Professional Documents
Culture Documents
Fernand Braudel Strukture Svakidašnjice Vol I
Fernand Braudel Strukture Svakidašnjice Vol I
PIUJEVOD
DubraukaCelebdni,Mim'aCuita'rt'-LjerkaDepokt'
tr, i j "n tirt, Kattne I a Kr" aj irt ct' Miri cn ut o b u li e n'
"rrU Viirtja OgtizouiC
Ar
IC
i ;r'sr' ('r:sAt(ti( Znr;ntltl
( )ltlAVl'l|VANlli ( )Vlr ll(;li l'( ) l P( )l\1( X il'l Sl ):
KN
MlNl:.lAl(\'|.v()'lii,ivrr..rltxitt,'t.tttttl Klttt..l,tlltl,ll(lillllv^,t.sl(li
ll"l'l
1992
t(l 'l't lltl l''Kl l'( )Nl ) 7A
I
l'\'( )l ) 9
l,ltt t)(;()v()tt 14
Pgglaulie 1
TEZINA BROJA
stnNovrut5'Lvo s\rrJritA: IIRoJKE KoJE vAUA IzrflsLITI
I'lllr;r I osc'klt: sistcm ntiicna 20
ll,rlo lrt rrl;tkrt )')
h,tl,r t:ttYttttltti )'7
Pcrulu Bra.udelu koji miie poklonio ouu
knjigtt' lr, ln,rkost Kir tr-lirn'op:t 2B
I lpr'l poprrllciln svijcta 30
'iprrr rrI llt'ojcrri 31
',tllllr{:r, lt:tlrr:r u odnosu prctna drr-rgirna 36
1 Nr L,rrl;r$r jl ncdovoljua tumadenja -)/
I llltrrrovl klintc 39
t IJESI\'ICA PODATAXA
( rt,trlor'1, voiskc, llote 42
I l t,rrrr rrsk:1, l)rcr:rno prcnasel.iena 45
I ru\t()(i;r illrscljcnosti i razine civilizacije 47
II lro rurs joI rrptriuje karta Gordona W'. Ilewesa 54
Lrr;111;r o ljtrtlinra i divlfim zvijerirna 56
1 I}IOLOSKI STARI POTTtrDAK ZA,VRSAVA S X\IIII. STOLJEdETI
\ jck prcvladava
I
ll,llr ll )l ('):r rrvi 6zt
.1
l,l,rlt 67
i I phlltttllt' /J
h r r11.t 7B
t tl, ltr'li;r povijcst bolcsti 83
I lll(l ltl(X): cltrgotrrjni biolo5ki Stari poredak B5
BITOJNI PRO'I'IV SI-{BIII
lrt ilI lv l);il'lxlrit B9
Nr {l.ilLrk vt:likih nonradl prije XVIL stoljeia 91
I lhv.tl.t I ll:l l)r()stor:l 94
hrrrl Lrrllrrlc prui,t,u oq)or' 97
I lr lllz:rt llc l)r()tiv civilizltcija 99
Poglaulje 2
KRUH SVAGDANJI
7,ruo
Jtto I sckrrrrtllrnc )itrricc 106
llt,r I rrrtrrt'l|<: krrlttrr':t 111
hlrrlrl rrrrxii, korrrlrcnzaciie I katastrofc 119
Ir rrr'a';ilrl(' rrrtxl:t I ttr:tttica 121
I rrL.rIrr:r I|govlrt:t I tttctlrttt:ttrxltl:t trgovllle )itotlr 123
/lto I k:rlot'llt' 129
I llItt;t Ill;t I ritzltt:l Zlv()l;t 132
llt, rrlr I L,t4r' rlr ottt;tittllt
lli I t\,o\l I uLn L lttcsko 1rolrttti:.lvtr .l()5
l(r rtlr lrr r11,tt ht
/. i,\'
l(rt1,r,v,rti lll ItolzvorlllI rvoI Lrrrlt/
r r r r.t Alt lk:t .t l0
tii li r/ tl r\,t stt() lrrtktttrslvtl Zltlr;ttl:t .Jt t
lct ).ito lc Lr;rll
lil/A l'il LIll, zltlovl, sltrrpovl, r,l':l(:l I lltrrzorl .3t2
I,i7 l,ilrlil 317
lll).:r k:ro sttll;t ktrltttr:t I t'i):r rl)'lrrllr polj:t 1.19 I ruilc I sollttt' 319
(')utltt t'l)lrlilt poll:t 1lt'tli
155 r t,l .,tr)l;u'il rlo t:ritirrt' krrll;tt:a ( 322
( )tlgovtlrttosti t'lIc
l, rltrr) su v:tlnc t:lt'liltc 326
KUKUIIUZ ll r"L I r( I trtl.'tl.st 330
161
N:trroktrn i:rslro Poriicklo 163 oDJ[aA I *oDA
Ktrktrnrz i anrcriike civilizaciie I ,l r '.t rlrrrltvo ttc krc(c... J)-)
PREIIRAIIIBENE REVOLUCIJE )(}TII. STOUDCA | ,l.r jc lrilo serrro sir<lrttzrlta... 335
168
Kukur-uz izvan Amerike 172 I r r, rp;r ili ltrtlovanjc ntodc 338
Krumpir, ioS vaZniii 177 | | ll l(' rrrod:t tastina? 344
' .lo
Te5koia da se iede knrh drr-rgoga ;, () r{('()lynliji tekstila 348
. A OSTALI SVIJTI? rl, rrl.r rr iircm smislu i oscilacije dugog trajanja 350
180 ,tn z:rliljtriiti? 356
Lludi s nrotikom 184
A Primitil'ni?
Poglaulie J !. srnru;n rEHNrKA: t {L*'"!fri"crJE r MErAruRGrJA
SUVISNO I REDoYITO: HRANE I PICA OSNOVI{I PROBLtrllI: IZVORI trNtrItGIJtr
STOL: RASKOS I ]IIASOVNA POTROSNJA l lr(l:,1(i nlotor 360
194 . l!r 364
Ioek zaka5niele raskoS 197 'tiiliska Snaga
I I rrlr ;rrrlidki motori, eolski motori 378
E*op, mesoZdera 203
Od 1550. sman,uie se obrok mesa l, ,lro: slrri:rj ewopskog brodovlja 3BB
207 I rrr r r, sv:rkodnevni izvor energije 3BB
loak povleStcna EwoPa 210
sLuiSi .toUro icsri ili hastrlnosti za stolom I rrrrcrri trgllen 395
211 lr r r.rliljtriitno 398
Postaviti stol 215
Lil.po pona5"nie sporo se uspost:rvlia 216 rzo,
sIRoMASNI RoDAK
i,nt1
7a Kristovirn stcllorn 218 : . .r
lrr rrYt:tku, izttzev u Kini, metaluryije su elernentarrre
403
Svakodnerma hrana: sol 219 i rl)r ( (l,rk od XI. do XV. stoljeia: u Stalerskol i Dauphindi 406
5""ii"J..""" hrana: mliiedni proizvodi, masnoie' iaja 223 l'rr Il\()nccntraciie 409
Svako<lnerma hrana: Plodovi mora 226 ';, l.oliko brojki 412
Lov na bakalar 230 I rr r r1,,i rilcl-ali 413
Paplr gubi znadenie nakon 1650' 235
Seder owaia wiiet
PIdA I >OPOJNA SRtrDSTVA(
- Pogluulie 6
TEHNICKE REVOLUCIJE I ZASTOJI
240
Voda 244 TIU VtrLIKA TDIINICKA PRONAI-{.SKA
Vino 251 l" 'r lit klo topovskog praha 416
Pivo 254 I o1 rr r iitv<l postaje pokretno 4,IB
Iabukovada 255 llrorlsko topniStvo 420
"I(rsni trspfch Zcstokih piia u Ewopi
261 \r l,r'lrtrzc, muskete i puSke 423
Alkoholizam izvan EwoPe 26j l'rolzvotlnja i budZet 424
iokolada, (ai,kava 275 I !l)r iitvo u wjetskom mjerilu
r 427
PoclraZuf u6a sredstva: uspieh duhana il,l' l):rl)ira do tiskarstva 429
lrl. r r(:c pokrctrrih slova 430
Poglaulie 4 .l,;rrstvo i velika povijest z1-t-)
suvISNo I REDOVITO: sfiloveN;E' ODIJEVANJE I MODA It
434
l" ',
f viTi 7.np';rda: pudinska navigacija
KUdE U S\UBTU ,11'r n:rricc Starog sviieta 434
284 \'nr lcni putovi sviieta 439
Bosati sradcvinski materiiali: kamen i opck-a 287
Oti"ti g-rrO.uinski metcriiali: drvo, zenrlia' tktmine 290
Ir I r r( )st,lwli problcrn Atlantika
r 441
Scliedke nestattrbe u Evt'oPi 294 SI'OROST TRANSPORTA
Krr(c i stetlovi tr gradtr 298 r, prrrrrr jcnljiv()st itinirrra 450
I Jtbarriziratr:r scl:r I'r ',r lv ('('rit()vnilr rlogi:rdlril 453
[,N trl'lrAsNJ()S'l'l KtJcA ll I lr'(1r r() br()tl;tts(vo 455
.100 ,\r lr.riz;rril prijt'v<lzttilr st't'tlst:tva: rtt'llroltticltliiv<>st, z:tostejeuie 456
Slrot ltti:t lrt:z poktt(stva
jlji;r.ll..l,,r,rlrri.t"lvlliz:rr.ljt.lli .J02
rrrrrrtr.:rI,l.stl l)(.2 l)r()rllcac I I Lvt'()l)l 457
llrzlrr:r I lrt'rtl:tt':titt:t ltl txl:t
['r.ilr.r,ozrrlt I I Ptilt'vtlzl
jtirl
llt()
t(r i IJVOD
i,t1t.,tr, r,gi':tr I lt't' t lc t' k.t t.ttt I lt'
r
rlr l.rrltrrt'tti) t'ltzlrl;r srrl)t ()lllosti, ltt'rlltt lt'7t', 1lt t'rtlll l{()t'(', liltrl i
ll1rt.:rr'r)()lllllj;t:,tttttt.(.;ll\,,tl..lll:,1).tt.('lltllllll..l('.lllt('lilll,r,l';trli
o llrlio slrr,:rtljivirrr 1rI()r't,sirrr;r li0ii ilr p()lit't'trrl,./lll)o(t'lo
it'l'ilsl)l'll\/- Ir'('nl;t tlolyt'.
( )lllt st'lltli.,' \'t'ti t't s;ll)l()lll Il rprlrlt. ln('slitvrr rrrtr,'r'slilo lo ito s:tttt tltlvoljtttt llt'zo i iltstto,
ljttr-rjc, tr'rtrcIirrt,7.lt t'litlltottlsl(tt 7ll:ll)()st' r.r-r gc. l, I oz lrr is(rr t cScllitt sltg,lt'tl:trl stttlltt'lttt jc slrclainjih clt'uStlrvlr.,rl'r'liS-
i cu, is.k l j tr du r-rii
j d
p()tctk U, Zatv()l.i l lt u lltlvl :tStcn u p()Z()l.ll rr,r r.lionollri;:r rrvijt:l< r-r1tt'ltvljlt III:lSonl raztnicnit ktie funtttr)liraitt
'l'ak<lsc1-rtlclruiicncjasnosti'kolcjctc5kopr()mrttratir'bog'
pro5iruic ispod rzrzinc tt,rlt,slrrlisli.ka. ltli konkut'cnr:ij:rkoja jcnjczinop<>scl;no <>btliclie,
ncclovoljnc historijstc dokumcntaci'c'
eiementarna, temclina aktivnost koia sc
trLista;to ;e
susrcic ptls- ,l.rlt'ko jc ocl tog,rt cllt z:tvlltdlt
- tko bi t<> mtlgao
porcii-/
,l.rrr;rinjorn ck<lnotnijom. l)tlsttlji danas, katl i jutcr, zascban svijct
- cijcltlm
To sam gusto podrudie'
vucla i i"A.torior,.to je lantastidna opscga'
^boljega' u l.rrji jc smjc5tcn jccllrn izuz,ctan kapitalizam, za ntcnc l>rctui
nazY"ro ntaterijalnittt
pri samo, ra)rnt tla, u ncrlostatku izr azt ic l.,rpit;rlizztrn, uvijck mr-rltinaciotralitn, srodan onom vclikih indij-
iiuo to,t. lti rrrot nrii olno,t ciui liz acij orn. f)voznadnost .,1. rlr liornpanija i monopola svih vrsta, po pravu i po dinjcnici, koii
us-vojcn i za pro.lost' kao
odita. eli, ako moj iradin videnja bt-tic ',rr postojali nckoi, u nadclu analogni m<lnopolima dana5njice.
Sto ga neki ekonomisti usvajaju za
dana5njicu' mislim da iemo
mogli obiljcZiti .'lr.,rrro li u pr:rvu kada wrditno da su p<;duzcia kao Itugger ili
jeclnog .lrr"ro fro"oJi pt'gt"lt' ti: tzraz kojim bismo \\ r'lst'r' bila tril)xsrtctciorutltta, kat> Sto bismo dzrnas rekli, buduii
polovicu ckonomskc
tu infra-ekoriomiju, it'' Jttrgt'' neformalnu proi;woda ili ,l,r :,rr zrrintcrcsiran:r z.'ttciiclu livropu i imaju prcdstavnike istodob-
icdnos-
djelatnosti, ;;.; t;oclovollnosti' razmjene ri, r rr Irrdiji i SpanjolskojAmcrici? Nisu li posloviJacquesa Ccrura,
tarmo posluzi,ania'r'atezgom' ,r lrlt'tlroclnom stoljciu, poprimili <limcnzijc analognc onima Sto
prostrane povrsine trZista
Sclruge stranc, iznacl, a ne i-spod rlr yc Niz<lzcmska v<tdila na lstoku?
rruvT|eSuSeaktivncclru5wenchijcrarhije-:oneiskrir.ljujuraz- Ali koinciclcncijc sclu jo5 i daljc, jcr na tragu ekonomske
mjcnuusvojukorist,porcme('iuuspostawlicnirecl'Zelcdilidak rl,'1rrt'sijr: koja jc uslijcdila nakon kriz.cl973-1974, podeo je nicati
>poremc6aje.<.i
i ne Le|e(i t<.1 izrazito, onc swaraju.anomalije, toi vi5oi razini'
r r rr rt lt'r'iu) oblik ckonomijc izvan trZi5ta: jcdva prikrivcna razmiena,
usmjcruju *,ri"^p"tft''"c zasebnim putcvim' I.o ,ln rl,tr)rl razmijcnjcnc uslugc, kao Sto sc kaZc >poslovi na crno<<,
nckiamst",au*,t.itrgovciuXVIII,iliclcn<lvskiuXVl.stolieiu, Lr, r r tljr:lutnosti kuinog rada ili >>uradi sam( sistema. Taj sloj
pa dak i svjetske jc -
mogu, rzclaleka,rcmeiiti ditave scktorc evropskc,
dinilaca upustilc u
,rl,rrlrr<rsti, ispod ili izvan trliita, dovoljno nabujao da bi pri-
ckonomijc. i;k" su sc skupine povlastenih r r rl,.ro prTnju nckolicir-rc ckonomista: nc prcdstavlja li ou, u najma-
TE,ZINA BROJA l.
19
1',,:11111 ltlttfrt
izrrtctltr XV' i Ali ito ic s pt't'oslrtlitlt sviit'lorrti'Ni(t;r, ili g<lt<lvrt niSta tl Indiji,
Nitl<() lr(. 1)()zrIriC t,ir'l0lirrlltt() st;tl)()vlliilvtl sviictlt l.rr;;t, tlt' tlt:tt t't i lllll()ll(),/.:t s\'ojrr llovijt'sl rllrtlt'ttiltl, tlc lltltt'i niti r'l
xvlll slolit't,lr sl;rlistiilrIi st' ttisrr rrt()gl i slrtTiti, Pol:tzt't'i ()tl ()llt't'i'-
'li'!ltrtr lttttlrr
l:r't ttrtttrI Ilt'rtrt,l,'l / ':tt trl,'ttrtt' \t'ttl"ItItt\'tfIt
t
1670 l/93
r5r, r5ro 156r
koiu su ev-
broikc kojc bi ic objasnile' -Ni5ta, jasno' o Oceaniji' stiZe u
samo dodirnula'
..rprt u pLttovanja,, *VU' stoljeiu 'fasmaniju'
Tasman Itlculttcr slikct. osuctjcutia: stctttourtici ttloricle cloiefuLiu 1564. francu-
otok kojcm ostavlj'I :lto54 istraiiuata R. cle Lorrckyttfi1rea. Grauira. T'ls,Aodora tle lltyct. ltre-
Novi Zelarra ., trfif u fi42; r1a jedno stoljeie t t tt-'s lici J . Ler tro'yne a c[.e Morgtrc s a. (I ot o I]u I loz)
r
Australijr-r
srr.rlc imc, u'p.orirr.L, iste goclin-c; Cook
u t
ll('tlsl)()l't'(li\i('lt'zittt" ltt- lriit'lt r, lrosl,rlr orrrrl;t'n(' /.r'l\'(' lrolt'sti I'ojlr jt' llosl;tl;t t'ttrlt'tttslllt.
ocl[4()v()l.lt()sti, ltli i litlltlrrii:rlttlt t'ltltr)tit ()lio Iil"i0 pos;rtlt'1.1ltlt;:t tt l'orlo llt'ltt 1l<ltlliit'7tr lltllt'sti, ;r l't'lilii
st.lit'c'lt ,tt ztt;tlitt tlt'ttt,-
clijansk. 1" rt,,n,ru,.,istvrl r,i lir.triu t,g XV. lrrrlrlrtvi lrt itttrtt':ttti stt tl:t 1rt't'zitttt'tr lttt'ill. Novi sviit't llltli tl;tl<lt'otl
graf.skc p.sc5icc zb.g ncclostlrtklt 2iv'tirrisk.g str';rirrilr rrctllrt'lr. Vitlit'r (tt'lllo rlrt sc'()llL'l)()l)()vtl jlrvli:ritt l<lttl st'
clijctc svc do trcic ili
mlijcka, ""p,;;;;r;,rsti,
5t,, ,;;;i;orava'lo.maiku cla hrani llvlopljlrrrirr srrrjcsti rur llltciliikortt o(ot'ju, tllt tlt'tt1-lttttt hiolrlSlii
dcwrtcgoclinc,ioncmoguiavalo>plodnost<-i;nczavriicmctoS' iztlvojcrrorrr sr,iicttr. J\llrllrrij:r, nlt Jrrirrrjct', kltsntl stilc tr ltrtlrlttc:ziitr
j c clcmo grafsko.obn avl i ani c7.'l'a
du go g clol cni a'te rr orit., Juoko zivl i ( )ccrrrrijrr, iznc:nttcltt jc Illrtlrviitr i l7 32. jc tttriitltvltr2.
Li, bil a ie z|rtc.tena
amcridko-inclii anska masa u ncst;bilnoj ravnote 'l'ako sc nl()g,u r-rskllrcliti prorltiuni A. Ilosctll;l:tt:t s ottitnlt
onima kojc ic na
nizom ,r.osr,It*t';p;J; mikroba' istovietnih Irt.r'l<clcyskil-r povjcsnii:ltt'lt, oprcz lll'v()llll it'tltrt:ttrlizlttrl tlrttgilt;
dramatida" na I'acifikt' tr iVIII' a nadasvc u XIX' stoljciu lrr'ojkc t'l)ogLr biti istinitc, ili sliine jcdnc drugit'tllt, vci prctrtlt totttc:
",fi"
clonijeti Prisutnost bijelaca' rllr li su utvt'dcnc prijc ili nak<ln tlsvltj:tnjzt. ()st:tvitno lttlstt'ittri
uvezeni iz Dvr op e
Bolcsti Ii"-i"ri "i ru s i, b aktcrii c i par aziti rrriiljcr.rj;r Woytinskoga i Iirnbrcca. ()vaj posljcdnji, jttdcr jc tvrclitr
b-iljke i ljudi
ili Afrike - brLc su se razmnoLtrofi t,"g,, Zivotinje, Ameridko-indiian- rl;r >rrikad nijc bilo viSc t>d l0 rnilijun:r livih lriilr izrncdu Aljaskc i
koji su ,rr.,ri", clo5li s clruge srranc Atlantika. toTg svojim vlastitim
( rrp llorn:t, ni u jcdnom r:tzdoblju ktljc jc llrcthodilo Kolutnbu<lJ.
skc populo.i;", k6; t" biic prilagodenc novim pogibe- \lozcrrro u trl ditnlts sr-ttrrnjltti.
pred tim
patogcnim diniocima, bilc su 'o'oiTLonc
.r,ck sio su Ilvropljani clorakli Novi svijet, boginie su vei
ljima. t!n'?'7519'jc Mcksiko bio opsiednut joS
doprlc., so,.'i, o"*i"g" litt li.o racunati?
priic ncgo #;;;t p;I'q:" cortcs' au Pcruu su 1530' prethodilca
clolasku sp;;lrkih irolnlka. onc su zat:tmzahvatrleBtaztl156o, l'r irrrjcr Amcrikc pokazujc kako sc jcdnostltvnim (ako nc i oclviSc:
;it jc bolcst, protiv kojc je lytopo bila gotovo
Kanaclu rfrjil ;,'rlrrostltvnim) mctodltnta mog,Ll, p<>laz,c(i ctdrelutittreo pt>sttljltnih
napola i*.,in, -"tll' t'rotlenidkt1r *::?:Yom
uzrokovala
gripom' clizenterijom' l,rojl<i proratdurn:rti i zarnisliti drugc.'l'i ncpt>uzdani putcvi s prlr-
mr;rdnc ,.r""t' iitk" jc bilo s clspicama' 1544-'1546)' r()ln uzncmiruju povjcsnidara navikl:t cllt sc zadtlvtllj:rvll sllnl()
gubom, f.,,g.,* (prvi Stako rr rtiurtiitfsu 'Amcriku.oko ,uunr Sto jc clokctzano nc<tbttrivim dtlkurncnttlm. Statistidar nc
kojc icmo'sc'io;
vcncridnim bolestima (to jc t'cliko pitanjc.na koic su 1,,,znlrjc ni trtkvc ncntirc, ni t:lkvc malodu5ntlsti. >>Mtlii ic n:ttrt
,ratiti), tif'usom, elcftntijiizom, tim bolcstima _do.nijcli
;,rctllr:rciti cla nc proclujcmo z:tdinc< (ttl orig:JLrira cla l' dlticaria,
bijclciilicrnci,alikojesusveprlprimilenovu.virulcnciju.Dakako,
bolcsti' ali otrovna lr ,rz;r l<oilr ozn:riltvlt visok<l pttdizlrnjc cijcn:t, svtljstvcntl tt'grlvltnitr
Uloirru su kolebanja o swarnoj prirodi.nckih rrrnotlijlrrn:r l{cd.) 1ti5c clul-rovito I'ltul. A. l.adamc; odgovorit
s c.stan ormiswo s urval o -
naiezd'a'-if.,,,1' o f e n c cl uoi b""o ; m "ktidko 1546' neke , i nt() ti;r l"lojcclinosti trislt valnc: nlts zanima jcdir-rtl ptlrcdak vc:li-
pocl uclaro* kt'it"alnih cpiclemija: 7521' boginja' u stra5nom , rr,lrr. I,orccllrk vclitir-r;r, r,jc:r'ojlrtrri stl'()p ili pocl, trtltksitnitlnlt ili
neodrcclen"',i."g"tt itifus iti gripi). koja sc.ponovo r r rr r rrrtutlnrt rttzitr;t.
clva milijun aiivotae . stanov-
opsegu pojavila i'ye-t577 .ioi.rij.t" tl toj r':rsprtvi tt liojoj jt: svittk() tt krivu, r-r kojoi jc sv:ttk<l tr
jc istrijcbljeno. Valja udiniti
nistvo nekih antilskih otoka, p.,tp,,.,o l,r,rlu, prijt'rlirrto rltlijr.' r'ril stl'ttlttt r':ri'trn:rtc:lili. Njihov:r igr:r trvijck
gr'oznica smatra autoh-
velik napor i oclustati ocl toga cl:l sc i,uta akidkog porijekla' U pr ('tl)osl;rvlj:t tl;t iztttctltt rlrzlii'itilr 1lo1;ul:rcijlt svijct:t uvijck posloit:
tonom r *oiffiAmeri.i. *u i" vjerojatno
Irr ( )l)orcijt', ;rlio rrc trtvrtlt'nt', trttllt lltr <ltrc kojc sc: sp()r() rrrijt'rt
j:r jrr.
na Kubi oko 161+8' u
svakom sludaju, ona sc polavlir-rje'ka1n9, llrlo ;t' to rrriilit'trjt' l\{lttrt'it't'l l l;tlllw:tt'hs:t15. [)t'trgirrl t'iit't:ittt:t,
tropskim podrudjcm
Ilrazilu ot o iegi, otucla e i sc pro5iriti cijclim ..t,rrror.rrrilvo t'ijt'log sviit'l;r vit'r'oj;tltto jt'ittt:tlo rrtltltl 1'rt'otrrjt'rrliivt'
Novog svileta; iX' stoliciu' pro5irit
i::: 9d. llucnos Aires:r dcr ,tr ttl,,ttrt'r';luoji';rrri otlrrosi r':rzlii'itilr ljtrtlskilr sl<tt1'ritt;t ttrt'tlttsolrtttr
"
istotnc,rtrri"'Sl"ucrnc AmcriilL i zahv.titi iak i XIX' st<lliccrll"tcz
lukc srcdtlzcmnc
llio clc.f ltnciro I'r .,r'.r,r1,.\.\r, uttttltt otlr'7ltli. li<'r'l<t'lt'ysl<;r Sl<rtl:t izvotli gloll;rlrri
livropcr,,. Ncnroguic ic z:ulrisliti tl<lk srt cltl sltcllt ,rnr('r r( l.r lrroi iz 1t:rt'r'i;:tlttog, tttt'l<sii'lirlg lrt'oitr. N;r isti ttlti'itt, lloz-
Ir.k,ll,t.,r':rtilit'. Vltlilt rrli:rzlrli ttlt it'tltltr llirit'clir-rt;sl; n.n,rllrr t ollrt'tltLr' sl,ttt()\'lriSlvo rt'giit' 'l't'it't':t rll'o u(X), hltt I l,;rtlr
al:ls()\,rr,.,'gri,t,i,,,i1,',1,'s,'tli,rr';tlt'tlr)lll()t'(tt't",vilil)tllsllll'itl.Slit't"
'li'! ltttt ltntlrt
i' ( ('
I lt ttt t, I r'l / \ I t t t A' t t t t r' \ t't t l' I t I t t t II
l;t,t,, t. t tt t I
Mllllirrl nlf,rUvllkn
Jednakost Kina*EuroPa
ltnia'proratuni'
razmi5l -pretedc broike K'
U pogtcctu ljvropc uf<fiu9y111.sc historii ske d emo -
J u lius
i
-nio-bcrta,
a B"r,r.^r,-ri t r I [)'zgl, vel i ko g i-
grafijc, f,o.,t^ f. Itusscll i posllednic izdanie kniige
.
i.
'l:i sc brolkc t"gs" medusobno uskladiti
Marccla n"i"rr,tiio'1 ' ja sam 2. SVJII'I'SKA POPTJIACIJA (Xtlt-XX. S',l'OIJli(lll)
kacl ih s'ail;';;;uclujc oct susicclot
S1o
::. -"'" tidc'
kako bih svaki put li'ropu
oclabrao ,t ,oi"i'tio najvisc 'oiin." rraprijcd, bez zajcdnidkog mjcrila s prirodnim, dak maksirnalnim
istodnu Evropu<<. Rrojke
protcgao.l" il;;i;, ;kliujujr-rii tu i >clirdiu uvi-
navcclcnc ; il;ik';tii plluotok'
l'oilsku' Nloskovsku Rusiiu' Prwccanjcm stanovnistva. I',ridodaimo cla popisivanja ncm:tju
atnesto uvjerljiviie od ick isti temclj. prljc 7735, brojc sc jen-tiy63, poreski <>b,cznici,
skandinavskc zemljc) vcoma ",'i'iet'"''lcdu To mi se Sircnje ilr,rcti ocl Sesnacstc do Sczdcscte godinc; njihov brtlj valja zbog ttlglt
iAfriku.
onih kojc r,r,irlit^ii prcdltrzu.za oceaniju rirnnoZiti, prihvatiti da oni i;lrnc 28% cjclokupn()gstanovniStva. Ocl
zam)ernajcdinicu, daje iste
dinilo r-rrz,i^, .r",, iir."pi, odabranoj razmatralo; zatim' to 1741, naprotiv, prcbrojavanjc sc odnosi na rcalni broj os<>b:t, i
prostornc ii*""/'ii"' ma it',c sc razcl.blic srunovni$tvo sc utvrdujc na 143 milijuna, dok jc proradun prcma
Sirenjcs,,".l.,Llralaboljcuravnotcl"i".llii"ldjclicc\ra[IC:Iivropu
strane' koia se lrr.oju jen-tinga 1734. iznosio 97 milijuna. Sklzrd bi sc nloglto
koja sc pr";i;il; ' ,"a"t' i Kinu s clrugc iednakost
ako nc sigurne' bar ,,spirsiaviti, jci radun dopusta mnogc Salc, ali komc bi ct<lni<>
powrcluic ;iii' sioljcdu' tim posjccl"ujctno'
zrrclovoljsWo?2o Ilrojkc ipak ntdvgr> t'tdrl|'"riu svoju vrijcclnost, u
Prihvatljivc broike' l()tnc sc slaZu strudnjaci, i onc najstarijc, kojc sc odnosc na Kinu
tI Kini, brojkc zasn()vanc na sluZbcnim popisivanjima"nc rr. rlrzdqsblja Ming (136tt-1 641+), nisu najncpouzdanijc, ncll() nir-
clobivajunar,rijcclnostioclmahibczprimjeclbi..I.osufiskalne
ptil ili iluzif a' ili oboi e protiv.
brojkc, a t.o i'df" porczni.tv o' k'tri'e "'*o'. Llkratko, viclimo s kakvim mlrtcrijrtl()tn ntoranlo rltditi. Kltcllt
ujeclno. e. r.- ilrnlr,r ic u pravu
ki<l inisli da su to uglavnom
koiu ukljuiuje lrrojkc prcncscmtl n;r gra{ik()n, usp()stavlja sc pribliln;t jccln:rkost
prcniskc t,tt',tt" i on ih ic povc(ao' s ncsigurnoSiu ,r'rr,,c1,, Iivrgpc Sto sc pt'tltclc cltl Ilt';tl:t, i Kinc, tlgr:tniicnc nlt llittti
takvc vrstc' r" l ti Ji "i o iposl l cdll'
p"-vf:1',t-::
sva ka,rp"r,ti
" "' 1
Povezanc' strove
l: tt.r'ilorij sv<ljih provincij;r. I)ltlrlts sc, t-tostltlollt, v:U{ll svc vii,c nltginjc
koji se upustio u takva nesavrScna radunania"'
rr li,9r'isi Kint:, olrzit'()llt l-lit sttrp:rnj njczinit nittltlitctlt. Ali, prilllilrllr
brojkcotf."iu,',j"'o't"lt',,oi.itcnemoguino-sti'padovciliuspone
drt,r. One nedv<> jbcno d esto rlr llr., r:r sc jr:rlrlrl<ost izllrfui riziktr tlrt ltuclc jccltrtttn ocl rr:riilrsrlijih
nenorm al n .,,liiCi"", t ak i ztkincsku ',t;rrliltrt'lt tt poviit'sli sviit'tlt zit poslit'tlrliilr pc:t ili icsl strllit'ilr, iorl
"
mjerc>rccliautoritct.,Cnrsn-,istokaoirazinu.populacijc<.,l.ako
za 7 milijuna u odnosu nr 1;r. rrrolt'rrro gtotli rr llrilrlilrrotn ltrontitttrltv:ttrjtt st;tt'ttlvttiSlvil ll:l
sc 7671t.,;;;[;p;^ brojka .spustila nc u vou San Kou ci' .,r'tjt'ttt.
prcthod nu" ;;il; ;hi1;-''"r i r"" poby 1'. :i]1 .
()rriktljinccltlstlritt,nisttnrt.tr,i'tlnisuSltl]l()-izmaklisrcdiSnjoj
sl<.1<.vit. p,llriitr prcnrlt
vl^sli. 41.,,'l;i ,.: i.,,,,1,..',1.,, slrrlistili. s.
t' \t'tIl''ltItti't IIt t' ll'! ltttt ltntlrt
Iir't tttt tttI llt rt tt,Ir'I /'\t t ttl"I rt t
u sui ic I rt lioilt str oni iz rtyilr izvrrkli, ostltitr sllot'tti, it't'stt 1'it't'rtvltli tllt it'poiltr';t
Opcct Pol)tt'l'Q(:i'i tlgrlrrtii't'tt:t tt:t lrvt'o1ltr, tlttl< it' i'irrit'rlit':r tt;rir':rTrtij:r, tl:titrzllrrtl-
(prvi ljivijrr otl svilr l<ojc clctrto zrrlriljcliti tt ovoj krrjizi --" tlrt it' i'ovit'li
eim u XlX. stoliciu rlrspolulcnro s vicrojltttrirrl.stlrtistikrttttrt
Kina il.i livropa' svakrt z:t prlltijctlio llrojnc z:rprcl<c kojc srr sc sr.rpl'()tstavljlrlc rricgovoi lrroi-
istinski p,rpit fStll, samo za linglcsku)' cjclokupnog dovic- d;rn<>j progrcsiji u st,irtr..zatttlf trttrcr kle je t?oslatt(t(). AI<o t:t$pot':tst
sebc, prcclstzrvljaju gros'so "''o)io' tcwrtinu
danstv;t. odit;; ;;ii;a'""tt takvc proporci
jc' prencsena u povij cst' ljudi nijc stulto cvropski, ncgtl i svjctski, vlrljrr prcisllit:rti broinc
pcrspcktivc i ltrojnlt tut-ttlticnjlt.
nijcunapriicclosigurana'l"vrop^it<in'bilciu'odfudcrdodanas'
su sc.kretale brZe od Ali prijc ncgo cloclcnlo clo t:tkv;t zlrkljudk:t, vaTtr<l jc da sc:
Ako
najvcdi uf.trrnr.,iot3ti populacijc svijcta' prij e XWII. stoli e6a
.rp,r,rr"' da sc' zitproslost vratimo nckim pror:tdunitna.
dru gih, -"Zi;;[ii,i
o.d 1 do 4' za sv"tku tu
zaclrLiproporcij:r ocl 1 do 5' raclijc t'bgo
sviietom. ova opreznost
masu koja sc ,.r"p"."a"jc s prcostalim
ukazuie,napokon, samo na na5a dvoumlienja' dvije krivulje za Sporni brojeui
povuii il;; claklc, s kocficijentom 4 ili 5,
ujerojatne krivulje popu-
Kinu i g.,,op,,^^r.,t." t,i'."., clobiti dctiri
lacijc svijeta ililJ" sc-pocturlirrati s tetiri
ili pet-l.vropa, s dctiri ili ()d statistidar:t smo posuclili mctc>du, sluZcii sc naipoznatijinr
pctKina. N"r.oi" rck^apitularivnorn grafikonu bude kompleksna lrrojkama, onima kojc sc <tdnosc na livrtlpu i na Kinu, da bisrn<> iz
"o omeduie Siroko pod- njih izvukli procjcr-ru o stanovni5wu svijcta. Oni ncic moii zztm-
krivulja, k",;;; "o;"Uif"t ao najvi.ih 6rojki
granica' zamislimo u
rudjc ,rrog.r6;ti (i gt"soka)' izmeclu tih ;crititom postupku... Ali suotcni s istim problcmom, statistidari su
njihovoj bli;i;i-ii"tt'" kt';^ bi' ocl. **: f-*II'
stolieia' dala 1r<rstupili drugadijc. Oni su postup:rk rascjcpkali i uzast<lpcc i't-
svijcta u njczinu razvow' r':rdunervali st:rnovni5tvo svakog od pct >dijcltlva< svijcta. Cudnrlg
s't cuk.rpno stahovni5tvo
jc otprilikc.od li po5tov:tn japred stc>ljctnim pocljclam:l!Ali kakvi su njihovi rcz'ul'
viclcna i pomoiu takvu raduna, ta populacija
1300. clo 180b, zaclugo tcitla porastu'
ne radunaiuii' clakako' lrrti?
smo vc.6 govorili' Ako smo Prisjctimo sc da su jcdn<>m za svagdit Occaniji pripisali 2
snaZnc i trenutetdnc rcgrcsijc o kojima
najnilu procjcnu (250 rrrilijuna stanovnika, Sto jc od malog znatcnia, buduii da sc taj
zaI3OO-1350, dimc zapotinjcmo' oclabrerli 1 780)' porast
u (1' 3.39 siiu5ni broj unaprijcd gubi nzt rubu na5ih zablud'a; a cijcloj A{i'ici
mil ii u na), u:zim'ailri zi !<r !- 2arvi 5 ::lllY"'
g 161'jerovati. utvrcluiuii lo0 milijuna, o dcmu vrijcdi trud;r rasprar4jati, buduii da jc, prcrlr:r
bi daklc bi";;;i;J 4OO%.Nitt o ne mora
nlrscm mi5ljcnju, t2t post()ianost, pripisana stan()vniStvu s:rmc Alri-
polazistc.,^-ot.,i-umuocl35o,akrajoclBJ6(nainiZa,.Wilcoxova
pola tisuilieda' odgo- li c, malo vjcrojatna, ;r procjcn:t isiljcna, tc odittl utjcdc n:r pr<lcjcnu
brojkazl), por"(anlc bi iznosilo 135%' U
r' jclinc.
varalofript"t;"t"om,pravilnomrastu(pravilnostie'odito'samo
>>stvar .l"hr;;];J 1,73t/",ili krctaniu'
tlJi" bilo konstantno' icdva Na jcdnoj smo tllbcli salcli procjcnc strudnjak:r. Prirnijctit
nc miienia na stvari Sto se u tom t:crno da svi njihovi prorltdr:ni poiinju k;tsnt), l(t50, i cllt su t-t
viclljivu ti;ek6m goJit'" Ni5ta
di-
golemom razaob li u stanovni5wo. svi i eta udvostru pr':rvilu optimistiani, ukljudujr-riitu ncclavnu ankctu koju sr"r pr()vc-
";;rkom
lo.Utomkretaniupremanaprijcclnisupobijeclilenitiekonomske It' sluZbc LJjcdinjcnih n;trocl:t. 'l'c mi sc pr<>cjcnc ug,l:tvnom i'inc
Nema sumnje da je to srrviSc vis<lkc, barcm u ()n()ulc Sto sc odtr<lsi nlrjpriic n:t Ali'iktr, lt
neclaie, ,riti f.ut,ir#tf", niti vtlfta smrtnbst.
do XVIII. stolieia, i to ne
dinjcnica bit;; za svietsku povijesr oct x!. zrrtim nrt Azijr-t.
prilagoditi tom pritisku Snriotro jc rt s:ttrtotn ptli'crtktr, l(r5O. grldit-lt:, clit"tltmii'troi liv-
samo na planu razine.Livota:rrt ," moralo
cjeline. ro1"ri i tlrrl:r z:rostlrloj AIi'ici (ositn njczinlr tnctlitt't'ltnskog t'trll:t),
llvoStoncicnimalozadtrrlitipovjcsnit'arcTapttda:-onisvi prirl;rti isti lrroj ( l(X) rnilijtrrur). Nijc t:rkottct' t'ltztttttntt rtiti Aziii
p<tznajubrtlincncizr:tvt-tczn:tkovc(osvaianjcnovihzcmali:t'cmi- l(r5O. prirlrrti nrrjrriZt' lrr'oil<r' nrt lrtlrlicutnrr (25O ili 2\7 rrtilijrrrt:r),
g,raciic, t-r.t..i l", lronilil<acif c, trrbrrniz;rciic...)
koii potkrcpljtrir'r nlt- li:ro niti v('()nrir visolitr lrrojl<rr orl -1.1O, kojtr jt'1rt'clrt'zrt 1rt'iltvltlirl
p.tl;rtli.t' . '/,',tt.t't.vt'',t1, zlrl<litri't'i i rlllilrirricrtilt'
St, lrr.,i(.lrr.'.'i'r.,],,2,'t,t'
( .;rrr S:trrttr lt't's.
it
it )
ll'i ittrt lttttftr
s\,('l)olt'sli Lr)ilnr:r lrl;rt:;r vt'r)rt)il t('7itli tllttltk''\. ()rtc sri, ktr() ivjc5tina
lr\ tl Nlll.lltlNlNlr\ \ IAN( )\/Nll(A
( l(r\{) l()'r(};
r;rtrriili.ilr plt'rnt'rr;t, poslltr.'lj;tlt' z:tl)r'cl(c. Ilt'z:tci i branc prcsijccaju
r i;t'lit': ll<o lri s(' usl)('() clivljirn v()d,tnla Konga? S druge strane,
l()(x)
;rnrc'r'ii'kir l)usl()l()virm i trgovina s l)alckim istokom, m<>biliziraju
Occanija s\/(' r':rslx)l()iivc lrktivnosti lJvropc, kojoj su intcrcsi drugdje. &ni
100 t00 too liorrtincnt s:rln Saljc jcftinu zlatnu pra5inu, slonovadu, ljuclc. Sto
Afrika
yoi viSc od njcga trdLitl? Sto sc titc robova, oni nc predstavljaju
257. 417" 65(; 857" t '272'
nrirsu kojoj se rado vjcrujc. Trgovina robljem ogranidena je dak i
Lziia 3.]0" 1t79.. 602.. 749.' 937.. l)r'(f rrra Americi, mo'Zda samo zbogkapaciteta transporta . 7,a uspo-
2io-' 522... 67r".. 859... rt'tlbu, od7769. do 7774, sveukupno je irsko naseljavanjc brojilo
59 144 rt'h 44.000 ukrcavanja, ili manje od 8.000 godiSnjc2a. Isto je tako,
8' 1 1* 338"
rr XVI. stoljciu, iz Scvillc zaAmcriku polazilo u prosjeku oko dvije
Amcrik'.r 13.. 12,4.. 24,6"- 59 r44
rrstrcrc Spanjolacazt. eak i ako prihvatimo za robove sasvim neza-
13.. 12,4"..24,6-." 59 744 tttisliu broj od 50.000 crnaca gocli5nje (on ie biti dosegnut u XIX.
t 0:i. 274. 423. 594. :,toljciu, u posljcclnjim godinama ropstv;t), on bi bio u skladu s
Ilvrop'a (lJklju- .rll'iikom populacijorn od samo 25 milijuna. Ukratko, masa od 100
tuju(i i cvroP- 100". t40". 187.. 266." 401..
ski dio Rusijc) rrrilijuna biia pripisanih Afiici, nc podiva ni na kakvoj pouzdanoj
100.-' 140... 187".. 26()-.- r rrr jcnici. Ona bez sumnje prihvaia prvu, veoma nesigurnu sve-
I 470 694 1.091 1.550 2.416 ,,1riu procjcnu koju je 1696. dao Gregory King (95 milijuna).
UKI]I'NO Z:rclovoljili smo se time da ponovimo broj. Ali gdje ga je on sam
2 545 733,4 915,6 1.176 1.608
rr:riao?
1 660,1 835,6 1.098 1.530
ItaspolaZemo daklc s nekoliko procjena: J. C. Russel26, na
lryori: I]ttIletitr dcs Nilliotts Lrtrrc's' 1;rosillac 195 I ' -
+
1,r'imjer, procjcnjujc stanovniStvo sjevcrnc Afrike u XVI. stoljeiu
Rroikc bt'z zr it zdit:t zrrjctlrritkt'stt sr illr izrrrritt'trt ,r:r 3,500.000 (a sam ga, bez dvrstih argumenata, procijenio na 2
;,;;[. C;;t,,'s.rurrtlc'rse za A[riku bilc su z-aok.ui-e'rr.''l'.1()o.
rrrilijuna). ZaD.gipatXl/I. stoljcia joS uvijek nam nedostaiu podaci.
\lolemo li govoriti o dva ili tri milijuna, buduii da prve solidne
Afrika srcclinom XVII. stolje(a zasigurno ima ncpostojane l)r'()cjene 7798. pridaju Egiptu 2,4OO.OOO stanovnika i da danaSnje
brolkcstanovniStvr.O,-t,,icoctpoloviccX\lI'stoljciaprctrpjclo lrroporcije izjcdnaduju sjcvernu Afrikr-r i Iigipat? Svako od tih
se pridruZuju
sve vcia otimanitr crnog, ioblja za Ameriku' koia :,lirnovrii5tava samo po scbi danas dini desetinu afridkog ljudsWa.
raniiim otimanjim t zt ):t:mlic islama, Sto ic potrajati sve do XX' I'r'ihvatimo li te iste proporcije za XliI. stoljeie, ona bi mogla
.fo rnlZc biti tako samo zahv:rljuiuii odrcclenom bio-
,i"ii"C^. istof]a rznositi 24 do 25 milijuna, ve( prema tome da li iemo prihvatiti
ios(om zclravljr-r. Drugi jc d<tkaz tog zdravli',--9lPtt toga Crni ;t'clnu ili drugu od tih prethodnih brojki, od kojih se posljednja
stanovni5tva prcma c't iopskorn prodiranlu' y IVI'
stoliciu'
otlnosi na XWII. stoljeie, a druge dvije na X\{I. Brojka od 100
i" t ,rr'rti.r"nt,^usprko, ,"ki* poku5ajima' neie bcz otpora otvoriti
l\razll'.Dostupno rrrilijuna vcoma je daleko od tih pribliZnosti. Odito, nema dokaza.
nrect Irorrngalcii'.a, kao sto jc to prije njih udinio { )klijcvat icmo da uwrdimo bilo koju brojku, ali bit iemo kate-
o prilidno zbitorn livotu
;; i" ,rk,i.1".,"r"k<rliko tradakl5l.jctlosti 6c uni5titi cvropski nalct goriini u odbacivanju brojke od 100 milijuna.
,"riu[o u njihovim skladnim scocima kojc I'rctjcranc su i visokc brojkc zaAzijw, ali rasprava ovdje nema
u XlX. stoljciu.22 isltr lt'7ir-rtr. (larr Saunclcrs2T misli da rVilcox nije bio u pravu kad
tla ipak, ako llvrtlpljanin nijc r-rstraiao u lclii d:t.sc clokop:t
;t', okrr l(r5O, Scst goclinlr n:rkon Sto su MandZuri zauzcli Pcking,
,"^rrli.rcrnc'AIiikc,, razl<igic t.r.c-5t<) sLl g,1l 'ci nlr .5:tli zltttst:rvilc sv('() st;urovrriilvrl Kirrc rr:r 7O rnilijtrn:l; ()n ga zatim smiono ud-
>>7.;rrit7.nc<< 5,lt,sti: 1',,','i,,,lli',r,.' ili ti.rrf
irlttit':trtc gt'.zttit't', >tlizt'tr-
r,oslnri'rrit' ( l5O nrilijrrrr;r) U lorrr z:rrnrScnorn r:rzdoblju kincskc
lrr ij:r, srriit'lr, ,,,,,1,',,,, lrolt'st,,, tl:t ttt' zltllot'ltyittlg i lrt'pitlr'1t'rr':rzitt"
)t
'li'!ltttt lttrtfut
I t' t t I' I t t'' t t'r rI' l' I t t I t Iit t'
I;t,t.ttt t tttI Ilt tt \ t
tt, I t'I / t
.nrt()t r1 t)ll, :t l)r'('nr:l tltttgorrt llO, ;rli l(ru0, to jt'st l<lttl sc n:tltokon
ui vl slio rrr;rrrtlTrrrsli,i llorctllrli, ttt'l<i llrrttrik govori o Sczdcsctak
rrrrlr;rrn;l sl:ulovttilirt, lrrojc(i lO rlsoba p<l ognjiStu, Sto nijc nor-
rrr.rl,rrr liot'lit'ijcnt, i'rtlt ni zlt Kitru.
', ,,,,.,; Nilirrlio prijc l(r[JO, ili boljc, priic ponovnc okupacije Ror-
',...,,,
Chantoung nr()./(', l(rlJ.J, zupodinjc, poput plime, zahuktali demografski rast
t'.rrrr' ( )rr:r jc z,rstiacna, zaklonjcna Sirokom kontinentalnom eks-
l,.rrrii(rrrr koja (cKinczc dovcsti do Sibira, Mongolije, Turkestana,
f rlrt'r:r. IJ vl:rstitim granicama, Kina je izlo'Zena kolonizaciji naj-
\ r'( ('ll intcnzitcta. [J svim nizinskim predjelima, svim navodnjivim
\ lrrr'zrrljt'irna raste vrijcdnost, kao i planinskim podrudjima u koji-
Sseu-Tch'ou
Tch.6- Kiang
r r r,r
l)( )stir.iLr svc brojniji palitclji Suma. Nove kulture koje su unijeli
l'rrrtlss'1[gi u XVI. stoljciu, kao kikiriki, slatki krumpir, nadasve
I,rrl,rrrrrz, r,lsprostranjuju se, svc dokizBvrope nije stigao krumpir
| ,,1r tic p<>stati vaZnim tck u XlX. stoljeiu. 'I'a se kolonizacija
K0el-
Tch6 ou
| 'r ,
,r'r rtli <tk<> 174O. bcz vclikih sukoba. Nakon nje, komadi1 zemlje
xians)si
rr,rrrrrit'r'rjcn svakomc, postupno ic se smaniivati s porastom
'. r, r r r r v r r i Str, a, brLim ncdvoj beno od pove (anja obradive zemlje29 .
Fou - Kien
r
Yun'dun \ Kouang -Tong t,' ).. | )ocl :r rska rcvoluci j a<<, udvostrudena snaZnom demografskom
r, r.l1;f ij1;m koja jc prcma5uje. Vjerojatne brojke su slijedede:
f r,rro, 1 20 milijun a; 1700, 730; 772O, 144; \740, 165; 1750, 186;
| 'r'o, 211;777O,246;1790,300; 1850, 43O3o... Kad George Staun-
rr r11, .,1'lipslar engleskog ambasadora, 1793. pita Kineze, koliko je
'.r.rrr,r'rriStvcl Carstva, oni mu s ponosom, ali ne i s iskreno5iu
,r l1,r rf irf itju: 353 rl.llijuna31...
\li vratimo sc na stano\mi5tvo Azlje. Ono se obidno procje-
rrlrr;r'rlvostruko ili trostruko veiim od Kine. Radijc dvaputanego
rr r. t('r' sc, dini sc, Indija ne izjednaduje s kineskom masom.
3. UNUTnASNJE MIGnACIJII
u KINI U XVIII' STOIJITCLI f 'f !, t('na (30 milijuna) stanovni5tva na Dekanu 1522, prema spor-
stolic(u povc(ava u Kini migracije od '
Intcnzivan clemograhki iot:rtt u XVIII' nrnr (lol<urncntima, clalq bi cijcloj Indiji broj od 100 milijuna
provinci.ic ao p.otnti;c; niihovu shcmu
t'<:tt^'" ova karta (1" Dcrmigny'
stolictu\ -.t,rrrovnikrr'J2, Sto prcma5ujc suwemenu >sluZbenu< kinesku broj-
f'gni'i'''" u Kurllonu u XVIII'
l,l, rr ito nitko nc mora povjcrovati. Uostalom, Indija ie tijekom
poviiesti, o svcmu i svc cJbvesti u pitanie (nisu
s e rnoL'ediskutirati ,.r,rltcr:r l)rL^trpjcti tc5kc ncdaic koje haraju sjevernim pokraji-
obi'n c p orc'sk c j c d i n i -
i"i n:,'r - r iri rgb i l i i c cl n ostavno nala ogtti i'(ra' r,,,ilr.1 ".
ilr rriti rrr()gli Prilr- rr',ll(,rrr rr li,oit'rtr sc rnolt'nto kolclt;rti iztttc'tltr tri krivuljc, jednc od
u p()glcclu tc inlcriorll()sti lll(liit'. Ali rlt'lristtt() !,.r",,, lrrrr) slo rrlt;tzrrjt't':tsl otl l(rOO. do l(150, drugc <td2,4%o, od
vatiti zaNorcnih tlii ju'
U svakom sludaju, At'iia zakoju prctpt]tt::'.ll'""r
drt sc i't'icd- It,"O rlo 175O, i 1'rosljcrlnjc od 4'*/,', <>rJ 1750. do 1ti00. Logidno
naduje , ari;" iii t i iC.", iCtlO. bi biolila 34O
ili J60 milijunit, a l,r'.rrro st' rrsnrjcr'ili ka ov()m posljcdnjcm postotku vodeii raduna
,r ri,r.,lrrricnoj, irli rrcutvr<Jcn<>j liv<tsti rasta izmedu 1457. i 1fu0.
