7 PREKIDAČI

7.1 UVOD IGOR

Prekidači su ureĎaji koji služe za uklapanje i isklapanje strujnih krugova, ali takoĎer i
za zaštitu strujnih krugova od struja kratkog spoja ili preopterećenja. Njihova osnovna zadaća
jest prepoznavanje problema u mreži, te pravovremeno prekidanje strujnog kruga, da bi se
spriječila daljnja oštećenja. Za razliku od osigurača koji se mora zamijeniti nakon što jednom
odradi svoju zadaću, prekidač se može ponovno uklopiti, bilo ručno ili automatski, te nastaviti
s normalnim radom. Dijelimo ih na visokonaponske i niskonaponske, a primjena im je
različita, od malih prekidača koji se koriste u kućanstvima za zaštitu kućne mreže, do velikih
prekidačkih sklopova koji štite mreže čitavih postrojenja ili čak gradova.

Kod prekidača viših napona javlja se problem električnog luka. Isklapanjem sklopke
kroz koju protječe struja, pojavit će se električni luk meĎu kontaktima sklopke. U trenutku
rastavljanja kontakata njihov metal se toliko ugrije da dolazi do taljenja i isparavanja zbog
vrlo velike gustoće struje na dodirnoj plohi, neposredno prije rastavljanja. Prostor meĎu
kontaktima postaje zbog toga vodljiv za struju, pa ona nastavlja protjecati unatoč tomu što su
se kontakti rastavili. Upravo pojava električnog luka osigurava da se struja ne prekine
trenutno, što bi izazvalo velike prenapone u krugu, nego da prirodno, po sinusoidi, doĎe u
nulu. U trenutku kada struja prolazi kroz nulu, luk se sam gasi te je potrebno osigurati da se
ponovno ne upali.

Kratka povijest prekidača:

 1901. prvi uljni prekidač, 40kV, 300A
 1929. zračni DEION prekidač
 1940. zračni prekidač s magnetskim puhanjem
 1941. hidromatski prekidač
 1945. pneumatski prekidač
 1945. malouljni prekidač
 1956. SF6 prekidač, 115kV, 5kA
 1957. kompresijski SF6 prekidač
 1959. SF6 dvotlačni prekidač s uzemljenim kućištem, 230kV; 37,6kA
 1960. vakuumski prekidač
 1983. SF6 prekidač, 1 komora 245kV, 4 komore 800kV

116
 Slika 7.1 Prvi visokonaponski prekidač, 1902.-1903., 40kV, 300A, smjesa vode i ulja

Neki od vodećih svjetskih proizvoĎača prekidača su ABB, AREVA, Mitsubishi

Electric, Pennsylvania Breaker, Siemens, Toshiba, Končar HVS, BHEL, Schneider.
Porast potrošnje električne energije traži izgradnju velikih elektrana i velikih
prijenosnih mreža, koje prekrivaju države i povezuju kontinente u jedan veliki
elektroenergetski sustav (EES). Budući da se radi o visokim naponima i velikim strujama, nije
moguće ostvariti razgranjivanje struje i transformaciju bez posebnih postrojenja. Taj zadatak
preuzimaju rasklopna postrojenja. U rasklopnim postrojenjima postoje aparati za uklapanje i
isklapanje, transformatori, ureĎaji za zaštitu, ureĎaji za mjerenje radi kontrole pogona i
obračuna energije te ureĎaji za upravljanje uklopnim aparatima. Svaki od pojedinih ureĎaja je
bitan i čini kompaktnu cjelinu. U radu je pobliže prikazan visokonaponski (VN) prekidač i
ispitivanja koja se vrše na VN prekidačima.
VN prekidač predstavlja jedinstveni ureĎaj u usporedbi s ostalim elementima
rasklopnog postrojenja. On može duži vremenski period biti u uklopljenom stanju, a opet
mora u danom trenutku bez obzira na pogonske uvijete pouzdano prekinuti strujni krug.
Prekidači se koriste za prekidanje struja kratkog spoja, pogonskih struja, kapacitivnih i malih
induktivnih struja. Kako bi pouzdano prekidali sve gore navedene struje bez obzira na
pogonske uvjete u EES-u, prekidači se moraju provjeravati odgovarajućim standardnim
ispitivanjima.
U ovom radu nabrojena su sva standardna ispitivanja koja se provode na VN
prekidačima, te su objašnjene metode ispitivanja VN prekidača.

117
7.2 PREKIDAČI

Prekidači su sklopni aparati koji mogu uklapati i voditi normalne pogonske struje te
prekidati i struje kratkog spoja u kojem slučaju posjeduju posebne zaštitne organe.

7.2.1 Izvedbe prekidača

Prema izvedbi razlikujemo sljedeće tipove prekidača: uljni, malouljni, hidromatski,

vakuumski i SF6 prekidači. U njima se koristi jedno ili istodobno više sredstava za gašenje
luka. To su:
- povećanje razmaka meĎu kontaktima
- intenzivno produljenje luka djelovanjem magnetskog pola
- strujanje plinova i tekućina uzdužno ili poprečno na luk (bilo da je strujanje posljedica
djelovanja samog luka, bilo da se to ostvaruje pomoću nezavisnog izvora energije)
- dodir luka s dielektrikom u uskim rasporima
- podjela luka na više kratkih lukova.

S obzirom na medij koji sudjeluje u gašenju luka, razlikujemo sklopke s tekućim i

plinovitim medijem. Radi visoke temperature za vrijeme postojanja luka u sklopki, svi mediji
sudjeluju u gašenju kao plinovi ili pare, od kojih na gašenje najviše utječe vodik radi visoke
toplinske vodljivosti i velikog pada napona po jedinici duljine luka. Vodik ima, naime, oko 17
puta veću vodljivost, a izaziva oko 13,5 puta veći pad napona nego zrak. Radi toga se i
upotrebljavaju ulje i voda kao mediji za gašenje luka.

2.1.1. Niskonaponski prekidači

Niskonaponskim prekidačima smatramo one koji rade na naponima do 1000V. Često

se koriste za kućanske, komercijalne i industrijske namjene. Dijele se na:
 MCB (eng. Miniature Circuit Breaker, minijaturni prekidač) – nazivna
struja protjecanja je do 100A. Najčešće ne dozvoljavaju podešavanje struja isklapanja.
Temelje se na toplinskom ili toplinsko-magnetskom djelovanju.
 MCCB (eng. Molded Case Circuit Breaker, prekidač zalivenog kućišta)
– nazivna struja do 1000A. Najčešće daju mogućnost podešavanja struje isklapanja.
Temelje se na takoĎer na toplinskom ili toplinsko-magnetskom djelovanju.

Više niskonaponskih prekidača može biti povezano u razvodne kutije, niskonaponske

centrale ili sklopne ormariće. Karakteristike niskonaponskih prekidača zadane su
meĎunarodnim standardima, kao npr. IEC 947. Veliki niskonaponski prekidači znaju biti
spojeni u sustav sa elektromotorima koji upravljaju njihovim uklapanjem i isklapanjem, što
dopušta upravljanje i nadziranje prekidača na daljinu ili automatiziranje uklapanja i
isklapanja.

