Elementi projektovanja

Kotiranje
Kotiranje

• Kotiranje je unošenje mjera u tehnički nacrt.

Kote su neophodne na svakom tehničkom nacrtu,
nikada se ne mjeri nacrtana dužina već se uvijek
očitava kotni broj. Stoga kote trebaju biti tačne,
jer su najvažnije za preciznu izvedbu. Moraju biti
jasne, jednoznačne, čitljive, postavljene na
odgovarajućem mjestu i upisane tako da se svaka
dimenzija može očitati bez preračunavanja iz
nekoliko kota
 Kotiranje
Bližim se kotnim linijama kotiraju manji
dijelovi, daljima veći, a krajnjima cjelokupna
veličina objekta. MeĎusobna udaljenost kotnih
linija i njihova udaljenost od oboda zgrade
ovise o mjerilu crteža.
Unutarnje kotne linije crtaju se tako da povežu
što više elemenata te da se, po mogućnosti,
održi kontinuitet kroz
cijeli objekt.

Kotne i pomoćne kotne linije

tanke su pune neprekinute
crte. Kotni se brojevi upisuju
u sredini iznad kotne linije.
Pomoćne kotne linije se
unose kosim kratkim debljim
crticama koje idu pod kutom
od 45° na kotnu liniju slijeva
dolje nadesno gore.
Kotiranje
Kotni brojevi moraju biti apsolutno čitljivi,
prilagoĎeni veličini nacrta, kotni se brojevi
upisuju iznad kotne linije:
-kod horizontalnih linija: normalno slijeva
nadesno,
-kod vertikalnih linija: s lijeve strane, odozdo
nagore,
-u desnom gornjem i lijevom donjem kvadrantu:
slijeva dolje nadesno gore i
-u lijevom gornjem i desnom donjem kvadrantu:
slijeva gore nadesno dolje.

Ako se kotni brojevi ne mogu, zbog

pomanjkanja mjesta, unijeti iznad kotne linije
koju označuju, onda se nanesu neposredno
desno. Ako su dvije takve kote jedna do druge,
prvi se broj nanosi lijevo dolje, a drugi desno
gore.
 Kotiranje
U arhitektonskim nacrtima kotni brojevi označuju sve mjere u centimetrima, osim što se apsolutna visinska
kota kotira u metrima nadmorske visine. Površine se upisuju u m2. Sve se veličine, osim u detaljnim
nacrtima, kotiraju u zidarskim mjerama bez završne obrade (debljine žbuke, keramičkih pločica i sl.).

Veličine pravokutnih presjeka (dimnjaci, drvena graĎa),

otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova
označavaju se u obliku razlomka, kojem je brojnik širina, a
nazivnik visina. Okrugli presjeci označavaju se znakom Ø i
mjerom promjera, a pravokutni znakom ≠ i mjerom
stranica.
Kod kružnih krivina, zavoja i lukova potrebno je označiti
kote koordinata centra i ucrtati kotnu liniju i kotu polumjera.
Kotna se linija polumjera u centru ograničuje kružićem, a na
obodu strelicom. Nepravilne se krivine označavaju
ordinatama.
 Kotiranje
Visinske kote u tlocrtu označavaju se s horizontalnom crtom i dvjema naizmjenično postavljenim
pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad kote, o crni desno ispod nje. Iznad crte upisuje se visina
gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine nosive stropne konstrukcije. Visinske se kote daju
s obzirom na visinsku kotu ±0.00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog prostora prizemlja.
Visinske kote u presjeku označavaju se horizontalnom crtom i s dva pravokutna trokuta lijevo ispod crte.
Manjem crnom trokutu vrh dodiruje gornju površinu gotovog poda, a većem, bijelom, gornju površinu nosive
stropne konstrukcije. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje površine
nosive stropne konstrukcije. Visinske kote pogleda i donjih dijelova konstrukcije označavaju se
horizontalnom crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojemu vrh dodiruje ravninu pogleda.
Ravnine presjeka u tlocrtima označuju se debelom crta-tačka linijom s oznakom smjera gledanja i slovom po
abecednom redu na početku i na kraju presjeka.