TTg0.600ilig00.Naglasimoponovona5usklonostprcTani.Lim l(r..rrlr;rl . 1,15O. Iirrr<>l'xt bi trcbala brojati pribliZno 55 milijuna
cta bi iznosilo u mili j u nima:
brojkama. O[" i e'O."rto.rorrri.tvo svij
Amerika 10' occanija '.r,rrrrrvrril<rr. I):rklc :rko sa svim povjcsnidarima prihvatimo da je
Afrika 35 ili 5b;tU ilio 'ti360' Evropa 100' prvog proraduna, s ..r.rr rovnii(vo kontincnta od 1 300-1350. izgubilo bar petinu cjelo-
na.eg
2; mogli bi;;^;.i,plznati iccl velidina rg lrroja ri crn()m kugom i njczinim pratiljama, brojka bi se
l. r r; ,111
istim ogradama neizvj esnosti' rrrr,1,f ,q rrlvrcliti na 69 milijuna. Ne mislim da jetabrojka nevjcrojat-
rr.r l'rrsloicnj:r i bijcda cvropskog istoka, iznenaclujuii broj sela
f, r ,f ,r lc ncs(ati u cijcloj Ilvropi zawljemekrize od 1350-1450, sve
Stoljeca, jedna u odnosu I' r nvi('r'llva u moguinost te visoke razine, u blizinu razumne
prenxa drugima t,r , )( t('n(' .f r,rliusa llclocha (66 milijuna).
Nt'ki povjcsnidari vide u Zivom zamahu u X\{. stoljeiu >ob-
prema prostoru ne rr.nl;,rrrjt'< nakon prethodnih padova38. Da smo zadrZali na5e
Provieravanja kontinenta za kontinentom
wemena, stolie(e za f r1 , rllrr', one lri najprije bile izjednadene, azatirr. prekoradene. Sve
moraju isklli-rtiti ite:Le provjcre sa stanovista
prvi model za*wopuiza ir til {)|il() vc()ma SpOfnO.
stoljeicm. p;;i-il;;bert37 iuo.o* ie
ga aya 9va:!!nja: prvo' da su
razdoblieJl;;0-is;o' voaila su
posljc<lnjebrojkenajmanjcsporneo"ctsvihclrugih;kaodrugo,ako
se polazi .d;;i;;l Jr"irsnjih ka nekaclagnjim razinama, da
"J
izmedu ni ih val j a prcrposrav n uj e roi
a trze. krivul j e rasta. P r oizlazl f! t' l; r t t I r d nj a nedouoljna
od 266 milijuna' i
kao pretpostavka, za Ilvropu i8fO' brojka nagle, nc^prihua? I tt ttt r titt tt,ja
toliko
zakljudak _ rrlJ"li cla krivulle odito nisu
od 173z;a1750'
ih naprimjcrW. F' Wilcox- o b.rojci 21]^?)S9O;
stoljeiu i qt"-']."11 " f'rr rr.,r,rjr' loS u podctku naznaten problem: opei porast stanov-
izaL65o. i iAoo, 13(r i 100' Neka se u XVIII'
dio viska, dodijeljen nt..r\'.r svijct:r, u svztkom sludaju Kine, tako je izraziti nedvojben da
oclnosu prema ustaljenim procjenama;_ieclan
(-sve te brojkc odito su dane l,r r r r,r';rv:l nit prcispitivanje nckada5njih tumadenja. Nekaza njima
uXD(. ,tor;Ju iiilii'.piethodniku.
uz sve rezerve)' '.rlr' i rrrr Povjcsnidari koji dcmografski rast Zapada uporno tumade
godi5niim p o sto cima^r asta ,;r.1r l,ssr jt'rrr smrtnosti u gradovima (koja, uostalom, ostaje veoma
N al azimo s e tako pr ed r antntnirn r",
od 1600. do r t,,,L.r ) 1;orustorn higijcnc i napretkom medicine, povladenjem
koji su ,""iif." prilagtdeni _nekim istiaZivanjima:
L65O. 6,2"/o; u5(.. 2,4Yo; od 1750. do 1800. 4o/"; od
ii ie;0."a" lr.lrnl;r, lrrojnirn dr>vodcnjcm pitke vode, padom smrmosti djece
I l,r )r r rt( ;u)icrrr pros.ictnc dobilcnidbe, Sto su sve argumenti veoma
1800.do1850.4,6Yo.Zagodinu1600.nailazimonabrojkuK.
cii elu Ewopu)' ,, ltl',' lr'zittt'.
Juliu Bel".il (gotovo. 1 .ii milij u na stan o'rmika.za bi:*9^T:gti
sa
;\lr rrrolali lrisrno, na jcdan ili drugi nadin, drugdje, a ne samo
Ali nedost^;;;#;ito tt^ttu" ozbtlian pokazatelj 91
rr,r /,r1r,rrlrr pron:r(i istovjctna tumadenja, ili istu teZinu. U Kini, u
tim hoclom'proslijecliti u suprotnom smjeru-' od.1(r00' do 73OO' za
Sto Tnam(), postoi i
wij eme," g ii.*iri ounoS, oirlobl j a u ko cm, kao ctcl 1 1t5O - do 1 6 50'
j l,,l,I rr r lrnrliovi trvijck lrili >rani i plodni<, ne bismo mogli primije-
f t i ..l n r:,t :u r jt' prosici'rrc dobi lcnidbc, niti porast postotka natali-
snaizanp,i i I 50. clo"1 45O, tr t atimliv uspon
"J tf r,r Slrr st' lit't' lrigijcr,c 14radova, 7793. Peking broji, prema
Ncdv<ljbcntlnrolcnr<l,n:tvlltstitirizikiodg'<lvornrlst'.prih-
N:rirnlrrrit: rizi{n:t 1,,r.'rr'.rrr;rr rrt'liog cnglcsliog ptrtnik:t, 3 milijuna Litelja/'o, a odito,
vatiti to ol:rk<l firzrrristi:rnir. l'lrtrlil Morrtlrt'rtlt.
livt.rlllli:rtllt, vt.lr it: tltrgtlg ur.r rl(' st' iiri orl l,orrtlorur l<oii ni iztllttcl<:t nc dosclc tu fantastidnu
lrrtlil<:t z:t tr,tttt,.,,,...,.1 t(X) rltiliitrtr:r
.7/
l't'lltttt lttrtltt
I' t' \ t't l' ItIt t' tt i It t'
I;t,t.t tr t t t r I I lt'r t tt t I r' I / .\ t t tt t rtt t
l.\'
tt'tt/t'l'l'tittIIr r' ll.)ittrt lttttltt
l;r't tttttttl IltttttrIr'l r/ '\It ttl'ttil''
r e 1 8 1 4 . ( k a o i rcs ;;,7
;; ;;;'''. i] u'J "' o' o (r o n! o-7.:
poctnftie' J:!:::,
(Foto snark) : ! X !: rr rrrr jr' j<r5 danas kljudna vaZnost monsuna: svako zakainjenje
';""::r';;:,;;::
r
se tt uetiko saimiitto
iii;;;"," r r r r rr ,:,i tr Indiji nepopravljive Stete. Ponovi li se takva pojava dvije
rlr rr r 1y rtlinc uzastopce, glad je tu. Covjck se jo5 nije oslobodio tih
rr.r',rrilr stcga. AIi nc zaboraviruto pusto5enja su5e u Francuskoj i
clrugadijeodKraljaSuncaidijasevoljaoditujeuiitorodnojEvropi, ,, ., |,. ( I noj livrop i 797 6. i li ncuobidajenu promjenu vjetrova 1 964.
kao i u kzlii riLinih polja ili stepa'
u maslinicima Provanse' kao i u r
tako kasno tope snijeg i led' i l')(r'r rr Sjcclinjcnim DrZavama, koja je istodno od Stjenovitih
skandinavskim zemilama " ttoiima se t,l.r r rrr r:r l)r'ouzrokovala katastrofalnu su5u52.
Zitu vremela da sazrrie:
;i;;;;, " Lurbicla se sto priie vrati' ne daje najhladnijih nakon ,\loTcrno sc smijati mislcii da to klimatsko obja5njenje ili to
dogoclilo se to. t;;s"id goclina oko 1690' r 11 rlr r.11ri(' ncl)a nijc zbunjivalo nekada5nje ljude. Oni su suvi5e bili
;"-;; stoljeiaae i ,, fi"I, polovicom XVII. stoljeia mnoZe se ,r r'.lrn:,('rlir.r du s pomo(u zvljczda obiasne tijek svih zernaljskih
a u unutra.niim
prir"a"" neda,e:zlosretne si."' ki." skakavaca -
udestale su pobune
.f \.u r, poit'clin:rdnc ili kolcktivne sudbine, bolesti... Matematitar,a
pokrajinama, kao u Francuskoj Luja )OII' 1,,,111'1,.111 i okultist, Or<>ncc Iiin6, postavljao je u ime astrologije
seljaka. Sve to priclaje kolebanjim a
materlialnog Zivota dodatno l','' l lgrrtlinc ov:rkvc dijagnozc >>Ako se Sunce, Venera i Mjesec
simultanost. Ta moguinost
znatenie incoicta oiia.njava .riihor., rr.r,lrr rr zrr;rl<rr Illizlrnirc:r, pisci malo zaraduju te godine, a sluge se
en e b io I o Ske p ovi j esti
frzi(kec j el ovito sti Jrt" op i avan j a o clre lrrrrrr' f rlotiv svojih gospodara. AIi bit ie obilja iita na zemlji i
c1
i', u
ic. sviietu pridala
prvo jcdinswo' rrr ,l, rlr rljrro siutrrrrilr lttrtcvlr z:r br<tjnc lupe'Ze .<<53
ljudskih climenztja, "lcrolatno i uzaiam-
;;;g" p.ije vclikih t'iktiio, priic inclustri'skc rcvolucijc
nih ckonomskih Prt>7im:tnirt' ittl jlt rrtislirn,
tJk.lik. .v<l klinyrtsl<o olr j:rin jcnit' s:ttlrli, k:to trt'
s1r,() tli. islirrr., trrv:rjrrro st. tl;r g;r llrr'lirltttit't'tltt lrtlit'tltttls-
1t
It') lttrt I'ntltr
LJtrSTVICA PODA'['N KA
gtlit' (i(' st' l'i' r't'11;rit' rrlolslir)l ()l)('1, tltst'ljltr':urit'rtt log Novog sviit'l;t lliit'lt'irrrlr (tr XVI.
lcnog ziclin:rnIr (trlt sl<trit'tl()lIl l)l'()st()rtr), .,toljt'tirr tistrtlrr otllrtz;tlirt g,otliSttjc, l(X).(XX) ukttptto). I(t:llttivna
1525. izncnada odigr:rti bitklt' grr osjt't''rrost svilr tilr lrrojlii tt:ttttcit: 1'rt'oltlcnt cjclinc.
Long Marston Moot'rt (2.
tsto tut o, itrasrro i oclludna bitka kod llrrzlopi jc torncr Sto livropu, zltog svojc politidkc zatvorenosti,
u drami cnglcsl<og
srpnia L644)', fi1 p;fz .kraljevske vojskcsnagc: 15'000 rojalis- rrr'postoj:rrrj:r llcksibilnosti ckonomijc, nijc kadra da se oslohpdi
gradanskog ru.I, "ftf;udila je^tck ogranidene lt't:t'g lrroja ljudi. llcz AIiikc, ()na nc bi mogla oswariti wijednost
Parlamenta mogla bi sc
ta, 27 .OOO puriu-"rri araca. Cijelalojska irlrrr,()!l svijct;r, zbog tisuiu r'tzl<>ga, nadasvc klime, ali i stoga Sto
smjestitirrupuroU'odeQueenMar?i-QueenEtisabeth'primjeiuie r rrl(' rr)()!lla iz svojc radnc snage izvu(iviSe elemenata. Suwemenici
peter tu"t tt,Zi{ti^"."liei da ;e ,riraiE ru .trutu ljudskih zaiednica rr,'tlvojbcno prctjcruju, ali seviljski Zivot ipak vjerojatno osjeia
smo izgtbili"5s'
(...) dinjeni.u fto;i obtlie?avairt'j suijet koieg
1,, rsljcclicc cmigracijc, tako da Andrea Navagero moie \526. re1i:
Nakonstosmotoizrek|i,nekismionipothvatidobivajuna
podetka mogle uma-
,, I r rliko yc ljudi oti5lo zalndiju da je grad (Sevilla) slabo nastanjen,
wijednosti i;;;J;;;,ki koje bi im od samog onih Spanjolske r li( rl()vo u vlasti 'Zena<<67 .
niitt zna(e"i". it"""fjeni imjeli pothvlli,.poput >>upravljadkih kolod- K. -). Ilcloch jc nado5ao na iste misli, poku5avajuii odmjeriti
uprave kolale *"If i,. polu'"fi od velikih age' Barcel on c' pok- l,r.rvu tcZinu Evropc X\{II. stoljeia, podijeljenc izmedu tri velike
vora<<, Sevil le, Ckdiza (kasnij
e Lisabona)' N'l al
',rlt' l<ojc sc zanju otimaju: Otomansko, Spanjolsko carstvo, Fran-
retati galije, ilot" i ter"cios morima i zemljama_ Ewope; pothvat , , r.,lur Luja )flII i lUchelicua. Radunajuii mase ljudi kojima raspo-
su se sukobili
poput onog f.tJ rlp1"'" tZ'-fitttp a!7 t5Jt)'. Bdie na dvije
- oko 17 milijuna ljudi
na svaku je
islam i krSeansw",'"f."p"t 100.000 ljudi
najmanje, 3e-
l.rzrr u Starom svijetu
r lr ri,:ro do zakljudka, da jc to bila razina iznad koje sc moglo teZiti
- on
prijateljsk"no,",ou.,r,*e".,errciielosti,Stonalakimgalijama,Sto Sto tisuia ljudi! , rl, rzi vclike sile68. Mi smo danas daleko od toga...
uzro- ,,rlrrz13r, org:rnizirurju sc kuk<t mogu, bilo kako bilo, tako u XVI. i
povodu bczbioi siudaicva. Porast gubitaka u 5i(it prcrr.a prilid-
spanjolskoi,
\\'ll stoljcrrrr pron:r Sp:rnjolskoj, s odrcclcnom Sirinom, kao i
(390'g(x)
k.vanih irg;;,r* It&,"i', f irrtlt) -t6i'<) l,.r',rri1t'l)l'('nlir >olocinr:t< Atttct'ikc, ili u slutaju vjcrskih progona,
n<l sigurni,r, fr,,,,,t,rrtir.:r;,,a; tr lir-:rrrcrrsli.i, 1t<lrristcr-tit'trl Nltt'tlcs-
z:t Novi sviit'l('('; tt Slllt- 1,r rlrl.ont ,,()nog rlrrgog l<t'v;tt't'tri;t lrr:tt'tcttslic k<ljc zapodinjc 1540.
l<.g t.rlikt^ii.'r, Ali'i,'i, t'g.virt,,ttr t'.lrlit'rtt
1t
t' l' Itt i ttI It t' I't'!ltttt lttttftt
I;t,t't tr t t tt I I Itt t r tt I r'I /'\ I t tt l" I tr t t t'r t l"
Karta F. de Dainville a, u: Populct',,"t6f1.', n'l' Vidi komentar' ircft'a" III' str' Itrrrluii da powsina kopna iznosi 150 milijuna km2, sada5nja
1rr r rsjcdna gustoia svijeta s 4 milijardebi1a
iznosi 26,7 stanormika
,, , li rn2. fsti bi proradun, izmedu 1300. i 1800. dao nainilu brojku
1
Chosse, p3che
ei cucillotte
Nomodcs et 5leveurs
Cullurcs peu 6volu6cs,
poysons i lo houc
na Ameriku, gotovo todan raspored civilizacija i primitivnih kul- ri r rsr lirrskt: sktrpinc koju tck podinje doticati zratenie susjednih
f
r ltiltz,lcii;t.
tura u ditavom svijetu. Dokumenti tadasnje epohc, kasnija kaziva-
nja, juderasnja i danasnja ctnografska istraiivtrnja, daju nltm Ali rrrrl<orr lto prcvlacl:tmo tu diskusiju, 13 preostalih civili-
valjanu kartu, jcr kulturnc granicc, k:ro sto znltmo, prilii:n6 sc: /,r rl.r rr,r svjt"lslioj trzirri, r:lrlikuju dtrgu i usku traku cjelokupne
sla6o mijcnj:rju tijc:l<onr stolir.(:r. (")ovfck nirirrrtliit' livi tr ol<virtt !{rr1t{r( r' Sl;u'og srriit'l:r, lrilo trsku zcnrlju izv<lra, oranica, guste
sv<ljih vl:rstitilr islittsl;tvlt, ge'ttt't';tt'ii:ltlt;t z:tltv:tttt'rr tl klrllrlitt svoiitt rr,r'.,'l;r'rrosli, grrr)sl()r'il liojt'i'tlvjt'l< tlrli rttr<tliktl (':vrsto koliko ih
I,rrl,r rrruzc rlrz,rli Ilost;tlottt, lltttlttt''i rl:t sttto lrrlslt':ttrr't' rlst;tvili
1t.k:rtl;rirriilr rrspit.lr;r. t'.ovicli, lo ztt;tr''i sltrtpilt;t koioi pt'ip:trl;l: lx)i('
I;t,t'tttt tttI Iltt t t tt It'l / .\ I t tt l' Ittt r' \,'t t A' I t l. t l t, I It (' li'l ltttt lttttltt
ncti[)iaill ilr)('l'i('l(i j, l'('( in)() (lit s(' otttlit' pitlit' st' t'ivllizit';ttli
sltri'rr A l' Ilsltt't' t;tzlilitt jt' tt lrisloriislioj tlt'rrrogr':rliii tri r:rzinc
dovjck nalar,i 1500. orr ttr rurlirzio vcrt i l'i(X), tllr (1t' st' ltt Il:ll;lziti i rr;rst'ljt'rrosli. N;r tlrrrr ljt'slvit't' jt'rurst'ljt'rrost grionirskog podrudja
1800, kao i danas. l'opis jc lako ttlriiniti: .f lt1;lttr, Kot'ciit, Kitrit, 1,rr l<tr2t', rrrislt.r'i rr:r Sjcrlinjt'ttc l)r'7:rvc >gr.unitn()g<), ili pcldetna
lndonczija, lndija, islamskc 7.cmljc, dctiri razlititc I)vropc (rncclitc- rr;rst'lj(.lrOsl rrc()lrr':rdcrr0g, ili tck jcdva obradcnog podrudja. Nase-
ranska latin5tina, najbogatija; grdka, najncsrctnija, koju jc prc- l;t'rrrs( rur tlrrrl.lorn stupnju (Kina i Inclija prije XWII. stoljeia,
plavilo tursko osvojenjc; nordijska, naiLivlia; rusko-laponska, l:r,r'opa prijc XII. ili Xlll. stoljcia) iznosi izrneclu 15 do 20 stanov-
rriti;r Jro knr2.'ltrmc slijccli ,gusta,, naseljcnostpreko 20. posljednja
najizmudenija). Valja tomc dodati dvije zanimljivosti: pod brojem
64, snaLnc kavkaskc civilizacije; ; pod brojem 65, neiskorjenjir''u 1r' lrrojk:l nt<ti,dit suvi5c skromna. Ali odito je, danavedene gustoie
civilizaciju abesinskih teLaka... 1t.t, .1O, )4) z'a ltaliju, Nizozcmsku i Francusku 1600. vei od-
r':r j ur d cmograf'skoj napctosti. Prema proradunu
Pred nama je timc moLda 10 milijuna km2, teritorij gotovo r i, r'
r ;r
Jeana Fouras-
rr('r':l zu lrrancusku Starog porctka, bilo je potrcbno, vodeii raduna
dvadcset puta ve ii
od dana$nje Francuskc, osovina velikc gustode,
,, r't'tltr kultura, 1, 5 hcktara obradive povr5ine dabi se osigurala
u najveioj mjeri individualizirana, prepoznatliiva, tnutil.tis nxu-
1,r r'lrr':rna jcdnog dovjcka.s6 To jc gotovo ono Sto 7709. powrclrl.
t6nclis u dana$njoj geografiji svijeta (gdje, ponovimo, na 11 miliju- l).rnic:l [)cfoc: 3 jutra dobre ili 4 prosjedne zemlje (1, 2 do l, 6
na km2 Livi 7O'/o ljudi). I'rihvatimo li tu dana5nju proporciju lr,r )rtl. Svaka dcmograf'ska napetost ukljuduje, kao Sto iemo vidjeti,
ljudske masc civilizacija u odnosu prema cjelini ljudi (70% od l,rl, izb<>re prehranc (osobito izmeclu mesa i kruha), bilo trans-
sveukupnog), kilometarska gustoia tih povlastenih podrudja kre- 1,,r rrr;rcijc poljopriwedc, bilo pribjegavanja iseljavanju.
talabise, od 1300. do 1800, prema na5im krajnjim proradunima, ()r,c nas opaske usmjcruju tck na podetak bitnih problema
od,24,5 ( minimum), do (t3,6 (maksimum)82. Godine 1600, ako se
1,, rvijcsti nascljavanla. Izmedu ostalog, morali bismo poznavati i
zaustavimo na stajalistu na kojcm ie zastao K. J. Beloch, nas bi , ,r lr * rs izmcdu urbanog i se oskog stanor,mi5tva
prosjek bio negdje izmeclu 2S i 35. Pretpostavimo jos jednu vaZnu
@uduii je taj odnos
l,rrrf i l)()kazatelj drcvne povijesti rasta), kao i bolje upoznati oblik
granicu, ako u Evropi njcna mo( zahtrieva tada barem 17 milijuna ',,'osliih grupacija prema normama ljudske geografije.
[j.,di, razina na kojoj sc u svijctu potvrdujc prenapudenost, lakat t I blizini Petrograda, krajem XVIII. stoljeia, nadaleko su
clo lakta, iznad kojc Zivi i cvate civllizaciia, iznosi tridesetak ljudi r.rz,rsrrta, vcoma dalcko jcdna ocl drugih, ruina iman)a finskih
po km2. ',, 1;,rlirr; kuic njcmadkih doseljenika se grupiraju; za usporedbu,
Ostanemo li jo5 u 1600, naseljena Italija broii 44 stanor,mika r rr',lr;r scl:r su zna(.ajne nakupine.s8 Sredi5nja Ewopa, na sjeveru
po kmz, Nizozcmska 4L; Francuska 34; Njemadka 28; Iberski \lp,r, poznajc prilidno oskudna sela. Imao sam prilike u ee5koj
poluotok 17; Poljska i Pruska 14; Svcdska, Norveska i Finska oko rrrl;r'f i lrrojnc karte nckada5njih imanja Rosenberga, a zatim
1,5 (kao zatodenice srednjeg vijeka koji jo$ uvijek traie, one su na lrrv:rr'Tcnbcrga, u blizini austrijske granice, u podrudju umjetnih
",
samom rubu Iiwope i sudjcluju u njenom iivotu samo u uskim I,.rr,r Prrnih Sarana, Stuka i grgeda-isto tako iuVar5avskom arhivu
dijelovima svojcga poclrudjas3). Sto se tide Kine, Kine 17 provincija r lrirr srrrn izncnaden krajnjom sitnoiom tih mnogobrojnih sela
(18. Kan-Sou pripada tada kineskom Turkcstanu), gustoia ioi ie '.r ,'r lrirric Iivropc u XVII. i xvlll. stoljeiu: veoma desto tek
desetak
jedvatek ncsto vi5a od 20 (1578)84. l.rrr,r l);rlcko srno od scla-gradova Italije ili velikih trgovista
Ali te ra7-ine, za nas toliko niske, vei ukazuju na odite pre- i.'r r rt'r lr r l(rrinc, Mcusc i I'ariSkog bazena. Nije li ta seoska oskudnost
napudenosti. U podetku X\II. stoljeia, Wtirtemberg, najnaseljenije rr t,rlrli,irrr zcrnljarn:r srcdi5njc i istodne Ewope jedan od bitnih
podrudje Njemadke (44 stanovnika po km')t5, icst izrazito pod- rr.'r.h:l srrtlllinc sclj:rStva'/ Nasuprot plemstr.u, ono je bilo to vi5e
rudje novadenja Landsktrcc.ltta; Francuska, Siroko podrudjc isc- r ,r.,,,r rri;urrr, slo rnu jc visc ncdostajalablizina velikih zajednicasg.
\.1
l\,t'ttr t t tt I I lt't t t tr lt'l f ,\ t t' ttl,' I t t t,' \ t'., A' l' l' t l IIt t' It') ltttt ltntfur
"
)
Najmanje
' u tri swari:
1. U veliku stalnost p<>lo'Laia >>kultura<< (prva d<lstignuia) i
>civilizacija<< (clruga dostignuia ljudi), buduii da su ti poloZaii
clanas bili rekonstiuirani fednostar,rrom rcgresivnom mctodom.
Postojala je postojanost granica. Njihovo j_e povczivanje dakle ^ -l*
zemljopisnu kuru(t"ristiki, jaka kao Alp", Golfska struia ili tok
Rajne.
2.Onapokazuietakoclerdaie,iprijepobjedeEwope,dovjek
vei upoznao, <rsvojio cijeli svijet, vei prije mno8o stoljeia ili
tisuiljeia. On se zaustavljao samo pred najveiim zaprekama: mor-
skim prostranstvima, te$ko probojnim planinama, Sumskim masa- Porto Seguro
5t 55
'l'r! ltttt ltxtlrt
I I ln t t r'l t t,' \ t't t l" t i' I t t'
l;t,rt tr t t tt t tI / .\ I t r l" I tt ItIt t I
stl llolt" lrt'()tlovi l);rlt,lii isleli rl;rr tit. nrrllrrojrriic slil<t' tilr tlivliill litttlstltvlt, na
SVcopic jcclinstvtl tll()l':1. l'olrjctlrli('li;t ljvl'()l)ll, l() olot'intit ltttlrlttt'ziit', tt 1ll:tt'litl;ttttlt Kittc, trit sicrvcru iapanSktlgt>toka
i"p", brilclovi, ltriv.dc nit m()rskilll v()(llllllll; t() stl ltltt',tli l)()lll()-
nt'/"'rp^d Yt.so, lrot'tttttzi ili tr horrtrilstl'totlr srcu lndijc' llvropa ncma tih
raca, luka, brodogradili5ta' Zit svr>icgil prv()14-puttlvaniit
rrtlornrricrrilr >rlivlirrklt<, tih nartlda koii palc, >jcduii< planinske
(L697),PetarvclikiSencvara:rarliticuHolandiji,nadtlktlvima itrnrc ktrlio lti uzgtljili riZu na suhim podrudjima njihovih pro-
Saarclama, u blizini Amstcrdama' jc pripitomila svoje gor5take, ukrotila
gustc naseljenosti nisu 1rl:rnak:r')a. Vcclnlr'r:rn(), ona
3. Posljednja opaska: uska podrudja il.l 1", ,," postupajuii s njima kao s pariiama. Na Dalekom isto4<u,
(zapad-
uvijck no-og""'o. Oiim prccljcla koii se veoma d.vrsto dt'ze n:rpr<rtiv, .r"-i tlhvcza, niti tc suradnie. Brojni sudari tu primje-
i Indokina' zapravo su
.u i\r.opu ,lipan,Koreji, Kina), Indonezija jelos- r r i rr.i u s u rovost bcz mi I osti. Kinezise ne
prestaj u boriti protiv svo j ih
iur.rtu p'o.ii"i,;n i rrrrr,., Indiju ne ispunjaju_u ci
.tiuflin gor5taka, stodara u smrdljivim kuiama. Isti sukobi pclstoje
"or,unienosti.
civilizacije: islamski svijet je nizobala, sctbela
trnjezinep.,-i1"Sot e
pril j ubl j enih i ,, inrlill. 1565, na poluotoku Dekanu, na bojnom polju Talikota,
na rubovim a pt aznlhprostora, p usti nj a' ri eka' To.tu' lrirrcluskom carstvu YidLiagar zadala je smrtni udarac konjica i
j
uz rubove ehik", .t, Ob'li tt'bt''o (Zanzibat)'5zr-o i uzokuku topniStvo muslimanskih sultana sa sjevera. Golemu prijestolnicu
se i Evropa
Nig".u gclje on poclil,e svoja. borbena carstva' Cak prema pr^z- ,riic gclmah zaposjco ncprijatclj, vei ona ostaie bez obrane, lisena
prE.t o iItok.r, s on., stranu divljih pokrajina' otvara
l,tilrr i Zivotinja za vudu,ler su svi oti5li s vojskom. Na nju se 9d_a
iz okolnih
nini. ., r t cu j u, pll atkal u6 i
r ie uzduLi poprij eko, divlj a plgmcna
.,' li,, rzt i d:iungli,' Brin j ari si, Lamb adisi, Korubasi9t'
t* L,r'
\, rt
7111
it rt
uepra u Bauarskoj: koplja i uatreno orud1'e (1531). Bajtertscbes
ruht?useutlx, Mihrclten. (Itotografija Muzeja)
Lou na tuljana: ouaj zauietni dar iz 1618. priia o pustolouirti iuedskilt
louaca koje je odtr.ijekt, satxta s njilsouint pliienont; na koptlo su naiili ru sjcvcrno od Pekinga, redovito love i lasom hvataju divlje ko-
tek duije iednilce kasnije. Stocklsolnt', National-r7'tuseun1.. (FototekaA. I,t. Divlji psi zavijaju u planinamaTrebizonda i ne daju Gemel-
rrIr'
Colin)
Irrr ( ;rrreriu da spa'r,2i10". Divllc su u Gvincji i krave maloga rasta
Ir rlr' progone lovci, dok svi bje:Le pred gomilama slonova, vodenih
stoljeda prikazuje golemog, prosaranog ruZidastog tigrlt medu 1,, rrri;r. >morskih konja< (sic) koji u tim istim podrudjima pusto5e
rascvietanim granama voiaka, Svakom po znato dudovi$teloo. Istinu p,,l;;r rilc, prosa i drugog povria<..., >bila su tu videna stada od tri
govoreii, na Dalekom istoku sve ie pretjerano. tlr r't'tiri stotinc odjednom.<1o5. LI golemoj juLnoj Africi, pustoj,
I Sijam je dolina, dolina Menama: na njegovim vodama - rr, l;rrtlskoj, dalcko od Rta Dclbre nade, osim veoma rijetkih ljudi
nizovi kuia na stupovima, duiani, obitelji nagomilane u barakama;
' rtr i(' nrrdin iivotabliLi'*ijerima nego ljudima<, susreiu se
>>div-
uz obalu, dva ili tri grada medu kojima i prijestolnica,rlLina polja, llr',, Tivotinjc, brojni lavovi i slonovi koji se smatraju najveiima na
zatim, prostrane Sume u kojc na golemim pow5inama prodire '.r r,('rult'6. I'rilika jc to da sc prisjctimo, nekoliko stoljeia unazad,
voda. Rijerke mrlje nenaplavljena Sumskog tla nastaniuiu tigrovi i r.l,1yova sjcvcrnc A1iikc u vrijcmc Kartagc i Hanibala. Da pomis-
divlji slonovi, pa dak i deve, kao Sto wrdi E. Kimpfcrlol. Druga lirrro i rur lovovc: i nu slonovc u srcu Afrike, koji su od XVI. stoljeia
dudovi$ta, lavovi, vladaju u Etiopiii, u sjcverngj Afoici, u I'}crziji I r r opljrrrrc sr-rrrlrclijcv:rli g<>lcmim kolidinama slonovade.loT
blizu Bassoraha, ili pak na putu prcma ,Afganistanu, u sjcvcro- ( ,iit'lrr jt' Iivrolxr, orl IJr:rla cl<l Gibraltara, podrudje r,'ukova, a
zapadn<>j lncliji. Krokodili vrv(: u lilipinskinr rijckatnar02, vcprt)vi ',r'r' lrllrnirrr', rrrcrlvjt'tlu. Svr'1-rt'isutnost vukt)va, pa:Znja koju iza-
str gospotllrri prioll:rtnilr rlolinit Sutlt:ttrt:, lrrtlijt:, pt:rziiskilr visorltv- .,ir'.r;rr, ('irri tl;r lov rr;r vrrkovt' posl:tjc'pok:rz:rtcljcntr.dravlja sela, pa
59
'I'r,ilttrt ltntlrt
l;tt.t lt t t tt I lln t tr tI r'l / .\ I t tt l,' I r t t t' t t'r r I' t, l, t i t r I I t t'
Perzijom *rr. ,r"provi lelcni, gazele, lavovi, tigrovi' medvjedi' l)odajte joS >zastra5ujr,riu kolidinu labudova, rttda, pclikanlr, cliv-
zetei, goleme kolieinc golubova, divljih gusaka, pataka' grlica' llih gusaka(...), razliditc vrstc divljih pataka (<>sobito crvcnih) (...).
gu*urr*, ieleva,kao i Jvrye wste jarebicall6't' Nlodvarc su punc bukavaca i Sljuka, a Sumc ispunjcnc koko$k:tttr:t,
Nararmo, sto je pustos veia, to slobodnije bujaiivotzivotinja. rt'trijcbima i drugim pticama(...). Nakon zalaska suncA, tc vtljskt'
UMandzuriji,kolomputujesgolemompratniomkineskogcara liril;rtih bih podizalc su svojim kricima tako straht>vitu grlrjtr, tl:r
(100.000 konja;, b. verbiest (L6S2) prisusrr,,ujc, psujuii, slomljcn rlr vi5c nism<> mogli slu5ati<<r2:1. Na kraju Sibira, Kamdatklr''n, g.rl.r-
od.r*o.o, fan[astidnim lovovima: samo u jcdnom danu ubijcn<> vo pust, golcm p<>luotok jcdv:r tck <>livljava podctkt>rn XVlll. sttt-
je 1O00 jelenova, (r0 tigrovarlT. Na otoku Mauriciusu, jos ncnasta- llt'(:r. Krzna$i tu privl:rtc lovcc i trgovcc koji n<>sc k<llc svc tlo
,,1".r, 1'63(), grlicc i zcdcvi su t()lik() lrrojni i nimltltl zaplltscni, dit Irlttrtska, oduklc sc upuiuju prcma Kini prcko ttltlilnjt'g s:tittr:t tt
l(i;rlrti, ili rlo I\4osl<vc, rt otud:t prcm:l r;rptrdu. Mocl:t vitlt'ittlt l<t'ztt:t
ih sc m.lc hu,,t:,ti rrrl<ornrrs. U lrlol'icli su l(r()O. toliko llrojrli clivlii
tl;rlirrt iz log r':rzrlollljrt. Svt: tlo t:ttl;t, sltriiltl jt'z:t otlit'itr lov;tt';t i
g,oltrlr<tvi,1r;rlligt'i rlsl:tlt't)ti('(', r,tl;t lrt'tttllrvi t''t'slo kt'r'(1tt lrt't'lltttri
rr') rlornororlrrt':r. ( )ijclrt' tt:tglo l':lslu, lt lov tltlit'tltrttttt 1ro1rt'ittt;t gig;rtrt
ilti;t i plit';t"
(t I
I r') lttrt lrt ttltt
l;t,t'ttt t t tt I I ln r r rr I r'l /,\ t t t t l' t t t t r' t t't t L' l, l, t i t t
I I r r'
1',,2;rbavila.
N:r golcmim povr5inama, dak i na zalasku XVIII. stoljeia,
r,.rrl.rzirno na neku wst prvotnclg Zivotinjskog Zivota; dovjek koji se
g, r1;rvljujc posred tograja, Zalosna jc novost. Jedino ludovanje za
l. r z r r rn rnoLc objasniti za5to jc, 1. vclj ad e 1793. jedrenjak Lav koji
r
Otraa golemi tro5koii snabdijcvanja koji cijcli pothvat stavljaiu u I', rt( l\'o jc vt'lik;r klrct g<llub ...rr126.
,"f." o[""aca dalckc>g Irkutska. Sistcmttm akcija, <lni nrcdus<llln. l'r'iyt'XVIII. sto!|c:(:r, knjiga o dlungli moLesezapraYo oworiti
aii"f i 6obiii. t,utov:tnic sc nitst:tvlj:t svt: do ltrka Alctrtskih lrrl. t,,rljt'. N'ltrtlro jt'z:tlvot'iti jc prijc ncg,o sc u njoj izgubimo. Ali
otok:r, i rnoZc potrlrilttii'ctiIitl() pt't gtltlitrlt. L()vist'trlt ttl(itltlt
"ii.iSkovc riicl<:r
l..rl.r u1,, lr svjt'tlo(ltttslv;t o slttltostitnlt tovjcktlvih osvajanja!
gtljc sr.r..zrrrri;rl:ritr ,irl't'. ,'l't';t,,'t',,, >,,1'{rtlliilit'rrili<, sliit'tli l<lttrtt-
63
'l'c'llrm lwtltt
lffi
:!q
rft.:
1ffi
stari
s xuII. stolje(em, u Kini, kao i u Ewopi slama se bioloski
iH
lr Raunoteia
ld uuijele preuladaua
It igra'
li Izmeclu clva pokreta radania i umiranja zapodinje beskrajna
I
ukratko, za starog porctka svc vocli ka rarrnoteLi. oba koeficiienta
I
ffi
*tl
u
ffi
tr
I hlraa
l',rltll('rlot'i i tt:tsl;tttili s('s;r s\/ojonr ollilt'lji isvojorn itrrovinrlnr.
li,',r;rlr)nr, !.rrir(lovi iivt' jt'tlirro otl tilr izv;rrrjsl<ilr tlopr.irr6s;r.
996 Ali
,,lrlr nrl, orri st.or.glrrtizir.;rjrr slrrtti
950 1lo st,lli.
I ll<t';tllto, ttsllrrtri i Plttlovi sr' pr';rvillro izrnjcrrjrrjtr
i rlopgpjtrjrr,
900
l'.r. :',r, t. j.rlrr.lii'rr. 1r.l<rrzujc svc d. XVIlt. st.llci;r clv.strukrr
rrlrr';rslll krivulj;r urnir:rnjrr ir-:rdlrnjir, lrilir ()na zttct:.ani.nazltpltdu,
800 rr \'.'rrt'ci.ji kao i u.llcuvuisu. Ilpidcnrij:r ic sc vc<lm
aLtrz<-tp,rtrnt,rii
750 l'r r l,rrric malu djccu, uvijck u" ()pasnosti,
' ka. i clnc kojima pri jcti
''('.rrlul'lrost
,.r,
prih<ld:r. siromasni su uvijck prvi na uclaru. tl.u'r,.,
rl;1,1i'1 p<>d z.nak<lm_bczbr.jnih >clru5w".rih
masakra<<. 7t+g3, u
9. KRII'IINJL IIt NCUSKII POPUIACIJII PIUJII RIrVOLUCIJI I r ('r)yr, u blizini scnlisa, >trciina scoskih stanovnika su prosjaci
(iz:M.lteinhardiA./rmen}aLud"Ilistoit'egtnh"aledelc'r'popttlcttion t '.r.rliodncvno umiru na nckada5njim clubri5tima<<r33.
.f cdino ic u XVIII. stoljciu, rivr>tprevlaclatinacl smriu,brz.a.-
TaiegraclanskaokrutnostneizmjernoporastipotkrajXVl.
siro-
stoljeia, a joJ vise u X\o,. stoljeiu. Problemle bio, dovesti
maheustanjedanemoguna5kocliti.UParizusebolesniinemoini
vei odarma upuiuju u Solnice, a sposobni-s9 fofste zategobarri
aka, nanizanih
mudan poruo' b es(onadnoga disienj a gradskih iar
dva po iva. U Engleskoj sefod krajaElizabetine
vladavine favljaju
pooi" la.uts, u bif, zakoni protiu siromaha. Pomalo, na cijelom
Zapaclunidu kuie za siromi5nc i nepoZeljne' u kojima iezatot'entk
rli
bio osucler, .ro pririran racl u uorkiouses, kao iu Zucbtbaiiser
>>kaznionicu-oi., kao Sto je na primier bio skup polu-zaworakoie
jepodsvolomupravomokupioGrandH6pitaluParizu,utemeljen
1635.To >velikd zavar siromaha, ludaka, delinkvenata, sino-
^nie< jedan je psiholoski
va koje ," ,"Jii"f;i stavili pod niihov nadzor,
aspektracionalnogdru5waXVll'stoljeia'neumoljivausvojoj pred
razumnosti. Aii ;;" ie moLda gotovo neizbieLna reakcija
znatainaje dinjenica
porur,o- bijede u lednom teskom stoljeiu.
da u Dijonu vlasti id., tok clotle cla 1.656. gradanima
zabraniuiu
;;;;; milosrde i pruzanje gostoprimsrva siromasnima. >u xvl.
itoljeiu, stranog piosjaka-nfeguju i nahra-ne p.rije negoga, Sto ga
a na
Sibaiu
otjeraju. podetkSm xvit. stol;e ca,briiu ga.-Kasnije,
kraj u stolj eia, kraj ie kazna zatotenie' <<142' nja
s li(,it'isli;ri'tl krlsti' lt'llrrlt 111tiClt'll l)()l)tll rrrri:rvi glolrrrl lioslru';r,.1"1. l(rt).1,;riit'jt'rl:rtr llrrt';irrrrrllrrrirr:,,stirrllrl-
1rjt.rr()rn, sirsrrst,tr:l k()i;t r,r 2il;r it'tolili;r tr t'ijt'lrlrrt ('llrslvu, tlir st'rrrrrirt'otl gl:rtli<; l(r()7, rr
1ri.,,r,.,.r vr-r.Cc.. Nt:l<i ,l:ritr
itr.ltritr.tl gl;ttli, rl'rrg,i lt'zt'ttit tltt
tlt'ilttlt': ttltllttsl;ttlilt lrlrzirri I\1r'nl;rrtrr, lilo sr'7;rrrjt'llrijt'slrzriicvlrniir, jcr jt'>r,elik lrroi
umiru(i. >'l'ornc sc pridItri.ttjtr i ttolrid';tit'ttc s:tt.is.6c ,,:,oll;l Tivitl otl ll-irvc, klro Tivotinjt:<. l7(X). str':rSrxr jc zirrur rlll svc
Lcnaicljccc, ai"." k.iu rtlclitc[;i pr.cl,lu iti k.iir,t'tttl:titr , r'slr' Iirrulr:trsl<c: izbrrr:illr nclrrojcrrc Iutirlicc. |5l
kako bi pr eiiiiela, kolcktivna sarm,ub.jstvit... lzglad.jcli 'tvaraju
trbuhe mrMh ili umiruiih i >jcclu im utrobu<<. >Sttltinc Tcmlia
i stt>tinc Svc tc crnc slikc nc trcba nizatijcdnc zu drr-rgima. Nc trcbantr>
>tako da ic cijc-la rgr,rli lriti odvci optirnistiani! Ncdovoljna prchrana i bolcsti lpjc
tis.ria ljudi umir u<<, kaLe na5 trgovac' ,nir r.rzr'okuic skorbut, pclagra, osobito u XVIII. st<>ljciu, nakon
t:,tkav zadah
pr"t.i"!"a le5evimakoji su ostali-nezzrkopani pa se Siri -
claispunjaiokuZujezrak()Ujednomselu'natrZnicisepro- l,r t'(icranc p<>trt>Snjc kukuruza, bcri-bcri u Aziji, svc su to znakovi
r'r) l,,rji nc mofl,u zavarati. Nc varaju niti opstanak ka5a i juha u
---- - ljudsko meso'(<
davalo
jedna jc rr,rroclnoj prchrani, ili pak kruh pomijc5an s manjc vrijcdnim
t^k kad clokumenti i ne iznose takva obja5njenja,
jedan perziiski am- I'r.rSrrimir, koji sc pckao u dugim razmacima od jcdnog ili dva
poieclinost dovoljna da 111291e uias' 1670' i
zeba, u pratnj nrt('scca. Gotovo jc uvijck bio pljcsniv i wrd. U nckim se krajevima
basaclor aouii p ;zdraviti velikog Mogula Aurenga '.;,'lurr> sjckirom. U -I'irolu, pun kruh od izgnjcdena Lita, vclikc
robov'ao, koje su t'Lttulom na gtanig.i-ponovo odu-
"U."i"in "t''
zeli, ikoje ie dobio '[oto'o ni za hto' zbog gladi<'1a6 '
rr.r jrrosti, pekao se dva ili tri puta godiSnjet53. Dictionnctire cle
utjeseni I t t'tJ()Ltx (7771) potvrdujc bcz okoliSanja: >Seljaci su obidno pri-
vratimo li se u p6vlaStenu Ewopu, stiii iemo otvrdli,
llrrlri jcr sc hranc samo grubom hranom<<.
ilirezignirr.ri'koopopowatk"sp..'tanakrajnodi'SlidneuZase zapadnog
mogli bismo ,,rrr"iti tek u prvim mradnim stoljeiima gdie su
granicama'
srednjeg vijeka, ili pak na nJcgovim istodnim
.roet; iri",of i[i^ r6.,ii . Zelimo Ti pro cij cniti
>>povij esne katastrofe l,)l,idcmije
jedan povjesnidar'
prema p..rpo..i;n tiaLrtavakoje uzrokuju' pi5e
u llinskoj mora se- smarrati nafstra5nijim f rrlrr:r loSa Zetva, jo5 kako tako. Drugo, cijene podinju ludovati,
;i;J ;a tege_teg7.povijesti<: tetwtina ili treiina niezine popu- n.r',(upa glad, i to nikada sama: ranije ili kasnije, ona otvara wata
Sogaclajem ewopske
lacije nestaje147. ittotl" lo5a strana Ewope' Glad u njoj hara -d"gg , l,rrlr-'rnijamal5a koje, naravno, imaju svoje vlastite ritmove. Kuga,
t,r', r'iicglava hidra<, >dudni kamcleon< oblika toliko raznolikih da
nakonxvlll.stoljeia,usprkosotajnidkimpribjegavanjima>>hrani
gladi<, ou**u i aiU;it ploclovima' nekad uzgaianim-biljkama l, :,uvrcmenici brkaju, ne zagledaju1i u nju dovoljno, s ostalim
koje se pronalazemedu kbrovom polja, vrtoYa, livada
ili rubova lr,rlcstirna, velika jc stra5na lidnost, ukras mrtvadkih plesova, ona
5uma. l{ | )( )st()janost, sffuktura'zivota ljudi.
Ta se situacija ipak ponekacl ponavlia :u-zapadnoi
El1oqi' a ( )na jc, istina, samo jedna bolest pored tolikih drugih, umijc-
'lt 7t
'll'!ltttt lttrtltt
li't'trttrkl llttttt,lr'l / '\lr ttl'lttt t' \t'ttA'ttl.tlttllt (
tltt st.()1(.tn()l3l uslrorctlilt s ()nlnril holr'rl;ttt.ts 1)(),/ll,l1t'ttto, it't' Ali lio;rr llolt'sl lrrr'lrozrlrli rr Nl;rrlrirlrr, liolovozrr l5()7, u
ltglcsti sr'1rrt'olrnrT;rvlritr, irrr;rirr svojrr vl:tstittt 1lttr.'iit'st l<oilt ovisi tr ,rr(',/.;tt';rznoj,, r'llitlt'tniji, li;r2rr, i liojrr it'llil;r 1lo1lr':rt:t'rlr olt'lilirr;rrn;r
mr>guioj cvoluciji rrrilirolllr ivirrrs;t, lirto itcrt'tt:l ltil lioit'ttt 7ivcl5('. u l)l('l)()n:llll;1, islrotl 1l:rzrrlr;r, rur vr':rlrr? l)oilo st. llrlj:rvi l(.lnl)(.
Samg jc sludaj joS .iutcr (1922) ontol3rtiio (iustotrrt l(otrptttrlu d;t r,rtul.r, lrolt'srrit'i oztlr':rvljrrjrr rlrl<on 1lt't ili St'sl tltrrr:r, pol:rko st.
uz pomoi jcdnog pri jatclja parilzit()logit ()tkriic u I)ijontr i clrr-rgdjc ,,1,, rt':tvljttjtr ili rt:tglo trnrit'tr. 'lo srr rrost:rlorr) sironursi koii st:rntrirr
u X\{I. stoljcdulrT pjcgavi tifus (Sto ga prcnosc usi) pod inrcnom , r ll;r2nirrr ktr(lrrrur, i s1-xrv;r jtr d'lrl< nlr
llrltltrl('2.
purpurna ili purpurasta groznica. Ista ta >purpurna groznica<< I)t'rrg:t llotcSl<o(;t: bolcsti iclrr rr povorl<:rrtr:1, )zli('(llli('klr irrr jt.
kosila je oko 7780. jadnc PariLane predgrada Saint-Marccl na . rrrro irrli:licijlr; t:rl<vc su dilicrijlr, j:rk proljcv, tilusn:r grozrrit.;r,
stotine (..). >Ruke su otpadalc grobarima..158. Ali pitanje )>pur- , r\'('l('lrogirrjc<, tn:rlc l:oginjc, purpurn:r gr<tznir:il, >>gl'l)tr,,, >irrl-1;r<,,
pura<< nije rijescno. '..rr I.rlr, ,),llrllrntlta trlrlticlr ili vru{ir ltolcst<, hripirvlrc, gripc, irrlltrt'rr-
Sto ie misliti danaSnji praktidar o 'rkrt54i<< iz 1348, koju je ,.r t"r. 'l';rj popis, s:rst:rvljcn za Irrlrncusku, n:rl:rzi sc clr-rrgrljt' rr
opisao Guy de chauliac (dija ic velika kinugiict odL478. do 1895. r,r.' l r ci t i r rr vurijantama. LJ Iinglcskoj, uoltidlrjcnc su ltolcsti lx )vt.;ll l l;t
biti objavljena u Sezdcsct i devet izdania) s dva karakteristidna 1,r,,zrritll, crrglcska tnojna groznica, slab<lkrvn()st ili >zc:lcrr:r lro-
wemcna: prvo vrijcme, dosta dugo (dva mjeseca), s groznicom i l,'.r,,, ztrtic:r, suSica, padavica ili cpilcpsij:t, vrtogl:rvic:1, r.crrnr:l-
r r'.un, li.rrncnac, Lu(.ni kamcn.