118
 Sl.2.2. Jednofazni prekidač nazivnog napona 10A

Sl.2.3. Trofazni prekidač nazivnog napona 10A po fazi

U kućanstvima se najčešće koristi toplinsko-magnetski MCB nazivne struje 10A koji

se montira na DIN šine. Sastoji se od:
1. poluga za uklapanje/isklapanje - koristi se za upravljanje prekidačem,
isto kao i za očitanje stanja prekidača (uklopljeno/isklopljeno)
2. mehanizam za uklapanje/isklapanje – spaja i razdvaja kontakte
3. kontakti
4. stezaljke za spajanje električnih vodova
5. bimetalna vrpca
6. vijak za kalibriranje – koristi proizvoĎaču za precizno ugaĎanje struje
isklapanja
7. svitak
8. prekidač luka

119
Sl.2.4. Sastavni dijelovi standardnog 10A prekidača

Sl.2.5. Razvodna ploča sa nekoliko prekidača

120
 2.1.2. Srednjenaponski prekidači

Pod srednjenaponske prekidače spadaju prekidači nazivnih napona izmeĎu 1kV i

72kV. Karakteristike su zadane meĎunarodnim standardima kao npr. IEC 62271. Upravljani
su strujno osjetljivim relejima, koji su gotovo uvijek postavljeni odvojeno od prekidača i
njegovih ugraĎenih temperaturnih ili magnetskih prenaponskih detektora. Često su povezani u
složenije rasklopne krugove na takav način da ih se može ukloniti bez narušavanja integriteta
ostatka mreže. TakoĎer mogu biti upravljani sa udaljene lokacije pomoću elektromotora.
Najčešće su to vakuumski, uljni, zračni i SF6 prekidači. Danas se uglavnom koriste
vakuumski (do 35kV) i SF6 prekidači.

Sl.2.6. Srednjenaponski prekidač nazivnog napona 10kV

121
2.1.3. Visokonaponski prekidači

Ova vrsta prekidača koristi se u prijenosu i distribuciji električne energije, gdje vladaju
naponi iznad 72kV. Većinom su upravljani putem elektromagneta, sa relejima koji služe kao
detektori previsoke struje. Razvrstavaju se na dvije vrste:
1. kućište izolirano od zemlje (eng. live tank), gdje je kućište na istom potencijalu
kao i vod
2. uzemljeno kućište (eng. dead tank), gdje je kućište na potencijalu zemlje

Visokonaponski prekidači dostupni su u izvedbama do nazivnog napona 765kV.

Postoje i trofazne izvedbe prekidača gdje se prekida samo ona faza na kojoj doĎe do greške,
što za neke slučajeve može osigurati veću stabilnost i pouzdanost električne mreže. Najčešće
su to uljni, malouljni, pneumatski i SF6 prekidači. U današnje vrijeme najviše se koriste SF6
prekidači jer kod prekidača koji koriste ulje za gašenje luka postoji opasnost od zagaĎenja tla
u slučaju oštećenja prekidača i izlijevanja ulja.

Sl.2.7. Visokonaponski SF6 prekidač nazivnog napona 400kV sa kućištem izoliranim od

zemlje

122
Odabir visokonaponskog prekidača

Odabir se vrši na osnovu nazivnih karakteristika propisanih odgovarajućim normama:

IEC 60694 i IEC 62271-100. TakoĎer, u obzir se uzimaju i lokalni atmosferski i klimatski
uvjeti, nadmorska visina, vremena otvaranja kontakata i učestalost isklapanja. Osnovne
nazivne karakteristike prekidača visokog napona su:
 nazivni napon
 nazivni izolacijski nivo
 nazivna frekvencija
 nazivna trajna struja
 nazivna kratkotrajno podnosiva struja
 nazivna vršna vrijednost kratkotrajne struje
 nazivno trajanje kratkog spoja
 nazivni napon upravljačkih i pomoćnih krugova
 nazivna frekvencija upravljačkih i pomoćnih krugova
 nazivni tlak komprimiranog plina za pogon i prekidanje
 nazivna prekidna moć
 nazivni povratni napon za kratki spoj na stezaljkama aparata
 nazivna uklopna moć
 nazivni sklopni ciklus

2.1.4. Uljni prekidači

Uljni prekidač je najstariji tip prekidača i danas se koristi samo u SAD-u i Engleskoj.
U trenutku razdvajanja kontakata stvara se električni luk koji oko sebe stvara ekspandirajući
mjehur. Ulje u kotlu se tlači o stjenke kotla i pošto se ne može više širiti, ono probija mjehur i
ulazi u jezgru luka. Na dnu kotla prekidača se sakuplja garež, pa se ulje mora redovito
kontrolirati i mijenjati. TakoĎer postoji opasnost od eksplozije poklopca kotla. Postoje dvije
izvedbe: jednopolna i dvopolna. Kod ovih prekidača ulje služi za gašenje luka, izolaciju
izmeĎu kotla i meĎufaznu izolaciju.

123
 Sl.2.8. Električni luk u ulju

Sl.2.9. Uljni prekidači sa uzemljenim kućištem i uljni prekidač sa kućištem izoliranim od

zemlje

124
Sl.2.10. Osnovni tipovi komora kod uljnog prekidača:
a) komora sa uzdužnim strujanjem plina
b) komora sa poprečnim strujanjem plina
c) kombinirana komora

Sl.2.11. Uljni prekidač nazivnog napona 66kV

125
 2.1.5. Malouljni prekidači

Kod ovog prekidača ulje ima samo jednu funkciju, a to je sredstvo za gašenje luka.
Kod širenja kontakata javlja se električni luk koji stvara plinski mjehur. Pošto je cijeli prostor
ispunjen uljem ono se ne može širiti pa se opire o stjenke, čime raste tlak. Pošto je tlak velik,
ulje gura klip i opruge se stežu. Luk se gasi i ponovo je prekidač spreman za uporabu.

Sl.2.12. Malouljni prekidač nazivnog napona 132kV

2.1.6. Hidromatski prekidači

Sredstvo za gašenje luka u ovom prekidaču je destilirana voda i glikol. U trenutku

razdvajanja kontakata, oko stvara se luk u hidrinu. Hidrin ima tendenciju širenja i on se opire
o stjenke. Pomični klip se miče i sabija opruge. Hladan hidrin se iz gornjeg djela komore ulazi
u jezgru luka i gasi ga. Hidrin koji ispari odlazi u metalnu glavu gdje se ponovo kondenzira.
Zbog relativno loših izolacionih svojstava ova se tehnika napušta. Izvode se za napone do
60kV.

126
Sl.2.13. Presjek hidromatskog prekidača

127
 2.1.7. Pneumatski prekidači

Kod ovog prekidača imamo tri izvedbe:

 Komora s poprečnim mlazom
 Komora s radijalnim mlazom
 Komora s uzdužnim mlazom
Kad se kontakti razdvoje, luk u ovom slučaju nastaje u zraku. Kod ovih prekidača luk
se izduljuje pomoću zraka koji puše iz različitih smjerova, ovisno o izvedbi. Ovi prekidači
takoĎer trebaju imati i kompresore za zrak.