Visinska kota u presjeku

Visinska kota na fasadi - dubinska

Visinska kota u presjeku

Visinska kota u osnovi (na tlocrtima)

 Kotiranje
Tlocrt se kotira s vanjske strane s minimalno šest (6) kotnih linija.
Položaj pete vanjske linije koja je tlocrtu najbliža, treba da je dovoljno udaljen,da bi se
omogućilo izmeĎu kotne linije i zida crtanje prevaljenih presjeka nadvoja, kao i unošenje kružića
s oznakom stavke otvora (minimalno 2 cm).
Razmaci izmeĎu ostalih kotnih linija iznose 5 mm, a po potrebi i više.

Na vanjske kotne linije upisuje se:

na prvu liniju ukupna dužina objekta,

na drugu liniju veličina promjene gabarita ili veličine elemenata ili udaljenosti dilatacija - ova
linija otpada ukoliko nema promjene gabarita, elemenata ili dilatacija,
na treću liniju udaljenosti osovina otvora, kao i udaljenosti prve osovine od ugla zgrade i od
preloma zida,
na četvrtu liniju zidarska veličina otvora. Ujedno sa na toj liniji kotira udaljenost zidarskog
otvora od uglova i preloma zida, kao i širina zidne mase izmeĎu otvora,
na petu udaljenost osovina konstrukcija – nosivih zidova. Ujedno se kotira udaljenost osovina od
uglova zida
na šestu liniju širine prostorija i debljine zidova, koji su okomiti na vanjski zid.
(6. vanjska linija: osovine nosivih i zidova i prostora izmeĎu njih)
5. vanjska linija: debljine (nosivih) zidova i širine prostora izmeĎu njih
4. vanjska linija: širine zida i otvora
3. vanjska linija: osi otvora
2. vanjska linija: promjene gabarita
1. vanjska linija: ukupna kota

(6)
5
4
3
2
1
 Kotiranje
U arhitektonsko graĎevinskom crtežu se ne koriste kose kotne linje osim za kotiranje kosog
krova u presjeku.
 Tlocrt krovišta
U tlocrtu krova crtaju sa tankom linijom konture i presjeci krovnih ploha, kao i horizontalna drvena
graĎa, kako se vidi u projekciji.
Kosa se graĎa uopće ne označava, osim rogova.
Vertikalna graĎa kao i svi zidovi crtaju se kao da su presječeni bez obzira u kojoj su visini.

Prema tome u tlocrtu krovišta ucrtavaju se:

- strehe, grebeni, uvale i sljeme
punim tankim linijama,
- vezne grede, razupore, podrožnice i
sva ostala horizontalna graĎa
punim tankim linijama,
- stupovi, odnosno vertikalna drvena graĎa
punim debelim linijama,
- rogovi u osovini roga tankom crtkanom linijom,
a sva ostala kosa graĎa se ne crta,
- zidovi, dimnjaci, nadzidci
punim debelim linijama.
 Kotiranje tlocrta krovišta
- cjelokupna dužina i širina
krova izmeĎu rubova strehe,
odnosno rogova,
- osovinski razmak glavnih
vezova kao i osovinski
razmak rogova,
- zidovi,
- eventualne prostorije i stubišni
prostor kotiraju se prema
prije iznijetom načinu
kotiranja,
 Ravni krovovi
U tlocrtu ravnih krovova /terasa/ ucrtava
se:
ograda terase i istaci vijenaca tankim
linijama,
vanjski rubovi zida, koji se ne vide
crtkanim tankim linijama,
dimnjaci u presjeku debelom linijom,
presjeci kosih površina tankim linijama, sa
oznakom pada u %,
mjesta odvoda tankim kvadratom,

U tlocrtu ravnog krova kotira se:

cjelokupna dužina u oba pravca od ruba do
ruba ograde,
debljine pune ograde odnosno istaka
vijenaca,
položaj i veličina dimnjaka u oba pravca,
stubište prema ranije iznesenom načinu
kotiranja stubišta.
 Prostorije u tlocrtu

Sve prostorije moraju imati

označeno (unutar nacrta ili
sa strane u legendi):
- namjenu
- površinu
- vrstu poda
- opseg (nije obvezno)

Sve karakteristične prostorije (dnevni boravak, kupaonica, balkon) moraju imati označene visinske kote s
podacima: kota gotovog poda i gornja kota konstrukcije
U tlocrtu se može označiti (tankom punom linijom) mjesto zidne obloge, uz oznaku o kakvoj je vrsti obloge
riječ (OKP).
Sve mjere označavaju se u centimetrima, visinske kote u metrima
Uz zidove u tlocrtu mogu se
označiti karakteristični presjeci
tih zidova (nije obvezno). Isti
presjeci uobičajeno se crtaju u
nacrtu presjeka.