I64.
pljuvanjem krvi, drugo wijeme, s gnojcnjem i pluinim napadima?
iti pat< o epidcmiji iz 1427. oki6enoj nerazumliivim nadimkom N:rsrrprot tim mas<>vnim nasrtujima, prisjctirno sc llc()tl)()1.-
>lctclenclo.", koja je opisana kao nepoznata bolest. >Ona )e zapoti- rr,,',rr rrcishranjcnih, ncza5tiicnih populaciju. I'riznajcnr cl:r rrri jr.
njala u kriizima, kao kod jakog kamcnca, nakon dega slijedi drhta- r, l, rr.rpollr uvjcrljiva toskanska poslovica koju sam dcsto nrrvotlio:
vica, te sc osam do deset dana ne moLe ni dobro piti, ni jesti, ni :'i,rllrr rlji lijck protiv malarijc jc dobro napunjcn lonac<. l,a vr.iit'-
spavati<<. Lzatrm, tu je >ka5alj, tako stra5an, da se za propovijedi 111, 1,,l.rrli u l{usiji od 1927. do 1923.165, prcma kazivanjtr jr.clrrog
n1;e moglo iuti Sto propovjednik govori, zbog svacla s ka5ljiv- ,rr;, 1l1ivog promatrada, malarija sc razmahala u cijclr>j zcrrrlji, s
cima<<159. Nema dvojbe, radilo se o gripi s posebnim virusom, r .rrrrr rirrrl-rtomima kao u tropskom podrudju, svc do blizinc:rrl<litn,
poput gripe zvane >Spanjolskom<< nakon prvog svjetskog rata, ili | , '1, l,r'rr11'1. l,othranjcnost jc odito bila >mnolitclj< [rolcsti.
gripe< koja ie zahvatlla Ewopu oko 1956-1918...Ili pak l)r.rrgo pravil<l bcr.ituzctka: cpidcmijc skadu <>d jcdnc l)lils('
""iii"ti
one bolesti koju nam opisuje I'Estoile: >Podetkom tra\'T ria (7595), lirr,lr rl, rlrugc. Alonso Montccuccoli, kr>jcg toskanski vc'lilii voj-
Kralj (Henrik IV) osjeiao se lose zbogkat^ra koji mu je izoblidio ,',,1.r :,;rljc u linglcsku, pr<>ii Cc kr<>z lktulognc, ka<l Sto piit' (2.
cijelo lice. f'akvi su katari vladali u Parizu zbog velike zime koja je ril,rr.r l(rO-l), nc prcko Calaisa, kam<t sc, prcma logici l)1.()nl('t;t
nastupila protivno dobu: uslijedilo je vise dudnih i naprasnih smrti rrr rrl.l:r,< kug:r166. Mali prim jcr, uz bok onih vclikih pokrct;r koji,
s kugont (mi potcrtavamo) koja se pro$irila u razliditim dijelovima ,,,1 l'.rnt'ili Indijc, prcko uvijck livih stanica Carigr:rd:r i l,)gipt:r,
grudu, sve su to bili bidevi Boi)i u kojima je bilo jednako malo rr,r',r' lrugu prcma zapitdu.'l'ubcrkulr>za jc takodcr st:rrr goitr;t
milosti zavellke,kao iza male16o,,. Zaunrat, danas i$dezla bolest I r r,Pr': l;r':rnj<l l (tubcrkulozni mcningitis), Karlo lX (plrr(rr;r trr-
engleska. znoina. gronticrt opusto$ila je Englesku od 1486- do l,' r Lrrlr v,l) l,uj XIll (crijcvna tubcrkul<>ztr), d<tkaz su z:t to ( l5(rO,
t{;t. Napadi su bili istodobno srdani, pluini, reumatidni, a boles- l','r, ltr.i3).Ali s XVIll. st()licicm, do5av5i vjcrr>jatno iz lrrrlift.,
nici, zahvaieni drhtavicom i obilnim znojeniem, desto su umirali n,r.,rul)ir ttrbcrkuloz.a k<tju jc mnog<t zaraz.nija <>d onc kojl jc rlrr
1486, 1507, 1508, 1529, ,,,r,1.r vl:rtl:ll:r. U sv:rkom slutaju, bit ic to ()sn()vna bolcst r()l));lr).
za nekoliko sati. Pet vclikih epidemija
1,55I
-
prouzrokovalo ie nebrojene Lrfre. Zatudo, zapodinjuii rlr l,r' l'.r'r'opc it'ijclog XlX. stoljcia. Opct ir.lndijc, k<llcr.rr lioj;r yr.
-
uvijek u Lonclonu, na Britanskom otodju nisu dotaklc niti walcs, ,,rr,lrc vl;rt!lrl;r tr crrtlcrnskorn stanju (zahvaljujuii 5t:rpii:rstorrr lr;r
r ilrr), Posl;rjt'o1lr(t)nt nlr lroltrotoku ltlTl,lr ztrtim prclirzi rrjt'govt.
niti Skotsku. Jedino je epidemiia iz '1529, osobitc lcstinc, prc5l:t
na kontinent, posteclujudi lrrancusku, p<>godivsi Niz<>zcmsku, I l0- lp.uu( r', rrztliirrrli st'lr:r r':rzinrr srr:rlrrt.islr';tirrr.ptrnrlc'ttrijt., l<oj;r st.
landiju, Njcmad'ku, svc do Svic:rrskilr kitntonitl6l. rrlrr zo pr oiiril;r svc tlo livr'oglt'.
7.i t
ttsr*arul lhtuelol I Stnthtuw rualtldul4llce Ter{}liDrofa
DloGvts'
';,:.
IWW
PnrrARATroN.
Melez tout cela cnfemble 6c incor'
porCs le bien:Enfuite formis en de Pi.
iulcs dc Ia sroffeur d'un Pois commun,
oour l'vfaie fitivant,
bonnis 4f ou y- de ces Pilules aur
plus foibles,pendant ,. matins de fuire:
Si Ie malade ne fud pas aflts I vous trnr
gmenterez la dofer.k il ne bougera pas
iu lit jufqu') ce que le fux foii paiG.
Kuga l\l;r li;rli:ry lri6 ttzt'oli ili rrzrot'i, tr XVlll. stolit't:rr tlt'voli:t st'tt:t
/.lrpltltr rrlrllrT:rvlr. N jt'zirur lloslyctlnitr sllt'lttltlitrlttt'ttlt lloiltvit lril ttt'
Golemi dosjc kugc ncprcstan() dcblju, :t tutn:tictrj:r sc gtlrrlil;tiu sllrvplr nurrst'jsli:r l<rrglr iz 1720. Ali tt istot'ttoi livt'tl1li, ()l)ll oslltit'
()11:rt M:rllly (c
jednaza drugima. Najprijc, bolcst jc dvt>iaka: pluina kug,a, s jcdnc str';rSnrt: Moskvlt 177(1. tr1'tttzltltjc tttttot'stvcl)tl l<ttgtr'
strane, nov jc oblik bolcsti koji se pojavljujc u povijcsti s pan- grisrrti (gk9 1775): >llitt, kupllt, ili l'trg:ttttv, odnijcli su isto orlolilirr
demijom iz 1348, u Evropi; bubonska kuga, s drugc strzrnc, jc iltrcli, ioliko i pocljcl:r l,oljskc.<r74 llcrson lTtt-1, ()dcslr ltt l"i.
starija (otckline se javljaju ispod pazuha i upaljuju se). To su Bolji 1,r.irnaju stra5nu posjctr,r. Nit cvropskorn
pr()st()ru, ptlsljcdrrlitvcliki
blljezi, God's tokens ili je dnostavnije tokerts, francuski tacs, nalik
jc
,rtllrri-bili t.,, k<tiik<> narn p()znltt(), nc u l{usiji, vc{ nlt l}itlklttttt,
metalnim ili koZnim Zctonima kojc trgovci pu5taju u promct. ItJ2tt-1829, kao i 1ti41.I(ijct jc r> cmoi kugi, koj<>j su jos.icdnottt
>Dogada sc da samo jcdan bude koban...< Crnu kugu (lluinu) ro14t>dovalc drvcnc kuic.
Ilubonska pak kuga ostajc cndcmska u t<>plim i vlltlnirlt
1
valja zahvaliti virusu koji prcnosc buhe s Mus Rctttus. Ovai ic,
govorilo se, osvojio Iiwopu i niezine tavane nakon KriZarskih groclrutjima, na jugu Kinc, Indijc, i na sam()m pragu l)vropc, tt
iatorra. Navodno, njimc se osvetio Istok, kao Sto ie 1492. blijeda ,,lcvcrnojAfrici. Oranska kuga (ona koju jc opisatl Albcrt Oitnrr'ts),
spiroheta osvetila tek otkrivcnu Ameriku. rl:rlira iz 7942.
Valja se nedvojbeno odreii tog odvi5e jednosta'vnog i morali- Prethoclni zakljudak strah<tvito jc ncpotpun, ali prcobitntl:t
r loliumentacija prkosi svcljom masom dobroj volji
zatorskog obja5njenja. Mus Rctttus, crni Stakor, spominje se u i:'.oliran()g p()v-
;r'snidara. ttcophoclan bi bio prcthodni udcni rad kojim bi
st'
Rwopi jo5 u \{tII. stoljeiu, u razdoblju Karolinga. Isto tako poljski
Stakor (Mus Dectuttcuttts) koji je navodno uni$tio Mus Rattusct, rrrvrdile gocli5nje kartc o lokalizaciji bolcsti. On bi ukazlto tt:t
rr jt'zinu aufin", na njczinu rasprostranjcnost, njezinu
jcdn<llit'tttr
nije sam prcnosilac kuZnih klica i krivac za epidemije. Napokon,
sama crna kuga nc stiZc u sredi5nju Evropu u )ilII. stoljeiu, kao ,, t',stinu, izmerlu 1439. i 164O, l]csanEon
upoznaie kugu dctr<lcst'l
lrrrtrr; I)6lc jc prctrpljuic 7565, 7586, 7629, 7()32,
Sto se govorilo, vci najkasnijc u )([. stoljeiu. Uostalom, poljski se 7637; S;tvrtit'
Stakor smjc5ta ispod tla kuia, dok kuini Stakor radtie iivi na I 5.t(i, 1 5 45, l,il, 1i6,4-65, 1 57 o, 1 580, 1 587 ;u XVI. stol
jciu, ci jcl i
tavanima, u blizini zaliha kojima sc hrani. Njihove se invazije trrrrgusin je vicli dcsct puta, Orl6ans jc ugo$iuje dvadcsct i clv;r
poklapaju prije nego da sc iskljuduju. lrrrr:r, Seviflu, u kojoj kuca srce svijeta, bolest
napada udvostrtt-
Sve to ne zna(i da Stakori i buhe nemaju svoj udio, Sto . r'rrinr udarima 1507-1508, 1571, 1582, 1595, 1599, 1616-
utr,rcluje i veoma saleta snrdija (upotrijebljeno je 31.000 doku- l(',,i9...175. Svaki put bilance su tcskc, tak i ako nc d<lsclu
menata) o dometima kugc u Uelzenu (156O-16L0), u Donjoj tr,r joslor,me brojke kronika, dak i ako ima >malih< kuga i poncklrcl
Saskoltz3. 'I'rcba li izvanjskim uvjetima (egzogenim, rekli bi ekono- l.rzrrih uzbuna.
misti), objasniti povladenjc bolesti u XVIII. stoljeiu? Prisjetimo se od L621. do 7635, u llavarskoj totni proraduni don<lsc
zamjene drvenih kuia kamcnima, nakon velikih gradskih poLara I'( )r.ir7nc prosjckc: uz looumrlih
u normalnoj godini'u Miinchcnu
XVI, XVII. i XVIII. stoljeia, veie distoie unutra5njosti i ljudi, i i,lilr,vbioj iznosi 155 u ncnormaln<>j godini, u Augsburgu I95, tr
udaljavanja malih domaiih Zivotinja izku(a, a sve su to pojave koje n.ryr.cuthu 487, u Lanclsbcrgu 556, Straulingu 7O2. Svaki putu
su pogodovale razmno'Lavanju buha. Ali na tom podrudju na ,,:,r'rlrito su pogoclcna cljcca manja od godinc dana, a prilidno dcsttr
kojem se nastavljaju medicinska isttrtivania, dak i nakon Sto je r z('lrc, viSe ncgo muSkarci.
7894. Yersin otkrio specifidni bacil kuge, iznenadenja ostaiu mo- svc tc brojkc valja ponr)vo razm(>triti, usporcditi jcdrrc: s
gu(a, i kadra su mijenjati na5a tumadenja' Sam bacil se zadriava<t rlr rrgirna, kao Sto )cva:ln<> i usporcditi <lpisc i slikc,. jcr tlni i'cstrr
u tlu nekih podrudja Irana i tu su se glodavci zarazili.l)a li su sc g,,,r)rrju isti prizr>r, navodc istc, manjc ili vi5c clikasnc trlict't'
ta opasna podrudja oko XVIII. stoljcia udaljila od putcva koji vodc t1,,,,-,,,it.,r',", n;tclz<lri, stralc, aromatiinc parc, dczinl'ckcijc, llrc-
prema Bvropi? Nc usudujcm sc postltviti ttl pitltnjc, niti tvrditi da g,r-t'ltc r.t:l ccstllrlir, Zittvilritnj:t, p<ltvrdc, biltcni tl Zdravlju,
()estttttl-
Indija i Kina, k<tjc su tlrko obirnno rrkljtri'iv:rli povjcsnii':tri, imltjtr Itt.itsltiissa rr Njctnlti'koi, ctrt:tcrs cla sctlucl u Slllrrliolsk<ti), istt'
prllvil t-ut tllltkoIttt' ol<oItlostii' I r rr l:rt"'kt' stt tttttic, isl tt r./ltts*/t't'rttt sltt'tntt.
'/,\
lit,t't tt t ttt I lltr t trt I r'1,/,\ t t tt l, Ittt r, \ t,. t l, It lt t i,, I I t t,
li,) ltttt ltr o/,t
badeni >naiveima kao clubre, u kolica<<184;, istim mierama opreza, t 'rl,'ltt'litr pouijest bolesti
istim odajima, istim druSwcnim diskriminacijamalst'
Nijedna bolcst u danasnjem trenutku, ma kakva blla niezina It,,lr'.,rr st' poj:rvljuju, uzim;rju nraha, ublalavaju sc, ponckircl ncs-
stvarna pustoSenja, nc ukljuduje slidne kolektivne ludosti i drame' r rtu lo jt'sltri'trj s gub<trn k<>ju su nlr nzrScm k<lntincntu m<lftl:r vcti
podimo u Firencu u druStvu jednog pisca memoara koji ie rr \lV r XV. stoljciu pobijcdilc dr:rkonskc nrjcrc izol:rcijc (;rli,
izbjedkugi 1637, Sto je uistinu velika pustolovinaniegovaLivota- r, u(lr), rlrrrxrinji gubavci na sloltodi, nik:rd nc prcn()sc rartz,u).
Citoti ga,1nail pronaii zabarlkadirane kude, zabraniene ulice, I rl ,rr ;r'slrr(';rj is kolcr<trn koja u livropi ucstiljc u XIX. stotjcitr, s
kojima'sc krcie iumo sluZba snabdijevanja, koiima prolazi samo I', ,r:rr rl.uu:r liojr: su, iini sc, prijc nckolik<t goclina potpuno iSi'czlr.
p"r."; i sveicnik, i li j o5 desic, neumol j iv a str aia, Ili, izuzetno, kodij a rr r ,,r;r't:,1'oj r';rzirri, s tubcrkulozont ili sililisom, prcd nlrsim oi.irnlr
sretnika kojem je clano odobrenje da na trenutak prekinc '!.'.t,r'ljt'nirrr:r d'rrcl<lrn,rntil)iotil(ir, lr cl:r ntu sc ipak nc nrolc: prctl-
""k"g
zatodenisWo unutar svoje kuie. Firenca je mrtva: nema vise pos-
rl,l;r tr lrrrtlrrtirrost, lltrdtrii rllr sc sifilis p()n()vo d:rn:rs j:rvlj:r slr
,r
lorru, ,r"*a vjerskih obrccla. osim jcdne mise koju sludajno ncki 'l!il\tl()tn zllr';lznOiirr. Sltrtl:rj fc t() i s kugonr, k<tjlt sc, nttkort
,lr1', '1' povl;r('r'rrj;r otl VIII. rkt XlV. stoljci:r, sur<lvrl rlrzlttrkl:rl:r s
sveienik sluZi na uglu ulice i koju zatodenici krisom prate sa svojih
, I rr'nr ku!l()n)<<, ztrlroi'injtr(i trov ktrlni cikltrs koji ic ncsttrti lcli tr
prozora.186
\ \ lll .,tol;1'1:1s l't'1.
Milosrdni kapucirt O. Maurice dc'folona187 nabrajt u povo- llrr:,t;r, ll(' l)r'(ti'r.l;t'r.<'li tt'virulcncijc i ti z:rstoji ktlji sc izlrrjc-
du kuge u Genovi 1656, mjcre oprcTt kojih sc valja drlati: nc rrirr jrr, rz toglr ito jc tloyit'd'lrrrslvo rlrrgo livjclo ogr:rrk.no, r;tsl)t--
go.r.r.iii sa sumnjivom osobom iz gradit dok vjctlrr ptr5c od njcg,1 i.t ntr. l',t,r lt;l t'ttzlittitirtt
vama; paliti ar<tm:rtidnc tr:rvc: 25.g, clczinlckcijc; .,r:tti, ili lllrtrtclitrut, t;tl<rl tlrt srr r:tzntjcttt'zitr;rzttilt
[r"*o
j<tS lt6lf c, splrliti otljc(u i rtrlrlit' strtttttiivilt; rrtoliti tr:ttlrtsvt', :t zrttitlr
l. li, .r rrrucrlrr it'rlrtilr i tlrrrgilr ir,l'r.v;tlt k;rt:rstrolirlnrr izrrcrurtlt'rr j:r,
svirllr ptl rriilr irrr;rl;r olli(';rit', ()ll)()t'l)orti rli ttsol tttt'sl:tlrosti/'l'o slt 1iri1r;t pozrr:rjt'rr lrvrolli vt'ti rr Xll. stolit.r:rr. ()rr:r r;t'r''initi rlio lrolr.sli
()t-
zaauclt)()rtr jlrsrro(orn otl<r'ivrt lirriiglr Willrlrrrt;r Il. [\{lrc Ncilltl')i. l.ojc ir', n('lx)znill('Arrrt'r'it'i, tlt'st'tliov;rri lrrrlij;rrrt'r.. K:rtl orr;r I5811.
kako sc d:6vjck <tslobodio svoic l)r'v()tltc ltttitttltlttosti, otkltko .ic poliit'lt' (;rli ttt'l<osi) t'jt'lol<ttptto stltnovrriStvo Vt'rrr.t'ijr., ispr';rzlivii
ovladao ostalim livim biiima, on u odnosu prcma njima primic- t':rli i vt'lil<o vijctlr: --- sto sc rrijt: rlopioclilo niti zl vrijt:rrrr. l<trgt. vlrl
nj u j e ma lerop arazitiz cr.nt gr ab cLliivaca. Ali i stodob n o n apada n, st' lrr llr: zrrtrst:rvlj:r, vc( zlrhv:r(it Militno, lir';rnctrskrr, Kirl:rlorrijtr,
iirnuden bes[onadno sitnim organizmima, bacilima i virusima, on zrrtirrr ArncrikulX'. t;r'ipu jc vc( trrclu on:r lctci:r, opc:r r:pitlt'rrrij:r, kir<r
sam postaje plijenom ndkropctra.zitizm.a. Nije li ta divovska bor- Srr r ir: i d:rnls. voltairc pisc lo. sijctnja 176tl: >obilazcci sviJct, gr.ip;r
ba, u dubini, Uiina povijcst dovjeka? Ona se nastavlja posrcdstvom yt'Prosl:r i nasirn sibirrlrn (l:crncy, gdjc boravi, u blizini Zcrrcvt.) i
Zivih lanaca, patogeni element koji u odredenim uvjetima moi.e rl.i'cpala sc mal<l i mojc shrc i krhkc ligurc.< Ali koliko razlir.irilr
sam opstati, uglar,nomprelazi s jednog iivogorganizma na drugi. :'irnpt()ma pocl tim imcnom gripa! ()ovorim<> li s:rrno o vc:likirrr
iovlek, kao ciIl, ali ne ilcdini cilj tog bombardirania, prilagoduje r'lriclcmijama, Spanjolska gripzr iz l91tt. bila jc jo* ubitainij:r otl
se, ludi antitijcla, uspostavlja podno5ljivu ravnoteZu sa strancima l)r'v()g svjctskog rata, i nimalo nalik gripi zvan<>j ctzijska iz 1g77.
koji se kod njega niseljavaju. Ali ta spasonosna prilagodba,zalt' l).ista, postoji viSe razliditih r>gran:rka viruszr, i :rko su j<ls i rlanas
tijevamnogo *.*e.ro. Ako patogena klica izacle iz svoie >biolo$ke .it'1riva ncsigurna, razl<>g jc tomc Sto jc ncstalni virus gripr: tr
.ri$"., i zaivati do tada neclirnrto stano\mistvo, dakle ono bez :,t;rlnoj ibrzoj mutaciji. cjcpiva gotovo uvijck kasnc z.irzarazr'tnt.ll
obrane, to je tadaeksplozij a, katastrofa velikih epidemij a. Mac Neil zclii da je preduhitrc, ncki su laboraroriji p<lkusali u visc n:rvnrtrr
misli, i molZe biti u pravu, da je pande mija iz L346, crna kuga koja irr rtitro mutirati virus gripc koja jc u toku i da u jc<Inom cjcpivrr
uslijedila nakon mon-
ieuzdrmala cijelu, ili gotovo cijelu Ewopu, :,it'clinc mutacije koje bi moglc odgovarati gripama sto ic rrackr(i!
golske ekspanzile kolile ponovo o"zivielasvilene puteve i olaksala Vi.rrs gripe ncdvojbcno jc osobito ncstalan, ali nc nrolcrno li
fretanje pitogenih elemcnata preko azijskog kontinenta' Isto tako, l,ornisliti da se i drugi patogcni iinioci takodcr transfirrrnir:rju
kacl Ewopllani na kraju XV. stoljeia uspostave jedinswo promet- trit'kom vrcmena?'I-ako bi sc mozda moglc objasniti i prcobr:rztrt'
nih putcva preko cil.log svijeta, pretkolumbovsku Ameriku trrlrcrkulozc, koja je naizmjcncc suzdrl.ana lli lcstoka. lli p;rk
ubijaju nepoznate bolesti ko)e dolaze iz Evrope. Za u:wtat, trans- usl);rvanostkolere Sto pristiZc izllcngala, i koju danlrs, cini sc, icli
formirani iititir napacJa Evropu, zahva1a dak i Kinu u rekordnom ,,,rrrrijcniti kolera porijcklom sa Cclcbcsa, t m<>.).dit. i pojlrva novilr
roku, vei prvih goclina XVI. stoljeia, dok ie kukuruz i slatki r rclrttivno prolaznih bolcsti, kao Sto jc cnglcskit zn<>jn,t gr.ozrrit.rr
krumpir, takoder iameridki<, stiii tek u posljednjim godinama tog rr XVI. stoljeiu.
istog itolje (a19q. Mnogo bliLe nama, L832, ista bioloSka drama vidi
dolazakkolere, Sto potjcte izlndlie, u Ewopu'
Ali u tim porastima i povladenjima bolesti, sam dovjek i t 100-1800: dugotrajni bioloSki
njegova manja ili veia ranjivost, njegov manje ili vise steden
imtinitet, nisu jedini uzrok. Medicinski historidari ne oklijevaju da ,\ I tt,r'i poredak
istaknu a uvjeren sam da su potpuno u pravu - da svaki
-
patogeni dinilac ima svoju vlastitu povijest, paralelnu onoj njezinih l,rlto dovjckov livot, bar na dvijc lrontc, vodi bcsk<>n:rtntr brlrlrrr.
i da razvitak bolesti uvelike ovisi o promjenama, ponekad l'r',riv <>skudn<>sti i ncdov<>ljnosti hranc to jc njcgov >rn:rl<-
mutacijama tih samih dinilaca. Otuda izmjene, sloZeni odlasci i tttl[t|a'titiz1lm<( -
i pr<ltiv podmuklc i mnogostrukc bolcsti koj;r
'rtoiu, iznenadenj
clolasci, a, ponckad eksplozivnc, ponekad produZenc n.r rricg,rr vrclxr. -N:r tom dvosl.ruk<lm planu, tovjck strrrog llort'lli;r
uspavanosti, pa fit< f konadni nestanci. Od tih mikrobskih ili rrr'grrcstilno jc u ncsigurnosti. I\4:r gdjc bio, prijc XlX. stoljcti:r n)olr.
virusnih mutacija, moicmo navcsti danas dobro po'l,nat primjcr, r .rt'rrn:rti tck s krlrtkorn n:rclorn u iivot, uz nckolik<l tlotl:rtrrilr gotlirr;r
gripu. z;r lro11;rlt:: >tls;rrl<os lrolcstirn:t kojc uzrokujc otlvilt: rkrlrr.:r lrr.;yrir,
l\ijc(. gri.1trz, u srnislu ltolcsti kojit zuhvlt(:t, gr:tlri, p()tic:ac ;rorrr:rrrjli;rnjrr llitivnosti ilror'ot'irn;r, orri iivt'< (l<;rlt' jt.rlirrr t'rrglsslii
m6lcl:r tckill pr'olicit 17,1-lri)5. Ali poztutic sc, ili st: vict'rrit: dlt str prtlttili tttislt'r;i ttrt l'lvt'o1trr l7().1), >rlt'sct gotlirrir rlrrljr.orl lirrtli rriZt.
,1.,
I :t,t.t t t I I tt I I t,1 t t t. I t'l / .\' t t' t t L' Ittt r' \ t't t l' !t l. t i t, I I t t' It'!ttttt ltntfrt
kl:rsc, jgr.91i srr ist'r'lrljt,lli llnl()l'(,nr, t;ttlottl, ititttc sl() llll ttiillr)l'rl
si16maStvt) nL: cl()l)uitlr rla sc srrlrlrtliitt sl'illlt'Sttl it'ttttT.tto zlt
opstanak<<.197
Ta posebna dcmogralija, kao osrcdnji rck()rd, gubi sc n:t
razini.rosih prosicka. Li llcauvaisisu, u XVII. stoljc(u,25 do 33%
novoroclentadi umiralo jc u roku od dvanacst mjcscci; samtl 50%
dosezalo je svoju clvadcsetu godinur9s. Nestalnost, kratkoia liv<>ta
tisuiu pol".lir|,rtti govori o njima tijekom tih_ dalekih godina'
>Nirko ie ncic zaauJiti Sto vidi mladog princa Charlesa (buduieg
Karla V) kako L356. vlada Francuskom u svojoi sedamnacstoj
godini i t oko umire 1380, u detrdeset i drugoj godini, s repY-
iacijom mudrog starca<<lee. Anne de Montmorency, vojnizapovjed-
nik koji umir"e na konju u bici kod saint-Denisa (L567) u
sedamcleset i dcwrtoj goclini, iestizuzetak. tl pedeset i petoi godini,
Karlo v, kad abclicira ,, G"nt r, vei jc starac. Filip II, njegov sin koji
umirc u scdamcleset i prvoj godini (1598), pri svakoj je uzbuni
zbog svoga krhkog zcliavlia tijckom dvadeset godina, u svojim
suvremenicima pobuclivao najveie nade i naiLivljeboiaznl Napo-
kon, nijeclna krailevska obitelj ne moZe izbiedstrahovitoj smrtnos-
ti tog iazct<>blia.'Jedan >vodid< Pariza iz 1722.2oo nabra)a imena
prinEeva i princiza dija srca ocl 1662. podivaju u crkvi Val-de-
'Grice
kojr.r je utemcljilaAna Austrijska: uglavnom djeca od neko- rlti rti. prizori iz Goe potkrc| XVL stoljeta. Il. N., Kabbr.et grafike.
liko dana, ocl nckoliko mjeseci, nekoliko godina' it ,t isttk Girauclon)
Zamislimo jo5 tezu suclbinu siromasnih. 17 54,jedan >engles-
ki< autor primleiulc: >Daleko od toga da budu zadovoljni, fraq- r,,rrrc pridonosi i klima: ona je toliko ubitadna, da poslovicakaize:
,,t)\,a monsuna u Rombayr iine dob jednog dovjeka<2oa. U Goi,
cuski seljaci nemaju dak ni ono Sto im je nuZno. To je wsta ljudi
koja podinje umirati u detrclcsetoj godini zbog nedostatka odmora rir ,rrltr uLitaka, gdje sjajno Zivc Portugalci, u Bataviji, zaBwopljane
t"ji bi bio razmieran umoru: ti ljudi pate,.usporcdimo li Kod ih s ,lr rrsrrm gradu u'iitaka, nalidjc tih rasko5nih i skupih Zivota jest
r r,/,rsrlrr smrtnost205. Surova kolonijalna Amcrika nije usluZnlja. Za
J.irgim ljudima, a naclasve s naSim engleskim seljacima.
, rr ,r (ic()rgca W'ashingtona, Augustina, koji je umro u tetrdeset i
fraricuskih te'zaka vc6 sam vanjski izgled ukazuie na slabost tije-
la.2o1r<A Sto reii o Ewopljanima koji Live izsran svog ko.ntlnenta
i r lr'r't'lr)j godini, rckao je jedan povjesnidar: >>AIi, on je umro pre-
u koje su pridosli nego r .r n( ). I):r bi se u Virginiji uspjclo, valjalo bi nadlivjeti svoje protiv-
>>ne zele se poclrediti obidalima zemalia
uporno oclbilalu da se prilagode njihovim ma5tarijama i njihovim rrrkr', svr)jc susjcdc, svojc Zcnc...206
sirastima (...j uslijecl dcga tu desto naclu i grob.<2o2 Ta ie misao lsto pr:rvilo vrijedi i za ne-Evropljane: krajcm XWI. stoljeia,
spanjolca boreala u povodu Porto Bela, bliska misljenju Francvza. ;,'t lrrrr putnik pi5c o Sijamcima: >Usprkos umjerenosti koja vlada
ihardina i Nijemca Niebuhra koji, govoreii o velikoj smrtnosti " rrrtrltr Sijrrmcima... nc primjciujemo da Live dui,e<< nego u Ev-
Engleza u miili, ovu prije svega pripisujc njihovim grc5kama, rr rlri''()7. ()'l'urcimu pi5c 1776. jcdan Francuz: >Iako turski lijednici
njif,ovom pretjcrivanju u mcsu, u >iakim p.rtugalskim vinima< r !r n urzi nc vlrrda jr: zn;rnjima kojima su ovladali medicinski fakul-
koja piju u-najioplijim trcnucim:t dana, u .,dvi5c utcgnut.j .r.ljcii, rcrr rr lrroSl()ln st()lic:ir,r, oni starc kao i mi, ako izbjegnu stra5noj
.ruti.ry"r-r,, jzaEvi<tpu, i kolu usp6rctlr-ric srt.>5ir.k6nr i lcpr5rtv()In< rrcrl.rr'i lirrgt' koj;r sv:rkc: goclinc h:tra carstvom.,,2o8 Osman Aga,
.6jci<lm i,rrr,rr,ril,lcr2ol. Ali ;rko it' liorrrlr:ry >grolllit' littglt'z;t<, rrrr.,l*f lrrn):rtl (rrjt'rrrrri'lii jc t'utttt'i<t zlt tr:tj:tnj:t svog,a d,rgog z'ato(e-
,t(r B7
I\'t'tttttttI IltttttrIr'l / ,\It'ttl"tttt t' \,\tL'ttItt1l,,Il' t'
od XVt. stoljcia proizlazi da su Lene broinije od mu$karaca u rr rr rt'r:niji, najmalobrojniji ponekad pobjecluje lli se iini da pobje-
gradovima, pa dak-i na selu (osim nekoliko izuzetaka, medu kojima ,ltrft,, ka{> Sto jc pokazao Hans Delbruck215, radunajuii mali, sam
ila trenutakVenecija, a kasnije Petrograd). U svim selima Kastilije, ;,r, sclri smijc5an broj barbara koji su pobijcdili Rim.
gdje se 1i75. iI576. provode istraZivanja, postoji viSak udovica213.
Ako bismo morali saaetr glavna obllieLia tog starog poretka,
bilo bi nedvojbenovaLno da istaknemo moguinosti kratkorodnih I'rttliu lmtho,ro,
ponavljanja,koja su isto tako snazna, ako ne ibrza, kao i nagli
irdarci-koji pogadaiu Zive. Dugorodno, nadoknadc sc pojavljuju
neosjetno, ali imaiu posljcdnju rijcd. Oscka nik:rcla nc odnosi u l'..rrl t'iviliz:rcifc: grrbc:, ili sc dini da gube, pobjednik je uvijek
'lir jc: rr:rtin iz.r".ri;l'anjzr. Za Grka, barbarin je svatko
,.lr.rrlr:rrirr<<.
potpunosti ono Sto jC plim:r dt>nijcl:r. 'l':rj dugoroc*ni usptln, tcl:tk
i d.r.l"r,,n, p<lbjccllr jc: ltroiu O koit'rn Ovisi t.,lik., stvttl'i. tl,rr rrijt'(irli, z;r Kirrczrr, sv:rtko tko nijc Kincz. Vclika ie izllka
.\',\'
89
'I
t')!ttrt lttrtlrt
l;r't't t t r t tr I I ltt tttt l,'l /'\ t r t r L' t tt t r' tt t l" IrItr i t t Iit r'
"
str ltili otllit rri 1rt iit'r,ozttit'i, r'otlitt'l1i li:tt':tr,:ttt;t 1lo lrttlt'r'itttlt st'ccltljc
Azilr. tlo l(lsllijslir)g l)l()t'll i lt':tttlt. ()tri sr-r llosjciivlrli oblilnjc
civiliz,rrcijc i ('r'sto sc tt tl.iittta gulrili i tijclorn i blagom. Mongoli
l)Tirrgis Krrnit i Kulrl:r.i l(rtnlt, tck su jcdva iza5li iziamanizma, ali ne
ostavlj:rju cl<>janr divljadkih barbara, i cto, uskoro su s istoka bili
zrrhviricni kincsk<lm civilizacijom, a sa zapada, darolijom islama,
r.rritctvorcni, otrgnuti od vlastite sudbine. MandZuri, koji ie 16u*4.
t rsvrrjiti lreking azatim i ostatak Kine, mijesan su narod. Mongolski
zimuju sa svoiim porodicama, izjedaju zemlju sve do korijenja218. i roi igri, stara Moskovija gubi dio svojih seljaka kojibjeLe pred
I'a ipak, ti prizori kojih nam strahotu prenose tada5nje zapad- .rr()q()m vladavinom plemiia, a na tc napu5tene zemlje pristiZu
ne novinc, nisu ni5ta premavelikim nomadskim osvajanjima u Kini ',, I y. ci iz baltidkih zemalja i Poljske, dok praznine koj e.su zbog njih
r
i Indiji. Evropa je imala tu srciu da im izbiegne, usprkos epizoda- r r.r',t.rlc ispunjaju seljaci prido5li iz lJrandenburga ili Skotske. Bila
ma koje su ostale u sjeianju (Huni, Avari, Ugri, Mongoli). Ona jc t, rrr trl<r-;l.tko, Stafctna utrka, tako Aleksandar i Eugen Kulischer,
blla zair.(.ena branom istodnih naroda: njihove neda(e,priskrbjelc ,lr .r si:r jna historidara, vidc tu tihu povijest, taj pomak od Njemadke
su joj spokoj. , i, i t,,inr', s njcgovim pctdzcmnim tokovima koji su kao prikriveni
U Indiji, I'cndjab jc vc:ont;t r;rn(), vc( rr X. stoljc(u, pl't'prr$tt:n , , I rrlr rr:rsl:rrr jt'r'ur, rr z:rhtor-rr.r z;r5titnik prcthodnica. To su MandZu-
muslimrrninur, i <lt:rrl:r st' nt'(r' z:rtv;trrli vr':rl:r ;rrt'rrr:r lrlrnrr i n;r t tl.t, t/ lioic su stigli polr jt'clnici, zatim Mongolija, 'Iurkestan, Tibet.
Il:rillrrrsliortr grt'ijcl:rzrr. II istor'ttoi i jrrgoislo('ttoi l'ivt'ogri posloj:r- l(rr',r, l.oji srr osr,ojili Sillir', srro('il (r'sc s kincskim <ltporom duZ
9t
'l\'l ltttt ltntltt
I:rt't tt t t trI Iltt t t tt I r'I /'\ t t tt l' t tt t t' t t't t l" It I t t i t t I I t t'
ii,l$
' ''tAr!
Osuaj&nia. Prostora ls \
Uobitajcno jc pravilo cla civllizactle igraju ida pobjerluju. one
pobjecluju na.l ,k.rlturama<(, pobjccluju nad primitivnim naro-
'rli^'o,pobj cclu j u nad pr aznim prostorima. u posl j edn j em slu daj u,
n
zunitinaj'boljem, on" i. morati sveizgraditi, ali to je velika S_ansa
\l
ercarursrnrucii ,-
za$wopljane natri dewrtine ameridkogprostora, zaRuse u sibiru,
za Dngieze u Australiji i na Novom Zelandu. Kolike li sre6e za UB
bijelcJ, Sto u juZnoj Africi, pred Burima i Englezima niie iskrsnuo
otpor crnaca!
lF
eim se u Brazilu pojavi Pgrtugalac, primitirmi Indijanac uzmi-
de: on ustupa mjesto. Paulistidke bancleira.s roje se gotovo u ,r\
q-J
pustosi. za-manic od jednog stoljeia, avanturisti iz sio Paola, u ,Vll .,1()lioco XVlll. stoljede
-------*->
potrazrza robovima, dragim kamenjem i zlatom, prevalili su, a_da
ioga nisu bili svjcsni, polovicu juZnoameridkog kontinenta, od Ilicr r 0 rlvRoAZ s KIi M I GRACIJII (XIV-XVII. STOLJECE)
de laPlatc cloAmazonc iAnda. Ncma prcd njima otpora prijc ncg<l
I.J
t,,.r,r't, i rrosr izrrrctlrr tlvijtt k:rt'atir jc na plvoj, migraciie kopnenim putem odvija.iu se od
<>dita:
Sto su jezuitr osnovali inclijanskc rczcrvttc kojc ic paulistctsbc- ,1' r,l1 ;,1r'1s1,1 ist()ku, ir n;t rlrugoj orl istoka prcnra z:rpadu. Na prvoi se opaia kineska pomorska
. I l, ur..rl.r. l.rko virTrrir rr por't'tktr XV. stt>ljt'(a, kao i konccntriranje kretania kopnom prema Indiji i
sramno razoriti. r,,,, rr,r,lr,r1.,;,rrrrrxlTrrlskorrtvrrlivrrnjr.trXVll.stoljr:iu(osvolcnje Pckinga1,644)povladizasobom
Proccs jc isti prcd lrrirrrcuz()rrt i Iinglczorn tr Sjcvcrntlj Atnc:ri- :;r.,1 rr llrr'.Irr k(]nlrr( nlirlnu < kslrirrrziju iz:tttst:tvljrrtrjt: Ilus:t. Nttnradi su odbadeni ptemazapadu
r,,r,'1,.1.,'g l(urr1r (l'rcrrr;t A. i l:. l(rrlistlrt'rrr)
ci, prscl S1l:rli.rtct.nr rr ptrslinisl<<ltrt sit'vct'trtltrr Mt'ksiktr, I)r('lllll
95
t),1
l;crtrtriltl tlruuild / ,\trrtkt,t,'t' ttttkltlttlrrllt r' I t'!lttrt ltntltt
nral.llr.ejrrirrr i srrlgvirrr (,lrit'lrirnt'ttt' ltttliilrrrt'itrllt. l'l'oliv rriilr, ;oi l(ttrl litr I l.tu't' ltrtt:rt j tt ol l)ot'
u XVll. stoliciu,Oclvij;t sc Pt':tvi tov trlt d'ovjt'l<lr. sv:tkc gotliltt"
podam ocl siuclcnog, pr()g,()nc ih >ktto divljc zvijct'i<. IJ Argt'rltirti,
a nadasve ., eil"", ip,rii Cc biti j.5 tclc, jcr lndijirnitc jc .cl Nijt'r,iSc istlr pjcsrrxr i svc postirjc slolcnijc kad sc prodor vi5e ne
pro-
pobjednika posudio konja, dok ie Araukanci biti tvrdokorni orlviilr tr prrstoSi. Ncnr:r n-r<lguic zallunc, usprkos nastojaniima
tivnici sve do podetka )o(. stoljeia221. uistinu, ono Sto sc dovodi u
korrrlxrr':rtistlr, iznrcdu sl:rvnc >gcrmanskc kolonizacije< u zem-
pitanje, nije osvajanje ljudi, vei osvajanje prostora' Otada vali;r l;;rrrr:r istok:r, Ostsiectltuzg i pokrcta na ameridkoj granici. Od )Gi,
'po6ipaiti daljinu. U i{y1. stoljeiu, polagana kola argentinske qoT- tlo XIII. stoljcia, pa dak i u XIV. stoljciu, koloni Gcrmanije u Sirem
pe i njihovi parovi volova, karavane mazgiiberske Amerike ili
kola .,nrisltr (icsto izLorraine ili Nizozemske) naseljavaju se istodno od
,u potodu p."*u zapaduu sjedinjenim Drzavama u XD(. stol
jeiu l,rlrt', z;rhvaljujuii politidkim ili druStvenim pogodnostima, kao i
aiani a n,rsiljima. l']rido5licc podi'Zu svoja naselja posred prosranih Sum-
koia ie u diniti slavnim w e s t sn'Le,bili su sre dstva to g tiho g o sv
koje, pravilu dovodi do fronte kolonizacije, do pionirske zoneiz ',l,ilr kricvina, niZu svojc kuic duZ puteva, uvode vjerojatno te5ke
koje opet sve zapodinie nnova. Zivot kolona na tim dalekim lrlr rg<rvc sa'Zcljcznim ralima, stvaraju gradovc, i, kao i slavcnskim
granicama zapo1iieni od dega. Ljudi su suvi5e malobrojni da bi 1ir ,rtlovima, namciu im njemadko pravo kopncnog Magdeburga ili
im se mogao irametnuti dru5Weni iivot: svatko je tu svoj gospodar. l,,rrrrorskog Ltibecka. l{ijed je tu o golcmom pokretu. Ali ta se
l,, rlorrizacija odvija unutar slavenskog nasada, unutar manje ilivi5e
TaprMadnaanarhijatrajenekowijeme,azatims-euspostavljared..
',r('gnutc mrele, pozvanc da pruLi otpor prido5licama, da se nad
Granica se dotle pomide dublje prema unutrasnjosti, prenoseii
r lr rr r;r rawori ako jc potrcbno. Ne srcia jc Germanije u tomc Sto se
onamo iste anarhidne i priwemene postupke. To ie m.oui,r.gfro-?-
r
golemogpoluotoka Kamdatke, a slijedeie godine, ruski istrazivadi f\1,,:,lioviji, kojc su okrutno opusto5ili. Jedan od njihovih pohoda
iopiru Io Allart ", gdje se koloni naseljavaju 1799. To su brza, alij rrrrr:,rir t it 1572. Moskvu. Slavcnskc zarobljenike (ruske i poljske)
g,
nestalna zau zimanii, no tim dostoj nij a divl j cn j a' 77 26, I) cri n ko
i
;'r , rr l;rv:rli su na istanbulskoj trlnici. Znamo da je1696. PetarVeliki
jc
se za jednog od svojih istrazivanja smjcstio.u ohotsku, naszto
tt
1rr ltr'grio netrspjch u pokuSaju da <ttvori >>prozor<< prema Crnom
citacleli togi gradaro*., nckoliko ruskih obitcl ji. 17 19..1 ohn llcl I
rr(,r u, ;r lrrj (c ncrrspjch kasnijc ispraviti Katarina II. Tatari time
putujc Sibirom gla.rmom ccst()m, i >Scst cijclih clltnlr nc vitli rri l<uic, rrr r'lriti izlrris:rni; orri ctc'n1r nrjcstu ostati svc do drugogsvjetskog
ni ).itclilrrrz2a -
r .r l.t
t)6 97
I t'!ltttt lttrtlrt
I\'t'ntttttI IIttttttIr'l /,\tt rtkI trt't' trttlitIttIttIit t
rrrtr r\lr (l()k;r/;uro;t'tl,r Irrllrrrr', polrrciviliz;rt.ijr'(lo jt'r.ijt.f. l.oj:r lrr
Kgt.;pizuciju rusliilr st'ljtrlilr lrilrr lri nt'z:ttttislivil l)('z tltvl'(lrr i lrt'z ,'rlrlor'.rr';rl;r r':tlo r l.r irtrsl,inr'l';rl;rrirrr;r), rrisrr zlrrrt.ru;rr.ljivi pr.rltir.,rrir i.
voinih >marscva(, kuo i lrcz lrorrroii ollt:s1lr:rvljcnill litlzltl<lt. K:ttr r trl'lorrr lr ilr st', otri s('
l)()n()v(, vt';tr,;tjrt, ul)()r.n() tt:tslojr.r:i rlrt
konjanici, oni su bili spost>bni cla sc suotc s pr()tivnikorn krajnj<lm I r'lt\'('. llrrrlrrt'ttr lsl ittt s(' n(. rtrozt. z:ttrviicli olt.li.
rr
poiieAli"o5iu. Kao lac1ari, spuStaju sc ili.zlazc rijckama. Iiv. (<>ktr
iOqOl njih 800, kako clolazi iz'lanaisa, bacajuii damcc u Volgu u
proganianju>KalmudkihTatara...<<.Kaopomorci,svojimbrodo- t 'tt,rli--rrt'ijc pxtl,i,u ju,
vimapretovarenimjedrima,gusareCrnimmorcmjo5prikraju
t:i,ui,Li.zrtt:i, -\
XVI. stoljcea228. I r,l "t' r'ivilizlrcijc sukobc ttrcclu sol)onr, dogotlc sc rlr.irrrrr. iz l<ojilr
Moderna Rusija nije clakle u tom dijelu nikla na ta.buli ra'si, ,lrrr.r''rr;i svijct jos nijc iz:rs:ro.
kao Sto neee u )O(. itoljedu napredovati na kdvkazu i u Turkestanu "fcclnrr civilizacij:r rnolt' pr.t.vrr1_lrrtrri
,, r,l rlr.,1()ln: t() ic tragcdija lnclijc, n:rkon cnglcskc polrjr.tlt: k.rl
bez napora i iznenadenja, opet jednom licem u lice s islamom. f 'l r',',r'\';r (1757), i podctak jcdnog
nov()g razcloblj:r za lirrgrt.sktr i
I drugi bi primieri mogli potkriiepiti na;9. tumadenje' pa r ! rr('lrsvijct. Nijc I'lasscy, iliboljc l):rl;rssy, blizu cl:rn:rsrrjr:
K:rlkrrtt.,
makar to bila kasna i privremena kolonizacijaAfrike od ewopskih I'i,,111'fi;1 i't.uzctntt pobjcdlr. I(ccimo ltczra.r.ntrt:rnjlr cllr su l)trplt,ix
sila u )CX. stoljeiu, iii pak Spanjolsko osvajanje Meksika i Perua: ilt llrr',:'\'t;rkodcrudinilisvc.Ali l'lasscy jcimuogorcrncp<lsljcrlit.t,,
te ncstabilnc civilizacijc, to lcst kulture, sru5ile su se samo pred t l',r lt)rrr('sc prcpoznaju vcliki dog:rclaji: or-ti irnuju slijccl.'l'irl<9 t,t'
nekolicinom ljudi. Aliic zcmlie clanas ponovo postaiu indiianske i 1,, ',rrrislcni opijumski rat (l tt40- ls4'2) otriljcliti poi:crak sroljt.tl;r
ili afridke. rr, lr'(lnlli()sti< za Kinu, kolonizir:rnu, zr da to nijc llilu. Sto sc tit".r.
Jedna kulrura, to je civilizaclia kgia ios
nije dosegla zrelost, r l.rrrr,r, ()n sc u cijclosti raz.bio u XIX. stoljciu, ;tko itut.n)(,nl()
svoi ;hunac, niti osigurala svoj rast. eekaiuii,.a dekanje se moZe
nadina, i to je
lrrr',1'rr Ali Kina, Indija, islarn (u svo.jim razriiitirn dijclo'irrr:r),
odifil,obliZnje 1e civilizacije iskori5tavaju na tisuiu
oswne na trgovinu 1,,n,)\'() :iu sc osamost:rlili s Iandan<lm dckr>l<tniz:rcijorp ryrk6rr
priroclno, iako nc i ispravno. Neka se ditalac l" r', llpr':rvo to, u odima danasnjih Ijudi, tim lrurnirn povl.lrcirn;r
na rubovima Gvincjskog zalieva, koja nam ie poznata od X\{t.
je rr i,l.rr. r'irl cpizoda, ma koliko onc trajalc. [Jspostavljuju sc rrr;r-
stoljeia. To jc tipidan primjer ekonomskih eksploataciia kojima rrlrrll1 1li vciom brzinom. A zirtim, jcdnog lijcp<lg dun:r, rtrsc sr.
ispunjena povijlst. Ni obalama Indijskog oceana, Kafriiz Mozam- 1r, rr rt li;rztrliSnih kulisa.
i;
bika uvjereni su cla >majmuni ne govore samo zato da ih ne bi ( rr:lvrr trr pojcdnostavljcna suclbina, na takvoj r:rzirri, nijt.
prisilili cla racJerrz2e.Ali sto sc njih samin tide, oni imaju nesreiu da ; rt; rr rrr, pr>d znak<>rn br<lja, nijc jcdn<lstavna igra sn;rgrr, rrrzrir<:r tr
rr
tlt'tt-
.lt0r.rrilrrrc li,:rrl i r';rzlii'itt'slittllittt'tllrtll:tl'it'tlttrlg trtlt't'tlt'ttr)g l't t,qlt t t,lf t, J
ttl<ltzttirt tiolt'klivttt' lii'rrosti
Swa.'l'ak. sc, rr svjctsl<irrr rirzrirj('r'inllt,
kojc icmo susrctati nu stranicitt'ttlt sto sliicdc. .f os ictrto ilr lloljc
ck.n.m-
s-afiedati u clrugom svcsku posvcicnu iz,anrcdn<)stima
skih zivota i kapitalizmu, koji zcsic ncgo matcrijalni iiv<>t .rtz-
KRI.IH SVAGDAI{JI
clvajaju svijct ni tan'liena i zaostala podrudja' prema
podjcli koja
i"^ i.udinila bliskom dramatidnu zbiliu suwemenog svijeta.
I ()() lot
s!gtigaE$i$iicf$$sIuE iBf EE {, FE{f I€iEE $lB
EE$E rBE$ili
iF $iEigi$$gF$$F
Fggiiii$$$$gif
ii':g*gE;$iguf *I'FEE$EEEii F! rit-i$f$*c **
:*.$ !a+;tI;lI
.9E
EIFsE;
e.F<
E
$ .?sE;gSlE? E E
S Ea: t;'r: $;
E €$,; E,EE i{ i
ts s3E;EiEif
iii: Bt:l=
E€
g
{
!,fr '+EEs:t li
:qEFE:;;E f
s
rt
*
'j $.j:iE E:H
zB=e SA
E 3E?
"
s. tE+iE ; egB
T
a sS igfE*:Hi $
F
t
.:,
ta
Q
StEl
tpi::,ii Igt!;E:i
AAId
r.E,q J J o.J.i".Y O (6.rN o (!
k-o X !'h's l
g.i.-
t,i?5:_9is
F
c-F;.'rE o : -9
5.i= Q.s'*, o 9 ) '=v=
-
^d-<.-'h:Y'iiL.-
o ^'Lr
E ! i'i -iils= X
t-?E.9E;r1*I -o^;E-;s=e.=
3*sE,;= 3EyR.N',: i $g*E:sT;BBss
*J--u-t)
f,.Lr:l 5E o Yt=\_
c-_v
C=^5-c:u:FO._tr:
B E=,(S,3i.s:.HrSf
= ! i ii,=:s:i| i ir I -,u: c
JLV-F
G i ..:
- L L J - r ^I'\ I rc: lgi'[,s ii
: ti,sBE€ jii;^ig; E= j:: oE
-y !
s =€ ,
s.a^ E
u u=.(/) !== V 5.qE *r1sog:?c:
€ +3 [,E ift='i*r.Ei
5 E p,( ? 5;: cCl:1x'E(/)l '
-\Jvv-
E
=trI'r
N c A j *trsi - s iI o:l
+=';{;:r*pf:EE=33;S L, .6O -C .,U; C O.-.c
N
I5=:'],+:S!:i,;Z
>:N^:-_..2.:;'J
-4,o I€$= I.S s-1-)i,j
{i)=€ E?}iI!; ipE !:EE'5:S;oo c ulE
-
s ;
,s ]E ; E 5 1 i ,€ i :;
^Y!t9.r
=:
!
!
=-
i; E 5 p.: l:
f-;-, ='3 a"--:2, F
.=-=.-----.=J!.-.a--
9':i i ;r:alt$,s
'i.J.- I-. -J ^
-rr-
j=
.:lJ
-;::
-:='u !l - .- -.
-=
L--^rr!^.- =
i.'::--x.-
+=
; = =
I
Y
-
F ia _
^J=^a=---=II='Z-t'7
"e; =:21.-;la -!3=:=t;-
il=i-'--7
;.=ll=i=-=1]-::=:= --:--/ ' - - :-z';x-r---= 777=;7,
\*
:=
\-.- =l=17=-=--:./=- :;l=:j; ; : =j =. : 1:=' :
s i Fi+Ei}ir :; tE
gEE s
i ilrE
i EiEi;:,ia# [sEgiEiE iii :
S E; iHl a;EE?Eg3: E? =ztz= e
: Ei:,!I=r,; IE Ei;: il i!i:a
E E
;? s':r;FE
E : 3r 3Ea r$[t 3li ;;i,:,
iE.{= i:=-Y -= "
-_Z
ii 3ti i;:
i EBEi'i;i':f ,959?rFF iy=:;)
< i ?^i= i; =E i rieaEi ir r,=zi=,
r E!:i*iiiiiE Ei E EEiE; EE :
:i E;,gEE€ ii H,:tgsEE E:BE::}
P BE [E ; R ei,=i
,i Si 3'E+:i uE
.'*.1 L-u g c - .1 H o.!