Sl.2.14. Neki od osnovnih tipova pneumatskih prekidača

Sl.2.15. Dvije osnovne izvedbe sapnica:

a) izvedba s jednom izoliranom sapnicom
b) izvedba s dvije metalne sapnice

128
 Sl.2.16. Pneumatski prekidač nazivnog napona 123kV

Sl.2.17. Pneumatski prekidači nazivnog napona 230kV i 420kV

129
 2.1.8. SF6 prekidači

U ovim prekidačima se nalazi plin SF6 koji ima dobra svojstva za gašenje luka jer ima
15% veću probojnu čvrstoću u odnosu na ulje. U zatvorenom položaju isklopna opruga je
napeta pogonskim cilindrom. Kad doĎe do isklapanja, pomoćni kontakt se odvaja od
nepomičnog istodobno se otvara ventil za plin koji je pod tlakom od 14 bara. Plin ulazi u
komoru i gasi luk. Plin potom ulazi u kotao gdje mu se tlak spušta na 2 bara. Kasnije
kompresor ponovo diže plinu tlak na 14 bara. Kod gašenja luka plin ispunjava sve šupljine
radi bolje izolacije.

Sl.2.18. Izvedba s dvije metalne sapnice

Sl.2.19. Izvedba s jednom izoliranom sapnicom

130
2.1.9. Plinotvorni prekidači

U trenutku razdvajanja kontakata nastaje luk koji gori u prostoru izmeĎu plinotvornog
materijala. Plinotvorni materijal u kontaktu sa lukom stvara plin. Dok su kontakti unutar
plinotvornih cijevi, tlak raste i otpuhuje luk. Ovi prekidači ne ulaze u punu redovnu uporabu
radi brzog trošenja materijala.

2.1.10. Prekidači s uskim rasporom

Kod ovih prekidača princip rada se zasniva na magnetskom polju. Polje otpuhuje luk
izmeĎu keramičkih ploča i gasi ga. Prolaskom struje kroz zavojnicu stvara se polje koje
odreĎujemo pravilom lijeve ruke. Kod razdvajanja kontakata stvara se luk kojeg stvoreno
magnetsko polje širi, otpuhuje prema magnetskom rasporu i gasi.

Sl.2.20. Prikaz raspora u prekidaču s uskim rasporima

131
2.1.11. DEION prekidači

Kad doĎe do razmicanja kontakata, nastaje luk koji se magnetskim otpuhivanjem

potiskuje prema rešetki i tamo se cijepa u više paralelnih lukova. Broj metalnih ploča ovisi o
nazivnom naponu. Kod gašenja luka bitno je da ploče ostanu hladne što se postiže brzim
magnetskim otpuhivanjem.

Sl.2.21. DEION prekidač

132
2.1.12. Vakuumski prekidači

Ovi prekidači u novije vrijeme se više razvijaju radi svoje jednostavnosti, cijene i
isplativosti. TakoĎer, mogu se postaviti u eksplozivnu okolinu. Kod razdvajanja kontakata
nastaje luk koji gori u vakuumu u komori. U ovom prekidaču struja svojim poljem tjera luk
prema rubu i time ga gasi.

A – izolacijsko kućište
B – kontakti
C – zaslon
D – zaslon
E – elastični metalni mijeh

Sl.2.22. Vakuumski prekidač

133
2.2. Električni luk

Isklapanjem prekidača protjecanih strujom pojavit će se električni luk meĎu

kontaktima. Električni luk javlja se u trenutku rastavljanja kontakata, kad se kontakti toliko
ugriju da dolazi do njihovog taljenja i isparavanja zbog vrlo velike gustoće struje na dodirnoj
plohi. Prostor meĎu kontaktima postaje radi toga vodljiv za struju, pa ona nastavlja protjecati i
pored toga što su se kontakti rastavili. Vodljivost meĎu kontaktima raste radi termoionizacije.
Molekule plina raspadaju se na ione i elektrone, a njihova ionizacija, a s tim i vodljivost,
naglo rastu s porastom temperature.

Slika 2.1. Temperatura u električnom luku u ovisnosti o udaljenosti od središta luka

Kao što se vidi iz slike najviša temperatura je u jezgri luka, presjek luka je
proporcionalan s jačinom struje, a temperatura se naglo smanjuje s udaljavanjem od jezgre.

134
 Slika 2.2. Karakteristika napon-struja luka (a) i karakteristika napon-struja za otpor
nezavisan o struji (b)
Otpor luka ovisan je o ionizaciji prostora meĎu kontaktima, stupanj ionizacije ovisi o
temperaturi, a ova o količini topline koja se akumulira u luku. Ta toplina je razlika izmeĎu
topline razvijene u luku, koja je proporcionalna produktu napona ul i struje il luka, i topline
koja se predaje okolini. Otpor luka odreĎene duljine i u odreĎenom mediju jest funkcija struje
il . Ovisnost otpora luka prikazana je na slici 2.2..
Pad napona u luku možemo podijeliti na dio neposredno uz kontakte i na dio u
ostalom prostoru meĎu kontaktima. Pad napona uzduž luka može se prikazati relacijom:

Vl     ll (2.1)

Slika 2.3. Pad napona uzduž luka

135
=a + k, (2.2)

a je pad napona neposredno uz anodu, k je pad napona neposredno uz katodu, a ll

razmak meĎu kontaktima. Veličine  i  su ovisne o temperaturi luka, tlaku i mediju meĎu
kontaktima, materijalu i izvedbi kontakata. Opadanjem temperature jezgre luka povećava se
pad napona po jedinici duljine () i pad napona neposredno uz kontakte (). Povećanjem
tlaka medija u kojem gori luk povećava se takoĎer pad napona luka. Najveći relativni pad
napona po jedinici površine ima vodik, pa se zbog toga i upotrebljavaju ulje i voda kao mediji
za gašenje luka.

2.3. Gašenje luka

Gašenje luka složen je proces na koji utječu električne, magnetske, kemijske,

termodinamičke i hidrodinamičke pojave. Koja će od tih pojava prevladati i preuzeti glavni
utjecaj na gašenje luka ovisi o vrsti sklopke i mediju za gašenje luka. U svim slučajevima
potrebno je:
 vrlo brzo povećati razmak meĎu kontaktima
 smanjiti presjek luka
 osigurati intenzivno odvoĎenje topline.
Gašenje luka izmjenične struje olakšano je činjenicom da napon i struja luka nakon
svake poluperiode prolaze kroz vrijednost nula. U trenutku kada struja prolazi kroz vrijednost
nula gasi se luk, koji će se ponovo pojaviti ako je napon potreban za ponovno paljenje luka
manji od napona mreže, odnosno ako je napon mreže dovoljan da svlada električnu čvrstoću
razmaka meĎu kontaktima. Nasuprot tome ako je napon za ponovno paljenje luka veći od
napona mreže luk se neće ponovno upaliti i gašenje će biti postignuto.

3. ISPITIVANJA VAKUUMSKIH PREKIDAČA SREDNJEG NAPONA

(KONČAR EASN VK 24-16-12)

Vakuumski prekidač serije VK primjeren je potrebama domaće elektrodistribucijske

mreže, a dobro se uklapa i u industrijska postrojenja.

3.1. Konstrukcija prekidača

Vakuumski prekidači serije VK (kompaktna izvedba) zasnovani su na najnovijoj

generaciji vakuumskih komora minimalnih dimenzija i masa. PredviĎeni su za unutarnju
136
ugradnju, a grade se za nazivne napone do 38 kV, prekidne/uklopne moći 40/100 kA,
te nazivne struje do 3150 A, s polovima u izolacijskim cijevima kao nosačima primarnog
strujnog kruga. Izvedeni su kao tropolne i jednopolne jedinice.

Prekidači su graĎeni i ispitani u skladu s IEC normama (Publikacija 62271-100).