Na balkonima i terasama
označava se smjer i postotak
pada, te način odvodnje.

Uz vertikalne serklaže označavaju

se njihove mjere.
 Tlocrt stubišta
Na glavnom i sporednom podestu unose se
visinske kote (kota gotovog poda / gornja kota
konstrukcije)
Svaka stuba (visina) se numerira, redom od
najniže do najviše

početak stubišta (prizemlje ili podrum)

nastavak stubišta (sprat ili prizemlje)

 Zidovi i pregrade / Stupovi
Zidovi i pregrade
Tankim crtkanim linijama
ucrtavaju se promjene širine
zidova na etaži iznad
Tankim punim linijama
prikazuju se promjene širine
zidova (u pogledu) u nižim
etažama. Promjene širina Stupovi
kotiraju se parcijalnim Stupovi se kotiraju na dva načina:
kotama 1. Kotiraju se osni razmaci stupova, s prikazom dimenzija stupa
uz sam stup (30/30, ø30)
2. Kotiraju se širine stupova i širine razmaka izmeĎu stupova
 Zasjeci, žljebovi, niše
Zasjeci i žljebovi za
instalacije kotiraju se
osnovnim ili parcijalnim
kotama, na kojima se upisuju
njihove širine. Parcijalnim
oznakama upisuju se posebno
podaci o širini/dubini.
Označavaju se i simboli
instalacija: VK – vodovod,
kanalizacija; E – elektrika; G Niše
– grijanje; P – plin; Niše se kotiraju kao prozori, uz liniju unutarnjeg zida
Kod kosog vučenja označava se visina parapeta.
instalacija tankom crtkanom Na osnovnoj linijskoj koti označava se širina/visina niše.
linijom se označava kanal
iznad presjeka, te smjer
vučenja.
 Prozori i vrata
U tlocrtu se tankom punom linijom i kružnicom označavaju osi prozora i vrata te staklenih
stijena.
Na osima se upisuju stolarske mjere: širina/visina.
Na osnovnim linijskim kotama upisuju se zidarske mjere: širina/visina. (Ako se upisuju
modularne mjere, potrebno je to označiti u nacrtu). U kružnicu se upisuje broj sheme stolarije,
odnosno bravarije.

Uz unutarnju liniju zida

upisuje se visina
parapeta (p=…)

Uz otvore se mogu
ucrtati parcijalni
prevaljeni presjeci zida i
nadvoja iznad otvora,
koji se kotiraju linijskim
i visinskim kotama.
 Detalji uz otvore
U tlocrtu se tankom punom linijom i kružnicom označavaju osi prozora i vrata te staklenih
stijena.
Na osima se upisuju stolarske mjere: širina/visina.
Na osnovnim linijskim kotama upisuju se zidarske mjere: širina/visina. (Ako se upisuju
modularne mjere, potrebno je to označiti u nacrtu). U kružnicu se upisuje broj sheme stolarije,
odnosno bravarije.

Uz unutarnju liniju zida

upisuje se visina
parapeta (p=…)

Uz otvore se mogu
ucrtati parcijalni
prevaljeni presjeci zida i
nadvoja iznad otvora,
koji se kotiraju linijskim
i visinskim kotama.
 Stolarija
Stolarija se označava jednom
kružnicom, a bravarija s dvije koncentrične
kružnice.
Orijentacija oznaka shema je uvijek uspravna,
dok je orijentacija stolarskih
mjera vezana uz položaj osi otvora.
 Dimnjaci i ventilacije
Različiti dimnjaci označavaju se različitim simbolima. Uz priključke dimnjaka upisuje se etaža u kojoj se
priključuju. Kotiraju se parcijalnim kotama.
Način crtanja 1:50, studentski rad Karmela Čuljak
 Literatura
• SVEUČILIŠTE U RIJECI, GRAĐEVINSKI FAKULTET, ZAVOD ZA PROMETNICE,
ORGANIZACIJU I TEHNOLOGIJU GRAĐENJA I ARHITEKTURU / PROJEKTIRANJE ZGRADA /
Vježbe 3 - Arhitektonsko – graĎevinski tlocrt 2
• GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U MOSTARU / ELEMENTI VISOKOGRADNJE -
Kotiranje
• http://lab405.fesb.hr/igraf/Frames/fP1_10.htm
• Poznavanje nacrta, https://enescuric.files.wordpress.com/2015/03/poznavanje-nacrta.pdf