6E >
:
i5
i iiE€'li ri$lg$$EiF
;-S !"-l 9
liiglgii
:: I.i-q 3i
i $E .iiE
';{i,:iEEI
i
iiEEEigEiiiil ii
r; I iiffEiii{iiiiEiii
1
il igi
E'i i;g{ gg;iE
E ;iEaer
Eiig$iiEi !g,, - *r
s,
=7i:
,E
I,S=FTJ *:{glEigiB
: i?EI
=ii..EIiiE,;li $BiIgiiEiiiEiiggiiiglii Ei
- x = E;a:
'==i I! i
;
*i==-1E
|=1==s€i
tr=-: ,"d
:= = 1p
= ='2:36 -
==1;
:')= :=
= =-ii=!i tr;b
=
i
s
i
iEgEEgEiiiiiiE
tii:giigiig
iIEEiEB*iii
:irir:ti;Egac
I * ;'? 5;i
. =:;:iEEI$ii
i: :iii3flEi}EE8ft
=_;
Iqg?,?!Eit
t:+*:sEsF:E;rE 3u{E?er;.i
:i i:i+==,iEgEgi3g;igii?t==
;=i3!::?i IE +i i.:-! I ! * i s
E ,= q,F
=
F
i,:ii'*ii;iiigiliiEiiElrI*!iti:atsli;i
: ;i;€ g
r:qEfi$E}igi
i: i.d-;i
it rS
is =
":
=r
Es
t\
3
i 3iiitsE:;;
=.4-odE.
*j; i
E
iigi;€:$ E:i€;€Iii t53$iit;iEr*€E
; 5IE'i a- 3€ =iiiiilig[igIgIiilgiielggIEil
i= I si*;
{i
i= ;t iE: $;i5 f iiEg}lilf iEiifu i; a E*': ,
i.
:,+E*'as i
lI lBgi Iiiggiii!iii$;
'.E
*;
n';
iu
F'as Iff ; iifgiii5ifgi
a=I-'F;
'isE al iu; rE i.g3;
i='3E,1'=:EEE.iai IiE E
E i EI E ig! i€ ii ,i ri E=
iiiiii:
ei i iii liFEi 3iI i*E
,i?:Eii ;; r*ri
l{ iiE
Bii 3i! i ? j iiii i;
a siig?:ligii:rei; i;;=
i
= ='?
r; =r
;';;i== ==7; -;;
?zi;E'?:!;:;g'ir
j )i aEE rE i )r +5 ;gr=:==:
r=l'ii,;
:i= iaEi: i;i!rE+:;+:;
=i
:€;3:
=
)i !;,!<===i,r iii:._.-i: +,=E l;
=:97=:i;=*=+ <
= =-
=:
==
=;r;5,
;:zi-i iE;aiiE iiliAEi
-i:> 'l ; ::: ili
.- '7'i=.s 3: Ei:ii I i 1€ I!i} ;iq lE l, 1ii,i
S s,
:i
= =:5fi'lt;;EEI;;
=i-*=ii
: *Ei
iaqE,i euEEsqelii'E,i ig;iiiri,i ag€E[E:
.E'
(,:uat(,L* = <.E'*
.Ju---::
_r^-J.!rl-
E CXf CCC .\-.
i -
A -
-l
_,..
il-){,,)63crl(g
e'I E ;'- 9 r:
A.\;.
J'-
(- /-
il" 's.Izle* A
INE=i -
a ] ^
n:N'Nc
W (l.i li
r
.9 ..'V
J
N.^:_Y_ -
^e
!
- 9* ^
2
.= :9,i $-ri
9,.\'a q -^L^J
;_v 9 13
F
:-\vgj^ - ^)
tl tr f i.lr CO
.--a)v^
1l'
-
;N
t-- ^.6,
Cg'- \
<
l-- d
v AV.FVV =
.N
-vU.--F
'H 'E'E.U'F
wdJ-
viA
v
,*
'_:g
.-t.lv(,=
3-\rlal)9
U 'N= s ?uo
.T8'S EeUi=
.E -*.-
L !
i
hsY.-\J
I Cq \:+
=
-8s:'8E Ln
.1!:SU'
-!<vv
r- .e
I"n,3 :,
\. aF!-=v.-
-Si-EF ^ N.-.-
-v
,'=F=--
., --
.r
'.
>\.. L -3-
.8
-
.!
=O
E.I
:5a>P'= 5o
-
l\
--
vvvJg
A^-v-
Y -:I'
\::- i: -:- O X N N>-
! i \'F.- ; ?LJV_
2 a= ,t--
S=
b^ N!--'aJ-
' Ll6\ W
FT-
. t
F t,i:!
ttt2^.4..
af
)<<
.+r=l-'3
cr-<.iX.L.
-rA\r*
S
-lPv'-)e-
=
>:!
:{ 'E iS r $
:5
;S i i:i.,
.:i a=
^)v
!:
r.}
7
E E! $E
a\'-v^F.-
N-.)Je
iJ{-
hv!ru.NJ
ZJ!4.,^
.i:.>Y!.-
ct H S IE :y
vF.-:.^
!;;-a
S J-.=
< =
^./-9-\-,\.
.-
:=-:
> !
c., i t'-
2a: - i
,
\J
:=
--v--1
-
v J.
S -=
=E- 7-=:=
=
a EEcE3E EgEfr IEEEiiE lEI+i
EEe ,elE ;
E lg i$iiiiliiEBiiiiEiiiEii
<
i iE iE iiiiEE}iiEEgii}EiEiE
Ite+:,+;Ar;[.i f: I
qt
L
'<.
a v.- 'h.='- ! J i-i - r
U
b0
Li
*;
*.r
n,Ll ':'[
O: H: o
: E s I E E,s a'
g.E;
! ^'=Str.ac.r
.) - .r
-
\s
^
.-
-
al I
r rE r 55Eii# E; E E;
(.) .C2
5
0)
a
!
(J
i i:i 1!;'ri,9,8; lE;'r
j1i3oEi;E==I:5E
=E,RFIEEi3n:;::<g.-E
U
I;E!€:E.Ef ,E,,4ai€
C)
o
Bg:ainirE?.arSlr
E u ': i
P b i - E Fs S
O
! = = E
;3lirilE:i:€;=i;E
l'a !- r. c. -' o.i : :j
N^
'Fi N
=-o!ooilF-co'-=qQ'F: s .= O
d 3 , f F I ! '="o ^'t- c. ! c
Eel
t;::EEE:u.;E?Erii*,
'==-Q - >+E'tr'=
\e
'cc.\+ Ti.-.
A
Ed arE iliS;:;
U A a) U ^\+
-
'$!
.s .p
<v
I5!€
3 .;J.1q; EE'E i ; - i'^'i i.
F:;;.1I-9='='.==*l-:
:l>
=.i i =f.l':.j - i; :- f
:= -- - 1r.
-- o- 7 == 7
:-- I = 3 :
- =.!=
= ;z ^ ":,' a =
==- .- I ..
=
i=u.aii
:tii;::
$l;; 1
= ?.*i: €
i
= ::-x:8, lgigii Ei$i aiiiiigiiiiiiiiii
:: il=:.i ErEiiii iBiiEi; E
Egi
3 i $; ; +!.;; itiEii; iiBI: iili, ;;
=']-t*=
:: Eag!,}+
i; i !,E=
iE rg iii:ge *ig si;E*lE:i$BifiiEBi*gli
EBss#;F
:
t^I
=\
-v
Fi
i\
:i ii?e3
i=-e:-q i€ tgiEriEi:i{ EgF iEsEei
.9$€
ii iaEIli:
; i,ta: r
ii*iE$$S iiE€s
llii$:,ri EIIi;
iiiis;;$iiEIi
I::! EF rEE E gI i
i+-:ii:,
i: i'si i-'
: E- :.< ;9.t
)!;i<E:;=433i
=
ii=€:
i-==,I
X i;s'd.i'E H r
i-- !;i= E Ee::.!*')>=:
*i
liiiililiiiEE}.iiBgiii*iiii:i
i:{ill= =:q =i =i
.--7=i r==:, = : :r r :
== =+>=i=
SiiiiEEtEBEIiiEl$g$:I
g ggiigiiggEiliituiglii
i t rq$i[,* 3$i! ii5i ! iii
sE
ie ia it ;g353gg
t. $
t $ii !:g E:g$i ii ;ii,iE*'
iEiEg
3i
: i1
: ,;
E i'1 1€i: E;E r r i* lls
z
i *:; r ii}:.igiEi
$;IE'lsr
$EE E :i
i€
r.
ta
E}
t-
i iEEr *BiiE!l;8F-
\
r-,
t-
LIOASB su
'N V .,i o' 's''':
-
-ttu'v
'54E % o R-cJ 4 $v'u1 u5 S.
$TShn S,
SeSSU!v
xa Ss: SEt
$%*-!?
.-;a xa.!
Avs
3 si
.o(J.s" TTEUES
.Q% S'*lI
i!trFx
\i,S ^NU
!r:'$:
*l:8.9l#{' Q,)
s, :ETESX
:\*l\sN
t!u.U:3
4-v\rN
$
UNrXE}
--+-\:\**i
.: : .
-,:*T5_l
'%:,
;4=:-
,-,
.--ia
1,L*E'
=; i::
=Ei H H Ii j ii ..=Ei
*s -E
riE;=
e: j$i! +ii i::
===;==)=
: =,*=i1;
; ii i* =Et
gE
i liE rii:i i:, ; iig5i Eiii; $iiE;
+=-r ij iE; i;
}i i= ==,f i E
; ii: $;i: S;i I ti:,+== i€iger;Fs?
:i tt*a:il EEIE:,EaiI iIi:iiil lilis iii;:i
=
'2=-Ei'3FlE*?;Fi rsEaE
ir- iiri';i: iti:1i:iiiE:+;ii3: EiiEti
Ei iE;iiHiE i
:! ,-==eE
=*
5
=:+E
3
asi=;;EE= irx:EEgiEE:i?E
;=;;Er p,( 8 ; i
;5'liEi iiE€ lg:;
E I gE I3s;ii s:
:1;
i=c'i:3gB€*Ft;.agf t
i€
.:
\
3
SC !- r. Ft
! i.r-O -
; i.I
J r'- c
^
=
Lrl-^
,_o *
I. -.=
Li.r
>,a
.vE(9
!-
j'- !-
._ .\ (,
(,
-A
z:x
Ftt
) --.a
'f-Ji5
l-v,j al
-
.2't .-
:',n -'-
- ^r
BIiiiEi[E[ggiiii
-g
-
J-4
-:.9
>\v-
- .i-v
,.es
.. ,\
---
:- s .\
_!v_
^ .
E $gr EEiiiiiiFEE,
; '__J (1
^Jqal
v.-J_
.- .l .\
.--=^
= -
:'-i-
L-\rA
^F
^FFV
vLt-
., - >44
--v!:.-
-.!;=
i< tr3.
ii =E3HI
l;'f, 3,
i E:g,i[' =
i $igB'IE!BflB$I
t
F
F al
3:
a Fr
i.i
iqi :
ox !i;Bg€?Ea
EE
ji
i!Er=*"E;:rB
: * E* : :i.N
€i i:€:g;15 f?ae
.,! qg;"EEI
6.O ;S ? i i
:#$Ei;tEifiEe
C
g
5; (!
=
N
00
N
I
\9
\
N
DI
:A
\=
rU
:e
M/
i
tf\
.:1
gii{;aii:c€ d gIEI:$EEIEIE3
A N 6).
\
'')
\i :K
\. \V^Vi -4,v w1
X^r. I'
h d 6; \ R=j
ii1:!'i;;ii!
:=:r;:EtilE S :i,[! Ei*s+$::l
6 sE!-.,FE:::q+e+ E
H
i-
iRs x$Yir
.i d'i
la'oC
l.=*l-.i^
> o;;!
Y'^J''E =
5 it i-
;;:i: i;! ll g s I }:E ii; I i;' i iE
IE
iiiE 3IE$1 iEF Ii?i[IgIfAiEEI:lgE EE$$$EE
i ;EiEH;
; i i
E:ie;.+E'ri
Ee€g 1=
i!
lE
s= i=ia5j iigEEg3EEitiiEgtlg}i
=
$$iiE
iE $i
! 'iE iE:I?EEEE' Eii EIIEiE*EIigiEi 1
ii
I.
i
i
o\
I
-3i i i6:il;€E3E:€Ei o
.l-l i
I
= E€;Ii*:"SfEI5q:E *l *l I
o "-.
R fEEgnEslitEi$i
I
V)
E= c Ee;EEiSES;r'E;'
I I
rr o
*ertr ._ _l- _^l*
r= D E:ss:i[iSE.:8Ea J
"1" -J" 'slt^^l.rll
ilE l E,ii:lEIe$r[;i€
! 'a; N
N
d
I
U
- x:5- c
_:=:.J st
I
c\ al o\ C\ o\l o\ c\ c\l
I
:ir :=i:'Sz
i! \L :;'Eq-\ xatA o.-E Hn i- H i,a \Cl
ri *l
€IsEi€tr=€,1
:c-oagI:AEi!:,0;3S6;' **l*Ol h
N e6l (- .s
* **l
tn rn I.\l
ii i;€:
rr\ \Cl
=l'
si fl:sEflEtEs*iHiE E l- IE
iiil N; F leIEEt;E'r*sE.i3 z
H
z
I I
l.r
ld
l>
: :-==;
;iti [F E E;qi[Bii!$l eEis a,
a
ol
I .l
o?l tl*
sPl
s l€
i!
: lm
s FQ ltr
,I .:
'sE d0r stt
! =:tXiX'?t,3;Fi*i,I* \l
I
Eiigi,S E;gi;gHf
AJI \rl : tUl,'
o tx
o E
!al
$Il $ E l!
ii :E€Hsi[p€g iE€ I I
I
\al
FT
ii :Er:i-Ei€gitEiEEEE€rI
ii;{E;;E.E
=!;St'e. i!.r}i;3I EFiEii E8 B.IEEE !EEE;EE
=;; SE X= E* iE 9E
iaSEF:t;
ri;'*iEAg;tl:EEsie'E 3g EEiifii,*[I $fiii$flii
=triI
.E .: -? .a.E
a= *3€ l;! I $ :liisE?$: ii gf; [l
gtai=
ir E ; !u s:.==e:
,3;S
: *iei!,' B€$*Bar
==i i 'a' ! iiEg$iE
:i!+;
-! Bi6t li; ;EgEi;1 !iEEriEi Ti *ii$}E:E*Eii
eE:'s e;=!BEEE?EiiEE;i;
z= " u'V
i?t-E:
;;'= jZIE{I' i'i{ 3gi;; iEi;:
==:€ii' =
i i,l;Iiiliii
.s:Ei+:f Iili iii*liligaE ig;iE;r i:i
3 i ! -^ 's
qEri!ii
.i=::RE=:;:j1; l.nr,).=,p E !!gEEiEgiig:EiEiii3i:
=;::h=rErc!Er
= i:-i==7EF; ==ii=* i* ? v
--i i -.--=-',
.- 3 J
t^'= I e€-=; .
=-^ Z
= ===-1:;=="= ="2; ==i+- =
iiEliiigiEiil$iEgi
Iiiiiiiii{{i{EEiIE
iiiEiEgEiE{iEEEEEg
=
I iiii:EBEEit;iaEfEE
i .i; 3ii: iiE=
5
r$E $I g i,u.
s nIi grie!ifl.[g?rEgE]
\
FL-
g | 'r.d,.,
, ;;gE
s.
'
5€:!g gggiigi
:: Ei ;gliigiigilgiiiiiiiggt iiigI
s.:
EI
E .;= *'iiEsi i;g,
i
tt t'Es=
i.r*ig ;i EIr EiEEiEi ! isi$i i 5€:; 1=
liiriEi;iiili;igi;iiii
i:,i5E1
1iEi!
s=S:E:i
::=5Eliiilliit aggtls
gEiiili
u
gi:i!, iliEgI
*:
;i E?1!::i: iEg, Ei:E!i i
'gitiiil lgii' i; ?z;i
ss ryEa EEiEgeg
fi 5€ : ?gi's ;'f
e*E Esi.FgaE
rB :0s E!f-Eiro
s=
iU IE'E
: ic a$E
.:6= tE,='i!=E
E[ €tH IUz.-9Ets
'st €E!5f xl
X S' =--d 5'F.;'iFm'e
€'s AU:bo.3 - I
i$ Egil sE3Er3;
tr
r
h
l!
-:! $El* s r?E€ s:
tE
Il.
$S XSfEEi+IEf,E
P sa tE;sEfgi
I
I ;$EFu
glgrs;=EiqiE
E
I $t
B
!I
E
E$ ;g[;EI:}Fl=: r
!
E
E
s* eiEB-;far;ss
t
i
3
3l i E;E: giI
:= ,*i iE E *e f eEi ;i Eg: q i;
\.S,,,lgE
"! E*:gs:€+
5rri;i$[E :qgliiiE€i
s.iii $E iifr , E g.iE
Ei iE
\E i
I
r E; i5il,*?t ;'I
v.^'^
E ?g:ligEE,A EE: F,iE?,i
s
=U Er= i 3c ,1ni€i:?i
6i=
= =
lEsiiiEtii€5:aiis i{;1:i+E
e= $i,E= rf:
'i:'!F =i:rqE
E i !.= 'r'fi::;{ rIl i;;;=
tg'i
E e; I g=; t
:- 3-.=.i ir! itE { ii;eu 5s
c rE iE'E: +f
=:E
rt r=*=E}E i iii Igi€$if ET^i f ;i
=74- is r*'1: ; E.i'E€$i:
1ii:!I
!E ?€, I i !i i.gi;s:iii;.it ;
=i+;f l:
i 3E= :E
r:;i::r:itr3iE
E5!! i! ii, r 5 =_i i. EE:3:..
I'i= F=E.8;; i igI i',i :;'r;!E5: :=
+
=' 1:,C
=*t;
= -
=i,=2
-- i€i;il E E; i::lf ;s,i tSiil:E!E i! :E; !;il
i-
::: - -?< 7t .1.=
1;iE;;;;i IiE i;i ! +* i;; i E;::: 3==. Z?i =i !
_: =:ii g,i!;s$,i -. ae ?5i=:iF iiiE:iE 1,V:€;
- -
-=,i;1€E;i;;i;=5E !:;:1 ?,21r:;:i=* i!E=i:: -.=;==:
s i-E t-!"; -1 l- 7 .= -r I .= -=2 --.7
j=
-- i: :!
=
:
.\:
7
=z;
- - =a29rn
=?
i3
==Z
-- i-i--
==S=.-=i
-a==x::=-=
-,i:: =-
=;=1=i=I:===
=.- = =* =:)Z:===;a=_'=-'_ Z: " I
== = =::_
===
=i-=.-
=
-::-=::
;:=
:;Z =-;
::;
):/--.\eI.= i i =5 . .=EsEilE$1tiEEEiBi
===a=
I'='7:i :'9E!
i
o'c.i? '[;R
'eXb
.-i,''i
J=i
1= -' i'i':,t ::Ei= iE s"E i*E^E i[rE ; iiB$3=
t =E'\E *c-
,.=j
'= ilrE 1;#E[:?*;::
-,= '.
= E,-* e v-y
=i=i
!
?E=, srail6iE=EE.
=';e:.:yi;F :!'a
Z:: -?! €: [,=$sEi'UE EE, ie.
=-'J
1+
a-..,
s:.j E€€3{ I35-iiE
EiiigiiEiiIEEgiI
Is i?g 9B IE{ iiE 1i;
I =!_i:A*i;A E; rsrr 1:;:EE:€E IEEiE'E[]*t
.'i=zYi;es=
: = J.=.:i
:- -! tr c
1
Ii;,ii€
i
,rl i'.5) i
:= := 5E3:! r F!=. A!:iar?E
Js',i 9E i 3 s.s+e[tirnE l:€
::
'. -rl CO':
" P Eni.:: i".E ! E aB E:
:: iu*l1iESEEIitt iE*ii *i, Ir
^b"il
lfliii;*i:
> - / i3fi
-- .r.s
> = tr E:t
=
(
=-i
; ?,-iiSi " ilE.3iE:liiig aE:E i.e:t!E 1g Ei EtE;
= : -
*-=.as G iFl's:*;E$E;,!;g1 gl3.l
"o' I
is ;:;aEgi+i;i
: iEE"l=;55
s
E;xEe
Est;aE3ii;ii trFiiig::sa
gi[5 et,i;t$ [€t;f uez.E$=; 6
:1:
g$E.g€E Eq
i
-:
Z
r; .t_A c c: d !:,j. d u 0ra
-: o YcN.gl!.c:-rf
s,i i,!;i ii=z'!1
i-
+2-;c;::9o!o._<
r.l in*E=..t:'IF.EE>
'X .< V !, ? 7i-=-5 j E ;,5
5 :;
;j o &;,EY Y - ir,s:E
t
g: r sE;E $E:e**nzsi'$
E;
*iigi
E
a rI H o a YP C
U /l.
sg;-fi
^,
;Xz ti-iE:t+BiE;
- Ja 'ii*::I e.F a'l r.E *i=a,a
FS'F Hs =E;!
o=
L" 2t.;r:ESE'aE-A
=E'H6EPi:EEf
Ea; i I ip
iiI
ri
E
S *'iiEBS.r;,[;j
s,tIsx,;s*p
-c
f
Eliig-:9EI }BSEE;[itgi
Y .-(U
=
J
tlJ
!?i
L
!o +{ 9,9.
NL
coo
r'\ co 9a
'i $; lSI,g E;; 1; iEailF;g:
-- rt o- o)
LU ^I 'or
:<iZE
r.r)oE 9 \
N
CE=Q lf -o
<c" (E
-=
=
(E
'- cD t. c(!
r.u-5
1_6U
^
c
O (E-o c .9
Lu.o o- ry
!u
.: o
i ii3 IiiISii :
-O-
-8-
iiiiiiiigi
LU.^ d :!:
f{ <i Eo i +
ro)o
o_
a
JU
co
=, .q.
(!
l!
>d tt;(d
,i= ai ; ri
cO:= C U L;
> -v
LUr(E N E.:A
-:=- r
^!=i l- =;,la= li,if
Y>^
6 O-,N O-
::lf!= iE:-:=
-,^:=
iia
:-:::^:_r:=:
=
:f
==> =
\: TC - @ .4t
1(E0
" l€3r
l93l r >
(o ^i- c(=
,4
l5 | 9-S' e
< a,q
\L.gt ---- -lJ
T\, I
;-9
@
- -\ \;g,r
w 6 A^:
<e.9. @
<}s
M
o S€
_ u.l F.;g
--:. ._\"\,-( in i
=;:+-_ i i.-
z
ffi
O-o
r-l ad
I _ai
\* IEE @ -7=
'N '--..
3€EP
\ L|(d JY
Lld -.;:s
1,E
loo
I
g
-E-l
,ffi N
b
o
$
- d;
4
, tra
p
st >Nc!
o.=:
o
N = F;.=
4 .a'.2 q
H d N:\
- o.-\
E.E EJ
- so o
6 t<
- .2.{i
rO
6
(,
l
E3 b .9 ,, E; E
4 od N
3e -.2cQ
Y
E: ah ,6FAa
z
-
OO
O6
6N
= -='0
q
-<
:Z oXo - 6''E
-.ii
(!i
.o
E
IF
o^
o9
l:
< YEta
,N
< rd:,f
^ o,{-0
9'Etso.o eci 3g
Y *F. c-
-.,! lY o {) =' Y'o (! z.=7a
z il;t=c> ao. . c3d>
N q cr-
UJ rl
zo ", c 5
$ ffiTil= EEffiM
6 d
ts t;0
=e
ao !a o. ii
I
E
x
I=' ;;S i z E i^a.i
i
:'iEEEt
a;ii! s
i i$s
Eii nt
Ip4 +.s
rli
$EsSs
IsgEF;i3;
"5;S{iS€ ;I
qj
QN sY=r 6
I
o.i p o.u
\
,,-: x
'g
J-!
4 .:''l
[€'i'58 g
cdd
:-< 5
; ii ii;iir igEef5;;=s;
E E SX
FJ SJ.cSEk
q.--
<-^iE=ii.;1 rJ
rtE
-'i'r-oE: Fi!;
EIE*3* ;:;5'i€
E=E F
e
^tr
E :.3 { 5 F g'i >
sZ:r iEEcBE
r*=! EE B* e S
i9P,3€: HiE
i:iEi! I5iH€iif rf EiiiiifSf :$i
=: '\J g -'
<F
3'8
{
,q='$;E;
ai '-
il F.c I
.:i Y
q,
F O:.S E.- o
g
c)i:
g's
A!L
v--
,.\t 5
--
i
AL
'v-
Rd)
:=i!nEsl!
.E!<
= .I..E J
EiEiiig=
U,A
+a$ i r: ss;
S AJ tsN
,iE:i
2 i:E;Eii
LviJ
-: e-Z 4
.;E€l ; :i:*g I E; ;q;6i itEq= U-.}'
sv9
!)
$ EE *:$; GJia-
i:v
,-v
c)'N -
=;=:nE;E= =.n-
g HF
!>1,
,U!
lJ Fccc
E iE oE
f,itgE
i
N p y_st
;ii Eli
v.s _.) F
'is )N) il L
t- is
i .ii:.ii F,:g.
: 'I-S,i5I
:=7J;Siua
E5: ;,lE r l;$,iii$ s ils+;${eE'+3i
e:1:3'E
6-=Pfi 9:S:'iE iFI; E;t
I:;8."2:i6'Fr=
ii;;i,ts
j=;*! u's i'i:'*siE
'= 1+
;isaiiEii$IEfiiiii$ [iIE:iE
r= I ,l i3F '&:
? 3'.. ,t :i , t I S S'
== -./ U Ll i .o .S e E = 6: :F;;
=::'i I-:;gF
.E
liEiil
lliii $iiFgg IlglEi
E E i;P 1'
F'is=EiEgiEEIsiii:
i=r=;i:-E s :,r;i:;tE€iiga;E,Ea;iE;€ iiia
1+',i
- - yr= f > EEIE$l* +g
:=il :s-.+€ ,s lii+i'E ?S:: fx-$; g::'LI:,3Ei ;o=i
i;-=3
i3
'i--ar=U-FY
;=1i iE ii
i i i i i= 1*s
i
* r i: E;E it Eiet li lE: eii ,i* ii ir
-:l==Zi=:s Ei::5
Ys ?J= ii::
=<=
i:1 .=,i;S= \'* }9; ?:
!: '=!i:Sj llEIE :{EiFi:
it:'=:
=:;,4==77riis
Iri
:12-:<:, }i
=-== S =i:
=ir=i;ii:a
a7= i=:::: =I :::=)j::i====:= :a,:=-=z=;.;j
::
:.-
*-
c
o
=
o
-c iigEEi:iiE
H a; ?: '; ri
iil !iiiE ;
!
a
-
@
igiiii'si€=
i
C
o
si5ii!ii:?E ei ?i liEt
-q
,.
,' C
C
o
iliAtiiiEEs
: ''r-,i I
I
I
i€i ,gFf BEi
E*EEiiiBE J BiB=;giii :
h
\
u
S,S* '- G ni
!?srl- E
.. !t!'
= . t :,.t :l
: : -i!rl:rl:ij'::l= gS FE5€"s
l<
N
[0 ER€
('
src
qiF ! * E'1
v u t
s {E U- ,Il .- ,=.'u
ssY [f '0''a
HoS adNQ
s,q*
'r jV E q'E 5
.:$
^-i!
l:
se> 568E.3
uL-.jt
is
=
!:[d
a !' -
c
v-17'
a.*i
'ts',-:S e -.) )
*Es ,siE'E PI R
=
s!5
B- I
B_?d
a. c P
.-r.;-.u =
c= ?od =
O'B- s cr F
*,N j
*!:
at 6.;r
.1r.-b.
S!S
osS
q iri
,s'5E.i
:itr=X
!^'-UUvv ; EE
=
u
,E -'.9 ^ X: x
NH
q$^d. iJ}=5.=
1E
*Si-'8 I;-i
SiEa
!::.^ i=-?-*
\< \ :- \ Z-
-
;'I'**=EliiiiiigIiigliigiigggglggi
ur==Zi
E'?
q$ I l*iEgt;
=liI:r
='il iriiiiE g:i=iEEi'I
ilfii[iliiEi gEiiil il El*l
iir iiE; ilEgiEgigE Eiri
:3ig{ gB$$
l;iiEEi l; r E i 1,i; ii si;i;liilaaEigi
ggI giiggiil gliigiii
iiiitI li iil iiiiiglaEiE
u
2
-^
l6
EE
:<6
<P
z=
ri a,$[E,tt$:gi;,$ cHsga,
Ns
F
-\
I
F^
+'.J
<6
E
-_J
-'
a-
I
I
iiiI$EEgiiFiiI$Eigif$$If
r!:
=
-
a;$ $srg;ig5g:
frip
<E
F^
;i
3is iE *E . Eri= iiIiJII EEBii
t!-
o
Ei
:8
qii;g;gggigs55fgggg$lfi
!'5'i
;:g'iggEiigFiEii.Iii[giiEEBEiii
; r+ ,3'gE
d
I
97E:
*si i*El
='=
!;s Efis
i 3E s I e;
i
tl1 IBtIEiggEiEiggiEEiI
,=:i :i,fj E
i
liIgEiE! ;I
:;;E3lii*:*Fpx=sl;i,$Ei{ ,lFiafS,i;ig
:i!.E IE!iliiiiiiiiiiggil
: EEi siiEi $i
S E' €& i
=
s *! ! si
=
ss iiiEiiig= .r
\
.i
,!
"0
N
o.
;
L
'u
p
!,
!
o
5!
N
C
i^
=
t:
.=<
\-;^
\:
!=
:=
ai
t- i it
i-
I
f
I ;ilat g .gs
$sgEs
:=iIE€
r'?E'q S,:s,$i$$
=*ilHo:= 'd
: +ig Ei BiiisEsE
;ii i;j s$,si $# $$ e.*$r-.:
i::i;:
i€:I'
:.:
,
\
Iri
,=i: 1i t$t.ilEsr
s S S.l F (S,$
==a"=_ji,!
:=E
E€; i i*l lti
iiii'! :u$xsSgi
i==i;( ii$,ss:SS
a^ { !=
.-.r
: s s
-! ,'I i S .:3'FE,,ioo:,h
C\t,di<-.*
=^-i:r.i
*$
q)
Ei ,Fss,xE; $[E.$x'3
^i' :5
Es
IS3isi $gEts*
Hsn*gE iorii?
!:
Ee frq6';E€ $.qEI'f:
CJ
Ra
air
qb ;S:o"& s-E.'ilEHq
i€
c+
I'lt
\i P
qE
E;iit,g F;igE;
hy
\.J
EH;{E€ €!;E:i
\o
^:%
$Y $; 3i:S=r#i ,^EeS:
xp
US
ei<
;H E:iEf,E d{YifiS
3''A 3'fqi:tr S-EtU!E
'Ua
SE ;E Et$FEE ?a'IE,i:
\\,
,\
x-u
r$ i#lig ss,iESS
-r!
!
!A<
.sr 9[.HE,fEi'E ::30,cE
{<
BFi
VU
E3$iE-EilgT i:[;EEi
d,*
s 'F^
i'lgiiiate*f ii Egl'
A< .ts [E$ dB:iE$ :EgE$
N
\
:
\\
;. -<'i
+
'=E =*g,s!::1-u
>-.:iE_F'U;
=
,i 9:EE:,3';.H
;=
=i. i:
ri i s s: 1i i*
=iEE HiJS
=: +=i.=F;;;
.ii,33 Eil qE,ii sE
l==2=-^'-tr-d'=
r
va-t!J...F--4
't a) ia L ,
.'.-E -3
):,ij.-
^ - f a)F'rJ'-tr!
^ = 5 cU.-r..
-
- b
=.' a i.:< 9.i 5
- L'= !'5 j >'-'^ U
+r;l;;siIESq'3c *
= i:'! = i'l = t
-
v. =l2p =.+'n - l9 g
=ta>*E'E.,-V=AES
.-:.='=-CnEX:iO
r.; lr 13.6 o=
i c.= i
i:Z i = *lui
i=.-^'t-s-L*^- -A^-^?i-
'-
-'J.\ r i i
-
1;'=
^ :LJ i>V)
-
1 -,3'5 ? 'r.1,E n
-= =
; / --Y L\U':.- E
:a
a1=,<z i - ' = - V ^ > '-
=n5.^i#j3jq:i
i==7Y='io.:'E;:F
J-
=i:i,:'! 53E
\ v
=i:;
v
- l' .a ^ 3 v f a - -
l'i=-i3aiZ+lld,
='=
i7a ===.: 5
=!t
:=;=ii!EIEEIFIiii
si:.3
!,!I*9 l
;
1 -iiE 'oic.+'.*FL
sgiEFiE6$}iiFiEEi
= F;€; 5F;,E:Ei=!=3 *:i*;irEa€ ir;l:iriE
',-'ii:;
;.,E*,bi i;g$iEIi
i s;$
sf,E;;Eg3'i:li*;; iigisEiig$iE$E!$;
j;;: st lStt i g5: [Ef
='1
*!s$r:€
, ii,; s +E i: *EEiii:i g AI IEiBiiE i
==!5gq *fiig!feusr$H:Eis
ziii Fl= EAr: igr i i: ; i,S.e-r-
XS S-; yop.g:r E = l
;€ i:E:r!g.$;*lE;i j
€€:: 5 +; :; n € E i i iE
i:;lilgiEiii:Eii:E,
:: iE e.=;al*='ES!EE i!:
B
"st
\J ;,Is; *E5:€i Ei $;i; $;
E
o
+.J
)N rstIHiri 3 $tr$gtE:
3:,$Eii'gi I ig* i iI Ei .U
\ F s rE e! t,I 5$i.H r$ti i
\
iN
\
f i1€ HE.f
oG!"'!!r':.:'e.;=id'sgsguH'E
; iig!:i$Ei; i$c3E 55grial€is=s'g
=i;
'-Eh $l
31i
;:5 g P-{
-'a
;1:
t-=
,"a-L
=.,1.>'o
:i't! P :F.E
5rF:iE;itIE;*#ri!
+ilsIgEfiEEi:ilii;
iu'sE"=ssB'F=E
Ei.=.a.= tr.E
If:;:iEEtiS!$:;l*Ei =
,iBil f$iEi ggs .f
p= 35-g S:.U t
I1?i S- :;:
:::'i
-=ii NR =;'iiili*si:gi3g
(tglE.iE:=E
s 3 :i;E
i,z, Es i aa;,l3,a;r aig
EiEEg}giB{:li
5tiEtE g:i5
ii$i 5;rEi
;ai! i.i
p,R F; i!ilgE's*i:E;:'ifis i[; i3*i;::
r):E;::sEEs;
=;;i
t>
i:
111; S'i{.* Si?Ig!
=: aa=i
ii=i:'i:=i!i:iZ =:.7'=
==--
li"-=- E :;; iI
>_ ? ^= a-- | =.Ji._1
=:= =+;
Ei
ifrE! ;[,'li:i*':
,N
C\
\
\i
N COA n I al
"Eq
-^u .E E'5!-v P
;))-)-
I
Cl>u: - !J\1!eiJri
P_L
AJ! ;( N .i B'o -o
.*tVVd)
i) 6 L!^'ts^F
.i*- x v!*<
'N o'l iN o .aJ a, ci ^'=
^^ > ';-
wa_ .c 6.., o,g€
C-Y - ::
.\
L'-
!2 't al
-v-(q
HNUi v)r^-A >'n
rrvFt ^!Jv
F--.! Q U)
5-V t q
-]
!H-*<
xnU.r
Y.r
^
H.:._
- rr '35.o
.; 9bH
F L. ,rs u:
(/)JQc AU ",
I$ *:3E:
*i-,4^4 v,\
A ! U F
^{ v:Av*
.r * U ! .i *t^.i
i !
$Sr rV-!r
HIUIJUdJ
i'-:lL'A L'F
iI:i=q E"S]E
;-rFa.!Ai
U^PW
ula!!
[i!
s o E 9'H
r-r i- t,t
,3_E-.gUq,=
* yl SJ
s
\U ilu,u'=
-' d'4 su:-.-vs iE
S' j
)
4k",
rE*-.
A EE gEf
..LF
eEE
t .J F V .t U)= O H:=
^'=,:.1", n-
*rv
-
t* N
LJ
X
.<!.r
rr -trU)
ii e-
ol=a) r)o
d
v
EAg:.Vr
.Hv_r]^'\Y
nL9
--.i49ts
v!!-'*a
A.-- 'el
L ts+ c3 CJ )N EI^';-E=
"A o V^O*''Y \ru--
s.ii ! ( x
S >is.d"^ -9)
o
\)
vi-s)v.-
v!'.'.--J-
3 =:5:=
-:
vxPb
S^*Vr
)
\
O
rr,--v*-
a^Z:.!=
- r v ;, t
-
i i ; EF;a i ij:: i;
ii-=z:
ei;ii*ggt
iiiiiEiE gBI i511giil g3gii
iiEBI
i?E3i [$ BE IiI lE:iE
i= i'i'iE
ils-
+iiErrEFE€EfE'!
ii;'H:= iEi I
iii3a5;s;$g iEt$EE iiaE
g5gi!E
:i [E
iflt IgEi
aaraee!
= iiea
1
a iEBE
r€;
; e';3: i: EBE$iiigEiiiii giaEgI
ir-;=iiF.a€u::E EiiiIEgfi:EE
=:zz
i') ,3 3- E :i?:'iBiEEiEiEi
i
sE :;+Ei:i;;iEi+i
.E-
i,i;3ii:;ErlEiEEc€ttr$E3 ig $f
;ei+gi iiggiil
rsaj iIIiiiiigi
?5h =r=
:E '=: :*,liiitiiiiiiEliilEi,
ii
=,=
&i E
ii ;;oi5i
.= s iEiigl;IiliigiiEi
rF;
i
= =
a}61iff
3 a * iEg iasE EIEiEillgEiE*
xI EIE€E ;iE
,ig=
Bii$titgE!E}giFi
BEI
=
q
q
s hEgHfE gi*E+i
E;i$€iB:x;
N p:*.i*
i<
:E!t
g silfii i:i;:E:E:i
t,f
i/
I E?;;;rr,ii,IEEiEfiEi
E=l{[!ri
rs * is*i;s
iiN Ei}Ei
'N
iffiI Eiiiiiii:
;E iEiiai;Ef€!Ei:
il.l;
i; :ii+gsXssg;i::: i,
IE
gEE
EE
gE=Ei:I€ :i
ii a
Eis EiE fig $[f i:iiaEg?a isiiii:i?3I
1i',,i.ii!
=1ii laE5ii ffil iE.liii
'i;iiigliiiiiiiIiiggiiiiiiiiiiiiiii
-
i : ;Ei e;
;2,1; I 11 i| i; ifl[gii
r*!Ei3i?is!*
zzr? ;E;;ir
i :::;; *is* r 3!aiEg =qrE
==ii*,
EiIi liE:t i;!€,ifliiti sE iE
= a=';3 i.1i$:iii$!Ei EE€E iiiiEEi iHIil ii EiiiE
i ;;;'=!i:fiEiElii'sigI
=
i=l+;i,13|}
; =E 3 ;iiS ii i}Ii*;i:l:i!ii??EEE iii$ii
S
::
E
1; E;:
::
in
:?i as i'Eliliti ii ffii$est ii
ah
+r
t\
*rEei;1sH ;i3s$Ei IEEsE.*ei:"8-dEE pxE*
ii i
i
i:E?E€g3 Elcf?HE IiB]#',f=.tEI$*i
j-= -'Q:
;[*flii
:*t='f-Ju'.\ :M3 l3': €ti,EE;aa:E-y':I
Ef.;8.i.$ei ='Ia'IE^.,-=,Fi'!.i'n9.1
EI;:
EliE
*Euf
:; = .18*i;i
EE i'rt?:q iiiiEg}I;
:l
t :S"
J
?i
:= 5q'Fi1+Ci
,- J; l'i
l
$liig Ei;i
+isE[E: ib=,rE:;!,Ei*:EFE i!;?
= .a';ti
;z € i3'
:i:=i
iiiii;;'
s;;:$1E
Etast si uliiiigg$llfi
i$ii!;;3X +ii
ilzr.i=",9E:Eii,iir,iq€ ii
=ZlEi:
.tt!-<.j
*l
s: iE,i;
iE Aar i:
!: i
r*;E$ i1|;
iri:
+!a5,s = [gii: ':Ellii;;g];Eg 3 IEi;
=;:;s! i
zi i
z)irr=i
i=
=
i == izi*i1;iIg:51i::E;i
.-E,,-I ==:Ei:igs:E
::- E.i:i;
^: a'ilE, r ii zZ;:ni
i=i-:z;-tr =i=;I=- ':ieI-7=--1-i11ai;
== ===?.42?? =E;
=
iix,i
S .====
=
iii i
v
iili
:I: I i ;irt3SEiEr;
.;ii, iiE:.$!;E;53
I
a
t{
i
i= E s= o fr::- g
=ri;
O)
= = q
:ilirili
-.=-:
t.2
E*iellEiE I
tr
E.::'E'=O
r-v o-v.r C
p
C.=- -iO.X
_
C
s
.F
ij,ri;;;E
== =
EE e Eg
; E *.:
'EeIT
ii :=.;=i!ie€+B,E
j
::
!
=:a=s?ETe[gE::fiII
:?j2:r5fE;e:+:[ic;
uI
=':.:= o
: i: 1i i;s:ia;ffiri $
i
aiE
)N
I [:
.N
'1'=i,3 Et F: s E s:
: ii: !:,E€IE
t
I
r
=; *E i$i E ft
.o N,
BS
}.U
<H
\:
Eh
t\
i giil=$fiEi
IE
=;
ii
ii
;E
&5i
iiIffIIiEF;liIBiElEiiiI
I Br
*€ E6l
:i'i: =H =sl
r i:iEi{E
l$EE $EEi[i$iFEii
iEIE EiiliEEBiE
;iti E;i gr
1;xt iiiiigiiEiiigiEiigi iffiigIiEi
E
''liii iigEs*:,l,i ti.;
7sz t=:E!
i
-x ?8i;: E
E$-i:3:iiilii
z{,i E gi
i i iiEii B
E
s
iil i gg g iii i i
;l:=iiEEggs:€ E i i Ei Ei i i E E i
gt -IIEEI
i. iIii;gii
E,s i,
iEIii e;: i aI aEg: EgE 1: r
i,i i rE gg
i;!e€ iigliiiiggigi: ie ;n li
*itl!iEri tt€* ti itrr, = Ei iii€gr : IElEgi IIgg
gEiiiIBiEEgEiEE:igEEiiEEEil!ii
S i;;iilgigii
: iiE Ee!{fiii€
S i 3:: i +€ iEi iEi;;X;yr F Eti $r g ! i:* sE1+5
;,,ii!iEBii
r :-F3; iEEiliig!
i
:E\_
Lt^
-i7-
ag EiEiEEiBEEiEEiiiEi i
^
: S i:=i,F#eeil:i
i EE;iil1:ii+
$ $i i: * !r Ieex
s i9:Egifl:ieE
* riE i,;tIe iEe
*1iiffi
r3ry:"{e,. :Yq
Tr.*t*
i$. ,[;;EII!;tfi
iiEiqit:,iqE
r: :;
*! ;,riEe'lc:5E=
'tr
ai,i€i.Eg! i
F*S+X
E
*
*Fx
**& tI
i5 !=€ii q: t; is:
E:s:
ii-u ,,:
:F I itf
E ti!t
;iiin
ss t rEisiE: ;i i
'-
=r a+4:d*r***&.,
't?:{+€ t
S,
=
i:*EiE=€; irE ?
.g d S .qS a.l -? = i di
i
*rt**-*:.q'., 5
'{, - *#C€i6€+S6,,,
HI;Ett;Hes,s :i
':;,,',,,,.:" .'1t.
C.f +
* g:iisB$ltiE: i
S *3-:8.:S:E0i,ss'i
s EitsqEs!rr;s:
i IifrR:qg5fsi=;
! i: E E{i*E'l E E +g
S
St.r
'5
3'0*'i
3:r { c='=iu i
!
+
f .i.:=.= (
U)U-I U . li.'
i -. I = E g ii.F *! 2x'F.-:
q.i
- -.*'-!Y
!:
! *.r.:
3,I
: H
*E;:!;E*:=€
e
.g =H
c
*.c'6 ';'
L j o'ts Y
F
X.-F
S
3r
a;g':,p6'r :
>()JEv*'-
u -
)-'=='=(/)
=.-!
>
:=q'EE; X
iii
E
'f
' (E !r
.t.-tgv*
e- lld ^'"i H
;?,:2 O,I Q 1
H ai a
u)
iiiigfieii Ei$BE iufil;
T S EE.*E
: E 3 LgB g?i?EiE giI iigI iE
iBi iiEE
-L-V-v
5 l 5'S' .s
-S qE,H=:
+,! a: i! gt
E
x x * F's:
3 ? I s i *€ I i
;iiiiiEiiiiii
N 'Fc.;:>{:
\e g . I \Y .! r )
!
E-;5d'QE
^vC<lw
E.1;-vjt g g3iiFiiE
g! >:;.Eii!
v:-dv,
'qi^<FAH J
,A-
r gi'iEIi
r
r;i,f i
: $€5F€ll{,$E:
glp',4*i*io-il
sf rilt i:;gEuif sgi
=,s,*sd
;g; ai[ €e!EE,iE inEg iEgEg$Ei!iEiii
E3'sEiiBBEiEiitIIi ie 5 ; !
i:; I3,z {;; I5iil:
a l: i a
=if:^0; E
D
:giEEiEfi iBEEE
q)
\t
a)
"q
)u
a
II e ;[l BE iel *: i
q)
\)
:;EilEiEigI Ei:=s,i,$H
"sa
k
cs
d !isg ir r i€ E ri +i
'S. 5!6e
N .i'u:=
{(E-;
S
NU-*
'r: 8.AY
g c.a
{:Lr
>q F di:
O.=ul\,
vi
b-
^JAr
*t (
S
Lvd
N
li
Hi
lJ 6)
*J6aJ,
qToln
O o)=r.-
S '-X rr
:-ro-H
.x. ir di
AF-
a
s^'-E io7
S I H r,
:J F 6*
X
ri
=E.F
V.^
*4'acdx
-
!--H
icY
JLiPn
:L-
Ne
ss
rLY
.'r.i^
.o.-r.E
V.r U
7.:.!r
HS
*(L:-'^
ric..,'
qr ii :=.y tr
TY
i \l
E.?
U)./
E
t^
.s.$
sL.r6.=
A' U
E5 t
*<S
Y\ J \J
e9
j-
E
NvL.-
I S t-'-
,,\r!
.g
E 9"
1t
i
-=
t^.
\?
.!\
-
s E i$i;giiiili;;l giiggigg;iigiii3Iiigi
E
Z s s. = i,
€e E:
=
1
;
E :':gigi ffii Eiii.iigilu5!Eiil
i IE"
' ;:€r
=r- ;,i 5 E fiE i : iEI iiii,ii i lEs siiIiiigiiiiigiii
i ri ; ie;!l};x tn'st;a;
€ s=E e HE=gl et
-s A s*
i:I'.:&.s S N
P
s.O S.'i
S F,T E
:Sss
sStfrr
: jd s t
-e^UE
\.$S$NS
q -.s \- 'uN\-
t s I6Q
,s.s
\'iIeA
s*r.
Sal-G!
.S E N
i'X { i*
st
NSsi i
L-\v
!s^^'-
A I UX
$i{- F
-Ns'*p=
t :sN!;Iz
'1
E€;Oi
i'IS;
'dVG^.E
xis
^TN\N-
t
s;xE:
.:--{( S
t'$
\ \'\N\
s'-B s'
.:
i\ !
:- N
:
f .=-?=.sjErEp€?*
i: p,.<,Ei:g
t-?-v
E-iie -s x-
' *,::€
iir lif €:,gf
';,;i:S*-oE=":i;
'*
EEo
is
t F
o-:i u: P'5c! E i.IP
N < 5- U _v
N
it
^ =
=.-'=--f--r'-=
=lij$[f;=E#ql,
:a75?EEEr&st
I , * 1E S .s;5 E
"
;:iiEiEi:Ei3
2 f ! E.{ r-'C
\ '1.= - '-
i.-
=
> 13 5 ri
""* -5
5; F *c
:"^- 7>.!^ F r SDi = E!.!
-;r\ = Y o N tl==
ir'-.-tr:='7Xq=
S
q
ca
i L L u B \'l
i'rE.u'=s i=i::
- -
= i. *.i
IV*
: = rf,.s tr
t1r<
:3 ) ';s3f+'t6:*;'5
C +c F l-(>.*
- <= i :c -
i- = o.zii$Xlni
__- ,3
=='i=?'"YeX!lH
,r;::;i:
-
='=::
c.. s iE.H
i! A d3'
=,== E! i E EE'Sg F!
z 3x;'i^-'o'F-i = i r.:
i.i i- ;qr g:
iiz= * t ,i
'i=,=i! Eft[I,ir![E iig,lE i [gEE
1=;iE
=rii $iiiiiEEiitEiiiliiiiiiii:i litiiE
r ;sE
' i ilii;;!1i;{E
i=; i{ figiggi;:ri: !i }1i3
iii ii'
::? Blijiiiiiliiiiiiiiliiiiiiiiiigi it
; ii scil
iiii
EiigEii ii
: ii, iEiiiiiiiEiiis iiiiL liii E:E E
6
-
k [;E :ilr* €E.[
- ;;E;i$E +iB
i irii!;E €i=
I si; rat ;;e
E^ €'Tst.EE*
g
$ri
=
slsisirisiii
iilE i3$s"}
E:E$[Ei lif
+; ;{3
I gFi!i,r *3i
i s $gi as s i*i
r En fi'$56r=
zili iili
iiiii ii iEi:l irsEI r: a' ii$fl
i*=i:iE;t s"Ei i*gt
=EBEg;
i i!giiglglli! il
i iqe; i;iEgEI
XiEIiEE,=!= Eii$I EE
=:t:1tifi
:i i iiiiiiii liiEB;ll Eillt iliEE1IE1SE1
;g
1:T1;E E
iiE}
gEiE
$Et B iigi i iigi
;i:r I+: r= : E a' eEt EIiiE 3*e:
=ai
s!i
ii
giaE
iEiiii
giitl= ii
:
=!FE Rs.al IiBEEIeI,B} li
ai.li li
: Ei;i{F
; ; st +; ; il3lliilBaii
=ii j
Eii}A E!iiiiiEi{il,!E
=iEE[Eg:;iEligErtgl*IeEi;,*E[!E$E*iiE
R
s
f€ gilgF
siEs$EfgEt $Ei iEi
=t_
:iEfE:'E€;[:il ;s!;; &il
f, 5.i.= C.
= = : :'. ^_Y
= =
):
\(J
* ii
=ziiji}Egifi'ii E gqsES
i$i EEE ri6; E [Ess $ Bi
E
gg€ E isE't,':gii E f;E
z=:zi::s*t?!ei lg e0
gigggt:ii;:asai:[i$
:=,i:SrFii; 5 as€ i
gi$i
$!!
>(,)
;
;
N
l-
iiiiiisiliFiiig
1,'i;iiis:ii*fH{' F igEiiff
;== i'** *i;t
= =- > -'fi -'-.r -'U v-
e,)
.:(
N
(]
E[iig$EI iiisliii
a: itg
= a
$ggii.ir
:====i:3--a3a..:c I lsE.i€ 5iE
t-^^A-Jt.-
tl)
$E 3fl{ii ii
=-;;Ea=iBE:Eg!FE
-i e i F,g B*tiEi'i?€;E#E;it€ Ei
i
==
gltiiigiigiiilgg :la
E;:; i-iliiilig
z;.ar33i;igEfi; ie,
E;i ;a::;i:;eE;E!i,a[i
i ;,*
=;=:Is
Eiiil iigi iiglg il:ii!i$rsu+;
:it= glii
i5
;liiisiigi5iggEE; i*;,Ei1sefi3iiEEi;ii
llliEisiiiiE giEIEi
iIi 3i :$ iErEgI lEiiiEi E
iitggligtErgi; glE*igiriiggigiii
Iii s rii
S
*€E **ts,E38g.fld
f=Eliili3i; rEt
J r-9 |
a E g:
iisE'F xE $.g
ff
r-
ss ;fs!;*sns.j+Eia
g:1q{,rry:s'p
i: -
i
s rr i i{ri=iEE aii
F=$l h,l
i EgE [E iEB}FE if E
Sil
\i
\l{i
aa
l\r\ 4(
dI
\:r.