Vakuumski prekidači serije VK, prema slici 1, sastoje se od sljedećih sklopova:

Slika 3.1. Konstrukcijska shema vakuumskog prekidača serije VK

Vakuumski prekidači serije VK, prema slici 3.1, sastoje se od sljedećih sklopova:

A- Polovi
B- Pogonski mehanizam
C- Postolje
D- Prijenosno polužje
P1,P2- Priključci polova
1- Izolacijski cilindar od epoksidne smole armirane staklenim vlaknima
2- Vakuumska lučna komora
3- Čvrsti nosač gornji
4- Pomični kontakt
5- Fleksibilni kontakt
6- Kućište donjeg priključka
7- Nastavak pomičnog kontakta vakuumske lučne komore
8- Izolacijska vezna motka
9- Prijenosna poluga (klackalica)

Pogonski mehanizam vakuumskih prekidača serije VK je standardni, u praksi

provjereni mehanizam m5. To je opružni akumulacijski pogonski mehanizam s mehaničkim
slobodnim isklopom. Mehanizam ima mogućnost povratka viška energije nakon uklapanja,

137
što ga čini veoma trajnim i pouzdanim. Pogonski mehanizam je u osnovnoj izvedbi opremljen
elektromotornim pogonom, krajnjom sklopkom elektromotora, okidačima za uklop i isklop,
ureĎajem za sprečavanje uzastopnih sklapanja, signalnim ureĎajem s 5 radnih i 5 mirnih
kontakata i 24-polnim konektorom za pristup sekundarnim strujnim krugovima.

3.2. Tehničke karakteristike prekidača

Slika 3.2. Električne sheme djelovanja prekidača sa svim prigradnjama

138
 VK VK VK VK VK
Tipna oznaka 24-16-8 24-16-12 24-25-8 24-25-12 24-25-25

Nazivni napon kV 24 24

Nazivni podnosivi izmjenični kV 50 50

napon 50Hz/ 1 min
Nazivni podnosivi udarni kV 125 125
napon 1,2/50µs
Nazivna frekvencija Hz 50 50

Nazivna struja A 800 1250 800 1250 2500

Nazivna podnosiva struja kA 40 25

kratkog spoja (3s)
Nazivna uklopna struja kA 100 63
(uklopna moć)
Nazivna isklopna struja kA 40 25
(prekidna moć)
Istosmjerna komponenta % 32
kod asimetrične struje
Nazivna struja za jedinstvenu A 400
kondenzatorsku bateriju
Vrijeme otvaranja ms 45

Vrijeme zatvaranja ms 70

Vrijeme trajanja luka kod ms 10-15

nazivne prekidne moći
Vrijeme prekidanja ms 70

Nazivni slijed operacija O – 0,3 s – CO – 3 min CO

Mehanička trajnost skla- 20000

prekidača panja
Električna trajnost kod skla- 2500
nazivne struje panja
Električna trajnost kod skla- 50
nazivne prekidne moći panja
Potrošak uklopnog/ W/VA 250
isklopnog okidača
Potrošak elektromotornog W/VA do 225
pogona
Masa prekidača kg ~80 ~140 ~155

Slika 3.3. Tehničke karakteristike vakuumskog prekidača

139
 Slika 3.4. Popis i karakteristike opreme i prigradnji na vakuumskom prekidaču

3.3. Ispitivanja vakuumskih prekidača serije VK

Ispitivanja visokonaponske opreme (u ovom slučaju prekidača) dijele se na tipna i

rutinska. Tipna ispitivanja, koja se provode na svakom novom tipu, kako bi se ustanovilo
da li tip koji je dizajniran zadovoljava zahtjeve koje propisuju norme IEC. Ova
ispitivanja provode se za svaki tip prekidača kojem se razlikuju osnovni parametri (napon,
prekidna moć…) i ne ponavljaju se ukoliko su postignuti zadovoljavajući rezultati, ili ukoliko
se ne rade značajniji zahvati u konstrukciju prekidača (npr. promjena pogonskog mehanizma)
koji bi mogli znatnije utjecati na njegov rad. Nakon provedenih tipnih ispitivanja ustanova u
kojoj su provedena izdaje tipni atest o tome da je oprema zadovoljila zahtjeve propisane
odgovarajućim normama. Za vakuumske prekidače serije VK (nazivni napon 12 – 38 kV)
primjenjuje se norma IEC 62271-100 (2000.god.) – “High Voltage Switchgear and
Controlgear” - part 100 – High Voltage Alternating Current Circuit Breakers. Primjenjuju se i
vezane norme (npr. IEC 60694 – “High Voltage Switchgear and Controlgear” – gdje su
opisani uvjeti okoline, ispitni naponi i drugo (navedena norma vrijedi i za rastavljače, rastavne
sklopke, postrojenja i drugu opremu).
Nakon što su provedena sva propisana tipna ispitivanja, ovlaštena ustanova izdaje
certifikat kojim se dokazuje da je odreĎeni tip prekidača provjeren provoĎenjem tipnih
140
ispitivanja. Certifikati su ograničeni vremenski (imaju datum do kojeg vrijede, obično je to 3
godine od datuma izdavanja) nakon kojeg roka se može zatražiti ponovno ispitivanje ili
ponovno izdavanje certifikata, ukoliko se u dizajnu prekidača ništa značajno nije mijenjalo.
Izdavanjem certifikata ovlaštena ustanova preuzima odgovornost za točnost podataka
navedenih u tom dokumentu. Ispitivanje prekidne moći (breaking capacity) u pravilu se ne
provodi u vlastitom ispitnom laboratoriju čak ako ga tvornica i posjeduje, pa čak niti u
vlastitoj zemlji, kako se ne bi dovodila u pitanje objektivnost rezultata (Končar EASN koristi
ispitni laboratorij CESI – Milano, Italija). Brojni mali i srednji proizvoĎači
ove opreme koriste nekoliko renomiranih europskih laboratorija:
 CESI – Milano, Italija
 KEMA – Arnhem, Nizozemska
 IPH – Berlin, Njemačka,
 VEIKI – VNL, MaĎarska, te drugi
Napomena: Veliki proizvoĎači (Siemens, ABB) imaju vlastite laboratorije snage.

Rutinska ispitivanja provodi proizvoĎač na svakom proizvedenom primjerku

prekidača, kako bi se ustanovilo da je on ispravan i da zadovoljava ranije postavljene kriterije.
Kao i za tipska, i za rutinska ispitivanja vakuumskih prekidača serije V K
(nazivni napon 12 – 38 kV) primjenjuje se norma IEC 62271-100 (2000.god.) – “High
Voltage Switchgear and Controlgear” - part 100 – High Voltage Alternating Current Circuit
Breakers.

3.3.1. Tipna ispitivanja koja se provode na vakuumskim prekidačima

1. Ispitivanje dielektrične čvrstoće

Ispitivanje se provodi na prekidaču koji je u potpunosti montiran, kao za ugradnju u
trafostanicu. Uvjeti okoline (tlak, temperatura) su normalni, tj. prema IEC 60694 tj. onakvi
kakvi se predviĎaju za redovni rad prekidača. Preporučljivo je da temperatura tijekom
ispitivanja bude izmeĎu +10 i +40°C. Korekcija izmjerenih vrijednosti temperature
prilikom zagrijavanja obzirom na temperaturu okoline se ne provodi.

