila na štapu
δ m (k ) − pomak točke na pravcu sile
Pi − koncentrirana sila u čvoru
∫ q( x ) ⋅ δ x (k ) ⋅ dx − rad kontinuiranog opterećenja na štapu

Sumacija se vrši preko svih štapova i čvorova koji imaju pomake uzrokovane virtualnim
∗
pomakom Wk = 1 .

Rješenje sustava jednadžbi ravnoteže su:

- vrijednosti zaokreta čvorova ϕ
- vrijednosti neovisnih translatornih pomaka čvorova W

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 18

 Primjer ravninskog pomičnog sustava bez kutova zaokreta
(nema nepoznanica ϕ, samo translatorni pomak W)

Jednokatni okvir s krutom prečkom izložen djelovanju horizontalne sile

W=1
H 2 kruta prečka 3

EI → ∞

h ψ12 ψ34 h
EI EI

1 4
L

Nema savijanja prečke (nema rotacijskih pomaka); jedan nezavisni translatorni pomak W

horizontalni pomak čvora 2 = horizontalni pomak čvora 3 ⇒ ψ12 = ψ 34 = ψ

1
Za pomak W u pozitivnom smjeru globalne osi X je: ψ = − ⋅ W
h
Momenti upetosti su jednaki nuli.
Momenti na krajevima štapova:
EI 6 EI
M12 = M 21 = M 34 = M 43 = −6 ⋅ψ = + 2 ⋅W
h h
∗
Jednadžba virtualnog rada na pomacima koji nastaju pri virtualnom pomaku W = 1 glasi:
∗ ∗
(M12 + M 21 ) ⋅ ψ12 + (M 34 + M 43 ) ⋅ ψ 34 + H ⋅1 = 0
6 EI 1
4⋅ 2
⋅ W ⋅ ⎛⎜ − ⎞⎟ = −H
h ⎝ h⎠

Jednadžba ravnoteže sustava ima oblik:

3
24 E I ⋅ W = H ⇒ W = H⋅h
h3 24 E I
H⋅h
⇒ M12 = M 21 = M 34 = M 43 =
4

H h/4 Hh
H h/4 2L
−
H h/4

+ +

h/2 Mx Tx

H h/4 H h/4 H/2 H/2

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 19

 Pomični sustavi s kutovima zaokreta
Primjer 1: Odrediti dijagram momenata za F = 100 kN.

F
1 3
EI 2 EI

4.0
2EI

3.0 3.0

Nepoznanice su: - kut zaokreta čvora 2, ϕ2

- horizontalni translacijski pomak grede 1-2-3, W

Svi momenti upetosti su jednaki nuli ⇒ M ij = m ij

Veza između momenata na krajevima štapa i pomaka za obostrano upetu gredu:

m ij = 4 k ij ϕi + 2 k ij ϕ j − 6 k ij ψ ij

m ji = 4 k ij ϕ j + 2 k ij ϕi − 6 k ij ψ ij
δ ij
gdje je ψ ij = − kut zaokreta grednog elementa kao krutog tijela; δ ij = v ij − v ji
L ij
v ij i v ji su komponente pomaka čvorova (i) i (j) elementa (i)-(j) na pravcima okomitim na
njegovu os.

Za jednostrano upetu gredu sa zglobom u čvoru (j) je:

m ij = 3 k ij ϕi − 3 k ij ψ ij

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 20

 ∗
Plan pomaka zglobne sheme za W = 1 :
5/4
W=1 1 1
.
ψ12 3/4
ψ32

ψ42

∗ ∗
∗ ∗ 3 ∗ v12 ( W ) − v 21 ( W ) 0 − (− 3 4) 1
v12 ( W ) = 0 v 21 ( W ) = − ψ12 ( W ) = − =− =−
4 L12 3 4
∗ ∗
∗ 3 ∗ ∗ v ( W ) − v 32 ( W ) −3 4−0 1
v 23 ( W ) = − v 32 ( W ) = 0 ψ 23 ( W ) = − 23 =− =
4 L 23 3 4
∗ ∗
∗ ∗ 5 ∗ v 42 ( W ) − v 24 ( W ) 0 − ( − 5 4) 1
v 42 ( W ) = 0 v 24 ( W ) = − ψ 24 ( W ) = − =− =−
4 L 24 5 4

∗ ∗ ∗
Pomak i kut zaokreta pri translacijskom pomaku W = 1 : v ij ( W ) i ψ ij ( W )
∗ ∗
Pomak i kut zaokreta pri općem pomaku W: v ij = v ij ( W ) ⋅ W i ψ ij = ψ ij ( W ) ⋅ W

Proračunski koeficijenti fleksijske krutosti:

EI 1 1 EI 1 1 2EI 1 2
k12 = = , k 23 = = , k 24 = =
L12 E I 3 L 23 E I 3 L 24 E I 5

Momenti na krajevima grednih elemenata kao funkcije kuta zaokreta ϕ2 i pomaka W:

3 1
M 21 = 3 k12 ϕ 2 − 3 k12 ψ12 = 3 k12 ϕ 2 + k12 W = ϕ 2 + W
4 4
3 1
M 23 = 3 k 23 ϕ 2 − 3 k 23 ψ 23 = 3 k 23 ϕ 2 − k 23 W = ϕ 2 − W
4 4
3 8 3
M 24 = 4 k 24 ϕ 2 − 6 k 24 ψ 24 = 4 k 24 ϕ 2 + k 24 W = ϕ 2 + W
2 5 5
3 4 3
M 42 = 2 k 24 ϕ 2 − 6 k 24 ψ 24 = 2 k 24 ϕ 2 + k 24 W = ϕ 2 + W
2 5 5