*! i,E it:aE;: ,iEi€
5'""" 1< L
s €iEtf E$E}igEiE
I 3;Eal'E:EEeSrsi
s gE€E=EE!6iEiir
I$iIBiFiEiiB$ii}
z_\_/,--
$ f$:; F
o.
x {li. a q
i$EEgig$gE
e
t iiilfugF *issr *r
F il', - 7,,",,,,, tiIliiEiEEg$gi[i
€ I€3591?ui;==x:as
$EEE5i!E;iiEFSBS
IEtiEEiBEgEg*E${
\N
\:'N
.
!N
y * 1;i
ati s.i :s 1E E 15E :i st -9:
i i€
ri€f;E:siiii;IisFisisi=EgEIggI$g€iE$E
E=
3 :; i i ;E:t *€=€:
:Eqr iis::
E
iI!ilEi
EI
€t ra:E;i;$i i
Se =:tiE;;t,t= l EEi1slEf iiiEii!F:iigiB;ii:i
=;:3;
!-.=J<->I-.
s'I! *x
L-,Ec I E &8 8E
i=-i-1
-LFl^--9st
Xl:= *I
3=
'- - E E.E 5b3:
a . Oil'= U
I;
.S:
>-=9 :os
-E(f.
'-'=.-
:U.a."i [
l--Fo;-
3
N.FP
3t!E
r I()
:i,98
'=aa'rEF F E (6
SB
sd.
'- ,N \!)
iE
- -i! g
l.=i;€\" ^ LS L
S"s
'ti ii'F-;,3-I€ ut
;;-.:ssE5.a
i 9E f .-
:s
'\?
J.'.,
iir.,> 3,;-st8 3 nt
;:::EaE:
*r J
^ \. = CJ. !_
'HI
',=i.EFE:i
= ) id; 9r v
:I
II
S:
:;ziEiE: ^- r,
Ss
$ A
,*5-iEgi
-
^--A'V\'-.-Sv
tE
i:::=P *5lo \:R
ug;SiElaE $.;F
- - 7 C.X=E X\ {k{
8. IX s &'E-9'1 $SE
N
c\
N
E;EEgiEiEg$i grii*{Egii
lsEsiE$i
giiiiEiirI
iI EIIEiEiliE$glEiIBi
i.
3 ii;!E! i'*'ii *iE
EgiEE:iriE il EIl
-
gIEigg
'A
iii;iI IEt€ggEEsgiEgt:iii
i;;:rr;iiEtE ;iiiif ifi!i iiEiiE i
-r
-a
i=!BB
aiii [E* I li; i:i ir; iE!
=
k"
=itsir
$r.i VF
NdA
h::v
SNi
S
^r
q.H
t
^
x\eL
'dF9
-i-
'\ F.l
N'al'
sN io
Xo
*ti
sA-
o0
!u!
Lt;
o-A
R^ l.i Y
Fq
SB "cv
SE
v-
sX
U*
'i!a
\A'
-.!\
lJv
:F- :) :
^r.=uN
,f,i'R e
sE g oq:,
d\ 'Xc-ri
-\ v i )
n * c i-Y
X*-P^
A-.se ^ .r Y
Sr
E%
H 5=
-dU
'-o.:.
(J'e 7 - .-
e^-,s)g
S E ,3 cE
.<.
-l{es .9E o
E u,.:
th^-L
'-Y9eL
USJ
ti'Sb
'\
.qE,Y
Li
,u .- - J
B.S O,Y !
4:.#,. i€j$ti,'.*r ,6.3AS.-Jl
'E
='a
N
E
:(
:a ds'r''t'
: H s -oE:=N
E#tsE€F5eE;ts€tse.
F o a E ;ii E I.I H c
c,R 0 tr:I-E
;EzE c,.r
Fs'= E I
.<
:e*e E*E$6[[$:i{rtg$E
g g'i* i seY 3E ;t:'5 f i *gu
H
E: i:
IE$lg:iiB
S E I'a*
i}I$i
N
$E
8'==.Ef
= "3995 3
iEE
irE
!t +iaEt -*!ql IEgIEi?1i1gi
i iiligEEiiiiis iii!iliEEii:
',,iiE
iiEBiiE?EiIBiitlil
i. s E'$i
s:;.
iiiEB[I $iii:ilBii iba* lElit
;ii*$E
= iaiigiEiIiigiiEEiBiliiEii
:: i'l
:_
sEEEiEgBEigiE
E=,1
ii
-:
.=o," co'
-\
f 1EE€rt
i.''iqiEiiBiiiii
iE:;E E
iEiiiiiiIiii
i:E+::iii; iEi: an iE !;
iiligii iii
i liiEiglgiiiitil
iV;T;E --I
i; :i ii iiigi ii:sigE iit lli* Eii
i: iii,; ,ErEi
ItEZi iitrgE!: $eiiiii*ililiiigiigiigii
i:zi
= E Eii€gs*xEii I53i
aliii!EE;iE sui; E'i;
! H: IE3gEEEEEE
,
= g$[$$}ii}i;€Esi
E;
ri '55t 'iia* Iiiili}g; tcsl.
=
i i sE?iiEiEililliiEaii;;=;
: -
i i+ $ijal;iilial;tl*:;iiI{Ag[I[[!gg}[{![}|1
iEr
t\
iE=EtE+EE E€gsE E'si E
:8
\:\
;i==z;a=ii;ei
=====ii;E!
==,E = ==2
3==2==ii ig= i==z=;1i7=1:; ^-7 |i,_:=a; i=3;
ia -,r,li;:
===
=
*=
= t==i=:==
.f ,a
Eip
f, E'^E *ts^p-H'il2
r-q---.?E
i* *€e
a'? de3
s'i'R=3tr-E
>q'i.i5,1
3. 5er EiqE*-:r
;E
::- EEi
o.roC ;€;Eise
BrtsliiES
'-r
;i! xs!
iEa ;EI
'i 7 U:5
Fe;iE:g
g:E=,EEE
:at *iq 1Ei:i;s
Afg i,a8
N =.- : :!ara$E
o-c.=.6 = c
(/)
ziI i=; sE.i-QE::"
3;a ErI
x! +>S *i,;=)Ei
Estg:S-o"
: a
=, c-
tse!
=.- U
-='- ii CF
:E-A!isi
c.r*..Y
==_ * E ac E;S.<
)E tEE N S5'E[iP c..r
;'S E EBAEn€:
ui
:€
=E x,33* S i,i1E1.i;.
E;gt \ElgigFE
i
':
:.E I #*;$gEllE:!,.
AA N .r, (d o -i -.:'c rn cJ
<
$i e Eg${iEsqEt:i
i5 : EsfI;*;sEEEi
sq E :frs!tEEIH$
$t g s63s: iiE E,$€ e
g: s EtE'qtESF;3;;
Ig E iE+,$s::;:tii
is E E:EixI*5il;r
Es f f"$iig;r:i;!i
$$ ss [i +g EE E: Ei? i
itari i; si si2,+;
BiEeI
iri ?i=:SiE::=i=:=
;:===Z<;,1
::.= =t
i.= i:.e =I==a==-'=z
;;L*
;IEEE: J
g ?i,-r
iEt*ira: aii!'i,gBg!gElEgB1g gili qi
i:ii=iiiiE;t1 eE :l,i i:ri:,iE
:,!EE:=!i;u,i
; : s ?-i;li-i ii iEii E;irr,+Ei$i ![?? ;i! E i[
= E€'E:
?
=,2;;; s Ex; E;q lE!
E
i s: B;r
iliEsiiillii
iF=.iiEil i;;g ; ?
=gi
i:; .1':!
;:?,yEsEieiiii: Sil;i:iE $iit!;;iIluiE Ei i:
; +i iE f i?i,n : iEr i;,ii Ii i: llr:i iEE iE iE
: ;:ii;
=ri*
E
s :;1,ililiiiirEii
i;:;si
i:
111iiiii iiiiiigiiiii lii
'I
Eil,i Et.il3i$5
o $$ i$i$i6iggi Eis
F{
i$Ii ; i;t E;ia- E$ ;rfling, i;q€ E i
o .O
H
Q R{
\
f.l H
F4
:. H trI
oz
z F4
>a
lJ{
)
a
ilEiiiBEEE!ililigiilI i liiEEiiil*
iiiiiiiliiil}iiiiiilE iiiiiiiiiii
ii ?i:iigiEgilgIg!alEiig tilEggigEEg
-= =:i:li
i iiiE iatiiiiliililiiiiggiiil:iliEi
E
,- -;
,\trukIut'e' stutlrit|t$nlit:t' Jrrrrr.fno I re4to,ttlo: nmn? I ptcfi
Iit rrumd IIruwtrl /
islamskirn zcnrt.i:r111 ili lrrdiii. lnclijskt' t'ctt' strtjcStcl'tc Lr jtr:i.rtoj
Italiji za vrijcmc clrug<lg svjctskog ritta zitn()sc sc njihtlvittr btlgltt-
swom; zamislitc, ima stolica u svim kucama! [lask<1s jc i maramica'
Era:zmoto objasnjavau svojoj Ugladenosrl: >Uscknjivati sc u kapu
ili u rukav svojstveno je scljacima; o ruku ili o lakat, slastidarima;
brisati .ro, ..rko-, a ako je odmah potom prinosi5 haljini, nije
mnogo uljudnija stvar. Ali ako hvatas izludine iz nosa maramicom
odwlia;oii se ocl wlih ljudi, to je pristojna stvar<<2. Rasko5 su i
narande u Engleskoj, jos u wijcme stuarta; one se javljaju oko
BoLi1a;kao diagocjenost, duvaju se sve do tra1mja ili svibnja. A da
ne govorimo o odjeii koja je neiscrpno poglavlje!
Tako raskos pokazuje brojna lica, prema razdobliima, zem-
ljama ili civilizacijama koje su u pitanju. Jedino Sto se, naprotiv,
uopie ne mijenja, to je drustvena komediiabez podetka i kraja u
kojoj je ona ulog i tcma, prizor za sociologe, psihoanalitidare,
ekonomiste, povjesnidare. Povlasteni i promatradi, to jest masa
koja ih glecla,hoiaju se usklacliti u stanovitom sporazumu. Raskos
nije sario rijetkost, tastina, ona je uspjeh, drustvena opdinjenost,
r# toli jcdnog dana ostvaruju i siromasi, pri demu ona gubi sav
pisao:
srrol netaaasnji sjaj. Jedan jc lijednik-poviesnidar nedarmo
>Kad nakon c7ugar."-"rro, rijetka i dugo teliena hrana napokon
dode na dohvaim asa, proizlazinaglo poveianje potrosnje. Reklo
bi se da je to prava ekiplozija dugo potiskivana apettta. Jednom
vulgarizirar^ (., dvosffukom smislu izraza: >gubitak prvenstva(< i
>Siicnje<) ,ta(e hrana brzoizgubiti svoju privladnost (...) i pojavit
6e se stanovita zasiienost<3. Bogati su tako osucleni da pripreme
buduii Zivot siromasnih. Napokon, to je i njihovo opravdanje: oni
isku$avaju uzitke kojih ic se, nekad prije, nekad kasnije, domoii
masa.
U tim igrama postoji obilje nistamosti, uobrazenosti, hirova.
>Kod engles=kih auiora XVIII. stoljeia nalazimo pretjerane pohvale
kornjadinoj juhi: ukusna ie i nezamjenljiva protiv slabosti i iscrp-
ljenosti, ona otvara apetit. Nema svedane vedere (lo uzoru na
banket Lorda graclonadelnika Lond ona) bez kornjadine juhea<<. -
Da ne napustimo London, ponudimo sebi jedan roast mutton
stuffed uitb oystet s. Ekonomidna ekstravagancija: Spanjolska sre-
brnim novcem plahvlasulje koiezanju proizvode zemlje sjevera.
>Ali Sto mi tu mizemo?o konstatira Ustarii l7l75.Spanjolci u istom
/trr.rtn.i uanrcciiartskog bcntketa: detalj Suadbe u Kani P. Veronesecr.,
trenutku kupuju vjernost nekolicine Seika sjeverne A{rike za crni I 56.1. ( l;o t<t Glrm ulort)
brazilski clu^han. A ako jc vjcrovati Laffemasu, savjetniku Hcnrika
lt)0 191
I ht"ru t ru I I ln t tt t I cl /'\ I t' rt I't I t t,' t I \ I At, t I t I s rl I I t't' ,t,r5rt; ItfttfaF I lrl('(l
lV, rtrp6gi li;irrrttrrzi, l<oii st'u l()nl('ln()tltl tts;rot't'tliti s tlivlilrt'itttlt, it'tlttottt rlt'uilvtt liojt' it' n('unroljivo ogr';rrrir't.rrr) u sv()pr l.ilsts.
llt'ztrvit'ltrittt lrt':tttilt'liirtt;t nrslioiiinlt'zirrilt krctrtivrrih rrroguirrosti,
>primaju tl'icc i tudnu rttlru tt zlttttictru zit svrljit lllitglt('.,.
;rrrrcrit'lii lriolog 'l'lr. l)ollzlurnsky otlgovrrr:r: ,St,r sc nrcnc titc,
lsto tako, lnd<>kina i Indtlnczij:r Salju z.lirtni prafi, zltdinc,
rrt'sl;rrr:rl< tlrtritvcrrilr orgrrnizacijrr kojc su sc slulilc mno5tvom kao
dragocjcno sanclalovo ili ruZino drvo, robovc ili rilu za kincskc
sitnice: desljevc, kutije od laka, novdiic od bakra s primjcsama
rlrlrro n:rgrrojcnonr zcnrljom, kako bi na nj<lj procvali rijetki i
olova... Ali razuvjcrimo sc: Kina sama ima slidne ludosti prcma
tlurlcsni cvjctovi njcLnc i istaneanc kulturc, nimalo mc nc razo(a-
o.
lastavidjim gnl)ezdima 'I'onkina, cochinchine i Jave, ili prema
l
l'rt v:l <<
I ()-! 19.3
,futtlltttt I ntlot,lltt: ltnuta I ltl(tt
S'l'O L: ItAS I(( )ti ,'r'iili;r,. irrt'it'rlc rr;rjlroljr rlio svojt.pr.oizvorlnjt.: ()r) s(. lrr.;rrri
l)r'(,sorrr ili krrhrrruzr)nl,;l l)r'orl:rjt.pst'nit'tr; jctlrrorrr ljt.tlrrp jr.tlt:
I MASOVNA POTITOSNJA rrsrrljt'rru svirr jt'rirrrr, ir rr:r lr'zrrit'rr otlrrosi ).iv;.d,jlrjl, k1lzliic, tcii(c:,
;;rrrj;rtl... Kirr i u I(irri, svct:rrrc triozllc pr.ckici;rju jcclnolirn<>st i
trslitrtlictr svirkoclncvicc. ()nc sigur-r-ro <'tclri;l..rju umijcic kuhanja.
r\li lrr:rn:r sclj:rka, t<> jcst vciinc stan.vniswa, ncma niitaz.djcclnidko
vci se na prvi pogled lako razluduju dvijc strane:
Sto sc tide stola, :' lirrharic:rma k.jima sc sluzc p<>vlastcni, niti s onim popisom
rasko5 i bijcda, obilje i ncima5tina. Nakon Sto smo to utwdili, rirrlrnanskih blaga Irrancuskc koji 17{tg. stvara jcdan slaiokusac,
obratimo se rasko5i . Za danainjeg promatra(a koji sjedi u svom l).r'ir s gomoljikama iz pirigorda, gusdja pasfeta iz l['oulousea,
naslonjadu, to je najuodljiviji, najjasniji, najprivladniji prizor. Dru- ( r'vcna jarcbica iz.Na,raca, pasteta ocl
svjeze tunjevine iz Toulona,
ga se strana ukazujc turobnom, tako odbojnom da nas podsje6a ;'t'vc iz P6zcnasa, kuhanc vcprovc glave
iz Troyesa, sljuke iz Dom-
na romantizam d. laMichelct, u ovom sludaju ipak suvi5e prirodan. lrt's;r, k'puni iz cauxa, sunke iz Bayonnea, kuhani jezici izyier-
,/()r'rir, pa dak i >kiscli kupus iz Strasbourga...rr12.
z4tyl)()1(' (ttt'l<;t vt'sl lrtrrlf t'rrt'.kolit'tlit't') iz Mtttlt'ttt', lot'lt' iz l;cr- kitlitcr'( I 5JO -157.J), jctlirn jc'otl pt'vilr koji g:r ic prik:rzao nlr jcdnoj
r,.rc, c()t(4:ttcrlct 1,cIrtrcz ,tl tltrrtilt) iz. l(t'ggi:r, sit' i .qrr,c;1,i s od svojilr rru'tvilt prirr>du, danas u l(ijksrnuscunlu u Arnstcrdamu.
dc5njakom iz lriztcc'n'tc, sicnski kolacli od bitdctnlt, lircntinski
cctci f'urc i lrur:rni, raznrnoZilisu sc u Francuskoj,ka:)u nam, s uspostav-
nxarzolitxi (martovski sircvi), h4lctrticct sttttile._(lina kobasica) i lj:rnjcm unutra5njcg mira u vrijcme Hcnrika IV! Ne znan:. Sto da
torttat"elle llosano mcso) izMonze,fatrs4iani_(fazani) i maroni iz mislimo <> novoj vcrziji jcla vclikog kralja, ali potkraj XVIII. sto-
chiavcnne, vcneciianske ribe i Skoljke, pa dak i padovanski kruh ljc(a, ncma dvojbc da su >>purani<<, pi5e jedan Francuz L779, >>na
eccelentissir.txo (sam po scbi raskos), da ne zaboravimo
vina kojih ncki natin potisnuli guskc s na5ih stolova, gdje su nekoi zauzimale
6e slava Porasdl4. podasno mjcstcl.<<2O Treba li masnc guske Rabelaisova wemena
Ali,vciutomrazclobliu,Francuskajepostalazemliapar vidjcti kao prohujalo doba ewopskog sladokustva?
excellence clobrog jela, u kojoj ie se izmisljati i skupliatt, dolaze(i Mogli bismo jo5 pratiti modu kroz povijcst rijedi koje su se
sa svih Strana Iiw"ope, dragocjeni recepti, u kojoj ie se
usawsiti ponavljale, ali mijenjajuii u vi5c nawata smisao: predjela, medu-
sladokuswa i ugladenosti. jcla, ragui, itd. i komentirati >>dobre<< i >loSe< nadine pedenja mesa!
fonrrdr, obrecl tih svjetovnihsvetkovina
bUit;" i raznolikost fiancuskih izvora mogu iznenaditi dak i jednog Ali takav put ne bi imao kraja.
venecijanca. Girolamo Lippomano, ambasador u Parizu, zanosi
se
jela
1557.precl sveprisutnim bbitl"',,, >>Ima krdmara koji vam daju
po svih cijcnzuna: za icclan tcston, za dva, za Skudu' za tettri' za Europa mesoZdera
i"r.r, pa tak iza dvadeset po osobi, ako 'i,elite. Niza dvadeset i pet
skucla, clobit iete samu ,ttr)rru ili-pcdenog feniksa: ukratko,
sve Sto l(ckli smo da u Evropi nema profinjene kuhinje prije kraja XV.
i" "u zemlji najclragocjenije.<lt lpak, velika francuska kuhinia st<rljcia. Neka ditaoca nc zaslijep e gozbe poput onih na raskoSnom
potvrdit ie se tet t<asnilc, nakon razoruizanja vojnika >artiljerije clvoru Valoisa u Burgundiji: fontane s vinom, igrokazi, djeca
koju obilje:Lavaiu Itegentswo i dobar ukus Regenta' Ili pak
-1rrtuo
lrrcru5ena u anclele koji sc uLctima spu5taju s neba. Razmetljiva
i;i krr;i,", koise napokori 17!6.pojavila Menonova Gradanska l<olidina prevladava nad kvalitctom. Rijed je vi5e o rasko5i usta.
'kubcuica, clragocjcna knjiga koja je dozivjela vise izdanja nego
pascalove ProJincia.lesr6. Otada ie se Francuska, ili radije Pariz,
Ncumjerenosti u mesu
stolovima bogatih - kojima je sucleno da dugo traju na
odito su njegovo oblljeije.
-
hvaliti kulinarskom rnodortz. >>Ukusno znamo jesti<<, ka:Ze iedan U svim oblicima, kuhano ili pedeno, popraieno povriem, pa
pariianin L782, >tek pola stoljeia<l7. Ali, kaZe jedan drugi L827, r'rrk i ribom, meso se posluZivalo hrpimice, >>u piramidi<<, na
>umijeic kuhanja uzriaprcclovalo je u. posljednjih trideset godina grrlcmim pladnjcvima, Sto je u Francuskoj na ratto nxets. >Tako
vise ncgo prijc u tijcku jcdnog stoljcia<lS. Pred njim
je raskosan su nagomilane pcdcnkc sadinjavale samo jedno jelo, a umaci su se
piirorfrekolilo velikih pariskih >>restorana<< (nema tomc dugo da posluZivali zasebno. Nijc sc oklijevalo niti da se ditav obrok strpa
su>gostionidari<p,rttuli>>vlasnicirestorana<<)'Doista'moda rr jcdnu posudu i to se jclo, stra5an buikuri5, takocler nazivalo
kuhinjom, kao i odjeiom. slavni umaci jednog su dana tttats,r<2r L361. i L391, kada vei raspolalemo s francuskim
"p.uir;o
ig"Aiiiugled i spominju se tada samo sa samilosnim osmijesima. litrlraricama, ona nose naziv pladc.tnj: jedan obrok od Sest plad-
s ert -
Nova kuhin j a<, k aize i e dan p o dru gl j iv ac, autor D i c t i onn a.ire
>>
rricva ili jela, sadr1avao je Sest posluZenja, rekli bismo mi. Sva su
jc
tencieux (1768), >sva u sokovima i tekuiinama.<< Prezir prema rrlrilna izanas neodekivana. Evo jednog jelaizM4nctgier de Paris
nekada5njim juhamal >>Juba' Nekoi su je svi jeli' 1 dan-as-99 ( 1393) od dctiri koja on zatim nudi: telede pa5tete, kosano meso,
odbacuje kro tdriS" griclansko i drermo jelo, pod izlikom da Siri lrrklara, gusta juha s mesom, bijeli riblji umak uz arboulastre,
Zeludano tkivo<<. Prii{zir i prema >jestivim travama((, powiu,
koje rrrnzrk s maslaccm, slatkim whnjem, Seierom i voinim sokom...22
je>ukusstoljeiagotovoprognaokaopudkuhranu!,..Kupusnije Sr,:rko od tih jcla popraicno je receptom koji dana5nji kuhar ne bi
ni nezdravi;i, ni tJSi;in, i svi g-a seljaci jedu ditavog1ivotare. trt'b:ro doslovcc p<>n<>viti. Svi takvi poku5aji nisu dobro zawsili.
Druge male promjcne dogaclaju sc gotgYo same' I puran ie Nc C:ini sc da jc p<>tro5nja mesa u XV. i XVI. stoljeiu bila
stigao iz,{mcrikc i, XVf . stoljciu. Holandski slikar, Joachim llucd- r';rsk oS, n:r rni jcn jc:na iskl j udivo lrogatima. U gostionicama Gornje
t96 197
SUulrno l r.f.Ioullo: brfln€ I lrlad
lteraancl llruuelel / Slruhlure wuhldal4llcc
200 20t
Fernand nmuctol / strultura tvnilalr4Fttz
ncvolf tr, Sto se vlSc rrtlalltrJcttto l)t'ctllit srccltrjcrrt vljcku, l'tljcdln<lst
koJ:r nc varl: 1lt'ijc 1520- 15,10, tr Jo$ sl:rlltl nltscljcnt>tn l,anguc-
rkrcu, scljaci i obrtnici jcdu bijcli kruhra. ()padanjc postajc oditijc
Sto sc vi$c udaljujctn<l od >jcscni< srcdnjcg vijcka i traje sve do
stlnc srcdinc XlX. stoljc(a, a nastavlja se u nekim podrudjima
cvropskog istoka, osobito na llalkanu, sve do )O(. stoljeia.
Od 1550. smanjuje se
obrok rrlesa
poeeiku
^desto st. n :r k on tri dcsctg<>di Snj cg rata stada brzo obnavlj aj u u zemlii koia
prevladava pojcdnostavljena idcja da sve dubljc toncmo u
203
202
Fernand nmu,lol / strunlur\r ruanrsfrtrywa nuurrno t rclerottrtot Frana I Plefl
204 205
Irgfilanq It guatp, f i,r-urtYrE atr5,ar.t3t,4ltt4
dij:r, u kojo.istr >slrr/.llcrri<< ollroci j:rkia(', hr':rrut oslit je , llrijc polloli- o st'li;rcirn;r I)ontlrt'5;1, ,rlit stt tloltt'tt tttlit'vt'lti... tltt ttistt rriklrtl
Sanja u XVlll. stoljcCu, ncurilvnotc2crut: gt'ult, ttt:tltt usoljclut tllcsil, pllrttirli nllnl('t('(, itlotl:rit': ,>()rti ictit"i 1'rtrtlt tt:t tlltrt jcclu trlcstl,.5l,
kruh (cdmcni ili ralcni), riba, nralo slitninc, divljlrt prcm:t prilici... Ito bi trcbulo rrtvrcliti, itli ostitjc nrtlguic, jcr I)tlmbcs jc u XVll.
Ali divljad je obidno zascljaka ili za gosp<><lara. Siromah iz gradova stoljcCu joS uvijck divlja, ncz<lr,wa zcml)a. U zemljama kojc ljudi
je uopie ne poznajei >>za njcga jc rcpa, prZcni luk, suh, ako nc l<>Sc odriavaju, najviSc ima Zivotinja, domaiih ili ne. Uostalom,
pljesnivili gnjecavraZeni kruh<, i >malo pivo< (duplo iezabogatc vjcrojatno jc da bi nama, ljudima )O(. stoljeia, ono Sto je uobida-
i pijanice). I sam holandski gradanin Zivi umjereno. Naravno, jcno u t(igi u vrijcme Petra Velikog, ili u Beogradu u wijeme
butsepot, nacionalno jelo, sadriigovedeg ili ovdjeg mesa, ali sitno 'l'avcrnicra (svc jc tamo >odlidno, iako zanisku cijenu<<: kruh, vino,
isjeckanog, i koje se Skrto koristi. Vedernji obrok je samo ka5a od mcso i golcrne Stukc i Sarani koji se love u Dunavu i Savi)52,
ostataka kruha, namodena u ml ij ekoa7. Medu I ij ednicim a r aztiia se ir.glcdalo bolje ncgo u Bcrlinu, Bcdu, pa dak i u Parizu. Mnoge
rasprava o tomc, da li jc mesno jelo dobro ili Stetno. >>Sto se mene ncsrcme zemlje nisu ljudski siromaSnije od bogatih zemal)a.Razi-
tide<<, pi5e razumno Louis Lcmery (1702), >>uvjeren sam da, ne naLivotajc odnos izmcclu broja ljudi i mase izvora koji su im na
ulaze1i u te diskusije kojc mi se dine beskorisne, moZemo re1i da raspolaganju.
potro5nja Zivotinjskog mesa moie biti pogodna samo ako je um-
jerena...<"8.
Prateii smanjenje obroka mesa, opa1a se jasno poveianje Ipak poulastena Europa
potro5nje dimljenog ili usoljenog mesa. Werner Sombart je, ne
bezrazloga, govorio o revoluciji usoljavanja hrane za posade XV. Iako umanjcna, povlastica Ewope ostaje ipak povlastica. Doista,
stoljeia. Na Sredozemlju, usoljena rlba, a jo5 vi5e tradicionalni dovoljno jc da pomislimo na druge civilizacije. >U Japanu<<, kaZe
dvopek oduvij ek dine bitni j elovnik ukrcanih mornara. U Cldint jcdan Spanjolac (1609), >jedu samo meso divljadi koju ubijaju u
-
zapo(inje podrudje usoljene govedine, uacot. salada, koju ispo- lovu,,53. U Indiji, stano'rmiStvo, na sreiu, osjeia odvratnost prema
rudujc Spanjolska uprava od XW. stoljeia. Usoljena govedina mcsnim jelima. Vojnici Velikog Mogula, Aureng Zeba, prema rije-
dolaziiz Irske, kojaizsrozi i usoljeni maslac. Ali uprava nije jedina dima jednog francuskog lijednika, pokazuju malo zahtieva prema
u pitanju. Kako se meso ukazujc kao rasko5, usoljavanje postaje uobidajenom: >>Samo neka imaju svoj kicberi.s ili mje5avinu riZe i
uobidajeno i kod siroma5nih (ukljudujuii tu uskoro i crno roblje clrugog powia kojoj dodaju malo smedeg maslaca... i zadovoljni
uAmerici). Nakon ljeta, u Engleskoj, u pomanjkanju svjeZe hrane, su.<< Tu mjesavinu sadinjavaju >>zajedno isjeckani, riLa, bob i le-
>>saltbeef uas tbe standard wintet'disb". U Burgundiji, u X\aIII. (t1.r54.
stoljeiu, >svinjetina dini najveii dio mesa koje troSe seljaci. Malo U Kini, meso je rijetko. Nema, ili gotovo nema klane stoke:
je popisa koji ne navode nekoliko komada slanine u suSionici. doma1asvinjetina koja bi trebala pobolj5ati okus, malo riie, Livad,
SvjeZe meso je raskoS, namijenjena samo bolesnima, i, uostalom, divljad, ponekad i psi koji se >oguljeni ili propedeni< prodaju u
toliko je skupo, da se ne moieuvijek platitir.4e. U Italiji i Njemadkoj, posebnim mesnicama ili na pragovima wata, ili pak preno5eni u
putujuii trgovci kobasicama, (Wurstbcincller) dio su urbanog pej- kavezima,kao odojci ili kozliii iz Spanjolske,kaie O. de Las Cortes.
zala. Govedina, ili jo5 viSe, usoljena svinjetina, snabdijevaju ev- Sve te tako malobrojne Livoan)e ne bi mogle zadovoljiti potrebe
ropske siromahe mr5avim obrokom mesa, od Napulja do mcsoZderskog stanovniSwa. Meso se, osim kod mongolskog
Hamburga, od Francuske sve do blizine Petrograda. stanovniStva, gdjeje kuhana govedina pravilo, nikad ne nudi kao
Nema dvo jbe dai tu ima izuzetaka. Najvedi je i glavni: >Englezi samostalno jelo. Isjeckano na komadiie u velidinizalogaia, pone-
Zive samo od mesa<<, pi5e P.J. Grosley 1770. >Kolidina kruha koju kad dak i kosano, ono se uklapa u kompoziciiu tsai, bezbrojnih
svakodnermo pojede Francuz, mogla bi biti dovoljna detvorici malih jcla koja mije5aju meso ili ribu s powiem, umacima i
Engleza<<'o. Otok je, u tom sludaju, jedina >>razdjena<< zemlia u r.a(inima, i tradicionalno prate riZu. Ma kako profinjena i proradu-
Ewopi. Ali ona dijeli tu prednost s mnogim, relativno zaostalim n:rta ()na bila, ta kuhinia iznenaduje Ewopljane; u njihovim je
podrudjima. L658, gospodica De Montpensier nam kaZe, govorcCi <rC'inr:r siroma5na. Cak i bogati mandarini , blljeii O. de las Cortes,
206 207
,\tlt'llttt) I tttlttl't11s; ltt.,tttt, I lrli,t
)ll;tl);l(liriu, hit() rl:r zr'lr'l)()l,t( t ;r1lclrl, nrLolll.o z:rlo1g.rj.r svrnl('lnt(. rLoj;r jr",r;rl'o;r'lrrr;r, rl;r st. jt.tlrr:r sr.rr:r ili vr.1r:rr.rl;rjt,zrr ():i;lrr)
ili pilt:tirrt:, ili ttt'ltog tlrrrgr)ll ltt(':!l ( ) | lrorl;rti ivt.lilii lrr';rnt.sr' I'l ( )
1').
\'i'i(i;t ,.
mcsom u m:tlitrt kttlit'itt;tttut, i tlrt grr jt'tlrr li;ro rrri osl;rli livrolllj:rrri, Islrr sl.'.rrrrrsl i ist;r rr*rjcr-cl)()sr vl:rcla u 'l,urskoj, u
svc vrstc mcsu kojc posjcduju nc lri irn ni nu koji nai'ir-r bilc kojoj
strtrcn:r grrvt'rlirr;r, l)(t.sra,na nijc szrm. hrana vojnika.,
iogorima.
dovoljnc (...), a plodnost Kinc nc bi to mogla p()dnijcri,,55..f cdtrn ll lstrrnlrulu .cl XVI. do xvilr. st,ljcia, ako izuzmemo golcmu
Napolitanac, Gcmclli Carcri, koji prclazi Kinu <>d Kanrona d<> l)()tr()sniu .vijcg mcsa u saraju, pr.sjck gracra iznosi jccrnu ovcu
Pekinga i nazad, bjcsni 1696. pred, prcma njcgovu mi5ljcnju, ili trciinu ovcc po glavi godisnjc; ali Istanbul je Istanbul, povlasteni
ncdovoljno kuhanom biljnom hranom koju nalazi u gostionicama, rr':rd..-6o. U ligipru, na prvi poglecl riznici obrrja, >turski nadin
i kupujc u prolazu ili na trZnicama, koko5i, jaja, fazanc, kuniic, 7iv()ta<, kale jcdan putnik iz 1693, >ffajna jekazna.. Njihove
obro-
5unkc, jarcbicc...t6 l<r:, pa dak i onih najbogzttijih, sadinjavaju ios kruh,
rlsnjak, luk i
Oko 7735, jcdan cvropski promatrad zakljudujc: >Kinczi jcdu liiscli sir; kad dodaju kuhanc braverinc, to je zanjih velika gozba.
vcoma malo krupnog mesa(<. I dodajc: >Potrcbno im je dakle ( )rrinikad nc jcdu
ni pilctinu, ni drugu iivacl, iako su yeftini u to,
manjc zemllc da bi prchranili stoku.<< Jcdan misionar iz Pckinga rcmlji<<61.
todno obja5njava dctrdcsctak godina kasnijc: >SuviSak stanormi5tva Ako sc povlasticc rvropljana smanjuju na njihovom vlastitom
u dijc ncvolje i posljcdicc nisu sumnjali moderni filozofi Ewope, li.ntinentu, onc scza nckc ocl njih obnavrjaju s obirjcm pravog i
primorava Kineza da sc li5i pomoii goveda i stada, jer je zemlja .rvog srednjcg vijeka, bilo u podrudjima prcma ewopskom istoku
kao u Madzarskoj
- ili u koju
koja bi bila potrcbna za njihov opstanak, potrcbna ljudima<. Otuda koronijarnoj Americi, u Meksiku,
ncdostatak >gnojiva za zemlju, mcsa za stolovc, konja za ratove<<, llrazilu (u dolini sio Francisco suzauzcladivlja stacla i u kojoj
a k tomc trcba >viSc rada i r.iSc ljudi da bi sc dobila ista kolidina
zrnakao drugdjc<. On zakljuduje: >Ako zadrLimo svc proporcije,
u Francuskoj ima desct govcda prema jednom u Kini<<57.
Kincska knjiZcvnost svjcdodi u istom smislu. U vrijemc'fsin-
ga, jcdan ponosni tastgovori: >Nckoga dana do5ao mi je, povjerava
on, zct i donio dvijc funtc suScna jelenjcg mesa kojeg evo na
pladnju<. Jcdan ic mcsar biti pun divljcnja prcma visokom dos-
tojanstveniku >koji posjcduie vi5c blaga nego sam car<< i dija kuia
broji nckoliko dcsetaka rodbinc i sluZindadi. Neoboriv dokaz: on
od njcga uzima godi5njc od 4.000 do 5.000 funri mesa, pa dak i
kad ncma svetkovina! Svcdani obrok sadrZi >lastavidja gnljezda,
piletinu, patku, sipc, gorke krastavce iz Kouan Tounga...< A kakvi
li ie tck biti zahtjevi hirovitc mladc udovice! Svaki dan, osam frna
lijekova, jedan dan patka, drugi dan riba, zattmsvjeiepowie, juha
od bambusovih izdanaka, ili pak narande, lopodi, prlenivrapdiii,
suhi radiii, i, nararmo, vino, >>vino stotinu cvjetova<<58. Sve to ne
iskljuduje, nego naprotiv, krajnju i skupu profinjenost. AIi, ako su
rasko5 kineske kuhinje tako slabo razumjeliEwopljani, to je stoga
Sto je za njih meso bilo sinonimom rasko5i. Nitko nam ne pi5e o
gomilanju mesa osim u Pekingu, pred carskom paladom i na
nekim gradskim trgovima. Opet je rijed o gomili divlf adi Sto dolazi
iz Turkcstana i koju 6e zimska hladnoCa saiuvati clva ili tri mjcscca I'trtf lttit'ttrs! l,:lttcskc ktrltitt.it:..\liku rru s^uili. (Foto Roger-vioilet)
208
209
l:t't'ilt t iltl I lt t t r t, l''l /,\ I r t r l'' I t t t,' t t', t l-' i r I r t i t t I I r t'
,\ttt,lttttt l rt,,l(r,,ll.r. lttttttt, I ltll,t
sc u l)l'ilog lriit'l;rt;r I IIll('s;llr.l(;l sl\':rl.l /l\'.1 ( lvlll./,1( ll.l lll('s.l), .t ;os l.ov|t'rrijt lrrrl \r('( l ( )lrr rrlrrirr 1i;r zcr-;rvir.orrr, rr;rrrurir.rrjrr 1l;rilt,l6rrr,
visc prcrrul iugu, oko N'lorrlt'r,itlt';t ilt lltrctt<)s nit'('sir, u l(()l('rtl ll;ttrrllit';rirr lirrirrr ttt;tslittt:r, rr;rllplrjtr rr;rjlirrijirtr virrirrur i
gospoda kolju jcclnu divlju Tivotirtjtr srrrl)() zr ic(l:ul otl svoiilr llosltrZtrjq
g:r d'il:rv:r, s gl:rvonr...<('5 Uzvlrrriei zlrlirrr jctlv;r kusrrjrr r-rrzlii.itc tlijcl6_
otrroka...'I'i pokolji neic u Argcntini nadjaiati ncvjcroj;ttno olriljc vc 7ivotinjc... 'l'o su printcvskc s:rlc. lt kritlja ili bog:rtc kucc,
slobodnih stada, ali Cc vci vcoma rano uniStiti tu hranu na sicvcru rlobavljaii punc sv<>jc kosarc onim sto jc najboljc na rrzisru,
iil.a' oko Coquimba, od XVI. strtljcia, pre'Zivict ic samo psi k<lji rncs()m, divljaii, ribom. Za >sitnc ribc< su l<>si komacli, i po visim
su ponovo podivljali. t'i.icnama ncgo z.a b.gatc; st<> jc jos g,rc, ta je roba obidno pok-
Mcso su5cno na suncu (cante do sol iz lSrazlla) izvorom jc varcna. >PariSki mcsari uodi rcvolucijc snabdijcvaju vclike kuie
hranc za obalnc gradovc i crnc robove na plantaiama. Clcarque, ,ninr Sto jc u govcdu najbolje: Narodu prodaju slabije i dodaju
iscijcdeno i osu5cno mcso, prc>izvcdeno u sctlader"ositttct Argcn- ios kosti, Sto sc ironidno naziva ltfiuctgottx. Losi komadi, ,sitni
tinc (namijenjcno robovima ili, opet, Evropi siromaha), worcvina otpaci<< ili ostaci koje jedu siromasi, prodalu se izvan mesnica66.
je s podetka XIX. stoljcia. Nekom pravcdnom kaznom, cvo kako Drugi primjeri rijetkih jela: ljestarke ili swadci, wrne srrna-
na galiji od Manile do Acapulca, nakon scdam ili osam mjescci vjendanju princeze conti (16g0), pojeli su ih za t6.ooo
1liccl 1a
beskrajnola povratka, jedan osjctljiv putnik (1696), osuclcn >>na Irrnti.u rih vinogradskih prica ima u obilju na cipru (koji ih u XVI.
mcsne danc< jcdc >kri5kc krava i bivola trsu5ene na suncu... i kojc stoljciu izvozi u veneciju, konzcrvirane u octu), u'noiuz. se i u
se nc mog,u, kako wrdi, pr<>ivakati, ako sc prethodno nc protuku It:rliji, Provansi, Languedocu6s. Ili pak zelene skoljke, ili skoljke
komadom drvcta od kojeg sc mnogo nc razlikuju, niti probavljati I<ojc u listopadu pristizu iz Dicppea ili cancalea, kao i yagode ili
bez jakg di5ienja<. JoS ne5to (to izaziva gadenje: crvi koji vrve u ;ur:rnas uzgojeni u staklenicima u pariskoj regiji. zabogate opet,
toj stra5noj hrani62. NuZnost mesne hrane odito nc podlijeZe rrrnaci koji mijesaju sve sastojke kojc je mogtrie uopie zamiJliti,
zakonima ili im podlijeie tck neznatno. Tako, usprkos nckim l):rpar, za(ine, bademe, jantar, mu5kat, ruZinu voclicu... I ne zabo-
odbojnostima, gusari s Antila, kao i crnci u Africi, ubijaju jedu i .rrvimo skupc kuharc iz T,anguedoca, najbolje od svih u parizu,
majmune, radijc mladc, a u Ilimu siromasi i siroma5ni Ztdovi lirji sc unajmljuju za tisto zlato. Ako siromah ieli imati udjela u
kupuju meso bizona, klano u specijalnim rnesnicama, kojeg sc tirn svetkovinama, neka se sporazumije s poslugom ili neka ode
svatko drugi gnuSa. U Aix-en-Province, tek oko 7690" zapotinju n:r trznicu vcrsaillesa: ondje se prodaju ostaci s kraljevskog stola,
ubijati i jesti >goveda<<, to >vcliko meso<< kojc ic dugo slovilo kao r i:ctwtina tog grada njima se bez stida hrani: >Neki tako ulazi
nezdravo63, dok se u Danskoj >konjsko meso prodaje na trZnici<, rrrscii mad i kupuje iver, komad lososa, fin i rijedak komacl<69.
kako izvjestava, pomalo zgaden,jedan francuski putnik6a. Nl.lda bi bilo mudrije i zamamnije da ode u pedenjarnicu u ulici
I lrrchcttc u Latinskoj detvrti, ili na obalu vall€i (za,zivad.i divljad),
tt' tla uzme kopuna u krupnoj soli, iz >vjednog lonca<<, ovjcsenog
rr;r sirok lanac ognji5ta, gdjc sc kuha s gomilom drugih kopuna,
Suuiie dobro jesti I
|t'sti ga moie sasvim toplog kod kuie >na tri koraka odande,
ili nastranosti za stolom z:rlijcvajuii ga burgundskim vinom...<<7o.
Ali to su vci gradanske manire!
Od XV. i XVI. stoljeia, velika rasko5 za stolom obilieZie je svega
nekoliko povla5tenih. Svojom pretjerano5iu odnosi se na rijctka
jelakoja se obilno uZivaju. Nakon njih, jede ih posluga, a ostaci, l\ntauiti stol
makar i Skrti, prodaju se preprodavadima. Nastranosti: u Pariz sc
donosi jedna kornjada izLondona, >i to je jelo koje (1782) st<>ii l(;tskor, to jc i stol, posudc, srcbrnina, stolnjak, ubrusi, svjetlost
tisuiu Skuda, a njime sc pretrpava scdam ili Scst sladokusacn<<.7",t r'r'ij.t1;r, .kvir srbc tr kojoj sc jcdc. u parizu je od XVI. sioljeia
usporedbu, vcpar na roStilju, sasvim jc obidan. >>l)a<<, kalc nant isti lrrrstrrirro olrit';ri rl;r sc iznlrjrnc: lijcpc kuic, ili, bcllje, dase, zuiuu-
svjcdok, >vidio sam ga sv<tjim oi'im:t n:r ro5tiliu" Ni onaf svct()!-l lIr jrrr'i Pl;rt't'rr,j Ponro<:i i'rrv;rr':r ili tlob:rvtj:ri:r koji u kuiu cloprema
2l()
2t t
'l tsnancl I lru u il a I /,\ I nt k I tt tv s w tk I e h t I t 4l I t' tt .luul.fno I ntlttttlttt: bnutr I pl&t.
212 2t3
I ilqn a ru I I ln tu i tt I / li I r at *t t lt w s r'(t t t I (t t 4l t (-" ,lttttlltut I xtlnt,llo: hntrc I lthttt
^t
cl6n6si9 iz 6stlrvt,ili s olrlihrjcg, stol:r ;liCt'koit'it'lliltl z:lll':12('ll(), nl('s()ln"tt. llt'('lii rlvor'('irrio jt'to isto svr.rlo l(r5 1. Ali, tl<o sr.rur
vino ilivodu. LJ julnoj Njcrrxrikoj, koiotrt prolitz.i l5tt0, Mtttrtitig,nc tlvol'rr l.rrj:r XlV. slrrTio viljtrsl<ortr'/ Vojvocllr orl M<lnt:rusicrlr, kojcg
objasnjava cla >svatkr) ima sv<>iu kupicu ili srcllrnu Salicu, a tlnai Slrirrt-sirrr()u !irr)atril >stlirlrovito iistirn<. AIi nc kralj, tiju vjc5tinu
koji posluZuje, vodi raduna da ic napuni tim sc isprazni' nc jcclcnj:r pilc(cg r',tg,u,r prstima, hvali dak i Saint-Sim<>n! Kad su
po-it.rei je s mjesta i ulijcvajuii vino izdalcka iz kositrcnc ili lrurgundski v<ljvod:r i njcgova bra(a bili pozvani na vcderu kod
d*"rr" posude duga kljunarrT3. Elegantno riesenje koje usteduje kr:rlja i kad su dohvatili vilju5ku, kako su ih naudili, kralj im je
trud osoblju, ali u tol igri svaki >>gost<( mofa imati pred sobom zabranio da sc njomc sluZc. l'u je anegdotu sa zadovoljstvom
isioj Njemadkoj, u doba Montaignea, svaki
vlastitu kupicu. U toj-kositreni ispridala l'}alatinska Princcza koja sama izjavljuje da se >uvijek pri
uzvanik ima vlastiti ili drveni tanjur, ponekad drvenu jclu sluZila samo noZem i svojim prstima...<<79. Otuda u XVII.
zdjelicu odozgo, kositreni tanjur odozdo. Drvene zdielice, imamo st<>ljciu obiljc ubrusa koji su se nudili gostima, ali se njihova
o tome dokazi, odr'zatl.ese u nekim njemadkim selima, a i drugdje upotrcba ipak nc Siri kod pojcdinacaprije Montaigneovavremena,
nedvojbeno, sve do XD(. stoljeia' o dcmu nam i on sam govori.so Otuda obidaj >pranja ruku<< wdem
Ali prile tih manje ili vise zakasnjelih i istandanih usawsenja, i p<rsudom, koji se ponavljao nckoliko puta zavrljema obroka.
uzvanici su se dugo morali zadovoliavati drvenom dasticom na
t o1" r" stavljali mJso.Ta Velika zdielabila je dovoljna z?-Svei svatko
jeiz nje prrii*" uzimao komadiie po svojem izboru. Montaigne
biljeLi'u povodu >>Sozisses<: >>SluZe se s toliko drvenih Zlica opto- Lijepo ponasanje
denih sr"b.om, koliko ima i ljudi (to znati: svakom uzvaniku sporo se uspostaulja
njegova ilica) i nikacl s*ricarac niie bez noZa kojim sve hvata. On
nikad .r" rturrllu ruku u zdielu<<75. Muzeji duvaju drvene zlice s 'l'c preobr azbekojc prcdstavljaju novo lijepo pona5anje, pomalo
metalnom drskom. Ali to su veoma stari instrumenti. sLr sc nametale. Sama rasko5 dvorane u kojoj se jelo postaje
Nije isti sludaj s viljuskom. Nema dvojbe, veoma velika vi- obidajcm u Francuskoj tck u X\{I. stoljeiu, i to samo kod bogatih.
lj u Ska s clva zuba, sfuZila ie za slulenj e mesa u ntanicima.
da se ono l'rijc je vlastclin jeo u svojoj prostranoj kuhinji.
je
okreie u pecnici ili kuhinji, i ona starija od pojedinadne viljuske, Cijeli obred jela ukljuduje sluge, umnoZava njihov broj u
usprkos Ponekom iatzetku. l<uhinji, oko uzvanlka, a ne samo u Versaillesu, gdje se udruZuju
ova potjede iz XVL stoljcia i Siri se veQma sporo polaze(iiz Vclika i Mala zajednica pri obroku koji se nazivalo >kraljevskim
Venecije i, opienito, tzltaliie.Jedan njemadki propoviednik osu- nrcsom<<" Sva ta nova rasko5 ne zahva1a Francusku ili Englesku
duje tu davoisku raskoS: dali bi nam Bog dao prste, daieLelio da lrrijc XWII. stoljeia. >Kad bi se ljudi, umrli prije Sezdeset godina,
," rl,rzir.ro tim sredswom? Montaigne ga ne poznaie,jer sam sebe vr':rtili<<, pi5e Duclos oko 1765, >>oni ne bi u pogledu stola prepoz-
kori da jedebrzo, tako brzo >da mi se prsti umaraju odiurbe<.. rr:rli Pariz, kao ni odjeiu i obidaje<8l. To se odnosi nedvojbeno na
on uostalom pridodaje da se >>malo sluzi zlicom i viljuskom</o._A livrrrpu, zahvalenu sveprisutnom rasko5i, a i na njezine kolonije
L6og,gospodarVillamonta,opisujuiipojedino.stikuhinje.ipreh- rr kojima je uvijek nastojala obnoviti svoje obidaje. Odjednom ie
rambe"nitt- obidaja Turaka, dodaje: >)oni se nikako ne sluze vi- lrrrtnici sa zapada lo5e i s visine suditi o obidajima i navikama
ij"Stu-o kao sto to dine Lombardiici i Veneciianci< - on nekaie (.irokog svijcta. Gcmelli Careri se dudi pokretima svoga domaiina,
Francuzi, i to s razlogom. u istom razdoblitt, engleski Pumik ;r'tln<rg Pcrzijanca, gotovo vlastelina, koji ga prima za stolom
Thomas Coryate otkrivi je u Italiji, smije joj s9, azattmje prihvaia, (16()4), >sluZcii sc, umjcsto Zlicom, desnom rukom kojom je
naveliku poirrg,, svojih prijatelja koji ie je okrstiti kaofurc_iferus, lrrinosio riTu u tanjur (gostiju)<82. Ili pak ditajmo ono Sto kaieP.
italakzail",' .boli je no5enje visokih owamika primoralo bogate l,;r I r:rt ( I 7 2t]) o Arapima iz Senegala: >>Ne zna se kod njih Sto to zna(i
goste da se sluZe viliu5kom? MoZemo u to sumnjati. U Englcskoj, ;r'sti z;r stol<ln'1...<8J. Na milost pred tim zahtjermim sucima nallaze
ila primjer, nema vilju5ke u popisima prije 1750. Ana Austrijska r:rrn() ralinir:rni Kinczi, koji sjcdc uz stol, sa svojim lakiranim
,u iii"logjc svog iivota zadrL:ala obidaj da uranja prstc u zdjclu s lxrstrtlit':rrn:r i koji (u torbici) o pojasu svoje odjeie nose noZ i
2t4 2t5
|-llftrya?tr, I tVgOWS{fi gflatne I frtgr.