Ispitivanje se obavlja udarnim naponom oblika 1,2/50μs. Ispitni naponi navedeni su u

IEC 60060, kako slijedi:
 Za nazivni napon 12 kV, ispitni napon iznosi 75 kV
 Za nazivni napon 24 kV, ispitni napon iznosi 125 kV
 Za nazivni napon 36 kV (u Hrvatskoj 38 kV), ispitni napon iznosi 170 kV
Ispitivanje se provodi na slijedeći način:
Prva serija sastoji se od primjene udarnog napona navedenog oblika i iznosa sa 15
uzastopnih udara izmeĎu priključaka, nakon čega se okreće polaritet stezaljki.
Druga serija provodi se na isti način, sa po 15 udara prema zemlji.
Prekidač je zadovoljio ispitivanja ukoliko su ispunjeni slijedeći kriteriji:
- broj proboja u seriji od 15 udara ne smije prelaziti 2
- ne smije se dogoditi niti jedan proboj prema zemlji
141
 2. Ispitivanje zagrijavanja glavnog strujnog kruga
Ispitivanje zagrijavanja provodi se prema točki 6.3.1. IEC 60694. Ukoliko prekidač
nema više prekidnih mjesta spojenih u seriju (što kod VK nije slučaj – postoji samo po jedno
prekidno mjesto u vakuumskoj komori, u svakom polu).
Ispitivanje se provodi u zatvorenom prostoru, kako bi se smanjilo eventualno hlaĎenje
uslijed strujanja zraka. Ispitivanje zagrijavanja se vrši nazivnom strujom aparata, koja treba
imati standardni sinusni oblik, nazivne frekvencije koja smije odstupati od –5% do +2%.
Frekvencija se navodi u ispitnom izvještaju.
Zagrijavaju se sva tri pola istovremeno, tj. tijekom ispitivanja simulira se
najnepovoljnija situacija koja se u pogonu može pojaviti. Mjeri se porast temperature na
priključcima glavnih strujnih krugova aparata i privremenoj vezi (sabirnica) na udaljenosti od
1 m od priključaka aparata. Ta razlika u temperaturi ne smije prelaziti 5°C. Oblik i dimenzije
privremenog priključka (npr. bakrena sabirnica dimenzija 60x12mm – ista se koristi za
nazivnu struju 1250 A ) treba biti navedena u ispitnom izvještaju.
Privremeni ispitni krug treba koncipirati tako da on znatno ne utječe na rezultate
mjerenja.
Ispitivanje se provodi tijekom duljeg vremena, tako da se u ispitnom krugu postigne
stabilno stanje (kriterij – temperatura se ne smije mijenjati više od 1°C ili 1K tijekom 1 sata).
Za mjerenje temperature koriste se termo sonde na odgovarajućem broju (prema
Končarevim internim protokolima min. 12) mjernih mjesta. Na mjernim mjestima potrebno je
osigurati dobar kontakt, a termosonde – termometri ili termoparovi, trebaju biti zaštićeni od
parazitskog zagrijavanja/hlaĎenja, kako bi se postigao što točniji rezultat. Interpretacija
dobivenih rezultata vrši se prema tablici “Limits of temperature and temperature rise for
various parts, materials and dielectrics of high-voltage switching devices” (IEC 60694).
Tijekom zadnje četvrtine ispitnog perioda mjeri se i temperatura okolnog zraka u prostoriji
gdje se vrši ispitivanje i to se takoĎer navodi u ispitnom izvještaju. Prilaže se i skica
kompletnog kruga s aparatom, na kojoj su označena mjerna mjesta sa pripadajućim
brojevima. Rezultati se navode u tablici.

3. Mjerenje otpora glavnog strujnog kruga

Ovo mjerenje provodi se radi usporedbe izmeĎu sklopnih aparata koji su ispitani (i
zadovoljili) na zagrijavanje i ostalih aparata istih nazivnih parametara, koji se podvrgavaju
rutinskim ispitivanjima.
Mjerenje padova napona glavnih strujnih krugova može se provoditi istosmjernom
strujom bilo koje vrijednosti izmeĎu 50A= i nazivne struje aparata. Pri tipskim i rutinskim
ispitivanjima u KONČAR EASN koristi se istosmjernom strujom 100A= za ovo ispitivanje.
Mjerenje padova napona uobičajeno se provodi prije i nakon provoĎenja ispitivanja
zagrijavanja glavnog strujnog kruga, kada se aparat ispitan na zagrijavanje ohladio na
temperaturu okoline. Izmjerene vrijednosti otpora u oba slučaja ne smiju odstupati za više od
20%. Izmjerene vrijednosti ovih otpora navode se u tipnom izvještaju, u koji se upisuju i
ostale relevantne vrijednosti: vrijednost struje kojom je ispitivanje provoĎeno, temperatura
okoline.

142
 4. Ispitivanje mehaničke trajnosti (IEC 62271-100, točka 6.101.2.)
Postoji razlika u preporukama starog IEC 56/87 i najnovijeg IEC 62271-100! Ovdje je
navedena najnovija preporuka. ProvoĎenje ispitivanja mehaničke trajnosti za klasu prekidača
M1 sastoji se od 2000 uzastopnih mehaničkih sklapanja, prema slijedećim kriterijima:

Slijed operacija Sekundarni napon Broj sljedova operacija

Prekidači namijenjeni Prekidači koji nisu

za APU namijenjeni za APU

C-ta-O-ta Minimalni 500 500

Nazivni 500 500

Maksimalni 500 500

O-t-CO-ta-C-ta 250 -

CO-ta - 500

- O=otvaranje (opening)
- C=zatvaranje (closing)
- CO=zatvaranje iza kojeg odmah slijedi otvaranje (bez ikakvog vremenskog intervala)
- ta = vrijeme izmeĎu dvije operacije potrebno da se uspostave početni uvjeti i/ili spriječi
neželjeno zagrijavanje dijelova prekidača (definirano je od strane proizvoĎača, u nekim
ciklusima je 3min, a u nekim 15s

ProvoĎenje ispitivanja mehaničke trajnosti za klasu prekidača M2 (prošireno ispitivanje

mehaničke trajnosti – za prekidače koji rade u teškim uvjetima ili na mjestima gdje su česta
sklapanja) sastoji se od 10.000 uzastopnih mehaničkih sklapanja.
Za obje klase prekidača (M1 i M2) prije početka mehaničkih ispitivanja treba provesti
slijedeće testove:
 5 ciklusa CO sa nazivnim sekundarnim naponom (u praksi - okidači za
uklop i isklop; Un=100%)
 5 ciklusa CO uz minimalni sekundarni napon (u praksi - okidači za
uklop Un=85%; okidač za isklop Un=70%)
 5 ciklusa CO sa najvišim sekundarnim naponom (u praksi - okidači za
uklop i isklop; Un=115%)
Tijekom ispitivanja prati se ponašanje prekidača i snimaju se brzine kontakata
(osciloskopom ili ekvivalentnim ureĎajem– ureĎaj za mjerenje vremena uklopa i isklopa).
Barem jedan oscilogram treba priložiti uz ispitni izvještaj.

143
 5. Ispitivanje kratkotrajnom podnosivom i vršnom strujom (IEC 60694 – točka
6.5.)
Glavni strujni krugovi prekidača trebaju biti ispitani kratkotrajnom podnosivom i
vršnom strujom, kako bi se provjerila njegova sposobnost da izdrži takvu pojavu u mreži. Test
se provodi pri nazivnoj frekvenciji uz toleranciju ±10%. Nazivne vrijednosti podnosive struje
i pripadajuća vremena nalaze se u tablici tehničkih karakteristika prekidača serije VK. (slika
3.3.)