Uvjet ravnoteže momenata u čvoru 2:

18 3
∑ M 2 j = M 21 + M 23 + M 24 = 0 ⇒ ϕ2 + W = 0
( j) 5 5
∗
Druga jednadžba - jednadžba virtualnog rada na pomacima pri virtualnom pomaku W = 1 :

{ ∗
∑ M ik ψ ik ( W ) + F ⋅ = 0 } 3
4
(ik )

{M 21
∗ ∗
ψ12 ( W ) + M 23 ψ 23 ( W ) + (M 24 + M 42 ) ψ 24 ( W ) + F ⋅
∗
} 3
4
=0

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 21

 → {(ϕ 2
1
+ W⋅−
4
) ( )+ (ϕ
1
4 2
1
) [(
− W⋅ +
4
1
4
8
5
ϕ2 + W +
3
5
)( 4
5
3
)] ( )}+ F ⋅
ϕ2 + W ⋅ −
5
1
4
3
4
=0

3 17
⇒ − ϕ2 − W + 75 = 0
5 40
Sustav jednadžbi za određivanje ϕ2 i W je:
18 3
ϕ + W=0
5 2 5
3 17
ϕ + W = 75
5 2 40

Rješenje sustava:
500 3000
ϕ2 = − = −38.462 W= = 230.769
13 13

Veličine momenata na krajevima grednih elemenata:

M 21 = ϕ 2 + 14 W = 19.23 kNm

M 23 = ϕ 2 − 14 W = −96.15 kNm

M 24 = 85 ϕ 2 + 53 W = 76.92 kNm

M 42 = 54 ϕ 2 + 53 W = 107.69 kNm

Momentni dijagram:

19.23 76
.92

96.15

10 Mx
7.6
9

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 22

Primjer 2: Odrediti dijagram momenata savijanja za okvirnu konstrukciju. EI = konst.

W W
P P
B C B C

ψAB ψCD

A D A D

L/2 L/2

Nepoznanice su: - kutovi zaokreta čvorova B i C, ϕB i ϕC

- horizontalni translacijski pomak grede B-C, W

Usljed translacijskog pomaka W, vertikalni elementi imaju zaokrete: ψ AB = ψ CD = − W

L
Momenti upetosti:
M AB = 0 , M BA = 0 , M CD = 0 , M DC = 0

PL PL
M BC = , M CB = −
8 8

Momenti na krajevima štapova:

2 EI 6 EI 4 EI 6 EI
M AB = ⋅ ϕB + 2 ⋅ W M BA = ⋅ ϕB + 2 ⋅ W
L L L L
4 EI 2 EI PL 4 EI 2 EI PL
M BC = ⋅ ϕB + ⋅ ϕC + M CB = ⋅ ϕC + ⋅ ϕB −
L L 8 L L 8
3 EI 3 EI M DC = 0
M CD = ⋅ ϕC + 2 ⋅ W
L L

Jednadžba ravnoteže čvora B: ∑ M B = 0 → M BA + M BC = 0

8 EI 2 EI 6 EI PL
⋅ ϕB + ⋅ ϕC + 2 ⋅ W + =0 (1)
L L L 8

Jednadžba ravnoteže čvora C: ∑ M C = 0 → M CB + M CD = 0

2 EI 7 EI 3 EI PL
⋅ ϕB + ⋅ ϕC + 2 ⋅ W − =0 (2)
L L L 8
∗
Jednadžba virtualnog rada na pomacima koji nastaju pri virtualnom pomaku W = 1 :
(M AB + M BA ) ⋅ ψ ∗AB + M CD ⋅ ψ ∗CD = 0

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 23

 M AB + M BA M CD
ψ ∗AB = ψ ∗CD = − 1 → − − =0
L L L

Ili, iz uvjeta ravnoteže sila u smjeru pomaka:

B C M AB + M BA M CD
∑ Fx = 0 : TBA + TCD = 0 → + =0
L L
TBA TCD

6 EI 3 EI 15 E I
⇒ ⋅ ϕ B + ⋅ ϕ C + ⋅W = 0 (3)
L2 L2 L3

Rješenje sustava jednadžbi (1)-(2)-(3) je:

9 P L2 P L2 P L2 P L2 P L3 P L3
ϕB = − = −0.0256 ; ϕC = = 0.0227 ; W= = 0.00568
352 E I EI 44 E I EI 176 E I EI

Uvrštavanjem dobivenih vrijednosti pomaka u izraze za momente na krajevima greda, slijedi:

3 PL 12 P L 12 P L
M AB = − = −0.017 P L ; M BA = − = −0.068 P L ; M BC = = 0.068 P L
176 176 176
15 P L 15 P L
M CB = − = −0.085 P L ; M CD = = 0.085 P L ; M DC = 0
176 176

P
0.068 PL 0.085 PL
0.068 PL 0.085 PL
Msr

0.173 PL

M
HA HD 0.085 P
0.017 PL 0.017 PL
0.017 PL
0.483 P
VA VD

Reakcije oslonaca
Uvjet ravnoteže momenata oko točke B na stupu AB:
M AB + M BA
H A L = M AB + M BA → HA = = 0.085 P
L
Uvjet ravnoteže momenata oko točke D za cijeli okvir:
M
VA L + M AB − P L = 0 → VA = P − AB = 0.483 P
2 2 L
Moment u sredini raspona:
M sr = VA L + M AB − H A L → M sr = 0.173 P L
2

Vedrana Kozulić Tehnička mehanika 2 – Metoda pomaka 24