Iternand llmuilel / Slruhtutp wnkliletltlJlre
dijclio sc sir<lrna5nirna. tJvijck jc u u;;otrr:bi bur jcdan ttol, potrc- utlirljurosti, prt'ko l,yorur; iz li:rrlcttc, l..tOO knt, ltrcko Ve nccijc; iz
kad vclikih dimcnzija, kacl fc sam i kltd mt>ra sluiiti svitn g,<>stima, 'l'nrpxrnija, s 2.3(X) krn, takodcr prcko Vcnccijcso.
a desto i mali, pojcdinatni noZcvi. l{azumljivt), vint), kruh, ja- Kto bitna i nczarnjcnjiva, sol jc svcta hrana (u starohebrej-
njetina, prisutni su natajnom sastanku.Jasno, ne radi sc o obilnom skom, kao i u dana5njcm madagaskarskom jeziku, posoljena hra-
irasko5nom obroku, jerprida nadllazizemaljsku hranu i ncvczujc na, sirrrbol jc svctc hranc). U Iivropi izjelici. bljutavih bra5njavih
se uz nju. Ipak, Krist i njcgovi apostoli jedu kao graclani Ulma ili ka5a. potr<>Snja joj jc vclika (20 grama dnerrno po osobi, dvostruko
Augsburga, buduii da jeprizor isti kad je rijed o tome cla se predodi viSc ncgo danas). Jcdan lijcdnik-povjesnidar misli dak da se pobu-
svadba u Kani, Hcrodova svedanost, ili rudak nekog baselskog nc scljaka na zapadu Irrancuske u XW. stoljeiu protiv poreza na.
majstora okruZenog porodicom i budnom poslugom, ili pak onog sol mogu objasniti gladu za soli koju porez sputavasT. Uostalom,
ntirnberSkog lijednikazawljeme posveienja kuie sa svojim prija- poneki nas dctalj upuiuje na brojnc upotrebe soli na koje ne
teljima, god.1593. Koliko je nama poznato,jedna od prvih vilju5ki bismo mogli odmah pomi5ljati: na primjer, u proizvodnji provan-
prTkazanaje na Posljednjoj vcderi koju je naslikaoJacopo Bassano salske butarge, ili za konzcrviranje koje se Siri u XVI[. stoljeiu:
1599. Sparogi, svjeZeg graSka, gljiva, smrdaka, artidoka...
2 ttl 219
o'n tttul I lru u ile I / t uhtu t\' * w tk h Iu h1l I rt' Suulrn(, I ttrrltutllttt ltrrlne I flCn
Ii S
su rasprostrrrnicnc. Ali PokuSuji p:rtv()t'cnjit lxtt'tttez:ltl:t, Ilil llriltlit:t' klrrt'sl<rr orllrojrrost: d':rk i rr sclirttit tr kojitttir volovi i kritvc slui',c t'a
u Normandiji, bili su Por:rznil)r. olrrirrtivanjc zr:rnljc, jirp:rnski scljirk jo5 ni danzts nc jcdc mlijcdnc
sir, jcftina bjclandcvina, jcdno jc od vclikih narodnih jcla u ;rlrrizvoclc, koji nlu sc tinc >nctistima<<; <>n it sojc izrvladi male
Evropi, i prava je ncsrcca za svakog Ijvropljanina_kad jc primoran l<olitinc ulja kojc su mu p()trcbnc.
-Zivjeii daleko od moguinosti da se njime snabdije. lirancuski Mlijcko sc, naprotiv, u gradovimaZapada tro5i u tako velikim
scljaci stjedu prava bogatstva oko 1689. noseii sir vojnicima koji holitinama, da namcic problcm snabdijcvanja. U Londonu, po-
," 6or" u Italiji i Njcmadkoi. Ipak, narodito u Francuskoj, sir je tek tr'<rSnja sc povciava svakc zime, dok sve bogate porodice borave
polako dosezao svoj kulinarski ugled, svoju >plcmenitost<. Kuli- tr prijcstcllnici. tjcti, ona se smanjuje zbog obrnutog razloga, alii
narski prirudnici ustupaiu mu malo mjcsta, ne pridajuii mu niti licti i zimi omogudujc golemc prijevare. Preprodavadi, pa dak i
kvaliterc, niti poscbna obilic:Zja. Kozii sir smaffa se losijim od 1rr'<rizvodadi, obilno ramodnjuju mlijeko... >>Jedan vlasnik iz Sur-
ovdjeg i kravljeg. Jol1702. samo se tri velika sira, prema lijedniku rcy;r ima (1801), kaLu, pumpu (u svojoj mljekari) koja je poznata
Lerneiyu, >>roquefort, p^rmezan i oni koji dolaze iz Sassenagea,^u lrod imcnom crna krava, jer je obojena tom bojom i uvjeravaju da
pokrajini Oar"rptrine, (...) posluZuju na najfinijim stolovimarre2. tlrrjc vi5c mlijcka nego sve krave zajedno<<96. Draii nam je, jedno
'Roquefort stoljcie ranije, u Valladolidu, svakodnevni prizor ulica prepunih
doseze tada proclu od vise od 6.000 kvintala svake
godine. Sassenage jc mjcsavina prowelog kravljeg, ovdjeg ikozjeg rnir!{araca, njih oko 400, koji donose mlijeko iz obliZnjih sela i
mtii"t a. Parmezan (kao i firentinski >>marsolin< koji ie izaiao iz ollskrbljuju grad sirom, maslacem i vrhnjem kojega nam kvalitetu
mocle) bio jc tckovina ratova s Italijom, nakon powatka KarlaMII. i jcftinoiu hvali jeclan portugalski putnik. Grad obilja je ta prijes-
Ipak, ma Sfo o tomc rckao Lcmcry, kad 1718. kardinal Dubois u Iolnica koju ie Filip III uskoro napustiti radi Madrida u kojem
ambasadi u Londonu pisc svom nciaku, Sto traZi da mu posalje iz lrrkodcr ima svega u obilju: na trZnici Livadi svakog se dana proda
Pariza? 'fri tuccta sircvaPont-l-Euaq.re, isto toliko marolskog sira viSc od 7.000 komada, ovdetina jc najbolja na svijetu, kruh odlidan,
i briea, a k tome i jcdnu perikue3. Sir vei ima svoje vjernike i svoje vino savr5cno, a opskrba mlijednim proizvodima rasko5 za ipa-
ljubitelje. rrjolsku, jcr su ondje osobito rijctkieT.
ukazimo na veliko mjcsto koje u svim islamskim zemliama, Maslac, osim golemih podrudja uizcgla maslaca, od sjeverne
sve do Indije, zauzima ta skromna, ali dijetetski bogata hrana: Ali'ikc do egipatske Alcksandrije i jo5 dalje, ostaje ograniden na
mlijeko, maslac, sir. Da, pise iedan putnik L994: Perzijanci nista sjcvcrnu IJvropu. Ostatak ncvclikog kontincnta podrudje je masti,
ne tro$e, oni se >>zadovoliavaju s malo sira i kisela mlijeka u koje sl;rninc, maslinova ulja. Francuska u sebi saZima u razdljeljenu
umadu komaclii suha, crna, ncukusna kruha; ujutro mu dodaju 1gt'ografiju kuhinjskih osnova. Zemljama oko Loire protjede pra:ua
riZe (pilav) koja se nckad kuha na samoj vodi<ea. Opct pilav, desto rijckrr maslaca. U Parizu i i:ntan njcga, njegova upotreba postaie
rag,, r rlLom, svjcdodc o stolu imuinijih ljudi. To je sludaj u lrmvilom: >>Ncma gotovo umaka u Francuskoj u koji nc bi dolazio
Turskoj, gclje su mlijcdni proizvodi gotovo jedina hrana siro- i rnrrslac<<, kaZc Louis Lemery 1702. >>Holandani i narodi sjevera
ma$nih: kiselo mlijcko (ogurt) uz krastavce ili dinju, luk, poriluk, sltrTc sc dc5ic njime nego mi i smatraju da on pridonosi svjeZini
kasa ocl suhog voca,vei prema godisnjem doba. osim jogurta, ne rriilrova tcna<<9S. Uistinu, upotreba maslaca, dak i u Holandiji,
treba zaboraiittkajmak, azatrm sireve konzervirane u mje$inama pro$irit ic sc tck u X\{III. stoljciu. Ona obiljeZava kuhinju bogatih.
(tulum), u obliku kotada (tekelrek), ili kugli, kao sto ie poznat l,jrrcli Srcd<>zcmlja, prisiljeni da Live ili da prolaze kroz te strane
iaekavill vla5kih brdana, koji se izsrozio u Istanbul, pa dak i--u zt'rrrljc, <>dajavaju, smatraiuii da maslac poveiava broj gubavaca.
'l';rl<o sc b<>gati kardinal Aragona koji 1516. putuje Nizozemskom
Italiju, pa ovdji sir izloLenuzastopnim wenjima, kao cacio cauallo
Sardinije i Italije. lrolrrinuo da povcdc svog kuharai da ponese dovoljnu kolidinu
Ali ne zaboravimo, na istoku, postojan izuzetak Kine: ona ne rn:rslinovrr uljaee. I'ariz XVIII. stoljcia raspolaZe u svom blagostanju
poznajemlijeko, sir, maslac; kravc, koze i ovce' uzgaiaiu se tu samo vt'liliorn z:rlihom svjclcg, usoljcnog maslaca (iz Irske i Bretagne),
ibog -"tu. Ila Sto je onda >>maslac<< koji jc mislio da jcdc M' d9 ili t':rslopljcna nil lorrainski naein. Vclik dio svjeZeg maslaca stiZe
Gui[ncse5? On sluli u Kini sam() za rijctkc slatkisc. Japan tu dijcli rrrtr iz. (iotrrn:rya, gr:rdiCa u l;lizini l)icppca, gdje trgovci uzimaju
no 221
Sfiuhlura ruahl.lttl'!'llc' ,vtJtu Fnwng a PtcSt
ltaraand llruudal I
vriit'tlrrosti novr':t tr rrckortt 1.1t'irtltt ili zt:rrtlji. Ll ligillttr XVll. stoljcCa
rr jt'tlrrrrrn s(' tlcr)utktt tttopllo >lrir:tti iztttcdu tridcsct jaja, dva
goltrlla ili koko$i za jcditn sou<<. Na ccsti <>d Magncsic do lJrousse
(1694), >>n:rrnirnicc nisu skupc: za jcdnu paru (sou) rno-Ze se dobiti
st:clrrrn jtjn; r.a dcsct kokoS, dobru zimsku dinju za dva, i toliko
lirulrzr koliko sc molc pojcsti u jcdnom danu, za isttt cijcnu<. U
vt:ljadi T6gT,biljcLijcdan siti putnik, u blizini Acapulca, u Novoj
Slranjolskoj, >domaiin mi jc naplatio 32 soua za kokoS i za jaia
ycdan solt po komadu<.lo3 Jaja tako dine dio uobidajene prehrane
livropljana. Otuda i dudenje Montaignea u njemadkim gostioni-
('rma: >>tu se nikada ne servira ju jaja, pi5e on, osim twdo kuhanih
i na detvrtine razrezanih u salatama<<lo4. Ili pak Montesquieua, koji
sc, napuStajuii Napulj i stiZuii u Rim (L729), dudi >Sto u tom
tlrcrrnom Laciju putnik ne moZe naii ni koko5i, ni goluba, a desto
rri jaje<<105.
Ali u Evropi, to su samo izuzeci, a ne pravilo, kao na vegetari-
j;rnskom Dalekom istoku, u kojcm Kina, Japan, Indija gotovo
tr<rpie ne raspolaLu tim bogatim i obidnim prehrambcnim dodat-
kom. Jaje jc ondjc toliko rijctko, da nije sastavni dio narodne
lrrchrane. Slarrra kincska pa(.jaiaja,koja se duvaju tridesetak dana
rr salamuri, poslastica su bogata5a.
') ) ) 223
l;t,t'tt, t r t, I llt t t t t t I r'l / .\ I t tt I t l, t' \ I't t Ii I t { t t l, I IIt t'
^'
lt:rvi ril)()l()\'()nl. Uosl;tlottt, t:trli st', ( tnt s(', s,lttl() o ltt'liolil'o lr,tr I't,
k;rtl u 1\{llcziii, ili olio (.t'ylorrlr. lli o lirrrir)zit('tiutit, l\il() i(()su l()v('i
na biscrc u l'crzijskolt't z:lljcvLr, ncrlrtlclio llrttttl:tt' Alxts:t ( l(r()'i),
koji >viSc volc svojc sardinc (su5cnc na sLrncu i kojc su njihov kt'ul-r
svagdanji) od biscra Sto ih kupuju trgovci, katl ncSttl Sttl jc port7.-
danijc i Sto sc lak5c lovi<<106.
U Kini, gdjc je ribolov i uzg<>i slatkovodnc ribc vc()ma unosan
ficsctrc sc lovc u jezcrimaYangu-e Kianga i u Pei Hou), riba sc
dcsto konzcrvira u obliku umaka koji se dobiva prirodnim vrc-
njcm, kao u -fonkinu, ali jc potro5nja jo5 i danas bezna(aina (0,6
kg p., osobi godi5njc). Morc nc uspijeva prodrijcti u tu kontincn-
talnu masu. Jcdino je Japan vcoma riboZdcrski. Njcgovo se prven- Lou n,a kitoue. Ta
swo odrZalo jo5 i danas (40 kg godi5nje po osobi, i nakon tr.jtr iz DelJta, Xryn.
pcruanske, posjcdujc prvu ribarsku flotu na svijctu), i sasvim se ttoljc1e. Musde Car-
podudara s mcsoZderskom Iivropom. Obilje mu dolazi iz bogat- trttualet. (Otisak
,llarine Nationale)
stava Unutra5njcg mora, a zatirn i stoga Sto su mu na dohvat rukc
ribarska podrudja Ycsoa i Sahalina, na mjestu spajanja golcmih
masa hladnih voda Oya Shivo i toplih voda Kouro Shivo, kao Sto r ilrolove (lososa, lokardi, bakalara). Baltik i Sjeverno more poz-
sc na sjcvcrnom Atlantiku, kocl Ncwfbundlanda, spajaju Golfska i rr:rju joS od XI. stoljeia velikc ulove haringi. Onc su donijclc
Labradorska struja. Spajanjc planktona toplih i hladnih voda pogo- l)ogatstvo Hitnzi, a zatrm Holandiji i Zelandu. Oko 1350, jcdan jc:
dule razmnoZavanju riba. I lolanclanin,'William llcukelszoon, navodno prona5ao brz nadin
Iako nijc toliko dobro obdarcna, Ilvrclpa ipak ima raznolike r'iSicnja haringi i njihova usoljavanja na samom brodu gdjc se
izvorc. Riba jc utoliko vaLniia 5to vjerskc zabranc odrecluju vi5e octmah slaZu u badve1o8. Ali izmedu XlV. i XV. stoljeia haringa je
dana posta (766 dana godi5njc, od dcga je korizma ncobidno rr;rpustila Baltikl0e. Otada ic holandski i zelandski brodovi dolaziti
stroga, sve do vladar.inc Luja XIV). Zatrh detrdcsct dana ne smije tr ribolov na pje5danc obale Dogger Banka, duZ cnglcskih i Skot-
sc prodavati mcso, jaja ili Livad, osim bolcsnicima s dvostrukom sl<ih otrala, svc do Orkadskog otodja. Drugi brodovi takoder do-
potvrdom lijednika i svcienika. Da bi sc olak5ala kontrola, jcdino s;rijcvaju na te povla5tena mjesta, i za wijeme borbi izmcclu
>>korizmeni mcsar<< ima dozvolu da prodaje zabranienu hranu u lrorodica Valois i Habsburg, u XVI. stoljeiu, manje ili viSe po5to-
podnoZju bolniccloT. Otucla golema potrcba za svieiom, dim- vrrna primirja izmedu lovaca na haringe omoguiila su Ewopi da
ljenom ili usoljcnom ribom. Ipak, ncma uvijek ribc u obilju u rrc bude liSena tc Bogom dane hrane.
bliziniewopskih obala. Sredozemljc ima ogranidene izvore, osim l-Iaringa sc izvozi prema zapadu i prema jugu Ewope mor-
nekoliko izuzetaka: tune na Bosporu, kavijara ruskih rijeka, Sto je sliim putcm, duL rijeka, kolima ili marvom. Sve do Venecije pris-
odabrana hrana za kr5ianske postovc sve do Abesinije, sasu5enih tiTr-r >>nadutc<<, slanc ili bijele haringe: bijele, to znadi usoljene,
liganja i hobotnica, Sto oduvijek pristiZu s grdkog arhipelaga, sl:rnc, znati dimljenc, a >>nadute<<, malo dimljene i malo soljene...
sardina i srdela Provanse.. . 'f una se weba i s tunera sjeverne Afoike, ( .csto sc prcma vclikim gradovima, kao premaParizu, kreiu >kola
Sicilije, Provanse, Andaluzije i portugalskog Algarvea. Lagos je, u zrt ribu<<, s jadnicima koji tjcraju pred sobom kljuse natovarcno
smj eru Sredozeml j a i li s j evera, vclik i:mozniku sol j enc tunc ditavi m rilronr i kamcnicama. >SvjcZa noia5nja haringa<! dujemo u Pa.ris-
brodovima. /,tiut. k,ricinru ntuti(zrra Jancquina. U Londonu je to mala rasko5
Za usporcdbu, valja spomcnuti prcobilnc izvorc sjcvcrnih li;rtl rnllrcli i Stc(lljivi Samucl I']cpys moie sebi priu5titi da sa svojom
mora: La Mzlnchc, Sjcvcrno morc, Ilaltik, a j<15 viSc ()ccan. ()n jc zt'rrorrr i prijlrtcljirnrr pojcdc burcncc kamcnica.
nzr cvr<tpskim ob;rlama u srcdnjcm vijcku up()znil() vc()m[t ltktivnc
))<
))t
tvl atai greng a ttra;54
stoljt'rlt'r'ltrrijt', tvt'tlio jt'tllr l(' ,'nitllroljr pt)sit() u lrv'ro1ri, orll.rz;rlt rr 1rt'ocjt'nju,u lnrs('. .f t'tl;rrr orl prol rlt'rrr;r tilr tlgov;r( il, llrorl;rvlrtt:l
Iov rut llalirrl:rr-c, jt'r'on rrt'rrzirrr;r rriit:r istrl;i ;t.tlr':r srrrtr lrtrrl lllrli;rllrr';r, jt'st rr lorrrt' rl;r nlr tr T.istt' I ltlrrllt'rrrir sllriit'i'c clollrzlrk
ribolova, u u Spanjolskoj sc dr>lriv;r golcrn n()v:lc, i rnilijurr ljtrcli Irolrrrrrlsltc lr:rrirrgt'(olrtl:rrcrrc: >vclikirrr pr';rvirrr:r<),lr joS viSc, h:rrin-
Livi c>d toga u lrrancuskoj<<rrt. gi kojc u zlrlrr';rnjcrro vri.icrrrc, u nlrrodit<> poslijc l\r>i.i&t, ktvi ncko-
Ova posljcdnja brojka oiito jc izmi5ljcna. Jcdan radun s kraja liko norrn:rrrdijskil-r ribt>lovaca, u vrijcmc kad riba nijc dobre
XVIII. stoljcia dajc nckoliko raspr5enih brojki o lovu na bakalara l<valitctc, p,l sc, ul<>vljcna u vclikim kolidinama proclajc za nisku
u Francuskoj, Engleskoj i Sjcdinjcnim Driavama. t773, one su cijcnu: >Cim sc hvata haringa, nc prodajc se ni rcp bakalara<.
mobilizirale 264 francuska broda (25.000 badava i 10.000 ljudi za ()tuda kraljcvska zabranakoju odobravaju dasni lovci na bakalara.
posadu); 1775.:400 cnglcskih brodova (36.000 badava i 20.000 Svaka luka spcciializirala sc za jcdan ribolov, ved prema
ljudi) i 665 >>amcridkih< brodova (25.000 batava i 4.4OO dlanova podrudju kojcm osigurava opskrbu. Dicppe, Le Havre, Honfleur
posade). Ukupno, to iznosi 7.329 brodova, 86.000 ba(avai 55.000 snabdijcva ju Pariz, koji sc hrani zclcnim bakalarom. Nantes snab-
posade, a ulov jc iznosio oko 80.000 tona ribc. Vodeii raduna o clijeva zcmljc podijcljcna ukusa do kojih dopire plovidba Loirom
Holandanima i drugim ewopskim ribolovcima, mogli bismo doii i ccstama koje o njoj ovise. I\{arseille rro5i, bolje ili lo5ije godine,
do brojkc od 15.000 brodova i 90.000 tona bakalaralr6. polovicu francuskog ulova suhog bakalara, iztrozcciuostalom velik
Prcpiska jednog trgovca iz Honfleura117, Colbcrtova suwe- dio u Italiiu. Ali brojni su malvin5ki brodovi koji od XVII. stoljeia
mcnika, pribliZit ic nam nuZno razlikovanje kvalitctc: je
dopiru do talijanskih luka, osobito do Gcnovc.
"gcrffe< 'Iisuic su nam pojcdinosti p<>znate o snabdijcvanju pariza
bakalar izuzctnlh dimcnzija, ,nuu'cbandeo i >lingttes< i >>raguets<
zcicnim (ili bijelim, kako se tada govorilo, bakalarom). prvi ribo-
su mali zeleni bakalari, koji ipak imaju prcdnost prcd golemom
lovi (polazak u sijcdnju, povratak u srpnju), azatimdrugi (polazak
masom >o5tcicnih< ili suvi5c ili nedovoljno usoljenih, ili pak
u oZujku, povratak u studenom i prosincu) odrccluju dvijc opskr-
o5tcicnih udarcima pcta skladiStara. Kako sc zeleni bakalari kupu- bc, prvu slabu, drugu obilniju, ali koja sc vei iscrpljujc oko travnja.
ju na komadc, a nc po tc'Lini (kao suhi), valja pribjeii uslugama Slijedi zatirr. (z,a cijelu Francusku) tromjescdna oskudica (travanj,
>>probiratclja< koji od oka razluduju >lijcpu< robu od >lo5e< i svibanj, Iipanj), >a to jc doba kad jc povrie joS rijctko, jaja skupa,
i kad se jcclc malo slatkovodnc ribc<. Upravo t<> i izaziva porast
cijenc zclcnog, bakalara kojcg Englczi lovc na vlastitim obalama i
ialju prcrna Parizu posrcdstvom lukc Dicppelrs.
Gotovo svi broclovi prckidaju svojc ribolovnc pothyate za
vrijcmc velikih pomorskih svada za prcvlast u svijetu i ratovi za
ipanjolsku ba5tinu, za austrijsku ba5tinu, u wijeme scdmogodi5-
njcg rata, ameridkog rata za nczavisnost... Jedino najjadi ponovo i
daljc jede bakalar.
l'}rimjeiujcmo, a da ga nc moZcmo odmjcriti, postupan po-
rast ribolova i pove6anjc prosjednc tonaZe, iako se rokovi putova-
nja (mjcscc ili Scst tjcdana u odlasku i powatku), ne mijenjaju.
(ludo Newftrundlanda jcst u tomc da se hrana neprestano obnavlja
i to u obilju. -fata bakalara hrane sc planktonima, ribama pa i
<rsliiimrr, r.a kr>jima su upravo pohlepni. Ona u pravilu gone ove
lrosljcdnjr: it, v<>cla Ncwfoundlanda prcma obalama Ewope u
l<ojimrr ih n:rtrrzc ribolovci. C--ini sc da su nckad, u sreclnjem vijeku,
Loa nq bakulara. Rctzliiiti postttpci proin)ctdrtje ,sttbog bakala.ran na lrlkallrri lrili lrr'ojrri n:r cvr-()pskim obalama. vjcroiatno su zatim
kopnu. (XWil. sto$cte). (Iliarritz, Mus1e cle lu Mer) poIrjcgli l)t'('nl:l z:r1'r;rrlu.
22u
229
tivroplt s('sv:l lt;tt'il:r ttit ltt ttt;\ttrr. U ohrikrr l7()1. tt l,is;tllotl rlrrritvo lnur svojr'grt't'lrritntlt('n(', l)t'()lnf t'rtlllvc l ttvijt'k livf i 11q:op-
sti2u 54 cnglcsk;r ltrorlir, r)rlt()v;lr'('nl, k:t/.rr n:ull, riil 4tt. I lO kvirrtirltr Irrlrlrrr.z;ul()s('.'l'o srr lrolrt'ltc tllt st't';tskittt's rI)()n()t()nijorn jcla.
bakalara. > Kolikc li cloltiti z;t linglczc rlil s:ltr)() ic:tlnoi n:tntirnit'i <!
r e
r
lctl;rn lrirrtltrski pisrtc k:rZc: >Kitd sc tt(:l)cc ltobunil;rcd ltljutavo5Cu
r rzt', ktrlrarrc [rc:z ikakvu dod:ttka, sunja sc () masnoii, soli i zati-
U Spanjolskoj, godiSnja p<ltrttsnjlt tlktl 1717, sitln() za [r:tkitlitr,
premaSuje 2,400.000 pijastarar20. Kao i svaka druga riba, namiic- ttitrr;1..118.
(.injcnica jc da danas najsiroma5niji i najjednolidniji stolovi
njena za potro5nju, i bakalar sc o5tciuic u transportu i kvari. Cak
i voda koja sluZi za odsoljavanje ribe, lako sc usmrdi, tako da sc rrcnrzvijcnih zcmalja najradijc pribjcgavaju zadinima. Podrazu-
mora noiu bacati u kanale121. Shvatit iemo tada osvetnidki govor rrrijt'v:rrlr<> pod zadinima svc vrstc dodataka koji se danas upotreb-
koji se pripisuje jednoj sluZavci (1636): >Vi5e volim mrs nego l1:rvrrju (radunajuii tu i papridice pristigle iz Amerike, pod
korizmu (...) i vi5e volim vcliku jegulju u posudi s detiri Sunke, r.rzlititim imcnima), a nc samo slavne zatine Levanta. U srednjem
nego stra5nu trbu5inu bakalara!<122 lrlt'ku, stol siromaha imao je kao zatinc: majdinu du5icu, ma:Zu-
Doista, bakalar jeneizbjc:Zni izvor hrane u wemenu korizme, rrn, lov(>rov list, dubar, anis, korijandar, a nadasve de5njak koji je
ili pak hrana siroma5nih, >>hrana namijenjena manewil:l:ra<<, kaie Arrurud do Villcneuve, slavni lijcdnik KII. stolje(a, nazivao teri-
jedan autor XVI. stoljeia. 'fako je bilo i s mnogo lo5ijim kitovim 1:r l< t rrn scljaka. Jedino
je Safran, medu lokalnim zatinir,:ra, luksuzni
mesom i uljem (osim, prema Ambroiseu Par6u, veoma ukusna ;rroizvod.
jezika), koje su jeli siromasizawijeme korizme723, sve do dana l(imski se svijet, od Plauta i Katona Starijeg, zanosio tajan-
kad se masnoia, pretvorena u ulje, naveliko podela upotrebljavati srvcnom libijskom biljkom silpbiunc koja je i5deznula u I. stoljeiu
zarasvjedt, sapun irazlititeproizvode. Kitovo meso tadaie i5dezlo (.;rrstva. Kad Cezar 49. prazni jarmu riznicu, u njoj nalazi 1.500
I r rti, to j est, vi5e od 490 kg si lp biurtta. Zatrmj e u modu u5ao j edan
s trZi5ta. Jeli su ga samo >Kafri u blizini Rta Dobre nade, napola rr
divlji ljudi<, kaleiedanspis iz L619, koji ipakukazuienapotro5nju rlrrrgi zatin, asafoetida diji je >>teLak miris po de5njakuzawljedio
,rtoij".t" kitove masti, zarane >korizmena slanina<|24. y svakom ntrc sterclts cliaboli, davolji smrad<<. On se jo5 i danas upotrebljava
sludaju, industrijske potrebe dovoljne su da lov odrZe manje ili rr lrcrzijskoj kuhinji. Papar iza(.ini stiZu u Rim kasno, >>ne prije
vi5e aktir,nim: tako su oko Spiubcrga, od1.675. do \721, Holandani Vrrrona i Horacija, i Plinije se dudi sklonosti na koju nallazipapar<.
poslali 6. 995 brodova i harpunirali 32.908 kitova, osiroma5iv5i lllrotrcba se pro5irila, uzrclativno skromne cijene. Prema Pliniju,
oblrtnjamorar25. U potrazi za kitovim uljem, brodovi iz Hamburga lirri zadini navodno su jcftiniji od papra, Sto neie biti sludaj kasnije.
redovilo su posjeiivali mora Grenlanda126. { )vrrj posljednji imat ie u Rimu svoja vlastita skladi5ta, bon'ea.
ltiltcrcrtaria., ikadAlarik 410. osvaja grad, zapl)enjuje 5.000 funti
ptpra129.
Od IUma, Zapadje naslijcdio za(ine i papar. Sasvim je vjero-
Papar gubi znaienje iirtn() da su mu oni poncstali nakon vremena Karla Velikog i
nakon 1650. ntvaranja Srcdozemlja kr3ianstvu. Ali naknada stiZe uskoro. U
Xll. stoljeiu ludovan je za zatinima jc ncdvojbeno. Zapad za njih
U povijesti prehrane papar zauzima posebno mjesto. Obi(an za- ).rtvuje svoje dragocjene metale, i da bi ih se dodepao, upu5ta se
din, koji danas ne smatramo neophodnim, bio je stoljeiima, uz rr tc5ku trgovinu s Levantom koja dini polovicu puta oko zemlje.
'l':r jc strast tolika, da se osim pravog, crnog ili bijelog papra, vee
ostale zatine,predmettrgovine Levanta. O njemu je sve ovisilo, pa
dak i snovi istraZivada u XV. stoljeiu. To je doba u kojem poslovica l)rcma tome, ima li ili nema crnu koricu, prihvada i dugadak papar
kal.e: >Skup kao paparr<r27. lioji takoclcr dolazi izlndlje i koji je nadomjestak, kao Sto ie od
Razlog je tome to, Sto je Ewopa dugo pokazivala Zivu strast XV. st<rljcia biti laZni papar ilimalaguette iz Gvinejel3o. Uzalud se
prema papru i zadinima, cimetu, karanfiliiu, mu5katnom ora5diiu, lrcrdinand Katolidki poku5ava suprotstaviti uvozu cimeta i por-
t t grrl s kog pa pra (ko j i zahtij cvaj u izdatke), zaklj udu j u (i da > buena
clumbiru. Ne treba suvi5e preuranjeno govoriti o tomc kao o r
strasti. Osim islamskih zemalja, Kina i Indija dijclc tai ukus, i svak<r $pecict. es al crjo<, da jc dcSnjak dovoljan kao zatinr3l.
230 231
-?
I ryrfro na llFtl II g ?I
/ t\ I r u fl t t t tltt r t, ( t N t fi ., r fl l, r
,Tlrrr/flto I ntkntlltt: l.nuw I ltl&t.
nonr lr;ll)r'it''it'ottt, ),lxi ili r"ili,,, koirt lrtliko llrikriv:r okus tttcsrt tl:t
rrovollrirloSlit'ir rrt' rrspijt'r,it l)t'()l-lutrtti rriti jcclirrr zitlogujrJJ.
I lkrirtko, ncnllr zrr jctlrtid'kog tnjct'ila izntcdu tc ncumjcrcnosti
r orlrrrjcrcnc prchnrnc koju jc upozna<> rimski svijct. On jc tro5io,
istin;r, rnlrlo nrcsa (jo$ u (liccr<lnovo vrijcmc ono jc predmetom
z,rliorur Jrrr>tiv rasko$i). Srcdnjovjckovni zapad, naprotiv, uZiva tu
lrovlrrsticu da budc mcsoZdcrski. Da li je te5ko zamisliti da meso,
li,ojc sc tcsk<l moia konzcrvirati, zahtijevazatine, o5tre umake od
l);rl)r':r, jak<> zadinjcnc umakc?
'fo jc nadin da se ublaZi lo5 okus
nr('sa. Nap<>kon, zar ncma, prcma rijcdima dana5njih lijednika,
oll;rktivnih psihizama? Cini sc da postoji neka vrst iskljudivanja
rzrrrcclu ukusa prema zadinima >oporog i pomalo fiziolo5kog
rrriris:r, kao Sto su dc5njak, luk... i ukusa prcma finijim zatinima
Irlirgilr, aromatidnih mirisa, koji podsjeiaju na miris cvije1a<<134.
( )ni su prcvladali u srednjcm vijcku.
Swari nedvojbcno nisu tako jednosta\,rne. U svakom sludaju,
rr XVI. stoljeiu, s naglim porastom po5iljki koje su uslijedile nakon
plovidbi Vasca da Game, potro5nja vclika rasko5 do tada
- -
lrrrvciava se, nadasvc na sjcveru, gdje kupovine zatina uvelike
1
rrt'rn;rSuju one na Sredozemlju. Premje5tanje preraspodjeljenog
trli5t:r za(ina, izVenecije injezinaFondaco deiTedescbl u Antwer-
Dontoroci trtreuoze zaiine. G. I-e'I'estu; Cosmographie univcrsclle ,fj2 1rt'n, mcdustanicu Lisabon, azattm u Amsterdam, nije dakle samo
'uo, XW. stoljeie, Pariz, Bibliotltdclue cht Musde de la Guerre. (Otisak r rlritna igratiiita i plovidbe. Luthcr koji, dakako, pretjcruje, twdi
Giraudon) tl;r tr Njcmadkoj ima vi5c zatina nego'Zita! Veliki potro5adi su, u
svrrl<<rm sludaju, na sjcvcru i na istoku. U Holandijise 1697. smatra
Kuharski prirudnici dokazuju da je sve bilo zahvadeno tom rl;r su nakon novca, najbolja robaza >hladne zemlje<<zatini,koji
stra5iu zazatinjanjcm mcsa, ribe, u5cierenog voia, iuha, luksuz- sc rr l(usiji i Poljskoj tro5e u >golemim kolidinama<<135. MoZda se
nih piia. Tko bi sc usudio kuhati divljad bez papra, kao Sto vei l);rl)lrr i zatini vi5e Zele ondjc kamo su doprli kasnije? Ili su oni, i
( )l)('t, nova rasko5? Opata Mablya posluZuju u Krakovu madlar-
podetkom)CV. stoljcia savjctujc Douct d'Arcy? Mdnagier cle Pa.ris
sl<irn vinom i >obilnim obrokom koji bi moLda i bio veoma dobar
(1393) savjetujc da se >>za(in doda Sto je moguie kasnije< i evo
rl;r su l(usi i savcznici odbacili sve one mirisne trave koje se ovdje
uputa za krvavicu: >Uzmitc clumbira, karanfiliia i malo papra i
rrr:rnilicc tro5c, kao u Njemadkoj cimct i mu5kat kojima truju
simeljite svc zajcdno.,. Sto se tide oille, >>jela clonescnog iz $pa-
njolske<, mjc5avine mcsa iz mesnice, pataka, jarebica, golubova, lrrrtnikc<<136. iini se da jc tadanalstoku ukusprema jakimza(inima
i<rS >srcdnjovjckovni<, dok su se na Zapadu drevni kulinarski
prepelica, koko5i (odito dana5nja popularna olla podrida), ona r rlridirji pomalo izgubili. Ali, rijed je o utiscima, atte o izvjesnostima.
se u toj knjiZici za(in1a mje5avinomzatina, >mirisnih droga< koje
lJ svak<>m sludaju, kad su se zadini, s padom cijena, podeli
su doSle s istoka ili nisu, kao mu5kai, papar, majdina du5ica,
dumbir, bosiljak... Zatini se jedu i kao u5eiereni slatki5i ili u lxrjavljivati na svim na5im stolovima i kad njihova upotreba nije
viSc: bila zn:rk rasko5i i bogatswa, upotreba im se smanjila, i oni su
prahu, Sto odgovara svim sludajevima koje predvida mcdicina. '['o narn otkriva i kuharica iz 165L. (Fran-
Istina je da su oni na glasu zbog>>tjerania victrova,<, da >pogoduju ;rod'cli gubiti prvcnstvo.
q<ris--l)icrrc dc l:r Varcnnc), ili l)<lilcauova satira (1665) koja is-
oplodnjicrs2. Ll Zapadnoj Indiji, papar sc dcsto z.'amjcniuic crvc- rrr i j;rv:r prcl jcriv:trr jr: u z:tC'i ninr:t J7.
I
2_'J2
2.J.3
nrultnr,l I Pr(arts , Irr(;..
t' ':F,fi(rtrttlti
I i.,rru ot. l I lx t u il al / .\ t r u k t t r rc s t t t At I t IttI rt I I t'
(vcnccij;rnci su ll:l s(. tlorrtogli l7.it)), lrolotrtliittilr ir' (.ot'tt:tt'i, .f oS grrilt' r'illlrtslioH
ur'pjt'llr, St'r't't' l'ojt stt tloltt't'ttt.tli Ar';rpi,
vcnccijanskih patrici j lt, svtlj cclobno >k rit l icv:t $cicrlt <. rrspijt'vlt n;r Sit'iliyi,;l z;ttiln tr V:rlt'rrtiji. l'ollit':tj XV. stoljt't':t, int:t g:t
u nr;ll'oli;tttsl<r)nl S()usur tlotltl<:ttt jt'N'l;rrlt'irtt, z:tlittt Aztlt't', K:tttttt'-
slit'otol<t', otol< S:io'lorrrc iotol< l'r'irrc'i1'rc, rr (ivirrcfskorrt z;rljt'vrr.
( )l<o 1 52O. clopirc clo Ilr':tzil;r, gdjc rnrr I)r()cv:lt za[)()i:ir]ic rr tlt'ugoj
polovici XVl. stoljciir. ()t:rda, ()krcnut:t jc stt'rtnic:t $cicrnc ;'rovijcs-
:1. !ii',
ti. >tlrnjcst<l da, ka<l nckad, Scicrm<tlcrno naii jcdin<l kod ap()tc-
lirrr':r k<rji ga jc duv:Io samo za bolcsnc<, pi5c Ortclius tt'l'cal.nt.
( tttiuarzun'to (157'2), >>danas ga prolcliru iz lakomosti(...) Ono Strr
jt' nckad slulilo kao lijck, danas nam sluii kao hranar.t42.
lz l\razila, zbog Holandana, protjcranih iz t(ccifc't 1654, i
pr'()gona kojc jc protiv portugalskih marana (Zidoi s p<>drudja
Slrrrnjolske i Portugala, koji su poslije izgona Maura prisilno obra-
t't'rri na kr5ianstvo, no koji su potajno ostajali vjcrni svojoj rcligiji
op. rcd.)143 provodila inkvizicija, Scicrna trska i >strojcvi< za
lrrcrzrdu Sciera prodiru u X\{[I. stoljciu u Guadeloupe, holandski
(.rrr:rgao, naJamaiku i Santo Domingo, gdje njegovi veliki trcnuci
zrrlrodinju oko 1680. Proizvodnja sc otada bcz prcstanka povc-
t'rrvAla. Ako se ne varam, Seier s Cipra broji se u XV. stoljciu na
stotinc, Stovi5c, na tisuie >lakih< kvintala (50 kg)144. U Santo
I)omingu, u najvedem usponu, u XVIII. stoljeiu, proizvcst C.e ga
7o.000 tona. 1800. Engleska ie tro5iti 150.000 tona Seiera godiS-
rric, gotovo pctnaestputavi5e ncgo 1700, i lord Sheffreld je u pravu
li:rd I 783. brljeLi: >Potro5nja Seiera moie znatno porasti. U polo-
v i ci liwop e jedva ga poznajurrl45 . lJ P arizu, uodi revolucije, ona j c
iznosila 5 kg godi5nje po osobi (pod uvjetom da prijcstolnici
pripiScmo samo 600.000 stanor.nika, u Sto sumnjamo). 1846. (ni
t:r lrrojka nije bila sigurna), potrosnja iznosi tck 3,62 kg. Procjcna
zrr cijclu Francusku dajc 1788.1"6 tcorctski, prosjednu potrosnju
rrrl jcdnog kilograma. Budimo sigurni da jc usprkos sklonosti
;:rvnosti, rclativnom padu cijenc, Seicr joS uvijck predmet rasko5i.
t I rnnogim seljadkim kuiama u Francuskoj, glava Seiera jc bila
r rvjcScna iznad stola. Nadin upotrebe: primaii da5u, da u njoj budc
).t6 .: \/
! it,t'rrt t tul I lru w I rl,/'\ t r u h t tr t'r' s t ry t k h I t t I t ll I t' c ,\ttttlltttt I t'*ltntlltt: ltntnp I ltlt'tt
kcnridlrr Mtrrggrlrll izolirro it'(tt'r' u d'vrsl()nl ollliliu. Illog;r yoj lrrrrrttll;tttrll., t'ttt'nt, tltt *tl iz rrrtrrlt';rsrtjosli (st,t'ltttt),;r rrskot'rr
zapodinjc s Kontincntalnorn lrlokirrlonr, irli l)it (r' potrclrrto joS t ltttttJttt,, kojt' tlovozt' ltrorlovi iz l(io ( il':rrttlt' tlo Srrl. ( )llskrlrlr rur
cijclo stoljcic da zadobiic svu svtlju va7nost. Arrtilitttit jt' trsoljt'n:t govt'rlitut i ltt':tStto iz crtglcskilr kolorrij:r tr
Sircnle Seicrne trskc ogranidcno jc na toplir podncbljit, i t<r Arrrt't'it'i: tr z:tntjt'rttr, ()r)c sc ollskrlrljtrjrr Sc(ct'orn i rtrrnorrr koji Cc
jerazlogza5to nije u Kini prc5laYangtze Kiang prcma sjcvcru. Ona rrosllrlorn vc()nl:r r:rno rrroCi i slrrnt: proizvocliti.
ima i svoje trgovadke, industrijske zahtieve. Seier zahaicvtt vcliku Nc trcba u zakljuCku suvi5c llrzo govrtriti r> $c(crrroi rcv()-
radnu snagu (u Amcrici crnih robova), skupa postrojcnja., !fl' lrrt'iji. ()n:r nlrstupa vc()mir rirn(), istinu, zii s ituz,ctnorn sp<lro$(tr.
genios, Kube, Novc Spanjolskc, Pcrua, koja odgovaraju engenbos Z;rrrr:rlr j<lj ncdostajc jo5 i na podctku XIX. stoljcCa. Sto sc ritc
de ctssucar" u Brazllu, ertgirts ili mlinovima za Seicr foancuskih I,t'r;r'r:r, nc molcmo rcCi, u zakljudku, da jc stol prostrt za svc. 'l'ck
otoka, engines u Englcskoj. Trska se mora drobiti valjcima koje it(, srn() izrckli tu wrdnju, ipak pomi5ljamo na ncmirc kojc jc:
pokreiu iivotinje, voda ili vjctar, ponckad ljudska ruka, kao u Kini, nctlost:rtak Scicra izazvixl u rcvoluci()narn()m P'l.riz.u, u vrijcnrc
ili se pak bezvaljka lomi rukom, kao u Japanu. Sok biljaka zahtrjeva ttrttltsinnntta.
obradu, pripremc, paZljivost, i dugo se kuha u bakrenim kot-
lovima. Kristaliziran u zemljanim kalupima, davao je sirov, ne-
prodi5ien 5e6er llimoscuade. Nakon filtriranja u ilovadi dobiva se
jedanput prodi5den Seier ili ca.ssorcade. Nakon toga, moglo se
dobiti deset razliditih proi:rvoda i, powh toga, alkohol. Veoma
desto, neprodiBien Scier rafinirao se u Ewopi, Antwerpenu, Vene-
ciji, Amstcrdamu, Londonu, Parizu, Bordeauxu, Nantesu, Dres-
denu, itd. Postupak je donosio gotovo isto koliko i proizvodnja
sirovine. Otuda sukobi izmedu prcraclivada i >>proizvoclada 5e-
iera<<, doscljcnika na otokc, koji sanjaju da sve proizvedu na licu
mjesta, ili, kao Sto se govorilo, >da se upuste u bijclo< (proizlvod-
nju bijelog Seicra). IJzgoi i proizvodniazahnievali su dakle kapi-
tale, lance posrednika. Ondje gdje ti lanci nisu na mjestu, prodaja
ne prema5uje lokalno trZi5te: tako je u Peruu, Novoj Spanjolskoj,
na Kubi, sve do XD(. stoljeia. Ako otoci bogati Seierom doZivlj avaiu
procvat, to jc stoga Sto su na dohvat ruke, na razumnim uda-
ljenostima od Ewopc, uzimaiu(i u obzir brzinu i kapacitete tada5-
njih brodova.
JoS jedna dodatna zapreka: >Da bi se prehranila jcdna kolo-
nija u Amcrici, kao Sto obja5njava opat Raynal, valia obtadivati
cijelu jednu pokrajinu u Ewopi<148, jer se Seierne kolonije ne
mogu same prehraniti, buduii da Seierna trska ostavlja malo
mjesta rijetkim >ieworinama< prehrambenih kultura. To je drama
Seierne monokulture na brazilskom sjeveroistoku, na Antilima, u
marokanskoj Sousi (gdje arheologija otkriva drevna golcma po-
stroienja). L783. Engleska Salje prema svojim vlastitim kolonijama
(prije svega Jamajci) 76.526 tona usoljcna govcdcg i svinjskog
mcsa, 5.188 ploda slaninc, 2.5r9 badava konzcrviranih tripicarae.
U llrazilu, hranu za robovc <lsiguravaju lratvc bakalara iz Ncw-
j.r,9
,frrr,/llro I ntlttttlltt: lrt'tl.n., I lrl.1tl'
Voda
paradoksalno, valja podcti s vodom. Njome se ne raspolaze uvijek
po Lclji, i usprkos izriditim savjetima lijednika koji smatraiu da ie
icclna voda 6olja od drugc kod nekih bolesti, valja se
zadovoljiti
onom koja jc na dohvat rukc: kiSnicom, rijednom, izvorskom, iz
cisterne, izbunara, badvc ili bakrcne posude u kojoj je mudro, u
svakoj razboritoj kuii, drZati zalihe. Krajnost: morska voda koja se
prckapnicom dcstilira u Spanjolskim utwdama _fiev9ryte Afiike u
icvt. siolleiu, jcr inade bi je trebalo dovoziti iz Italije ili spanjolske.
Odajan it"er;-putnika Kongom koji su 1648, prcgladnjeli, sl6m-
ljeni od umora, liic7u.i na golo- tlo, morali >piti vodu koja je
poclsjciala na konjsku mokraiu,,150. Druga muka: slatka voda na
palubama broclova. Ncrjesiv je problem da se ona odrii pitkom,
usprkos tolikim rcceptima i tajnama koje su se ljubomorno duvale.
iitati gradovi, iako inadc veoma jaki, lo5e se snabdijevaju
vodom. Sludaj ie to s Venccijom, gdje bunari nisu, na javnim
trgovima ili dvoristima palada izdubeni, kao Sto se misli, sve do
slola tla ispod lagune, vei su to cisterne do polovice ispunjene
finim pijeskom kroz koji se filtrira i ocjeduje kisnica, prodiruii 21. IlllNAl( (llS'l'liltNA tl VliNIiOl.f l: 'l'1.(Xll{'l'I l'Rlis.f liK
zatrm.r'b.r.rar koji je u sredini. Prestane li ki$iti tijekom vi$c I Srcrlilrrii brrrt:rr. -- 2. llt'zcrvt'tariz.t kiSnicu. - J. I'ijcsak za liltrirrrrrit'. '1,
sedmica, cisterne, kao za wljeme stendhalova boravka, prcsu 5u j u. ( )lrlrrgir otl ilov;rtYt'. 5. ()tvori rczcrv()ltra, r.v'l.ni fllcla (tloslovt t':
zaoluje, u njih prodirc slana voda. U normalno vrijemc, onc nisu (lirolriorricr'). Vo<lu st'skrrlrli:r rr srt'tliSnjcrn btrtt:trtr. Vt'rtt't'iilr tl:tttlts 1l<tsjt'tlrrjt'
dovoljne za gol-mo stanovnistvo grada. Slatka voda m<lra doCi, i l,rrurlr.z:r vorlrr, lrli lrrrrrrri io( rrvift'k lroslrlit'nlt trg<lvitnlt i ttttttl:tr ktr(lt. (l'rctttlt
g li. ll.'l'rint':rrlrtrr)
<>na clolazi i.v2tn.t, nc vodovodima, ncgo barkaml kojc sc punc:
J.i0 |il
Ii.,t utnil llntutlt,l rl,\IntkIttrc stutkItIttIttIIt r ,\ttttllrur I nrltntlttt: hntno I ltlt'tt
pilce, da dobro nosi brodove, buduii je blatna i time te5ka (sto r'.rlr'()girsnc crpkc, >dudnc napravc<< kr>jc podiLu vodu >obidntlttt
biljeii jedan porrugalski poslanik 1647), te cla je ocllidna zazcliav- r'()(l('r'r()rn parom<< do 110 stopa iznad razine Scinc. 'ltl jc znadilrr
lje, u sto moZemo posumnjati. >u rukavac rijeke koja oplahuje rrgrorr:rSati l,ondon koji za nckoliko godina ima 9 takvih crJrki.
obalu Pelletier i izmedu dva mosta<<, kaie jed,an svjedok -(177i), N;r jlrogatija dctvrt, Saint-Honor6, koja jc najvi5c u moguinosti dit
>brojni bojadisari bacaju bojilo triput tjedno. (...) Lok n, obii pl;rli taj naprcdak, bit ic prva usluZcna. Ali ako sc povcia broi tih
G€wes, kuzno je iariite. eitav taj clio grad,a pije zagadenu vo- .,trrric:v:r, zltbrinjlatju sc, St<l ic tada biti s 20.000 raznosada vodc'/
9y""u. utjesimo se, jer ie se uskoro prJnaii ri;er<. voda iz seine llostalom, pothvat jc uskoro zavr5io financijskim skandalorrt
bila je jos bolja od vode izbwnararijeve obale, nikrd zaitiienih od ( lTtttt). Nijc valno! LJ XVIII. stt>ljcdu, problcm dovoda pitkc votlcr
prodori, i s kojom su pekari mijesili kruh. Ta rijedna, prirodno l;rsn() !c postavljcn, a rjc5cnja sc nasluCuju, ponckad i n:rlazc, i ttt
purgatirma voda, nedvojbeno je bila >nepogodna za strince<<, ali n(' s;un() z:r glavnc gradovc. l'}rojckt za grlttd Ulm dttkazuje su1:rot-
moglo se doclati nekoliko kapljica octa, kupiti prodisiene i >pobo- ll(1.
ljsane< vode, kao sto je voda z,ana kraljevskom, i one, boile od N:rpretlak trsprk<ls svcmu kasni. Svc clo tada, u svim grittltt-
svih drugih, ztrane bristolskom, i >koja je jos skuplja<. Takva virrur svijt't:r, r:tzttos:tt vodc n:tnrcta<l jc svojc uslugc. I,l Valllrd<tlicltr,
poboljsanja nisu blla poznata svc ck> 1760: >pila sc ,irrla ir. scinc, rr;rS porttrg,:rlski ptrtrrik hv:rli otllid:nu v<tdu u vrijcnrc kr:rlja Irilill:r
ne obraiajuii na nju mnog<> pai.njc<<lr7. lll ko j:r sr' pl'otl:r jt' tr Jrre kr';rsnirn st;rklcnint lrocuma ili kcrurnid'kirn
),.i )
).t I
lternand llru utb I /,$ I ruktu trt x w t k h I u I t 1l I r e ,\uullntt I ntltntlltt: hruno I fil&t
U Istanbulu, naprotiv, snjelna se voda prodajc ljeti na ulica- ( .\VI. sbAefu). (Otisa.k Giraudott)
211 :-t \
l\tuund llrauilel f ,\trukturu wakhkl,i,4llte Suullno I nqktulto: bntrut I \lla
S jedne strane, tu su seljaci kao proizvodadi i potro5adi lokalnog vcd u rcdu, i u Londonu skupljanje starih boca za trgovce vinom
vina, navikli na njegova izdajswa kao i na njegove prednosti, a s fcdna je od unosnih djelatnosti gradskog olo5a. Odarma, naprotiv,
druge sffane, veliki potro5adi, ne ba5 uvijek iskusni pilci, ali koji vin<r sc transportira u drvcnim badvam\ ane u amforama, kao u
uvijek imaju svoje zahtjeve, vi5e vole jaka vina: tako su Englezi rimskim vremenima (ali one su ponegdje jo5 preostale)- Badve
veoma rano cijenili vina Malvazije, vina Kandije i grdkih otoka167. (izumljcne u rimskoj Galiji), ne duvaju uvijek dobro vino. Ne,
Oni ie kasnije lansirati porto, malagu, madeiru, heres, marsalu, savjctujc vojvoda od Monddjara Karlu V, 2. prosinca L539, ne
sve slavna, veoma jaka vina. Holandani ie se od XVII. stoljeia smiju sc kupovati velike kolidine vinaza flotu. Ako se vei >moraju
obogatiti svim svojim rakijama. Posebna grla, posebni ukusi. Jug prcw()riti u ocat, boljc ie da ostanu na imanjima Va5eg Vcli-
podrugljivo gleda te pijanice sa sjevera koji, prema njihovu mi5- i'lrnswa<<r7'. J,rS u XVIII. stoljcCu, jedan se trgovaeki rjednik dudi
ljenju, neznajupiti i ispijaju da5u na du5ak.Jean d'Auton, kronidar dt jc zir l(imljanc ))starost vina<< bila >znakom kvalitete, dok se u
Luja KI, promatra njemadke vojnike kako se >kucaju ta(ama<< za trrirncuskoj slabim vinima smatraju (dak i onaiz Dijona, Nuitsa i
wijcmc pljadkanja dvorca lorlijal68. I tko ih ncCc vidjcti kako su, ()rld:rns:r, kojit sc nlrjlrotjc od svih mogu oduvati) kad dodu do 5.