6. Ispitivanje prekidne i uklopne moći za tropolni i jednopolni kratki spoj

(primijenjena norma je IEC 62271-100/2000 – točka 6.103., te vezane norme
kako se u ovoj navodi)
Ispitivanje prekidne i uklopne moći za kratki spoj najzahtjevnije je ispitivanje kojoj se
podvrgava ova vrsta opreme. Ispitivanje se obavlja tako da se u ispitnom krugu simuliraju
parametri kvara – najteži uvjeti koji se mogu pojaviti u mreži tj. maksimalna struja tropolnog
kratkog spoja koju prekidač treba prekinuti i ostati mehanički i električki funkcionalan
(neoštećen).
U Hrvatskoj ne postoji laboratorij u kojem je moguće postići takve parametre, pa se
oprema ispituje u meĎunarodno priznatim ispitnim stanicama. Vakuumski prekidači serije VK
ispitani su na uklopnu i prekidnu moć u laboratoriju CESI, Milano, Italija.
Prekidač se podvrgava ispitivanju nazivne uklopne i prekidne moći pri nazivnom
slijedu operacija (O-0,3s-CO- 3min ili 15s-CO) u slijedu:
 10% nazivne prekidne moći
 30% nazivne prekidne moći
 60% nazivne prekidne moći
 100% nazivne prekidne moći.
Za ovo ispitivanje ispitni napon (prosječna vrijednost) ne smije biti manja od
vrijednosti nazivnog napona, te ne smije biti veća od 10% iznad nazivnog napona bez
suglasnosti proizvoĎača. Razlike izmeĎu primijenjene vrijednosti na pojedini pol ne smiju biti
veće od 5%.
Napomena koja se odnosi na način gašenja luka:
Budući da vakuum kao sredstvo (medij) za gašenje luka ima tzv. neovisnu
karakteristiku gašenja (energija luka ne ovisi direktno o struji kratkog spoja), osnovni kriterij
za zadovoljavajuće rezultate ispitivanja je prekidanje nazivne prekidne struje kratkog spoja i
uklapanje pripadajuće nazivne uklopne struje (2,5 puta veća od nazivne prekidne moći –
vidjeti tablicu tehničkih karakteristika slika 3.3.).
Na primjer, kod prekidača koji za gašenje koriste ulje ili plin SF6, može se dogoditi da
10% prekidne moći uzrokuje veća oštećenja opreme od prekidanja nazivne prekidne moći, pa
u propisima još uvijek stoji ovakav slijed ispitivanja.
Točnost ispitivanja dozvoljava odstupanje prekidne i uklopne moći s tolerancijom ±5%
u odnosu na zahtijevane parametre.

144
 U ispitno izvješće navode se svi parametri prekidača, te podaci o rezultatima
ispitivanja zajedno sa pripadajućim oscilogramima, te opis stanja prekidača.
Najčešći problemi prilikom ovog ispitivanja vakuumskih prekidača koji se mogu
pojaviti su dvojaki: problemi prilikom uklopa, ukoliko doĎe do zavarivanja kontakata uslijed
pojave pretpaljenja luka prije uklopa, pa prekidač nakon toga ne može normalno isklopiti, te
problemi prilikom isklopa ukoliko prekidač ne može niti prekinuti zadanu struju kratkog
spoja.
Na slici je prikazan tipični oscilogram za vakuumski prekidač slijedećih nazivnih
parametara:
 nazivni napon 12kV
 nazivna prekidna/uklopna moć 25(62,5)kA
 nazivna struja 1250A

Slika 3.5. Oscilogram prekidanja struje 25kA uz povratni napon 12,3kV

Za jednopolni kratki spoj na trolopnom prekidaču, primijenjeni ispitni napon ne smije

U
biti manji od prema zemlji, te ne smije biti veći od 10% iznad nazivnog napona bez
3
suglasnosti proizvoĎača. Za dobivanje potvrde da je prekidač valjan potrebno je dokazati da
može jednopolno prekinuti nazivne parametre s istosmjernom komponentom koja ne prelazi
20% .

Slijedeći kriterij za ispitivanje prekidne moći jest ispitivanje istosmjerne komponente

(asimetrija).
Za vakuumske prekidače serije VK ispituje se prekidanje istosmjerne komponente u
visini 32%.

145
 7. Ispitivanje prekidne moći za kapacitivne struje (primijenjena norma je IEC
62271-100/2000 – točka 6.111., te vezane norme kako se u ovoj navodi)
Ovo ispitivanje radi se kako bi se dokazalo da je prekidač sposoban prekidati
kapacitivne struje koje se mogu pojaviti u mreži:
 kapacitivne struje zračnih vodova
 kapacitivne struje energetskih kabela
 kapacitivne struje samo jedan kondenzator, a kondenzatorske
baterije
 kapacitivne struje back-to-back kondenzatorskih baterija

Jedinstvena kondenzatorska baterija je sastavljena od jednog kondenzatora, a back-to-

back kondenzatorska baterija je složena ili baterija sastavljena od više segmenata.

Prema važećem novom propisu definirane su dvije klase prekidača obzirom na

mogućnost prekidanja kapacitivnih struja:
 C1 (sa niskom vjerojatnošću ponovnog paljenja luka prilikom
prekidanja kapacitivnih struja - “restrike”) za koje je dozvoljeno nešto više navedenih
pojava nego za zahtjevniju klasu C2
 C2 (sa vrlo niskom vjerojatnošću ponovnog paljenja luka prilikom prekidanja
kapacitivnih struja - “restrike”).

Prekidač se ispituje prema ispitnim procedurama opisanim u normi. Prekidač

zadovoljava ukoliko su ispunjeni slijedeći kriteriji:
 Klasa C1: nema pojava ponovnog paljenja luka ili se pojavljuje jedno
ponovno paljenje unutar propisanih ispitnih procedura. Ukoliko se to dogodi, ispitnu
proceduru treba ponoviti bez ikakvih dorada ili popravaka na prekidaču. Prekidač
zadovoljava ukoliko ponovljeno ispitivanje bude provedeno sa zadovoljavajućim
rezultatom.
 Klasa C2: ne pojavljuje se ponovno paljenje luka

3.3.2. Rutinska ispitivanja prekidača serije VK

Za seriju VK prekidača predviĎena su slijedeća rutinska ispitivanja:

- ispitivanje dielektrične čvrstoće glavnih strujnih krugova jednominutnim
podnosivim naponom industrijske frekvencije (ispitni naponi za odgovarajuće nazivne
napone navedeni su u tablici tehničkih karakteristika prekidača)
- ispitivanje dielektrične čvrstoće sekundarnih strujnih krugova jednominutnim
podnosivim naponom (ispitni napon 2 kV prema zemlji)
- mjerenje otpora glavnih strujnih krugova istosmjernom strujom 100 A= (za
svaki pol zasebno) - mV
- vrijeme zatvaranja
- vrijeme otvaranja
- ispitivanje funkcionalnosti prekidača sa sniženim upravljačkim naponom (85%
nazivnog upravljačkog napona za uklop, 70% za isklop) – 5 sklapanja