246 247
I\'ttttttttI IltzttttItl / .\tt ttl,ttttt, tt,trl,IrIrtIttIIt t ,t'utt tr,',ttrt, I Ittt-,1
ili (1. listlr<< (lo ztt;t('i gotlirrt'). lirrt'il<lopt'tlijrr j:rslro li:rir.: ,,Virr;r 6tl vul.r, ( r rrrll. :'r'r1t'tlrlr r lrr;r'lrlt Alr :,r t'rltrrorrr \Vlll slol;t'r'.t, slt',tt ;t'
dctiri ili pct list<tvzt, kttja nckc oso[rc lrvlrlc, lo$:r su vir);r<l/t. l,;r ip;rk, 1,,()l()\.r 5r,.r lrsoIoLr'.tltlr'ln,l vllr.l rl,ttt;tStr;it t' 1)()lvt (ltl:t srr s\'()lll
kad Gui Pafin okuplja na proslavi svog dckanar:r rriclcscr i scst 1ro:,r'l)n()st. ,,KrrSlt jlt',,, lrist' St:lr:tslit'rt Nlt't t it't' 17,8,8, ',r'irttt iz l(o
svojih kolega, on prida: >Nisam nikada vidio <ra sc ozbiljni lju<Ii nr;ur('(', iz Sltittl Viv:tttl;t, (.ilt';ttrx:t, ( 't'ltvt'tt, h;tl<tl t't'r't'tto, lttlio i
toliko smiju i toliko piju. (...) Bilo jc to najboljc star-o uirto llur- lril,'ltr, izttlr).tlt's('rl:l trtli:tit'rr ;tl<o tt;t ttit'g tt;rittt'lt', it't'to it', llrr
gundije koje sam namijcnio za tu svedanost(176. nri)rn srrtltr,llrvo virro rrl zcntlji, is;tttti vlrrtllrt'i lt't'lxt tl;t glt pijtr,, l//.
sve do xvIII. stoljeia ne powrdujc se reputacijavisokokvali- I t'qot,trt/ti t'ft<":ttilt srrvlrylt, tt;tlrt'rtj:tjtrtti 17(c2" sv:t vitlt lrt':tttctrslit',
:,1;rvljrr na vrh virxr (,lutnr1l:rgttc i llr.rt'gtrttdijc. Or-r nttvotli: >(.lr;rlrlis...
tetnih vina. ona najpoznatrja, manje su to zbog svojih zasluga, a
vi5e zbog pogodnosti obliznjih puteva, a nadasve zbog blizine l'orr)ilr, (,hltnrbcrtin, llc::tttttc, (.ltls clc Vtlugctttt, Vtlllcrtcy, I(o-
vodenih puteva (kao mali r.inograd Frontignana, na obali Lan- rrr:ll)ic, Nuits, Mursrrlrltl78.,, ()dito jc d;r sc vino, srt svc vc(ttttt
guedoca, slavniji od velikih vinograda Andaluzije, portugala, Bor-
.lilcrcncij:rcijom visokokvzrlitctnih vinit, svc viSc r;rzvijlt ktto t';ts-
lioSni proizvod. U isto vrijcmc (176[t), prcma rijciim:r [)it;liott-
deauxa, ili La Rochelle), ili blizine nekog velikog grada: iam pariz
rrr t i ra s ent enciaux,j avl j lr sc izr ar.'. p o sttti lt ij as /tttrtt lj ant t i ( r t,o u i t t o,
uzima 100.000 batava vina (1698) koje proizvode vinogradari ,.i'r,r'nz u mcldi mcdu ()tmicnim osobama, da bi rckli n:rgltl is-
Orldansa. Vina Napuljskog Kral jevst.ia, greco, latino, morrglrguur_
li lrpiti<t79.
ra, lctcVntct cbristi, imaju golcmu klijentelu Napulja, pa tak i Ali vi5c ncgo tc prt>{injcn<>sti kojih bi n:rs povijcst odvclrt
Rima. sto se tide Sampanjca, uglcdu bijelog pjcnusca koji se r rtlr,'ci dalcko, nas ovcljc ntnimaju obidni pilci kojima lrroj nijc
podinje proizvoditi u prvoj polovici xvIII. stoljeia, bit ie potrebno
,'rcstajao rasti. Sa XVI. stoljcicm pijanstvo jc svuda poraslo: tt
dosta wemcna da zasjcni ugled nckadasnjih visokokvalitetnih rIladolidu, potrosnj,t d<;scZc polovicom stoljcia I00litara godii-
r l rLr p() osobirso. U Vcncciji jc l 5gti. signoria ponovo printorarr:r d:r
).i$
ltlslvlr? tlrttart $fatrls t ltrl (a
Iltryrutrul llrfl utli'l tl s tr'rtlt l rtrv trt.rhtl t
sr. rl.r 1r. r,irro, lr;rlor il;r ili nt', (r.slo rr;rd'irr tl;r sr' l)(!l)l('l{ll(', otttt ittr
.,r.1;;rrrli;r iz K:rstiliit. ioS r rl;rrurs r,ttvt' rlttiltt l)(',ttts, Zltllrtt';tv tttttkit.
l6 jt. t'r'rro virro tlvoiict' Vt'lirsrlrrt'zovilt vt'st'li;tli;t (lMrrzt'i rr llrltlirtt-
pt':,tr), ili orro zlltrro 2trlo, ltoic sc d'ini joS tlt'itgot'it'rriiirtr, tr tltrgittt
ffi lrlr'l1lr;r i tlivrrirrr d'lrslrrrr:r lrol;tntlshog slil<:trstv,l: ttt se povt'zttjtt, tl:t
r,rrl1;sl pilgit, vitto, tltth:ttt, lltl<c tljcvoikc i tttrrziklt violirtit kttic' XVll.
.,toI jr'(t' rkrvo<li tt tttotltt.
,l
I'ittrt
f 'r'r'r r1'xr(c nas jo! zadriati s pivtlm, ak<> izutmcmo kukuruznt> pivtl
,r Arricrici 9 kojcm smo uzg,rcd gov<lrili, akc> izuzmcmo pivtl od
l)r.()srr k<ljc mcclu crncima u Africi ima tldrcdcnu
ulogu kruha i
irrr:r Z:rpardnjaka. Napokon, ako nc inzistiramo prcticrano na dalc-
l.rnr izvorima tog vcoma drcvnog napitka. Pivo jc doista vc()mil
lrl;rvnil poznato u tlabilonu, kao i u Iigiptu. Ono jc to i u Kini od
I , ,r;;r I l. iisuCljcia, u vri jcmc Shangarss. Rimsko Carstvo, kojc ga jc
rrr.rlrr v6ljcl6, naslo ga jc dalcko od srcd<>zcmlia, u Numanciji koju
,,1rsjt'tlit Scipion 133. godinc prijc nasc crc, kao i u Galiii. O:rr
Najslaunija. pariika krtnta izuant. zidina: X/III. sto$eee.
(Foto Bulloz)
trrlij;rrr Ap()star (361-363) pi() ga jc samo jcdanput i zatim mu sc
,,,1i.,,r. Ali cvo'u '['rivcsu, u IV. stoljcCu, baiava pivar86, pi{a
..rronyrlpih i barbara. U vrijcmc Karla Vclikog, prisutn<l jc u
pra5ine i buke<. >Kad jeVaugirard pun, narod (nedjeljom) pritjede r r;r'lrrrrr clrstvu i samim paladama, gdjc jc zadatakpivara_dapr<>iz-
., petit Gentilly, u Porcheron ili u Courtille: sutradan, pred trgovi- r', ,r lt' rlolrr<r pivct, ceruissann bonant... facere debea'ntt$7 .
nama prodavada vina mogu se vidjeti tuceti praznih ba(.ava. Tai l)ir lli sc 1;no proizvclo, molc sc variti p$cnica, z<>b, rai, proso
narod pije za osam dana<<182. I u Madridv, >>iz'lan gtada, pije sc ilr jt't'rrrtt, pa dak i 6zimi pir. I)anas, pivari dodaju pr6klijal<>m
jeftino dobro vino, jer tu sc ne plaiaju porezi koji prema5uju fr.r.rrrtr 1rn:ilt; hmclja i riic. Ali nckadasnji rcccpti bili su brojni, i
cijenu vina<<r81. ql'rrs se: poboljSavao mak<>m, gljivama, mir<ldijama, mcdtlm, sc(c-
Da li je pijanstvo rasko5 vina? Uzmimo u obzir olakotnc r,,rrr, lisirlrn lovora... Kinczi su takcl sv<ljim >>vinima<< od pr<lsir ili
okolnosti. Potro5nja u Parizu uodi revolucije iznosi 125 litara r ii r., tlocl:rvali mirisnc, pa tak i ljckovitc sastojkc. Upotrcba hmclja,
godi5nje po osobi, Sto nije, samo po sebi, nimalo sablaZnjivol8a. l,rr;,r ic tl:rnrrs usv<tjcna notZlapaclu (<ln pivu dajc gordinu i tlsitrlu-
Uistinu, vino je postalo jeftina hrana, i to, uglarmom, vino lo$c: r,n,;r lrrjrtost), potjctc iz sam<lstanli VIll. ili IX. stoljcCa (prvi put sc
kvalitete. Cijena mu dak relatirzno pada svaki put kad Zito postanc .r.;rrrrrirrjr: tl'22i. tI Njcrn:rdkoj sc biljcli u XII- stoljcCurss,
-ri.rrrslioj
u Nizo-
odviSe skupo. Hoiemo li povjerovati, s jednim optimistitnim poi.ctkorn XlV. stoljcC:t'ne, d<tk linglcsku zahvaC:t kltsno,
povjesnidarom, Witoldom Kulom, da je vino (kao alkohol), to jcst poit.tliorir XV. stoljc(:t, iklto $to k:tlc jcdan rclrcn ktlji pornaltr
kao jeftine kalorije, moglo posluZiti kao kompenzaciia svaki put pr r'tit'r'rrjr' (lrrnclj jc bio z:tlrritnjcn dtl 1556):
kad je ponestalo kruha? Ili jednostavnije , da jc vino ostalo, s manjc tlo1ts, l(clirt'trtlrtiott, bitys and bccr
poduzetnika koji su spu5tali cijcnc, kad su sc u wijcmc vclikih ( l:ttttt' itrlo littg,l;tntl :rll itr ttnc ycllrl')o.
gladi visokim cijcnama ispraznilc kcsc? Uostalom razinu iivot:t nc tzv:1r virtrlrotlrrilr lrotll'rrd'j:t, f)ivtt sc tttltlttt:t(iltt tt ltrostt'ltt'l()tll
prosudujcmo prcma tim prividnim ncumjcrcnostim:t. l'risjctitrttr ;rnrlrrrt'irr sjt.vct'ttilr zt'ttt;tlilt, otl lirlglt'skt' tkl Nizozt'tttskt', tr Nit'-
)11
lhn'r'u ttttl llnt ut lt'l / 5 lr', t lr l rl re s r'.t Nlt lt t s tlll('.'
matkoj, (")cSkoj, l'oljskoj, l\4osltovslioj l(rrsif i. ()tto st' ;rt'oizvotli tt lrivrr ttt;tt'liiztt tlt'St'i14,rtt'l;tyrt, ,'()llo liolc st' tl;tzit';t ltttttltt'l rslt',,, ll
gradgviml i na vl:rstclinskirn gosprlrlltt'stvittt:t st'ctlrrjt: l')vt'o1rt', gtljc n('()ll(),,jltlitl llivo ltojt'g;t st'olitts rtt'svitl;t lit';tttt'tlslioi ilirlit'olrii;r
iu >pivari obidno skloni da prcvarc svojc gospod^rc:<. Na pod- l\;r() vin(), lr islo it'tolilitl slittptt,, l')". ()(l llt'ttttst'ltrvig,:t i llt't'tttt'tt;t,
rudju Poljske, seljak troSi do 3 litrc piva dncvno. Naravn<) carstv() lrrrtl<r':rj XVll. sl()lit't1:t, glivo visolit' kv:rlilt'tc' i't.vtt'r.i s(' sv(' tlrt ltt-
piva nema niti prema zapadu, niti prcma jugu odrcdcnih granica. rlilr't'tu. tl t'itirvoj N jcttutikoj, rr ('.t'iko;, I)oljslioizlttrt:th ;;t'oizvotltrit'
Ono dak prilidno brzo naprcdujc prema irgr, nadasve u XVII. pir,:r tr graclovittut, tutlik irrcltrstt'iji, Jlotiskujc tr clrtrgi 1ll;ttt vl;ts-
stoljciu, s holandskim prodorom. U Bordcauxu, kraljcvswu vina, tclirrsko i sclj:riko litko;rivo, icsto bcz hrncljlt. ll ttltn poglt'tlrr
gdje se osnivanjc pivovara strogo spredaval9r, uvozno pivo obilno posicdujcmo g<>lcmu litcr:ttut'u. I)iv<t jc dtlistlr prcdtnct z:tkotto-
iede u gostionicama prcdgracla chartrons, koje su naselili Holan- ,l.rvstvare8, kao i rnjcsta na kojirn:r sc ()n() pijc. ()rlrdovi t'tittlzit'u
dani i drugi strancile2.JoS visc, Scvilla, druga prijestolnica vina, ali lrrrrizvodnju; u Nilrnbcrgu, ()n() sc m<>i.c variti samtl otl Svctttg
i meclunarodnc trgovine, posjedovala je vci 1542. pivovaru. Pre- Nlilrovila do Cvjctnicc. Citavc sc knjigc Stampaju u p<lhvalu z:tslttg:t
.,1:rvnih piva k<ljih broj rastc iz gt>dinc u godinu, 'l'itko kniiglr
mazapadu, Sirokom i neodre<lcnom granidnom podrudju, osniva-
nje pivovara nijc nikad djclovalo revolucionarno. Bilo je tako i u llt'irrricha Knaustar99, objavljcna 7575, dajc popis imcnlt i n:rdi-
Loriaini, gdjc su vinogradi osrcdnji i neizvjcsna uroda. Bilo je tako rrr;rk:r tih glasovitih piva i istidc ljckovita djclovanja na pivopiic. Ali
sve do P ariza. Za G r and d'Au s sya (P fi u a t ni ii u o t F t" ctrtcuz a, 17 82), rr,(' tc rcputacijc izk:l'icnc su prtlmjcnama. U Moskovsktlj l(usiji,
pivo sc, kao piie siroma5nih, u svakom tc5kom razdobliu mnogo 1,,rljc svc kasni, jo5 1(r55, potro5ad sc snabdijcv;t pivom i r:tkijottt tr
vi5e tro5ilo. Naprotiv, pogodna ekonomska wemena preobra- ,,jlvnoj kantini< kupujuii istodobno, da bi jo5 jcdn<lrn nltpttltitr
iavalasu pivopijc u vinopije. Prema nekim primjerima iz pro5losti, lrl;rgrrjnc monopolistidkc drLavc, usoljcnu ribu, kavijar ili crrttr
r rt rr j cnc ovdj e ko'Zc, uvczcnc iz Astrahan a ili l' crr.iic2('t' .
>i mi sami, nismo li vidjcli kako strahote sedmogodi5njeg rata r
)< )
l,owtrnd |ltr,trulol /,\tntkIuru tmtkkIctlttlItc
l,osto.ic t:rl<o tr svijclrr lrriliirrrri ,,pivskilt tt'ltttlt:t,,. Ali virtopiit' /(rrsrt i, tt s1ticlt, !r'slttlii lt
vinorr>clnih krajcva rugaju sc t()n) ;rii'u sit sjcvct'it. Spltrr jolski voinik ltitrr, tt, Ilurolti,
koji prisustvuic bici kod Nordlingcnlt, ptlkazuic prcnr:t njcmu
prezir i ne dotide ga, jcr jc >nalik urinu paripa ktlji ima groznicu<. ( )grc( tr livrol'ri (rrjr:zinc (crno 13t'lttricc prcl<orit('iti tck nlr trcnutltk),
Pet godina kasnije, ipak sc usudio da ga kusa. Ali to Sto jc pio ditavc ,.lliklr jc novost, rcvolucijrt, ptljltv:t r:rkijcr i lrlkohol:t od litlrrica,
vederi, bile su >>posude purgativa(201. Ono Sto dokazuie daic Karlo jt.tlnom rijc{ju: Tcstokit pi(;r. XVl. stoljcCc ilt tak<lrc(i stvara, XVll.
Peti Flamanac, njegova je strast prema pivu, kojeg se neie odreii, ilr rrnaprcdujc, a XVlll. ih rltsprostranjujc.
dak ni zawijeme povladenja u Yuste, usprkos preporukama svojeg l(akija sc d<>biv:t dcstilacijtlm, >>pctcnjcm< vina. P<lstupak
talij anskog lij ednika2o2. z:rlrtijcva kotacl, ctlcunbic (al, mapski tlan i arnbic<ts, grdka rijcd,
1rosu<la dugoga grl.tkror. kojc sc m<>ic dcstilirati
tckuiina), koji su
it.k iskuSavali Grci, a zatim i l{imljani. Jcdna jc dinjcnica ncdvgj-
lrc:na: naZapadu postojc kotl<>vi joS prijc Xll. stoljcia;postoji daklc
Jabukouaia i rn<>guinost da sc dcstiliraju svc vrstc alkoholnih piia. Ali dug<r
str vino clcstilirali samo apotckari. llakija, razultatprvc dcstilacijc,
;r zirtim etilni alkohol, rczultat drugc, uglavnom >>suhe<<, Iijckovi
Dvijc rijedi povodom jabukovade. Porijeklom je iz Biskaje, odakle srr. Alkohol je tako mo'2dabi6 gtkrivcn oko 1100. u Italiji, >gdjc jc
su stigle jabuke za jabukovadu. Onc se pojavljuju u Contentinu, u rrrcclicinska Skola iz Salcrna bila naivaZnijc sredi5te kemijskih
selima oko Caena i pokrajini Auge, oko )il. i )OI. stoljcia. Jabuko- isrrirlivanja< tog doba2o7. vjcrojatno samo pridc pripisuju prvu
vada sc u tim krajevima spominje slijedeieg stoljeia, gdie je rlcstilaciju ltaymondu Lullcu, umrlom 7315, ili onom dudnom
prisutna iloza, iako na svojoj >trgovadkoj granici<. Ali taj uliezne grtrtujuicm lijedniku, Arnaudu dc Villcncuveu, koji jc navodno
nastupa protiv vina: on konkurira pil'u, i to s uspjehom, jer pivo, jc umro L3L3, zavriicmc
lrocludava<> u Monpellicru iParizu i koji
to su Zitarice, a to znati,li5avati sc ponckad kruha2o3. je ostavio djelo
i,'clnog putovania izmcdu Sicilijc i Provanse. On
Jabuke i jabukovada odjednom Ceuznapredovati. Potkraj XV. lijcpa naslova: Otttuctnje ntladosti. Prema njcmu, rakija, aqua
i podetkom XVI. stolje(a sttiu u istodnu Normandiju (donja Seina t,itde, i:ini to dudo, raspr5ujc ncraspolo'i,enje, oiivljava srcc, lijedi
i Caux). 1484. godine jedan jc prcdstavnik pokrajine jo5 mogao rrcl pr<rljcva, vodcnc bolcsti, paralize, groznice, ublaLava zubobo-
izjavrtr da je velika razltka izmcdu Donje i Gornje Normandije ljtr, zastiiuje od kugc. Taj dudotvorni lijck uzrokovat ie ipak
(istodne) u tome, Sto ona ima jabuka kojih u drugoj nema. Uos- srr.a$an kraj Karla Nevaljalog (7357): lijcdnici su ga omotali plah-
talom u toj Gornjoj Normandiji, pivo, a nadasve vino (kao i ono iz t()rn natopljcnom rakijom, koja jc, zbogbolieg udinka, blla za(i-
meandara vinograda za$tiienih Seinom), branili su se. Jabukovada u('na krufnim Savovima, stcZuii pacijcnta.Ll iclii da raskinc jcdnu
ie pobij editi tek oko 7 5 50. i, r azumliivo, kod malih livdi2o4 . Uspj esi otl tih niti, jcclan jc sluga priblilio svijciu: plahta i bolcsnik planuli
Ce joi biti joS oditiji u donjoj Maini, iet Ce tu od XV. stoljeia,bar na
stI-)(!n ...
iugozapadu pokrajine, postati piiem bogatih, dok ie pivo ostati Taclugc'tjc jo5 rakija ostala lijck, osobito protiv kugc.JoS 1735-
piiem siromaha. U Lavalu 6e ipak bogati pruianotpor sve do XVII. 'l'rrtktat o kenilji wrdi da jc ctilni alkohol >>ncka wst lijcka za
stoljeia. Prije nego Sto se predaju, dugo ie vi5e voljeti lo5e vino
svc<2oe. On tada vci odavna sluZi i za proi'txodnju likcra. Ipak, dak
od jabukovade koju ostavljaju zidarima, slugama, sobaricama2o5.
Da li je nazadovanie u XVII. stoljeiu odgovorno zatai mali preok-
i rr XV. stoljc(u, likcri pr<>ir.vcdcni u Njcmadkoj na bazi varcnja
z:ri'itra, jo$ sc uvijck smatraju fhrmaccutskim proizvodima. l)t>
ret? Naravno, Normandiia ie suvi5e blizu Pariza da bi taj uspjeh
jabukovade mimoisao prijestolnicu. Ali ne pretjerujmo: PariZanin pr.ornjcnc (c ckr{i tck posljcdniih g<>dina stoljcCa i prvih kojc Cc
je bolje ili lo5ije godine , izmcdu 1791. i 1756. potroSio 121, 761 rrslift'tliti. tl Ni.irnbcrgu, I /t96, rakiitt n:tilltzi na ljubitcljc sltm<r
vina, 8,961piva i2,731jabukova6"zo6. U Njematkoj, konkurira joj rrrt.rltr lxrlcsttit'itttit, lttttltt(i d:r jc grlrd prisiljcn da nlt prltznitnc:
jabukovada od divljih fabuka, vcoma osrcdnji napitak. rl;rrrt. zlrlrrlrnlrrlt' slohorlntr pro<litju ttlk<lhollt. .fcclan niirrrlrcr5ki
)55
25.t
r{efitarw nfrugat / $truEtufo rufl$war\rca .Ilrt/Ifrlo I npfl(rvll(ti pfttnp t Jrlcrt
kavc... Vcliki cclltitr pt'oizvorlrrjc tilr >vorlit':r< ;<.' l\4ontpr.lit.l', rr ,,r't.zt.r'villtrriir' rttl tlrrrgilr l)l'('lll:l lttttt lt'sloltottt pitttt (...), viSc vrllc
blizini rakija l.angucdoca. vcliki porrosat otito jc r';rr-i2.. tJ ulici r :rliijc ott 7il;tt'it'it l'l('ll() vittslit' t'ltliiit'tt/2"'
Huchettc, trgovci Montpclicra oprcmili su vcliko sl<ladistc u kojcm livr.olllr ic, rr sv:rkorn slrri'trirr, isrrvisc dobro uslljcl;r u svojoj
se krdmari snabdijcvaju na vcliko226. ono sto jc u XVr. st<>ljciu bilo .rllioltolrttij rcvoltrciji. ()rtlt jc u lrlkoholu pr<lna5la svakodncvnc
rasko5, postaie tekuiim proizvodom. poticlrtcljc, i"fti,-," k:rlorijc, sv:rk:rko d<tstupnu rasko5 okrutnih
Nije jcdino rakija osvojila Ewopu i svijet. Najprijc jc antilski
lrosljcdiclt. [Jskortl ic tu i driava naii koristi.
Scier dao rum koji ie osvojiti Iinglesku, Holandiju i cnglcskc
kolonije u Amcrici, jo5 vi5c ncgo Ewopu. priznajcmo cli je to
veoma uvaLeni protivnik. u Ewopi, rakija od vina susrcie rakije
od jabu-kovade (kojc ie u XVII. stoljciu dati ncusporedivi car-
Al koholiz&m izuan EuroPe
vados)227, kru Ske, 5l j ivc, tre5n j e. ViSnj evada, porij ekl om iz Alsacea,
I)oisra, ncma civilizacijc koja nc bi pronaSlasuoie lli suoja rjesenja
Lorraine, Franche-Comt6a, upotrebljava se oko 1760. u parizu nekog bi-
ka.o lijek; maraskino iz Zadra, slavan oko 174O, monopol je Pr.()[rlcma piia, osobito alkoholnih. Svaka fermentacija
i1,,(rg prointr>da daje alkohol. Indijancima Kanade, to pruZa sok
venccije koja ga ljubomorno nadgleda. suparnici su nize kvalitete,
ali isto tako opasni, kao komovica i alkoholi od Lita. oko 1690. ,,,u.,iti; Meksikancima, prijc kao i poslijc Cortesa, pulqtte, od
.,13',u',, koja >opija kao vino<<: najiskorjcnjcnijim Indi jancimaAntila
zapo(ela jc u Lorraini dcstilacija grd,:danog rropa. Za razliku od
rli .f u7nc-Amclikc, kukuruz ili manioka. Cak i I'upinambasi, u
rakije koja traLi blagu, ona zahtijcva jaku vatru, pa prcma tome i ,,rllcvu Itio dcJaneira, koje jc upoznaoJean de L6'ry 7556, imaju
velike kolidine drva. obilje drva u Lorraini odigralo jc svoju ulogu. ,,, .sr6jc svctkovine napitak na bazi proLvakane, a zatim fermen-
Ali ta destilacija ie sc pomalo prosiriti i llurgundijom, i njezini je rir.:rnc manioke2:o. Drugdje, palmovo vino samo je fermentirani
komina uskoro postala najslavnijom od svih, a uobidajila se i u :,0k. Ilwopski sjever je imao sok svoje breze, pivo Zitarica, a
svim vinogradima Italije od kojih ie svaki imari svoju gt"ctpplt.
l:\,r.()pa, oiobito-sjevcrna, sve do X\lt. stoljeia medovinu. Daleki
Veliki konkurcnti (pomalo kao pivo prema vinu), bila su rsttrk, vcoma rano ima riLino vino proizvedeno najde5ie od riZine
alkoholna piia od iitarica: Kotttbrartd, votka, whisky, gin, kleko- rlr rzi.
vada, koje sc javljaju na sjeveru >trZi5ne< vinorodne granice, a da dao Ewopi prednost nad svim tim
I)a li jc kotao za rakiiu
nam nisu todno poznatr podcci njihova 5irenja228. Njihova je pred- r r:rr.r;rlima, moguinost da proimcdu supcr-alkoholno piie prema
nost: skromna cijcna. U podctku X\{III. stoljeia ditavo londonsko rzlr<rru: rrm, *hisl<y, Kontbrctncl, votku, calvados, komovicu, ra-
dru5tvo, od najniLce do najvi5cg, svjesno sc opija ginom. l.ijrr, gin, koje mora isteii iz ohladene cijevi kotla? Da bismo to
Naravno, duZ sjcvcrnc vinorodne granice niZu se zcmlje ,l,,znali, valjalo bi saznati, provjeriti da li rakija od riLe ili prosa na
pomije5anih ukusa: Iinglcska, otvorcna prcma rakiji s kontinenta, r);rlr:kom isioku postoji prije iliposlijc kotla naZapadu, koji datira
kao i prcma rumu iz Amerikc (puncb tu doLivljavaslavu), pijc svoj otl XI-XII. stoljcia.
whisky i svoj gin, a jo5 vi5c Holandija, na susreti5tu svih vinskih llvropski putnici, odito nam ne daju odgowor. oni utvrduju
rakija i Zitnih alkohola svijcta, ne iskljudujuii rum iz Curagaoa i an"requi, podetkom XWL stoljeda u gusarskom
lrr.isutnosi
Gvajane. Svi ti alkoholi, procjcnjivali su se na amstcrdamskoj ^roku,
Alliru2:rr. U GuclZeratu 1638, jedan putnik, Mandelslo, smaffa da
burzi: predvodi rum, zatim rakija, a daleko izanjihsu alkoholi od 1t' ,;tart-i, k<rji sc dobiva od palmi... blagi
liker veoma ugodan za
Litarica. Njcmadka izmedu ltajne i Elbe poznaje takodcr dvostruku i datulja imlate.ara,€, koji ig-neka
i'it't'<., i cloclajc: >>lz, ril,c,Sciera
potro5nju 776O, Hamburg je iz Francuske primio 4.000 ba(ava vlst rirkijc, ia(c i ugodnijc ocl one koja se radi u Ewopi<<232' Za
raki)e, od po 500 litara svaku, Sto iznosi oko 20.000 hl. Zcmljc rrlrrr(cnog lijctnika ka<l Sto jc Kampfer, sacki koji pije u Japanu
zitnih alkohola zapodinju tck s onu stranu Labc i oko Ilaltika. lstog 1ir,,lrl;, irxln;r jc vrst rii7ina piva, >>iaka kao Spanjolsko vino<<, a
datuma, 1760, Lubcck jc uvcza<t tck 400 badava flancuskc rakijc, rf ;rl)r.()tiv, lrtrt koii jc ku$;ttl u Sijam.u, ncka vrstBrannhusina osim
Kocnigsbcrg 100, Stockholm 100, >l.iibcck vc<>ma malo, i t<l s:rm<r k,,l,.g lrrrtrrit'i trklrztritt i na orak2JJ. Isto tako ono kinesko vino na
z:r Prusku<. -fcr I'otjsktr i $vcclsku, oltj:r5nj:rv:r S:rvury, i:rk<l nistr l,;rzi',,ir.rr1)llo,l t)t.()s;l(( iti rii(., klrlc jcdn:r jczuitska prcpiska, >>za-
)60 26t
I \,nt ttttt I I ln t u lr I /
r .\ I t't t I' t ttt' t t tt t l' h I r t t t t
I I tc ,lrrll{rro I rqlttt,lltt; ltntnt' I ltlltt
pravo jc pivo<. tl rrjcg:r st'd't'slo tlotllrjc vr)rit', rllilo zt'lt'tto, lriltr Irt'(.nt;l lrrrirr i l)l'('l)orrr('rric tlrt st't)l'r() l'ilsl)l'oslt'ittti itttctttt Alllti'c na
uScicrcn6 ili suScno nrr suncu(: ()tLrdrt itrtt:ttit >viIt() tltl tlttttjlt, .'l('v('r'u Nlt'lisili:r, lioji g;r ioi ttt'poztt:titt. ()sirrl korjsti kojc valja
trc$anja, gro'Zda<<.Ali Kinczi piju i rakiju >koja jc proSla kroz kot:ttr or't.liirrtrli, t)('lIl:l lloljt'pl tt;t('ittlt tllt ittr SC nllll)ctnc >>nOVa pOtrCba
i toliko je jaka da 'Zari poput Spirita<2r4. Nc5tt> kasnijc, 1793, Lo;lr ilr 1lt'itttot':tv;t tllr llrizttttju svtlju tlvisntlst () namar,2"o. 'I'ako su
Gcorge Staunton pijc u Kini >ncku vrst Zutog rilinog vina<< kao vt.r, lrosttrpali Iirrglczi i lrt'itttcuzi u SjcvcrnojAmcrici, jcdni Sireii,
rakiju. >Ona jc bila boljc pr<>izvcdena od vina, jcr ono jc opicnito rrslrrl<os svim kraljcvskim zabrantma, rakiju, a drugi rum.
bilo mutno , praznaokusa i uskoro je postajalo kisclo' I{akija jc bila
jaka, bistra, i rijctko jc imala miris paljcvine<. >I'onekad jc bila
toliko iaka, da jc tak jaia od Spirita(235; Napokon, Gmelin, Nije- ('\tl,nlada, iaj, kaua
mac, istraZivad Sibira, dajc nam, ali tck 1738, opis kotla koji
upotrcbl j av aiu Kinezi236 . ll isto vrijcmc kad i alkohol, ili gotovo u isto wijemc, Ewopa, u
Ali, problcm je u tomc, kad je zapr>(ela dcstilacija. Gotovo je rrt'rliStu svjctskih inovacija, otkrila je tri nova po dralainai okrepna
sasvim sigurno da je sasanidska Perzlia poznavala kotao. Al Kindi lritirr: kavu, iaj, dokoladu. Svatri preuzetasuizzemalja s onu stranu
govori u IX. stoljciu nc samo o destilaciji mirisa, vei opisuje !n()r':r: kava jc arapska (nakon Sto je bila etiopijska), daj kineski, a
napravc kojc sc za to upotrcbljavaju. On govori o kamforu koji se i'ol<oluda mcksidka.
dobiva, kao Sto znamo, dcstilacijom kamfor<>va drva2ttj. Kamfclr se dlokolada jc stigla u Spanjolsku iz Mcksika, Nove Spanjolske,
dakle vcoma rano prolzvodi u Kini. Uostalom, ni5ta ne opovrgava r rlio I 52O, u obliku kru5diia i plcltica. Ne treba se duditi Sto je ima
pretpostavku da je rakija blla poznata u Kini oko lX. stoljeia. To rr Spanjolskoj Nizozcmskoj ranije ncgo u Francuskoj, i anegdota
bi se moglo zakljuditi iz dviju pocma razdc>blia Tang, koje govore Lojrt prikazuje Marie-Th6rEse (vjcndala se s LujomXIV 1659) kako
o poznatom sbao sbitt (destiliranom vinu) iz Seduana u D(. sto- pot:rjicc pije dokoladu, Sto je Spanjolski obidaj kojeg se nikad nije
ljciu. Ali valja vjerovati da problcm ostajc nejasan jer u istom i,r,,gla odrcii, dini sc istinitom2al. Njczin prvi uvoditclj u Pariz, bio
kolektir,rrom djclu (7977) u kojcm Il. H. Schafer ukazuje na to prvo 1t' vjcrojatno, nckoliko godina ranijc, kardinal ltichelieu (mini-
javljanjc, M. Frccman stavlja podctni razxoi tchnika destiliranja na srr'ov brat, biskup Lyona, koji jc umro 1653). I-o je moguie' Ali
podctak XIL stoljcia, dok ih F. \fl. Motc istide kao inovaciju XII. ili t.ol<olada se tada smatrala lijckom i hranom: >>Cuo sam jednog
KII. stoljcCa2'18. slrrgu kako govori<<, iznosi kasnijc jcdan svjedok, >da je on (kar-
Rilo bi daklc tc5ko da sc u tom pogledu prvenstvo dade bilo rlin:rl) upcltrebljava kako bi ublaZio iudi svoje slezcne, aniezinu
Zapadu, bilo Kini. Mo'Zda bi valjalo upamtiti perzijske izvore, t;rjr.ru jc dobio od Spanjolskih redovnica koje su je donijele u
buduii da sc kincske rijcdi kojc odreduju rakiju, oslanjaju na l:r':rncusku,,2az. eokolada jc iz Francuske prodrla u Englesku oko
arapsku rljet. araq. Nasuprot tome, ne treba zaboraitr da su 1657.
rakija, rum i agua at'diente (rakija od Seicrne trske) bili otror,rri I'rvo joj 'jc pojavljivanje bilo ncupadljivo, nestalno. Pisma
darovi Evrope ameridkim civilizaciiama. Vjeroiatno je tako i s l\4rrrc de Sevigniz/'3 kazuju da je dokolada izazivala bijes i bila u
mezcalom, koji se dobiva dcstilacijom srZi agave i koji je mnogo rrcmilosti l)vora. Nju samu uznemirivale su opasnosti novogapiia,
jadi od pulque, Sto sc dobiva iz iste biljke. Indijanski narodi liejc sc, kao i druga, uobidajilo miiesati s mlijekom. Doista, valiat
beskrajno su patili od tog alkoholizma koji im ic bio podaren. Cini t'c pridckati doba Rcgcntswa da se dokolada nameme. I(egent je
se da su se civllizaclje, poput onc na Meksidkoj visoravni, gubeii rrspio, i otada >iii na dokoladu<, znadilo jc, prisustvovati jutarnjoj
svoje okvirc i svojc drerrnc zabrane, bez suzdrZavania prcpustilc rrtrclilcnciji princa, biti u njcgovoj milosti2aa. Ipak, ne treba pre-
iskuSenju koje je od 1600. donijclo strahovita pusto5cnja. Zamis- rr:rglrrsirvrtti t:rj uspjch. LJ I'arizu nam 1768 . kaLu, da je >>Veliki piju
limo da je pulcy.te drlavi, u Novoj Spanjcllskt>j, dtlntlsila p<ll<lvicu lronck:rd, strtri tcsto, it. narod nikada.< Jedino podrudje gdie ie
od onog Sto su joj davali rudnici srcbra2-r9. Itijcd jc u<lstalom <> ,l,rlir1"t,, triigml' jcst Sp:rnjolska: svaki sc stranac ruga gustim
svjcsnoj politici novih gospodar:r. 1786, potkrali Mcksik;r, llcrnar- i.trl<rrlrrtlirrnlt, ntttniris:tnitrt cirnct()tn, u kojima uLivaiu Madridani.
d<l dc ():rlvcz, hv:rli njczinc posljcrlicc, istiic sklon<tst lntlij:ttxtclt rl
t
Niic st' tl;tklt' llt'z v:rlilttrih t':tzloglt, <lko t7'27, u ll:ty<>nncu nastanio
I
)6J
t,
EI
26t
AI
ti
II
suultno l r\ailoutlot pfiafis 1 Ptcfi
I:ozuncl llruuilel /,\ttv,htul rtrukkkt i4lk:e
ukus. Svc It), l)()l)l':la('r]o jc r';rzli('rlittt ttst't't't'('ltilll \'()( ('lll, srrlrirtr r'ltl,'tlll, l)l ():,ll tll(' :r(' tt Ittt:'lirlttt
l)()il(,\,() tl()llu:,l.ln;t II tttr'rlrtVt
kao i tcku(im, k<>jc Kinczi 1lt'lrvc tc('rrijirrt i trgotlrtiiirll<<'r('r l'tt'gtr ( ,;r, s.r,,,, ,, Il,tt,t,,,,l.rr, Alt'Ptr, l\lztt rr..f o:' 1rt t;t' lir;rilt strll.;t't 'r' goltlvtl
s(. 1)()tl)r1't() rrrlottt:lt'lllt tt ttttrslitltltttslitltrr syiit'ttt Ali
rr yt'iit'tttC
Iiwopljani. Dodajmo ipak da ga, prcmlt jcdnorrt pttttril<tt iz XlX.
'1,,r1,.,.,,,,.,.,r, tr isllrrrrsl<,i lrrtliji, irts rriit' tt.lri('ltjcttrt'rt'/.
stoljeia, u sjcvcrnoj Kini, gdc daj nc uspiicva dglrro, >liucli nilil-r
klasa poznaju samo kao raskos i piju toplu vodu s istim uZitkorn ll zt.rrrljlrrrrlr isllrrrl1r ztrl)lrrlni pr.rttlici susrciu kavu i ptlnckad
kao bogati svoi zclcni daj - izadovoliavaiu sc timc da ic niujvaiu li.vrvirr:, k,. t;rlijir.ski lijcirlik l'rirspcr<l Alpini268' k<lji.jc bo-ravio
taiemi62. Da li to drustvcna navika daja Siri taj dudni e?"scttz toplc rr Irgiptu oko 1590, ili i':rzrnctliivi putnik, Pictro dclla Vallc' je
u
vodc? Ili, nije li pravilo da sc i u Kini, kao i uJapanu, svc pijc toplo: t ;rr'igi:rclu I (r I 5: >'l'urci<, kalc .n, 'imaju napitak kojcmu
boja
daj, saki, alkohol od ri'Ze ili pr6sa, voda sama? O. dc Las Cortcs, t rna; ljcti vcoma osvjcZulc' clok zimi snaZno griie'
ne mijenjajuii
pijuii Salicu hladnc vodc, zapaniuic Kinczc.ft"ji gi.99"Zi,Y i s., i irstalu6i uviick isto piic kojc sc pijc toplo (".')' I'ijc se' ne za
pokuSavaju oclgovoriti ()d tako Opasnog dina26j. >Kad bi Spanjolci vrijcmc .rtr..rt r, vci nakbn njcga, kao poslastica' i to.u gutljajima'
koji u s,ako godi5njc doba strasno piju lcd<, kaLc icdna yco_Ta lirrkO bismo sc Sto cluljc ugoclno os ichliu drustr''r-r
prijatclja' Nema
muclra knliga (1762), >dinili kao Kinczi, ne bi mcclu njima vladalc sll'.rpo na kojcm ," ,rr-t. nL pijc' Stoga oclrLavalujaku
vatru porcd
tolike bolcsti i toliko oskudnosti i suhoic u njihovu tcmpcramen- ti.li clrlc .rrul" po..ulanskc posudicc, isounjcnc tom mic5avinom'
rade
tu264.<< i f.l"f ;" src aovbtlno toplo, postojc lludi kctli nista drugo ne
piic u Kini i Japanu, tai ie osvojio, ali u
Kao univcrzalno .ij"l,lm clru5w, .,.rt" malc posudicc, naitoplijc Sto mogu'
manjoj mjcri, prcostali dio Istoka - Za duga putovanja, on se ',r.'g,,
,f ,,i.,CiJ"okom komaclii clinjc kojJ fuatu
u mcduvrcmcnu. S tim
Iirrrrrarcliiima i rim napitkom koii nazivaiu cabue, zabavljaju
sc
priprcma u dvrstim plodicama koje karavanc j)ka veoma rano
p.".ror" na'fibct, polazeci od Yangzc Kianga,-najstrasnijim putem r:rzgovorima (...) pon"k,tl i scdam do osam sati<<z"v'
koji postoji na svijetu. Karavanc deva prcnosile su ga u Rusiju, sve Kava jc u Vcncciju stigla oko 1(r15' Godinc 1644'
jcdan jc
aok nilc bila postavliena'icl)eznidka pruga, a plodice daja jo5 se i rrurrscjski trgovac, cJc La lloque, donio prva zrna u, gracl'
u isto
clanas tro5e u nckim krajevima Sovjctskog Saveza' ,l,li,"-" kaclidragocjcnc Salicc i posudc zakavwzzo. \643, nova se
U islamskim kr:rjcvima daj jc takoder doZivio uspjeh' U ,l''.rga javlja u pilzo'tt, a 7(t57' moLcla u Londonu2T2' Ali svi ti
navike
Maroku, vcoma zasladcndaj od mctvicc postao je nacionalno piic, r l;rlumi oclnosc sc samo na prvi dciazak,
ali nc na podctkc
ali tu je stigao tck u XVIII. stoljciu, i to posredstvom I]nglcza. on rli jrtvnc potro5njc.
ie se proiiriti tck u slijcdeicm stoljciu. U ostalim krajevima I)oista, kava jc u I'arizu naiSla na prijcm koji jc odludio o
islama, slabo su nam poznan njcgovi putevi. Ali ne treba li pri- rr jt'rrt)j suclbini. 1669. jcclan jc turski ambasador'
ohol ali srdadan
mijetiti da su uspjesi taiazabilieZcni u zemliama koje nc poznaiu , ,',,'1.(, Sulcjman N{usiafa ll'aca, mnogo primao i wojim
pariskim
loiu: sjcvcr Ewope, Rusija, islamskc zemlie? Treba li zakljuditi da je. propala, doLiv-
l,,,slctiocimi nuclio kavu. Ambasacla 1li t'"' 1cItaspra-
civilizicijske biljlie iskljuduju jcdna drugu? Mislio je to ustdriz,koii 1, l,r'uspjch273.l{.;1si taj,
smatrala sc dudoWornim lijckom.
je 1724. rzjavto da se ne boji Sirenj a taiau Span jolskoj dok ga sjever
',,
,r r ) rtfi,fi'ebi kctrte, tiia t iokolacle, objavljcna u Lyonu 1677 'bez
upotrebl j iva samo >kao nadom j estak za riictko -vino <265. Nasuprot ,r('r)ir autora, Spona, iznosi sva svojstva koja sc
to^me, vina i alkoholi Evropc nisu osvojili Daleki istok' ^rrLdi'1^.oba >koji susi Skrofulc' tjcra victrovc'
I'r iPisuju tom novom napitku
U povijesti kave, mogli bismo zalutatt.Anegdotidnost, slikovi- 1.,1a lctru, <llak5ava tcgobc oboljclih
od vodcnc bolesti svoiom
tost, nepouzdanost zauzimaiu tu golemo mjesto' :,1,,,r.rlrntt5iu pr<ltiSiavanja; pouzdan ic pr<>tiv.izraslina' porc-
olaksava
Kavovac266 moidapotj ede iz P erziie, govorilo se, a vj eroi amo ,,'r,.,,c'njtr krvi; ilsvjczr-rjc srcc i njcgtlvc vitalnc otkucaic,
jc
iz Etropije: u svakom sludaju, kavovac i kava ne javljaju se. prijc r,.1i,lr. .nir,rr k.1i ir,;i1. lr.l.vc u 2elucu i ncmltju tcka; dgSar
L()<l rrr()irllrrrilr tCg,rlr,,. lli,',', kltvc dtllr:rr ic kocl suzcni:t
odiiu i
I45O. Tog datuma, kava se pije u Adenu. Potkraj stoljeia dopirc
do Meke,-ali 1511. niezina potro5nja jc ondjc zabraniena, a bit ic .,..1()\r:r rr rr!rrrur; ,',,r,r i,' tljclolvot'tr:r i ktltl isprckitllrrrttg ttis:tni;t,
glistlr,
to ponovo 1524. Goclinc 1 510. spominjc sc u Kairu. U Istanbulu L()rl ltr.t.lrllrtl:r li0i,',,,1r.,,r.t:i1rr ltltrtt:r, lltll()v;t slt'zt'ltt', 1lt-otiv
1,.,,, (,rrlt'sn.,.,l,rl,i,rrrir'lr()sliir:1lrt'ol lilrl()li it'l;r
ilritt;r. Nt'rrtlt tliillt
1515. Otacla, u pravilnim razmacim:t, tln:r Cc biti zabranjivlrn:r i
)7()
,Ttrpltlrr I tttlttttlltt: lnwn( I [tlf(t
I;cnt u tt cl t lru u tIaI /,\ t n t At It tt't' t rt t A' I t I t t I t t
l I t' t
boljc za ()nc koji jcdu mn()g,o v()(a(2r4. l1lrk, tlt'trgi lijt'('rrici i iitvtrtr trrg;rlrr. ll l.is;tlrrttttt k:tv;t lioi;t sli2t'iz tlt':tzil:r it'liirr;r it', k:to i
,,,i1.,r,..,ri $t.(1t.r. l<oii sr. sigr;r lrtli,rr oltiltto, tllt Tlid'icc, k:ttl Sto
k:tlc
mnijcnje smatrali su kavu analiodizijakom, ))nilpitk()Irt uskol"t-
lirrgtcz, slojc tt iillit'lttttlt278'
ljcnika,.275. ' ygsiirl,rn
it'tilrrr
k:rv1, pupit;rk u ttrodi, nc(c 6stati piic samg otmic-
Zahvaljujuii tim reklamama, usprkos optuZbama, kava jc
do1ivjela uspjeh u Parizu276. Posljednjih godina XVll. stoljc6a nilr. l)ok svc cijcnc rlrstu, prcobilna proizvodnia na otocima goto-
javljaju se putrl.rii trgovci, Armcnci, odjeveni na turski nadin i s vo tarlraz|a ci.icnu Salicc kavc. 17t\2. Lc Grand d'Aussy objasnjava
turbanima, noseii pred sobom plitkc ko$are s posudom zakavu, rllr sc >potrosnja u Irrancuskoj utrostrudila; nema gradanske ku-
Cc<, cltxlajc on, >gcljc sc nc nucli kava' Ncma prodavadice'
kuha-
upaljenom grijalicom, Salicama. Hatarioun, Armenac, poznat pod trgovima,
imenom Pascal otvorio ie 1672. prvi duian u kojem se pila kava, ricc, sobaricc koji ujutro nc dorudkuje bijelu kavu. Na
u jednoj od baraka sajmista saint-Gcrmain, koje se stoljeiima u nckim ulicama i prolazima prijcstolnice smjestile su_se zene koje
'nazivaiu
nalazilo'pokraj opatijc o kojojjc ovisilo, na mjcstu dana$njih ulicfl pr<rclaju ono Sto bilctom kavom, to iest, lose mlijeko
Four i Saint-Sulpicc. Pascalu poslovi nisu iSli dobro pa je pre$ao ,,bolcno talogom kave koji su kupile kod sluZbenika velikih kuia
na drugu obalu, kod Ecolc du Louwe, gdje su mu neko wijeme ili kavanara.-Ta sc tekuiina nalazi u posudi od bijelog lima s
klijentelu dinili neki Levantinci i maltcski vitezovi. Potom jc otisao pipccm i snabdjevena je grijalicom koja je o-driava-topl9-' Pokraj
u Englesku. usprkos njegovojpropasti, otvarale su se drugekava- i,r"au ili malog duiana*obidno se nalazi drvena klupica' Odjed-
.r". dlo ye tako i s iednim drugim Armencem, Malibanom, koji se nom icte s iznenaclenjcm uglcdati Zenu s ttLnice, nosada, kako
iz ulice Buci prcmjestio u ulicu Ferou. Najslalrrija, urcclena na srizu i tra:i,ekavu. Posluzuiu jc u vclikim Salicama od fajanse, koje
mocleran nadin bila jc ona Franccsca Procopia coltella, nekada ,,ru,, 'g6nieux'. easnc oso-be je piju stojedi, s kosarama na ledima,
Pascalova sluge, roclena na Siciliji 1650, i koji iez.attm uzeo ime
Procope coutcau. smjestio sc na sajmistu saint-Germain, zatim u
ulici Tburnon, napokon, 1686, u ulici Fossds-Saint-Germain. Ta
tre|akavana, Procotrte - postoji joS i danas - nalazila se u blizini
elegahtno gi Livogsredista grada, na nckadasnjem raskrsiu Buci,
ili bolje lront-Ncuf @rijc nego Sto jc u XVIII. stoljeiu postalo
Palais-Royal). Druga Sansa bilo je to Sto se neposredno nakon
njezina oWorenj a n j o j n asuprot smj cstil a Comedie-Fran gaise. To
je osiguralo potpun uspjch Sicilijancu. Srusio je pregradc izmedu
dviju-susjednih kuia, na zidove postavio tapete, ogledala, na
sgopove svjetiljke i nudio je, ne Samo kavu, vei i u$eiereno voie,
likeie. Njegov lokal postao jc sastajalistcm dokolidata, kozera,
ljudi od dutra (Charles Duflos, bududi sekretar Irrancuske aka-
demije, bio je jcdan od stupova kuie), lijcpih iena: kazali$te je
blizw',i Procope u njemu ima lozu u kojoj nudi osvjeiavaiucapi(a.