146
 - ispitivanje funkcionalnosti prekidača sa povišenim upravljačkim naponom
(115% nazivnog upravljačkog napona za uklop i isklop) – 5 sklapanja
- ispitivanje funkcionalnosti isklopa uz napajanje preko glavnih kontakata
prekidača – 5 sklapanja
- mehaničko ispitivanje u slijedu O-t-C (t=3sec) – 5 sklapanja

O provedenim rutinskim ispitivanjima prekidača izdaje se ispitni list u kojem je

naveden tip i tvornički broj prekidača, njegova mjerna skica i električna shema, te ostali
relevantni podaci (natpisna pločica motora, podaci o vakuumskoj komori ugraĎenoj u
prekidač, podaci o signalnom ureĎaju, okidačima za uklop i isklop, te ostalim prigradnjama
ukoliko se prigraĎuje dodatni okidač za isklop, podnaponski i prekostrujni prekidač ili
primarni prekostrujni prekidač, rade se dodatna ispitivanja svakog od njih i ti podaci se
takoĎer navode u ispitnom listu.
Za aparat se izdaje garancija proizvoĎača u trajanju od 18 mjeseci od dana isporuke,
čime se dokazuje da je ispravan i spreman za ugradnju.
Komponente koje se kupuju (npr. elektromotor, vakuumska komora i dr.) takoĎer
podliježu ispitivanjima ulazne kontrole u svrhu provjere njihovih parametara i kvalitete. Isto
vrijedi i za materijal koji se koristi za gradnju ovog i drugih proizvoda. Ispitivanja se provode
prema procedurama u skladu s normom ISO 9001:2000, u skladu s kojim su društva
certificirana za razvoj, konstrukciju, proizvodnju i održavanje električnih aparata i modula
srednjeg napona.

3.4.Dijagnostička ispitivanja

Pravovremeno i pravilno održavanje prekidača jedan je od važnijih preduvjeta

pouzdanog pogona i ekonomične cijene eksploatacije u elektroenergetskim postrojenjima.
Prekidači predstavljaju dio kapitalne opreme u elektroenergetskim postrojenjima.

Dijagnostičkim ispitivanjima prate se promjene i tendencije promjena:

 kvalitete medija za gašenje
 kvalitete krute izolacije
 otpora glavnih strujnih krugova
 pogonskih vremena
 upravljačkih vremena
 gibanja kontakata
 trošenja kontakata

Dijagnostika prekidača treba odrediti stanje prekidača s ciljem procjene pouzdanosti

daljnjeg pogona i predlaganjem načina i obujma održavanja.
Dijagnostička ispitivanja trebaju omogućiti:
 otkrivanje kvara još u začetku
 odreĎivanje prirode i obujma kvara
 predviĎanje potrebe za odgovarajućim radovima održavanja

147
  korektivne radove na sličnim aparatima
U slučaju da je prekidač u ispravnom stanju, intervali meĎu revizijama mogu se još
više produžiti, dok uočene nepravilnosti ukazuju na potrebu intervencije i prije propisanog
vremenskog intervala kako bi se izbjegli veći kvarovi tijekom pogona.
Krajnji cilj upotrebe dijagnostičkih metoda je promjena filozofije održavanja
prekidača od vremenski baziranog održavanja na održavanje prema uvjetima, a u svrhu
pouzdanijeg i ekonomičnijeg rada i eksploatacije cijelog elektroenergetskog postrojenja.
Tijekom pogona prekidači mogu biti izloženi različitim vrstama naprezanja:
 električna (prekidanje struje kvara, sklopni i atmosferski udari
prenapona i dr.)
 mehanička (sile kod sklapanja, elektrodinamičke sile struja kratkog
spoja i dr.)
 toplinska (temperatura okoline, zagrijavanje nazivnom strujom, strujom
kvara i dr.)
 kemijska (produkti raspadanja medija zbog električnog luka, prašina,
vlaga i dr.)

Slika 3.7.Dijagnostička ispitivanja visoko i srednjenaponskih prekidača

148
 Slika 3.8.Slika kontakta sa termovizijskom kamerom

3.5. Uređaji za ispitivanje prekidača

 Uređaj za mjerenje vremena odziva visokonaponskih sklopnih aparata

Tip: mmu-4 ELVIRA

Osnovni podaci o ureĎaju:

- dva pokretačka naponska ulaza 40 - 220 Veff(Uk, Iz)
- deset beznaponskih mjernih ulaza (A-J)
- ugraĎeni izvor mjernog napona približno 12 VDC (m)
- osigurač -F1 izvora mjernog napona 1A tromi
- opterećenje mjernih kontakata do 150 mA
- kristalom kvarca nadzirana vrem. baza 0.5 ms
- uskladba mjernog odsječka kraće od 0.1 ms
- mjerni odsječak vremena 750 ms
- prikaz na zaslonu od tek. kristala brojčani
- prikaz na listu papira A4 brojčani i slikovni
- veznik za prijenos podataka na pisač paralelni (centroniks)
- veznik za prijenos podataka u PC serijski
- programska podrška za PC računalo (opcija)
- temperaturno radno područje +10°C - +30°C
149
 - napajanje 230 V AC -15%-+10% približno 20VA
- osigurač napajanja -F2 300 mA (unutar ureĎaja)
- zaštita od dodirnog napona oklapanjem ureĎaja
- zaštita od napona dodira uzemljenjem ureĎaja
- metalna kutija veličine 180 x 80 x 155 mm
- masa ureĎaja bez pisača približno 1500 grama

Prijenosni mjerni ureĎaji mmu-4 elvira i mmu-4 elvira v2.1, jednostavnim rukovanjem
i prikazom rezultata mjerenja na ugraĎenom zaslonu od tekućih kristala, prilagoĎen je radu u
elektroenergetskim postrojenjima tijekom održavanja sklopnih aparata. Deset beznaponskih
mjernih ulaza (A-J) i dva pokretačka naponska ulaza (Uk,Iz) izvedena za jednostavan utični
kontakt banana utikačima, zadovoljavaju potrebe korisnika tijekom mjerenja vremena
djelovanja pojedinih sklopova visokonaponskog sklopnog aparata. Pojavom napona
upravljanja, na jednom od dva pokretačka naponska ulaza (Uk,Iz), pokreće se program
prihvaćanja stanja pokretačkih i mjernih ulaza.
Preuzimanje stanja svih dvanaest ulaza obavlja se svakih 0.5 ms tijekom mjernog
odsječka vremena od 750 ms. Prikupljeni podaci o vremenu djelovanja svih ulaza pročišćuju
se prije brojčanog ispisa u izlaznoj listi i prikaza na zaslonu od tekućih kristala. Uobičajena
titranja kontakata mehaničkih sklopova visokonaponskih sklopnih aparata, vremena trajanja
manje od 2 ms za mjerne ulaze i vremena trajanja manje od 10 ms za pokretačke naponske
ulaze, neće biti prikazana. Elekrično odvajanje programskog i ulaznog dijela ureĎaja
povećava pouzdanost mjernog ureĎaja mmu-4 elvira v2.1, pri radu u elektroenergetskom
postrojenju sa izraženim uticajem električnog polja. Povezivanjem sa osobnim računalom,
podaci se mogu pohranjivati na svim uobičajenim medijima za pohranu podataka. (HDD,
FDD, CD-R i sl.)

 Uređaj za mjerenje padova napona Tip:EMO 100 DC, EMO 100DC v 2.1

Osnovni podaci o ureĎaju:

-napajanje 230 VAC 10 %
- nazivna snaga cca 250 VA
- ispitna istosmjerna struja 100 A 2,0 %
- prikaz na LCD zaslonu kl.1,5 100,0 A DC / 199,9 mV DC
- izolacija 2 kV 50 Hz 1 min
- temperatura djelovanja -10 °C - +55 °C
- rel. vl. zraka, bez kondenzacije do 80%
- vrijednost ispitivanog malog otpora: 010 mΩ.( ∆U: 01,0 V)
- P/F vodič presjeka 25 mm2

150
 05 mΩ (∆U: 00,5 V) - P/F vodič presjeka 35 mm2 ( do 6 m )
- temperaturna zaštita ureĎaja
- zaštita od dodirnog napona oklapanjem ureĎaja
- zaštita od napona dodira uzemljenjem ureĎaja
- temperatura skladištenja od -10 °C do +50 °C
- temperaturno radno područje od +5 °C do +30 °C
- relativna vlažnost zraka do 80% bez kondenzacije
- metalno kućište 220 x 180 x 140 mm
- masa ureĎaja cca 2,5 kg

Primjena:

UreĎaji za mjerenje malih, djelatnih otpora, EMO 100DC i EMO 100DC v2.1
prijenosni su ureĎaji, namjenjen kontroli kvalitete spojeva i kontakata, kontaktnog tlaka
sklopnih i rastavnih aparata u elektroenergetskim postrojenjima i dijelovima postrojenja gdje
su nazivne struje aparata veće od 100 A, ispitnom istosmjernom strujom veličine 100A DC:
- sklopni aparati i aparature
- sabirnice (izolirane, oklopljene i sl.)
- metalom oklopljena i plinom izolirana postrojenja
- spojni vodovi
- provodni izolatori
- razne spojnice i spojevi
Novim rješenjima i brojčanim prikazom mjernih veličina struje i napona ( 100,0 A DC
/ 199,9 mV DC), ovaj ureĎaj odlikuje:
- mala masa ureĎaja /cca 2,5 kg /
- robusno metalno kućište
- automatsko održavanje nazivne ispitne struje
- četverožično mjerenje pada napona na kontaktima
- vrlo jednostavno rukovanje (priključi i izmjeri)
- direktno očitanje mjernih veličina napona i struje
Galvanska odvojenost mrežnog napajanja i ispitnog kruga i mali napon (do 10 V)
ispitnog kruga, omogućuju siguran rad tijekom
ispitivanja, te zaštitu od strujnog udara.

 Uređaj za ispitivanje kvalitete vakuuma u komorama vakuumskih prekidača

Vacuum Checker VC-35

VC-35 Regulirani i stabilizirani istosmjerni naponski izvor za ispitivanje vakumskih

prekidača izveden sa kapacitivnim multiplikatorom, sa kompenziranim priključnim kablom za
točno pokazivanje ampermetra.

151
Osnovni podaci o ureĎaju:
-Izlazni napon 0...37,5 kVdc na teretu većem od 100 MΩ
- Izlazna struja 0,5 mA max. automatski ograničeno
- Mjerna područja ampermetra x1 0...5 μA, x10 0...50 μA, x100 0...500 μA
- Automatski punjač za ugraĎeni akumulator 12 V, 2 Ah
- Zvučni signalizator uključen visoki napon
- Radna temperatura -20...+40°C
- Relativna vlaga manje od 80%
-.Napajanje 220...240 Vac, 50/60 Hz, 0.5 A max. UreĎaj se može koristiti napajan iz vlastite
baterije. Kod punih baterija cca. 20 minuta.
- Dimenzije Alu-box, 200x350x470 mm

Način upotrebe pri ispitivanju vakuumske komore na prekidaču:

1. Osigurati i provjeriti beznaponsko stanje
2. Provjeriti da je vakuumski prekidač u isklopljenom položaju
3. Prekidač “POWER” ureĎaja VC-35 (vacuum checker) staviti u isključeni položaj
4. Mrežni kabel uključiti u utičnicu 220VDC
5. Regulator položaja staviti u “MIN” položaj
6. Spojiti ispitni (test) kabel na područje (“RANGE”) 500µA
7. Spojiti ispitni kabel na VC-35
8. Spojiti crni konektor ispitnog kabela na donji dio pola vakuumskog prekidača
9. Spojiti žutu žicu ispitnog kabela na uzemljenje vakuumskog prekidača
10. Uključiti napajanje ureĎaja sklopkom “POWER” – zvučni signalizator emitira isprekidani
ton, zasvijetli kontrolna lampica “HIGH VOLTAGE”
11. Polako povećati napon regulatora napona do potrebnog iznosa prema proizvoĎačkoj
specifikaciji i tipu vakuumskog prekidača kontrolom na voltmetru i porast struje na
ampermetru. Po potrebi odabrati odgovarajuće mjerno područje struje selektorom “RANGE”
(Napomena: svi vakuumski prekidači ispituju se sa 35kV= u trajanju od 5 sekundi uz
meĎukontaktni razmak 12mm. Kada je struja kroz vakuumsku komoru veća od 0,5 mA,
ureĎaj VC-35 automatski se isključuje, pali se lampica “OVERLOAD” – VAKUUMSKI
PREKIDAČ NIJE ISPRAVAN, KVALITETA VAKUUMA JE LOŠIJA OD PROPISANE!
12. Ukoliko tijekom mjerenja zasvijetli lampica “LOW BATT” neće biti moguće postići puni
iznos napona. Potrebno je napuniti baterije.
13. Punjenje ispražnjenih baterija: ostaviti ureĎaj uključen u mrežnu utičnicu 229VDC
nominalno 14 sati ili dulje. Sklopku “POWER” nije potrebno uključiti za vrijeme punjenja
baterija
14. Ukoliko se pojave bilo kakve nepravilnosti u radu ureĎaja, treba ga ODMAH
ISKLJUČITI pritiskom na tipkalo EMERGENCY SHUT DOWN

152
4. ODRŽAVANJE VAKUUMSKIH PREKIDAČA
Aktivnosti su podijeljene na periodičke preglede, revizije (planirane aktivnosti u
transformatorskoj stanici) i remonte (veće remontne aktivnosti u postrojenjima korisnika). Na
kraju radova provode se ispitivanja aparature sa umjerenom mjernom opremom sukladno
Planu kontrole kvalitete sa izdavanjem ovjerenih certifikata mjerenja. Potom se izdaje Završni
izvještaj u vidu Zapisnika i numeriranih Ispitnih izvještaja za svaki aparat sa popisom
zamjenjenih dijelova. Završni izvještaj osigurava disciplinirani pristup i uvid u izvršene
aktivnosti prilikom bilo koje od navedenih aktivnosti održavanja. Na kraju, dan je Izvještaj o
stanju opreme i procjena životnog vijeka (trend parametara i prognoza daljnjih vremenskih
aktivnosti održavanja i potrebe zamjene odreĎenih dijelova).

PRILOG

153
 Slika7.1. Ispitni krug za ispitivanje prekidne i uklopne moći za tropolni kratki spoj

Visokonaponska ispitna stanica opremljena za sva rutinska ispitivanja u skladu s IEC normama za aparate iz
končarevog proizvodnog programa, kao i tipska ispitivanja do 200 kV / 50 Hz, te udarne napone do 350 kV

154
 Ispitna stanica – detalji opreme

KONČAR - ELEKTRIČNI APARATI SREDNJEG NAPONA d.d.

Slika7.2. Ispitna stanica

155