Moclerna kavana nijc mogla ostati privilegijom jedne detr,rti
ili jedne ulice. Kretanje u gradu pomalo zanemaruie lijevu obalu
u prilog desnoj, koja je mnogo iivlja, kao Sto pokazuie kul?
priiSt iti kavana u XVI[. stoljeCu, ukupno 700 do 800 lokala277.
lada se uhrrduie i slava Caf6. de la Rdgcnce, osnovane 1(r81. na KtttrttrLu, rProcoltcn, susfa;iuliitc rttrnianilt, s portretittttt -slaun'ilt posjeti-
Trgu Palais Royal (kako se palada Sirila, kavana Ce sc prcscliti dtr Ittcu: Ihtllittt, {;llh<:rl, t)lclcrot, l)'Alutiltcrl, Mu.nrrttrr.tcl, I.e Kctht,J. -Il.
srrol"g sadasnjcg mjcsta u ulici Saint-Htlnord). I'omalo, krdmc su li,, t t s st,ti'i' r, Vt t I I u I rc, l' ltr tr t, I )' I I o I b u<:ll' I <tttt
;
( Ij' N' )
zasj"n;".,c slavom kavana. Moda ic ist:r u Njcmadkoj, ltaliji, l'or-
.!7 I
,'f t
l\,t'ttt t tt, I lltl t, t ( lt,l /,\' r t tt 1,, Ittt t' \,,t t l' I t lt t i t t I I t t"
ako ih zbog llrctjcritrt('7r'ljt'rrc zclc otlloZiti rrr lilrrprr r s;r'sli. S lisrrr:u l()lt,t ,r.r vl.t:,llltt ttlrolt t'lttt'rt'' Nt'lit gt.trlr)\'t tl ltt'ovitrIiji loS
moicg proT.ora na lijcporn kcju nrr kojcrn stirntrjr:rrr (lit'j Lorrvrt':r, rrr. 1r1ilrr,;tr';tltt tt()\'l tl:llttt.tli. I I l,ttrrr)!l('sll 1it;ttl;trti ;tipr li:rl'rl )rs:lltt()
u blizini Pont-Ncufh), tcsto op:t7am tirj priz.or u jcclnoj otl tlrvcrrilt li;rtt lijt.li.,. S;tttto ttt'ltt' tll trslvt'tlt' lt;tlt'goriit' li:to 1lo(t;tt'i tt;t
barakakoje su podignutc od Pont-Ncufa svc do Louvrcrt. l'onckud sjr"vt't'tr sliit'tlt' tttotltr-
sam vidio prizare zbog kojih sam poZalio Sto nisam 'l'cnicrs ili Vlrljlr tl:rlilt, isltit:rti lnogrrrrrt kliit'rrtt'ltr. l'tlst'ctlslvttttl M:tt'st'il-
Callot<<279. It,tr, kltv:t s N4:rrtirtitlttcit osvlti:t l.c'r,:tttt ttltl<tlrt I7-10' ttlt trStt'lr k:tvc iz
Rccimo joS, da ispravimo onu sliku koju je dao jcdan pariski Ar-:rlti.jr:28(,. Il6l:rnclsl<lr inrli.isl<lr t<ornp:rnij:r koj;r k:rvonr opskrbljujc
gradanin, da je najslikovitiji i najuzbudljiviji prizor, moLda priz<>r l,crziiu i nruslirn:tnsku Inclijtr, liojc su ostltlc vjcrnc Moki, htjcla jc
putujuiih prodavadica na uglovima ulica, u wijcmc kad radnici u Iu nill'nctnuti svojc viSkovc s.f ;tvc. Ako k 150 milijuna Iivr<lpljan:r
zoru dolaze na posao: na lcclima nosc posudu od bijcloglima i grric.locl:tmo 150 rnilijur-ra nruslitnan:t, trli5tc XVIII. stoljcia obuh-
nudc kavu s mlijekom >>izzcmljanih posudicaza dva soua. Seiera vrri:r 300 milijuna ljudi, od kojih jcdna trciina pijc, ili sc prct-
u njima gotovo nema....<(. Uspjch jc ipak golcm; radnici su >>pro- posravlja cla pijc kavu. 'l'o jc prctpostavka. Ali logidntl, kava, kao i
na5li vi5e ekonomidnosti, vi5c snagc i ukusa u toj, ncgo u drugoj i.irj, pcrstala jc >kraljcvska roba<<, srcdstvo 7a sticcanic bogatswa.
hrani. Stoga jc piju u znatnim kolidinama ikaiu da ih to odrZava Aktivno poclrudjc kapitalizm a r.animzt se za njczinu proizvodnju,
najdc5ie sve do vedcri. Tako uzimaju samo dva obroka, dorudak, Sircnjc, uspjch. lztog^ proizlirzi u Parizu strahovit udar na drus-
i uvede hladnu govedinu s umakom od per5ina...,,'on, s uljem i rvcni i kulturni Livot. Kavana (u koiclj sc pijc n()vo piic) pclstajc
octom. s:rstajali5tcm otmjcnih ljudi i dokolidara, pribieLi5le i za siro-
Ako jc srcdinom XVm. stoljcia, potro5nja toliko porasla, i to rryr$nc. >',I.akav dovjck<, pi$c sibasticn Mcrcicr (7782), >>dolazi u
nc samo u Parizu i u Francuskoj, to je stoga Sto jc Iiwopa sama lirrvanu oko desct sati ujutro dabiiznie izaiao tck u jedanaest sati
organizirala proizvodnju. Svc dok jc svjctsko trZi5tc ovisilo samo rrvcdcr (to jc obavczan satzay^ranja, nad dim bdije policija), ruda
o proizvocladima iz okolice Mokc, u Arabiji, evropski uvozi bili su irrlicu bijcle kave, a vcdcra kapucincr,<287.
Jcclna ancgdota mjcri sporost naprctka u popularnosti
kavc.
neizbjelivno ogranidcni. Ali potev5i od 1712. polja kave bila su
zasadena naJavi; od 1716. na otoku Bourbon (la l(6union);7722.
(.:rrtouchcu koji jc trcbao biti pogublien (29. studcnog 1721),
na crtoku Cayenne (dakle, pre5la jc Atlantik); od 1723-1730. pos- )>sudac<< koji jc i sam pio kavu, ponudio jc jcdnu Salicu: >Odgo-
tojc na Martiniqucu; 1730. naJamaici;1731. u Santo Domingu. 'l'i vorio jc cla io nije njefovo piie i da bi visc volio da5u vina s malo
datumi nisu datumi proi;rvodnjc. Uvozi kavc s <ltodja u Francusku l< r'uha<<288.
zapotinju 7730281. Bilo jc potrebno da se poveiaju polja kavovca.
Godinc 7731. O. Charlcvoix to objaSnjava ovako: >Laskamo scbi
glcdajuii kako kava obogaiujc na5 otok (Santo Domingo). Drvo
kojc je stvara postajc vci lijcpo (...), Sto je prirodno, ali potrebno Ib rlr aiuj uca sredstu a:
mu je dati dovoljno wcmcna da se prilagodi tlu<<282. I'osljcdnja na u sp.jeh duhana
trZi5tu, kava iz Santo f)ominga ic ostati najmanjc na cijeni a
najobilnija je od svih: Sezdesetak milijuna funti proiirvodnje 1789,
dok je potro5nja u Evropi, pcdcset godina ranije, iznosila rnoida r rirri su bili
.l'''1.i.sku,
.ttr Zcstoki napisi protiv novih piia. Ncki su pisali da (c
4 milijuna funti. Moka uvijek stoji na telu zbog kvalitete i cijene, zbog >glupc raskg5i taja<, uni5titi njczini posjcdi u
zattmtu su kave sJave i Ilurbonskog otodja (dobra kvalitcta: >>malo trrrlijirse. S6basticna Mcrcicra u (()h, koliko moralnoj) Sctnji l'ari-
i plavkasto zrno, kao ono s Jave<), zattm proizvodi s Martiniquca, z, rrrr 14odin c2440. vodi ncki >>mudr:lc<< kt>ji odrjc5it<l kazujc: >l)rot-
;..,',rti .srtr<l tri ott'ovlt ktliirnlt stc sc ncprcst:lncc sluiili: cluh:tn,
k:tvu,
Guadeloupea, i na kraju, Santo Dominga283.
iuvajmo sc ipak uvcianja brojki potrosnic: svaka m:rlo tot- ,.r1. Stt'tltp 1ll'ttlt sl:rvli;rlislc tl tl()s, i tln vitm jc: <ltltrzinr;ttl pltrrl(t'nic,
nija pr<lvjcra nt to nas up()z()rav:r284. l7tl7. Francuska uvozi <lko r,.,,,r,, lrr':rnt'rrzirrrl koji ,+r ll()l()v() ttislc tri irnlrli. V;tl stc it'lrrtlirt'lrlrlili
3[t.0OO trrn:r klrvc, p()n()v() it.vttz.i 3(r.O(X) t()nil, ,l l'uri't. t.l.rlri.l.vl tt.lirrtlirt;tttt:t lioit' srt g;t trttiilltv;tlt', rrllt'zltvltirt(i ttit'govrl tlit'lovlrrtit',
-, i5
.ll t
|ertutnd |lraudd / Sffuktulrat srukhhtirtliret Suvllno I rcdoullot bfiaila t Plcd
271)
27u
|:rt'ttttttrI IlntttrIrI / ,1tt rrI'Irtt't' tt'ttl'ItIttIttIIr r'
2Bl
Suullwt I rcdoulkn ilailrua1lq otlltette4ls t moda
KUCtr U SVIJIITU
rl[' ,r
lu! .lf I
I it, t't t r t t t r I I t tt t t t t I r' I .\ f u t l,' I t t t't' t I' ti t' \trt'Jil,rr I t r',lt tt'l lt t \ltl ttt,t'ttlt lr, tt,l I lr't'tt ttlt I trltnltt
/ t'r t Ir I t t t
! Ir
t-
Bogati graclcuinsl,:i I I L( t. t.(' t' I I( t I. t. :
kamen i opeka
Rijctko mijenjanje graclcvinskih matcrijala dini ponavljanjc to pri-
rodnijim Sto oni u svakom podrutju namciu i:zvjcsna ograniicnja.
To nikako ne znati da civilizaci j c apsol utn o iive pod impcrativom
klesanogkamena, opckc, drva,zcmlje. No, to su desto ogranidcnja
dugog trajanja. Ncdostatak kamcna jc, kako primjciuje jcdan
putnik (dodajmo: ncdostatak drva), razlogzbog kojcg su prisiljeni
(u Pcrziji) graditi zidine i kuic odzcmljc. >>Zapravo, kuic od opcke
su ponckad od pcdcnc, de5ie od samo osuScnc na suncu. BogataSi
uljcp5avaju te zidine izvana i to mjc5avinom vapna, moskovskog
zelenilai smolc, od dega izglcdaju kao posrebrene.,.5 No to su ipak
zidoi od glinc, i geografija to obja5njava, ali ne obja5njava sve. I
ljudi imaju Sto reii.
Zakamen, koji predstavlja rasko5, trcba platiti cijenu, inade
sc nameiu kompromisi, izlikc: opeku i kamen mije5ali su vei
rimski i bizantski zidari, a redovito turski i kineski; upotrebljavali
su i drvo i kamen ili su kamcn duvali samo zaku1evladaraili boLje.
U Cuzcu, gradu Inka, kamcn trijumfira bez ostatka, ali Majc od
njega gradc samo opscrvatorijc, hramove, stadionc. Pored tih
spomenika putnik ic zamisliti kolibc od pruia i ncpcdene opcke
iz Livota obidnog puka, kakvc opa:Za jo5 i danas oko ru5evina
Chichcn lae tli Palcnquea, na Yukatanu. Isto tako, na Dekanu, u l'cli ko selo bliztt. Niintberga' 1600. pedesetak kuta od kojilt ietrclcsct t r Lt
Indiji, prekrasna kamena arhitcktura pravokutnih gradova pcnje itttu slcnttrtate krououe (tantttiii), clesetak od crijepct. (suietliii); durr
se prcma sjcveru, sve do meke zemlje indogangc5ke ravnice. urlitut (ort kojib jeclan, s dua. kotctirt), oran'Lice, liuatle. Oko sclct'ic ltlttt.
Na Zapadu i Mediteranu bila su potrebna stoljeia da sc ( I I ( t t t p t a nxt fiir I I o c b b al;lu e s en' N iintb erg)
Trebalo je u to ulagati stoljcia. tirn rrit naporan rad), tapctarima viinim {inom ptlslu, bczllrojrtirrr
Okolica Pariza obilujc brojnim kamenolomima pje5denjaka, riipslrrirni. l.-l vrijcmc S6basticrur Mcrcicra' mo$iao sc -sval<c vt:i't'r'i
po llijt'lirrr
pijeska, vapnenca, gipsa... Grad je najprije iskopao vlastito sjedi5- 1,,:,'lr,rznati put kojim su ti gipsari iSli do svojih n:tstltnlbi
te.Parizje sagraden na ogromnirn iskopinama >pokraj Chaillota, t,,rR,lvirl;t kojc su ostavlj:rli iz:t scllc.T Koliko li jc s:rm<l l<ttilt t:ttl:t
Passyai stare orlcanske ceste< ispod >ditavogpredgrada Saint-Jac- l,rlir slrgr':tclcno Stlttt() nlt l<:trncnim tcmcljima, clrll< su gtlrnji l(1ll()\'i
I rl;rljcirili ocl rlrv:ri'7.u 1't<>'):tru l)ctit l)onta
'27.tr:wnia l7ltt, tlt'vt'ttt'
qucs, ulice Harpe, pa tak i ulice Tournon...,,6I)o prvog svjctskog
rata desto je upotrebljavan vapncnac koji se pilio na pristani5tima Lrrrlr'srr ;rcgriltlslrlno got'jclt:, lltlput ))g()lclllc v:lpnllr(: (tl) l<oitr srr
udaljenih predgrada i zatim prcnosio kr<>z.Pariz na vclikim tcrct- 1,.rrl;rlt. t illrvr. g,r'r'tlc'.,, lliictl<c l<:ttrtcnc kuic ltilc str zltililrti llt'tlt'ltt
nim kolima. Ipak, tc slikc nas nc smiju prcvariti. I'}ariz nijc uvijck i,,,yi jt.s1'rt'r't':rv:ro iircrrit'v:lll-c. >l'ctit (lh:rtclct, l<ofi it'llio solitltlrr
bio k:rmcni grad. I)a t<l postanc, trclt:rl<l jc, vcC od XV. st"oljc(u, ,,.,ti,,,,1,,rr,, prirrrjct,rrir. it.rl;rrr svit'rl<ll< - - >sp;tsio it' trlit'tr (i;tl;trt
olxrviti gotcrn p()ri,r() koji jc 1'rovjt'r':rv;rn tcs:rrinxr iz N<lrrrr:rrrtlijt., ,1,' ,,"
. ',\t ,
r
'l'trko jc l,trriz clrrgo llio tln,r'rri gt'rttl slir':ttr loliliirrt tlt'tr11ittt;t, orl lrr.z L;rlor,;r, li;tlio it'pt ;rvilo tt llttll, r'r'lo ltt'ltlirl11t';ttlptlt', golovp llgz
'l'roycsa kclji jc izgrlrio u jcdnorn nr:rlrtrt;t 1>o).lr;t I 5,i7. tlo l)iiorrrr It.rrrt,li;r ('tl Pt.i.t.r'r,.ili rrt.pci'r"ll('()Pt'lit" prllit'ivt'ttt'zllrrlirtttt tttl
kojcg su kuic jo5 u XVII. stttljciu bilc <>d clrvlt, srt sl:ttttttlttittt Sltrrttt.'i vlrlrtr;t.1" Nt'tlt;t ,,t,,,,,,,rt';l tti lt;tt'ttt'ttlt: tltti 1lt'i1l;ttl:ritr ltrlt
krovovima; tck tada sc namctnuo kamcn, a s njim i criicp.') [l lit.vslioj r.lisli.,ii. Iirrrrl;rI golt'ttrilt lrt'tlt'tttlt l<oii oltrtritritt Pltl;tt"'t'
l;t.l<irrg;r ttiTtt st'tr lrcslit':ri l('l'lls(', stt'1lt'ttiit;t i ltltlttslr:ttlt'otl
lrijt'l;r
Lorraini su ku6e u gradovima i sclima pokrivcnc Sindrom; z.aob-
nu':ltIl()t'11 >i sv:t Ztl:tni;t st: llotliTtr rtlt tctltt'liirttlt otl sivtl
t't'vt'ttlilts-
ljeni crijep se podeo upotrcbljavati kasnijc, iako tvrdokorna tradi- Kt',v,vi zlrcligntrtilr t'ttlr.vlt'
l()!1, l,t':llI)()t'il(( tl visirii i'tlvlck:r.l(' llttt<-
iilu pog."tno u njcm i iclividjcti ostavStinu iz rimskih vrcmcna.ro drvctlc:ittll)()v('
1ivr.r"ri sllrvrritrt lltt<it':ttritll crijcptltl, osl:trrjlrjtr sc n:t
U nekim sclima Vcffcraua, pokraj rijcke Main, u XVII. jc stoljcdu
bilo dak potrcbno zabranitt pokrivanjc kuda slamom ili ncpravil- i ,,S,,,rr., grccllr, l)1rlvtrnlr i rlrvclnih ogt'ltcllt ()l;tljcnih
'l';t
zclc:tritn lltktlttt
izrrrcclu kirjih sc rnijc5lrju kipovi oclzlltt:tttr7. nrjc5ltvinlt ntr:ttttorit
nom Sindrom.ISez sumnjc, zbog opasnosti od poLara. U Savoji su
oni tako udcstali da administracija kralja Sardinijc 1772. predlaic i tlr-vir u kincskoj arhiictkturi vicli sc saln() u c:trskoj pitlati, koia
grad' Opi su j u ii Ch,. u- Ki n g- lrtt'
da se ne odobrava pomoi nastradalima >)u sclima, gradovima i lr.cclstrrvl.i, grltcl )t scbc, it u'r'cLan
trgovistima<< ako norri krorovi nisu od crijepa ili Skriljcvca.11 Uk-
grrcl u (,ltc'Kiangu, >sntjc5tcn na jcdnoj od najljcp5ih ravnicrt nlt
.atko, i ovdje i ondjc, pojava kamcna i crijepa proiza5la je iz prisile, svijctu i koji u.ir*^ sli8i Vcncciji<, s njcg<>vim.kanalima prck-
pa dak izbogugleda. Krov od crijepa ostaje >simbol blagostanja< r.ivcnirn rntrstovima i ulicama >pt>pltlecnim bijclim kamcnottr<,
;..t,,. putnik kalc: >-fcclan clio kuic sagradcn jc od klcslrnog
., dolini Sa6nc, u XVIII. stoljciu,rZ a 1815. jos uvijck je izuzetak
kod nastambi francuskog scljaka.'t3 U ni.irnbcr5kom muzeju duva lirrrrrcn:r ir.ut,cLnc blciinc, 3t. jc llotovo bcz prirnjcra u drugittt
I 8
ti rrcskitrr gritdtlvima<<.
sc crtez na kojcm su vrlo precizno bojama odredcne nastambe i
,.?,ffi- , ,1r'..Il
il r \
vt''
+ *il.' t "t! {
ft ffi ,ffa;1ffi
l
x' *-ry.*,*
h*irnP ., '*$,
_ -*dl
"*.w*r#, *-_- .
*fr.-wtt&ffi M&ffrt,
l)(t' tslt(t ktt(u. .Sturu kittcsltrt. ktt(.a ertrdcrttt .ic l)ru,tu tottt tttodcltt
1,,,,.t
, 'r ..*1**o/ l.,,tiir,"i*.-tI
| ( t
Stavlrju i<l niri'irrrr rrl l<oji st'1llt'llr lrsk:r ili slittlt;t oko lit'rlvttt:
konsirukcijc; karncnju l<ojc sc tr plrtttittskirrt prc'tliclitttit stltvlilt
r>
na Sinclru da vjctar nc odncsc krov; rl rclutivno trt:tloj ollltsttosti od
poaara koju prcdstavlja slamnati krov dugo izlo).cn vrcrncnskinr
nepogodama; o tomc kako jc svaki stari slamnati kr<>v, k()ii sc
zam)injuje, odlidno gnojivo; o hrani koja sc st<>ci mo/r p.nuditi
u glidnim razdobljiia (kao u savoji u XVIII. stoljciu);2e o natinu
mile$anla glinc i drva ili 6 razmjc$taju daski u glavnoj prostoriji;
o obidaju oznatavanja krdmc posebnim znakom, bilo da se radi o
obrudu ocl badvc ili kruni, kao u Njcmadkoj. Seoski trg, zid koji
desto okruZuje skupinu kuia, Wrclava koja je desto crkva, opskrba
vodom (itcvor, fontana, bunar), rasporedivanie seoske kuie na
nastambu zaljude, Zivotinje i hambare za iito - toliko poznatih
detaljakoji sc uostalom zadrLavaiu sve do XD(. stoljeCa, pailul .e.
Uyaizyu (Nidvre;, malom gradiiu u Burgundiji koji vi5e podsjeia
na sclo, kuic bogatasa su seljadkog tipa, i popisi iz XVII. stoljcia
koji ih opisuju spominju samo jcdan veliki stambeni prostor koji
1c istodobno kuiinla, spavaonica
i dnevni boravak.so
Iskop avanianapustenih sela u SSSR-u, Poljskoj, MadZarskoj, l,t.tt .t,, s<:lo u uirtogradctrskont dijcfu llurlyutdije, napuiteno izntedtt
Njemadkoj, Danskoj, Nizozemskoj i Dnglcskoj, iz posljednjih dva- ti(,(). I 1420; tskopauanja. su otkrila otprilike 25 nastanrtbi. Ouclje
desetak godina, a odnedavno i u Francuskoj, malo pomalo_ispu- i,ltllttro tltijc kute; ona, u praont planu, tipiina, podranmtijeua po-
njavaju dotad kronidne praznine u informacijama. stare seljadke tltttttr (trutl kojirrt se nalazi bantbar), zcttittt, ueliku prostoriju. za
\ l. t t u )tt(t, t.ic s ltodont. od ncr.bijette zentlje; ntali prozori su ja,ko proiireni
kuie'naclcne u madZarskoj pusti ili drugdje, otkrivaju oblike,
pojedinosti @e6 od opcke, na primjer) koje su se odriale. Prva Itt t't t t t t t, n tlra, niie u clebljhr.i zida. (Slika Sredn'joujekourte ctrbeoloika
t
Kuieistanouiugradu
Svakako je lak5e posjetiti gradske bogata5e, u Ewopi naravno, jer Trg Maubert
izsrannje, izuzev vladarskih pala(a, nije saduvano gotovo ni5ta od KUCA s I)vA GI.AVNA t)t.lt iI,A NI(:oI,ASA I]RAI IIIiRA
starih kuia, jer materijali nisu odoljcli wemcnu. I tako nemamo I,()VllRl NIKA U (;llAllrt.l:l'U
rArlr. N,rr.l Ntirr. (,'rrtr. I IV l, lii. sr itrni,r l5lli.)
pouzdanih svjcdodanstava. Ostanimo dakle na ovom kontinentu.
U Parizu je muzcj Cluny (obitavali5te opati od Clunya),
nasuprot Sorbonni, sagradio 1498. (z.a manie od t3 godina) Jac-
ques d'Amboise, brat kardinala koji je dugo bio ministar Luja KI.
Kratko wijeme 1575. posluZio je kao skloni5te za wlo mladu
udovicu Luja XII, Mariju Englesku. Rezidencija obitelji Guise od
1553. do L679, u dcwrti Marais, danas je zgrada Nacionalnih
arhiva, dok je Mazarin od L643-7649. stanovao u Nacionalnoj
biblioteci, ako tako mozemo rcii. Kuia sina samuela Bernarda
(najbogatijcg trgovca u vrijemc Luja XIV), Jacquesa-Samuela, t tlu ,r tlrtilice d'Artois
grofa Couberta, u ulici Bac (br. 46), nekoliko metara udaljena od xrr(:n s.Jlt)NtM (;t.AVNIM I)lJIrl.()M (;lloR(;lisA r)risQU Iir.()'r'4,
AP()'fl.lKARA Ml R()l)t.lARA
6ulevara Saint-Germain, bila je sagraclcna od l74l- do 1744. (Arh. Nat.; Min. Clcntr. (lXXll-52, 4. kolovoz
Devet godina kasnije, 1753, njen vlasnik je bankrotirao: "Zrwa ie
bio dak i Voltairc...38 No ako se umjcsto Parizom, pozabavimo
jednim tako dobro oduvanim gradom kakav je Krakov, mogli
bismo posjetiti princa Czartoryskog, ili onog prebogatog trgovca
)(V. stolje(a,-Wierryneka, dija se ku1a nalazi na trgu Rynck (TrZ-
nica, na poljskom), gdje se i danas moZe rudati. U Pragu, uz
opasnost da se izgubimo, moZemo posjetiti golemu i odvi5c pono-
situ kuiu'Wallenstein, na obali Moldave. U'folcdu, muzci vojvodc drug Ral
od Lerma svakako je autentidniji od Grecove kuic.
Na skromnijoj razini, tu su pari3ki stanovi iz XVI. stoljcCa,
arhiv:t
planove kojih
- zahvaliujuii pedantnosti notarskih - m()-
Lemo todno nacrtati. Ovi planovi govorc 5a,mi t1t scbc, ali ttl nisu
22 StAN()Vl ll l',AlilzllU xvl. s'11)l.ll1(.ll
)9.1
l;antt r rk I I ln t t t t I c I /,\ t t' ttl;t t tt tt' t t t t l' lt It ti t tI h ( .fttr,/{rlo I n,tlttt,lltt: \ltlrtrtrttltrl.,, tulllt'rttlrtl.t Llr(t(lil
pre k()lIlj(:l'lttt rt o('ittt:t l';tt'i7;ttt:r iz XVll. i XVlll. stolit't;;r, sit'otttltsi l'r'r':,urltt;t t:t:,lioi rr \\'lll :,lol;r't'rr lril r't';rt i1r'sl't'1i;l ( ll('I'llll('
tc i clalyc stanovati u ltijr:clrrinr trvjctirtt:t, !1,()t'c llcg,() tllttt;ts, Sto ni;t: .,1;uto\,;t lrolilrtilt Sit'rlttt;tri ( ('sllosilt llrlsllt'tltt t'trlg:t,;tlilo l('(ltrtlirr
malo rcdcntl. pit:rrrit.. S it.rlrrt'slt'iul('ic'st,ttl, tllit'slo tt lirtit'ttt st'it'tlt', sp;rr'.t ili
littttt' i
Obidno vlasnistvo tr[4,()v;tczt vinom ili vtasuli:tra, nlttnjcStcnc i,,rtliltr tlit:t.ir, gtljc it'rur prt'rrzirnrt rtlrtgtt siun() gospotl;tt'it't'
rlrtlrrc sn:rli(', slirrltljrr it'tltlo tlottt;tr:ittslvo lioit'
sobe u Pariztt, prljavc, pune buha i stjcnica, slulc ka1; sklgnista ig, lit.st., s llr.colrilit'rrr
j ar,nrim
rzenama, kriminal cima, strancima, sirom aSni m m I adim I j u- ,j,,iti iti st' Pr.irvi rlu r':rrli, lrrlrtjrrvo i Prilii'rro 1'rt't'li<ltto, lrtl<orlt't'
clima tek prispjelim iz provincije. Policija ih bezobzirno prcglc- z.;rslrrscno: jctlnlt l'ijci', strtttttjlt, l<t'ltttlt zttiti't' Zlltv()t', vit'S:rl:r. S
dava. oni koji imaju malo vise novca stanuju u novim mczaninima, rlrtrl-gc stt'ltnc jc t<uiit tr kojtli sc rltrli, tltr(;ttr rr kojt'ttt s('l)l'otl:rit',
koje arhitekii graclc uz popust, >poput spilja<, ili na posljcdnjim ,,r','ii ,, k1ljcnr sc provtlclc lr:rjljclrSi tllttti.4'i l)ol:ttl it'vl:ttlrtrt t't'2ittt
kaiovima kuie. Opicnito, 5to jc vi5i kat na kojcm sc stanuje, to je rrr.orlvlrjltnjir: g<lsptldltr jc intlttl rlttlnitr u svoitti krrCi; tr rlioi srr
gori drusWeni poioZaj. Na Sestom, sedmom katu, u mansardama :,t;rrrpvlli rlclnici i naui:nici. Otr-rcl potjcd:c kltrltl<tcristit*ltrt oltlili tilr
Ili potkrovljima stanujc bijcda. Ncki se uspiju hnu1i, Greuze, tr govrri:l:ih ili olrrtnidkih kuilt u I)itrizlt' r.rsl<ih (zlrog visol<t' t'iit'rrt'
Fragonarcl, Vernet, 'Ziviel\ su ondje i >>ne crvene zbog toga.,, uli rt.r't.r.r;r) ivisokih: u prizcmlju sc n:rl:tzillt r:tdionicil' 1l()r('it'stlttttr
'l'lrktl jc i sv:rki 1lt'li;tt' tr
ar,"[ii U >preclgradu Saint-Marccl<, najgorem od svih, 1782. r,;ro 14rzcl1r, a jclS viSc su bilc s<lbc r:tdtrik:r.
>cijJla je obitelj d"rto stanovala u jednoj sob.i... gdje su leLaievibez I.,,rrtl,,nu t(tit). pocl svojirn krov<>rn clrl:t<l djcctt, slugc i t-t:tttt'ttil<t',
,nituro a kuhinjsko posuclc se mijesa s noinim posudama.<< Sva- :,lirrlrirrrr koia ic tinila >thc lamily< (obitclj), kojc ic scl grtztl:t
kogtrornjcscdjamnoZe sc naglc, sramnc sclidbe od kojih je naiteia 1',.Ii:rr..,t
(lak su ikraljcvski sckrctari u vrijcmc Luj;r Xlv lrottt'kittl
oi bon'ena koja tjcra u hladnoiu zime. >>Nosad slaLe na samar irrr;rli sv<ljc ministarskc urcdc u vlitstittlm dtlmu'
svu imovinu jacinika: krevct, slamaricu, stolice, stol, ormar, kuhi- tl XVIIt. st<>ljciu sc svc mijcnjzr. ltrcb:t vjcrovltti tlrt tt lotrlt'
njski pribor, te svc to nosi s nekogpetog kata,na Sesti (...). Istina rrrr;r rrt'l<c togidnc prisilc vclik<>g gradit, jcr na to nltil:tzitrto i tt
ie aa., ro*o jednoj kuii u prcdgrarlu saint-Honordza1cdno...<<. (oko L782) tr.rrrtonu (kail i u I'arizu i l,ondonu); u XVlll. stoljc(tr kirrt'slii
ima vise novca nego u ditavoj icWrti Saint-Marcel A rr1,,ovt'i, k:r<t i cvropski, -'l'akrl imaju trg<lvinu
na icdntlm krlrju p1t':ttl;t, lt
dehrt ic povrcm eio izloicna i poplavama BiEwe, >rijeke Gobe- 1,,'r.,rr n:r clrugom. jc i u I'ckingu, gdjc bog:rti trgovt'i svltkt'
lina.,.ab Sio cla se tck ka:Ze o tijesnim kuiama malih gradi(a poput vr.i.t.r'i ntrpust:rju sv<>jc trgovinc i <>dltrzc u actvrt u ktlj<lj ittt Tivt'
Beauvaisa, slabe konstrukcijc, >s dvije prostorije dolje i dvije na 7r'rrt'i rljccit.a6
katu, a u svakoj stanujc po jedna obitelj<!41 Ili o onima izDiiona l(;rkv:r (tcta z'anaSc saglcdavanjc svijcta da slikc strlln(: livt'opi
>koje su svc u dubinu, a na ulicu jc okrcnuta samo uska fasada<, rrrnii'rr nirs<lj znan'icljit Shcmc i slikc kojc daicmt) o ktt(1;trtt;t
s o$trim zabatima>poput kapc ludaka< kojc su takodcr sagradene r..l,rnrsl<og svijcta, Kinc i Indijc itlaiu sc opasnosti da djcluju i it'srr
od grecla i nepcdene opckc, nadinjcne od glinaste zeml)e i sjedene Ir{.1)l'ortrjcnljivc. eak i gradovi ncka sc ditalac p()zovc na otto Strt
( (.ur() rr ovoj istoj knjizi rc(i o I'ckingu
- pokazuju n:tlrt svojt'
slame.42
'l'im putnici koji
-nc
obavjc5tavaju nc posjctltlitr
situacija je svagdje ista. u holandskim gradovima i samom I
,r .r\,( ) licc. vi5c Sttl nas
i,r.rl;rrrlrrrr r:tcl<tznal<>st MtlntaignC2r: ofii sc tlkrciu prcma vclikirrr
Amsterclamu, siromisi stanuju u niskim kuiercima ili u podru- :,1,,.1,t:rlilinr:r kojc <>dckuju njihovi cvcntualni tiftttlci, nc glccllrjtr
mima. Ta siromasna kuia - koja je predstavljala pravilo prijc
opieg bogatswa u X\{tI. stoljeiu - sastoii se od.dvijc prostorijc: l,rr, r. K;tillr vcd piramidc; niti ulicc ili trgtlvinc ili dak nltstittttlrt'
r rr llid.rrili:r u lrckingu ili l)clhiju, vc(r.itbranjcni carski gr:rd i njcgovt'
straga soba<. Kad su se poveiavalc, tc otada >>gra-
"ip.ipaoioba,
claisk." kuie, i daije s uskom fasadom ali sluZeii samo jcdnoj ,,rrtc zitlirtc: ili p:rllrt'u Vclikog Mogula..'
obitelji, Sirile su se kako su mogle, u visinu i dubinu, u pgdrum,
nakai,u >viseie sobe<<, Sve Sama sklonista i nadgradnjc;prtlstgrijc
su medusobno povezanc stubama ili stcpcnistima uskim poput
ljestvi.a3 U Rembiandtovoj ku(i,izasvcdanc dvoranc nalazi sc: s<lhrt
i krevct u ni3i gdjc sc tldmara bolna Saskiia.
)9(t
l\'t't tr t nt I I ltt t t tr I r'l /'\ I t' t t l' t t t t t' \ t'. t I' l. I t t i, t
I I t t'
da.menta) ili ispod mostova kanala, bra(a onih kineskih obrtnika K;rtI sc OsmanAga nasao na putu svtlg, muk<)trpn()!.1, osloIrotlt'-
na dZunkama ili sampanima, na gradskim rijckama,bezprestanka rrt.r Nrit'tttci su ga zarobili ili, boljc, prctvorili u roba dcsct gotlittrt
(
na putu, uzvodno i nizvodno, u potrazi za poslom, sa svojim r.rnrl(', z:r vrijcmc zauze(a Lipovc), pr<tlazi kroz Iludinr (k()ii str
obiteljima i domaiim Livotinjama. Lr,.r.rnr l)()n()v() oslobodili 16tt(t.) i srctan jc tog proljcilr l(r()()
1,, ,r lrr r,' 1,'r' rnoZc otiii >u prckrztsna gradsk:r
kupaliSta<.('5 N:t r;lrtl,,,
I Il, ( l(. o trrrskiffi kupali5tima urcdcnima na obali l)unitvlt, rtiTt' otl
r rtr r r l,.r ro11 g1'11d;1, kamO jc Svatk<l u vrijCmc turSkc vlaSti nttlg:lo ttt'i
Izuzev kineske, necwopske civilizacije su uostalom siroma5- '.1,o1i Sct';t jlr). -f t'tlirttl rit'ic:rtjt: jcr postrdlt zlt Zt:l':tvictr, kojlt st' tttozt'
ne pokuistvom. U Indiji praktidno ncma stolica ni st<tla: na klmil- r.,l,rrrrili rlrvt.rrirrr rrgljcrrorrr iti icrrtvicrltn. U nttrslittrltttskrlttt tliit'ltr
skom rijc(. mecei dolazi iz p<trtugalskog Qnesa). Stolica ncrn:r ni u il.rrrlrSrrjt..frrgosl;tviit'ltttt't'ttt'ttt:titt l<;ttttitt;t. ()tti 1'lttslrlit'rr l't'r'ziir,
rr:,olr,rrp;t llog:rt:rilr,:tli srr rrslii,,it-t'l't't'ziiltttt'i, tl:r lli izllit'1ili rlirlr i
')02
it t i
I tozt tttd I lru u drI /,\ t ru k I t uv x u t h kl a I 4l I t: t, ,\tntlltttr I t*tltxilrt: ttilnorut4lo, eill.lettttt4lo I mtuttt
ti, ebanovine i dempresovine, Skrinjice obloZene blje5tavim dra- lrolit':r, niskim i visokim stolovima, stolicama, klupama i tabu-
gim kamenjem, boce s ruZinom vodicom sjajne od briljanata, t'r'itn:1, krcvctima, najtc5Cc sa zast<lrima, pomalo kao na ncgdu5-
posude za izgaranje mirisa, Stampane knjige sa Zapada, korani ni('nr /,apadu. Njcna najvc(a <lriginaln<lst (jcr podrazumijcv:r
obogaieni dragim kamenjem, poneko slavno kaligrafsk<> djcl<1, ft'rtln n:r(in Zivota) svakak<l jc upotrcba stota sa st<llicom, tabu-
srebrni svijednjaci, kincski porculan, wdcvi od ahata, tdiclc i r'('()rn ili kltrporn. AIi trt'lxt z:rpittntiti tl:t sr: t() nc oclnosi n:l $l:lru
.:104 l()\
I i t, t' r t, t t t t I lltt t t tt I t' I /,\ I r tr L' t t t t-t' t t't t l' l, It t I t tI I t r
i()(t
Itafn$n4 nrauqa, tl itrurtuv, tt sttgI8Ifrytt;g JlJulrtto J lclglrwlot ,,Tttov.ry?, rtsvvrrlnw t m$
'l'tt st'
niskirtr stolorn, orrrrirrirrrir i Skt'irrjlrrrr:t, tltkottt't'vt'lo ttiskirtt.
spava zimi, u z:rklonu od hladtroCc; tu sc, sjctlc(i trlt ptltltt, pt'itttit
i pijc daj; tu lcnc Siju ili tkaju sitSovc. l'rijc ncgo Sto sc p()pl'rc n:t
Ka.rtg, Kinez sc izuic ostavljajuii na nogama sam() plavc platncnc
tizmes vatiranom potplatom koje moraju biti bcsprijckorno distc.
Na jugu Kine grijanje nije potrcbno, ali i ondje susrciemo dva tipa
pokuisWa. Kad u X\{tI. stoljciu u Kantonu O. de Las Cortes crta
prizore koji su mu pred odima, prikazuje Kineze kako sjede oko
pravokutnog stola objedujuii. Kad nam predstavlja nosiljku od
lakog drva, ma kako da ie razlitita, nadinjena je na istom principu
kao i ewopska.
Kratki saletak koji prethodi postavlja probleme ove ipak
za(udne mutacije, a da ih nc rje5ava. Vidjeti u tome jednostarmu
avanturu stolice i brojne posljedice koje njeno prihvaianieizaziva,
jedno je od onih simplicistidkih obja5njenja kojima obiluje poYi-
jest negda5njih tchnika. Swarnost (watit iemo joj se opienito u
slijedeiem poglavlju) uvijek je mnogo sloZenija. Zapravo, Kina je
doLivjela (recimo otprilike negdjc prije )OII. stoljeia) snaianza-
mah Zivota i neku wstu podjele izmeclu iivota u sjedeiem i
kledeiem poloZaju; ovaj je domaii, onaj prvi sluZbcni: prijestolje
' suverena, sjediste mandarina, klupc i stolice u Skolama... Sve to
zahnjevalo bi obja5njcnja i istraZivanjaizvan na5eg dometa. Ipak,
znai.ajno je ustanoviti da u cijelom svijetu postoie dva nadina lttlt 11str.fclcnct u Aranjueztt. iz 1665: prtsutnc su I cluorskc tltttttc krtfr
pona5anja u svakodnevnom Zivotu: sjedeii i kledeii poloZaj, koji tlt'tlc rttt rmslintatlski rtcttirt, naiastucirttct. Isprttl trlhlttc ttu krtlttl st
t,ttt, 1uluze, bit 6e ntasakrirane tiuoth{e kojc ubliu loucl. l;l (]rrt't't'lit
rlt'i trrlrlirclillo cn Aranjucz, Mt.zei Prctclo. (l;oto Mtts.)
;l0tt
irt'tt r t t t, I I ln Ir I l' t t',, \t\ tl' I t I t, t t, I I t t,
I t tt t
/,\ t t' t t t t
.\tt t'IIttrt I tttIttt,Iltt; \l.tt,tt,'tt,,l(, ttrt Ilt't,ttttlc' I tttt t
.310
,{ilt,llltrr I tulttt'lltt: \l.tttttlttrlllt', tr.lll.'t'.trtlt' I tlu
l\'nttttttl llnttttlt'l / ,\lrtr/l'l ttt't' st'ttA'ltlrtlttllt r
kamin, stubi5te, prisutnost ukrasnih sitnica, gravira, slika. Na os- ,rlinuljati, Sto nije uvijck bio sludaj u Iinglcskoj, brtt' pt't'tttrt t'iit'
novi moderne unutra5njosti kuia ja u ma5ti mogu rekonstruirati t'irna Ilrazma, tako da su Se po p<ldu nakupljali prljavStirr;r i olP;tt'i
staru evoluciju, odwtjcti unatrag film koji ie ditaoca odvesti dav- tJsprkos tim manama, neki lijctnik prcporuduic jos l(tl.l. rr;r(,
nim rasko5ima koje su se ipak sporo radale. To znadi fiksirati trt"ltu strukova zclenih ffav:t >u lijcpoj sobi prckrivt'ttoi pt'os
oznake, napisati abecedu povijesti pokuiswa. Ni5ta viSe, ali treba tirkuma ili sagovima i posuttlj rulmarin()m, mcntotll, origllltottt'
-lavandom, Zlrllijorn i drugim slitnirn tI':lvlllllll(.rt('
podeti od podetka. rrurluranom,
Slrrrna, travc, uz trsku ili pcruniku, stavljali su sc dul zitlov:t lrll
Jedna nastamba uvijek se sastojala od detiri zida, stropa, .v;ri poljski ukras povla(i sc prccl plctcnim slttmnlttittr 1lt'oslit'kittttit
poda, jednog ili vi5e prozora, jednih ili vi5e wata.
Tlo u prizemlju dugo je bilo od nabijenezemlje,zattmpoplo- Ir,,it' .su poznate oduvijck i usk<lrtl sc izraduju u raznitrt lroi:tttllt, s
deno ili taracano. I na starim minijaturama oplodenje je desto .,r.rlrcskima, a zatim prcd upotrc[<lm sill],()vlt. Ovi str poj:rvlirritr
vr lo r-:rn<>; dcbcli, livih btlj;r, oni p<lkriv;rju pod, st()l()ve koiitttrl st'
rasko5no. To je rasko5 koju nije te5ko istaii. Inkrustirane plode su
ir.s(o nc vidc n()g,c,5krinjc, p:t d';rt< igornjc clijcltlvc ()t'rI)ill';t.
uostalom u upotrebi vei od KV. stoljeia, >>plombirane< plode
(Stremazane lakom nabazigrafita) pojavljuju se ved u XIV. stoljcdu, N:r zicltlvirn:t pr()st()l'ii:t pt'ctn:tzlrnitl trljcrtr ili lit'pilottt, t'viit'
kcramidke plodicc u XVII. stoljcdu nalazimo svagdjc, dak i u skrom- 1t., gr:tttt"'it't' i lrsl<:t ttstttll:tirt tlticsto tltl'ristlt'iiltttta ktlit' >rS(' tlt()Hll
nim kudama. lpak, moz:tika ncma, bar nc u lrrancuskoj, prijc kr:rj:r izr.;rrliv:rti6tl svlrl<t.vrslt'ttirrrrin('l)()l)lll ll:tt'ltttl:t, tllttttltsl:t, ltt'oli:tl:t,
ll)
l;rrt tr r ttt I lln r t tr I cl / .\ t ttt k t t t tt' r,'. t k It IttI t t
I lt .'
,f il1,/llr., I t t\ lot' I lt t: \ l. t rtt,r'.t t, l(, t ul I ltt'tt tt lt' I tttt x I
irnit:rcijc lrroli:rt:r, satcr)lt iz llt'trgt's;t, gt'trlrog grlltlrut,, :rli tlrj lt;tziv lri po islr)nt l)()sllll)krr Loji sr'lllitttit'trirrit' kurl izt':ttlt' li;tt;tl;t z:t i1"'.t rr
m<>LrJlst trcbalo s:rduv:rti, ul)()z()r':lvrr Srtvltry (1762) zlt ))l)('l'g,lltI)sl(c
,,'l';t vt'sllr l:rllist'r'ijt'otlp;tpir';t (...) tlrrgo it'vt't'tttt'ttlt slttzil;t lirrtlirtr;r
tapiscrijc, pozlaicnc ko7c (to su i1;lrniolski gttrrdutttecilas, p<tz,' rr;r st.lrr i1lt'oslottt lttrl<rt l'ttt'iz:t Z:t ttlit'ltiltv;rrtit'i, tllt l;tl<o li;tit'ttt,
nate vei stoljciima), tapiscrijc od Si5anc vunc k<>jc sc izr;rduju u
pokrivlrnjt: ltclcilr rrrjt'sl;t tr ttiiltovittt litttlt't't'itttit, tlttiltltittt:t isol t;t'
Parizu i Roucnu, i drugc tapiscrijc novijcg izuma od cviliha na
rrr;r; uli (...) kr':rjclrt XVll. stoljc(ir tolilio it'tts:tvt'it'tr:l i liit'1rir tl;t ttsittt
kojem sc u raznim bojama dosta dobro opona5aju likovi i zclcnilo vr.liliih poliljki kojc sc izrartrrjtr zrt tlt'tt11c zt'nrlit' i 1.11;tvttt' grittlovt'
tkani u visokom okviru<<.87 Ovc tapiserije raclenc u visokom okviru
lilitljcvstvlt, nctnit kuic u I';triztt, tnlt k:tktl llil:r vt'liilrttslvt'ttlt, tllt tt
s ljudskim likovima, kojih moda scZc do XV. stoljeia i upisuje se
rrioj ncki pr()stor, gltrdcroll:t ili ncktl jtl$ skrivt'nijc rrtjt'slo ttijt'
u majstorstvo flamanskih obrtnika, kasnije jc do saw5enstva dove- olrlofu:no tapctatna i d<>stit lijcpo ukr:tlcrro<,88 117{rt);. IJ tttlttts:tt'-
la radionica Gobelina. Ali one su wlo skupe, a upotrebu ie im rl.trrr;r takgdcr obavczn() n:ttazitlttl <llltljr-:tti pltl;ir, Jrtlttclilttl vl'lrr
ograniditi i pokuistvo koje se u X\{II. stoljeiu mnoZi: komoda ili
;r.tlrrost:rvan, u crnint i bijclim prug,lltll,l. -f ct'im:t olrtljcttog 1l;lpit';t
kuini bar postavljcni ispred njih, objaSniava S€bastien Mercier, i r olro jcnr>g papira: nijc svaki raskoSltn k:rtl on:t j uzorak tt liittesliottt
lijepi likovi prcsjcdeni su napola. stilrr ( 177{)) iz Nacionalnog muzcjit u Mi.irrchcnu.
Zahvaljujuii..niskoj cijeni odludno napreduje obojeni papir
/.idovi su ponckad oblcllcni i rczlt;rrcnim 1-rloi':rnr:r. Vt'( otl
zvan >>dominoo. Stampaju ga >dominotieri< (izradivadi domina)
XlV. stoljcia cnglcski drv<>djclci su od ditnskog hr:tst:t izr':rttiv:rli
lrlo('c t't <>blaganjc zid<>va ko.ic su takodcr prcdstlrvljlrlt: i tt;t('itr
lrrrr-lrc protiv hladnoic.8e Ovc rcz.bariic molcnto n:r(i, liicpt' i
;r'tlnostavnc, u uskom radnom kitbinctr.r kuic l:uggcr (XVI. st.), tr
N jt.rn:rikoj, kao i na vclikim plodarna bog;tto ukra5cnitn, olrojt'tlittt
r lrozllricnim, u francuskim sal<lnima iz XVIII. stolic(:r koiill rlt'
rrr.r'tlcnjc sluZiti kao modcl cijclclj Ilvr<>pi, ukljutuiuCi i lttrsiitr.
Ali do5lo jc wijcmc da sc otvorc urcttct i prrxtn'i. Svc tlo XVll.
rtoljcilr Wata Su uska, otvaraiu Sc prcm:t unutrll <Xnogtttlttitttri
lrrolrrz samo jcdnoj osobi. Vclika dvostruka vrata dolltzc k:rstliit'.
Nl;r l<oliko malo da sc idc u prctslost (ili, ako jc rijcd o sctj:tt'liittt
l\rrr:rrna, jo5 u XVII[. st.), proz.or jc obidan kapak od pr-ttrttg tlt'v:t;
l,:rrl:r obojcno staklo, dotad privilcgija crkvc, prijcdc n:t kttc't' zit
sl:rnovltnjc, ncjcdnako staklo utvrSicno olovom odvi5c jc tt'iko i
orlviSc dragocjcno da bi prozorsk<> kril<> biltl p<>krctn<1.'l'rtko tlt'st'
l,rrrl stirklcnogprozora otvarati sam<l jcdno krilo; t() ic nictlllld'li(,
r it.it'njc; ili Cc sc spojiti utvr5icna stitklcna plod'a i pt>krctn:t <lt'vt'tt;t
1rlotl;r, St<l jc holandsko rjc5cnjc. U lrrancuskoj su st:rklcni
pt'ozot'i
r-('\l() utvr$Ccni, jcr M<>ntaignc primjcCujc da >su prozot'i l:tktr
',y.rirri (u Njcmadk<>j) zat<l jcr nisu pri{'vr$Ccni ka6 k6tl n:ts<, l:tkrr
rl,r rt. ln()gu >>dcsto fistiti(.9o'l'lrk<l posttljc i pokrctni prozot'i otl
l,(.lll;lrncna, od plittnit n:tm<ltcn()g u tcrpcntin, <ld vo5tltttlt 1l:r1lir':t
r liilrsrrnih listovit. l)rozirn<l staklo sc p<ljlrvljujc tck u XVl. stolit'irr:
orro (t'sc z;ttinr Siriti nt:uicclnlttcno. llrzo tt linglcskoi, 1.1tlit'g:t vt'r'
[Jnutruhiost gra,da.nske kute ujuhtoj Njetnaikoj ttXY. stolieiu, cljakt orl l5(rO. n:rlrrzirno i rr;r sclj;rt'kirn krr(atttit zithvltljujrrCi vt'liliorrr
a.noninutog autora. Rtrle, Ktur.stt.,'tttseur't't.. (I;ttto Oelfentlicbe ktnlst-
s ct tt'tnt. lu,t'tq4 I i u s c l)
portrslrr cttglt'slirtg st'osliog llog,lttstvlt i t'ltzvojtt st;tkl;trskt' itttltts
Ir r;t'.')l Ali rtt'l<;rl<o tt islo vriit'tttt' ( 155(r) Kltt'lo V, osr';ti;titrr:i lls
ll r
I;cnum d t htt utI tI /,\ t r rt l: I t t t'r' st t t lt I tItt I t t l I <' t' ,\ttt,llntt I tttltrt,ller: stiln(rrt(lnl(, tullltwmlo I mtrl
.lt6
l\'t'ttrtnrl lltTt utlt,l / ,\lt'ttl,'l ttt t' tt,ttl,,ltltrlttllt t,
lj:rval:r posrrrlc rr kojirrlr jt' izg:tt':to tlt'vt'tti trglit'rr. ( )ltttllt i't'stlt llilplrr r(irt'lioi ili ltirrrrr, r'r';rlio s('u rrpolrt'llrr rr sjt'r,t'r'rroj lrvropi
trovanja.lla LJ svuk()m slua:rjLl, Lr Fl':ulctrsl<oj rtc klttttit't ttit kt';tjr-r tt'li s Xlll. slolit't'r'rrr. l)lrskt'st's1r:rj:rjrr uz l)()nlotrit.ljt.zrrill ol<or,;r;
igrati vaLniju ulogu od pcdi, nartrijcnjcnc hlitdrtitrt zctrtliiurt:t istoklt li;rsrrijt' t1(' rit' glollrko llol:rviti sp;rj;urjr. d'r.grovirrr:r, rr olrliktr l;rs
i sjcvera. Godinc 1788. S6basticn Mcrcicr biljcZi: >Kolika ic rtr.lika t,rvii'jt'g rc'pir, z.lrlirn rlrvcrri d';rvli, ;t;rl<rrit't., l<;rsrro rrs:rvr.it'rrt', i rr;r
r It
izmeclu kamina i pcii! l'}oglcd na pci guSi mi ma5tu<<. I'r':rjrr ).clit:trti vijt'i orltrvijcl< pozn:rti, :rli rrik:rtl lrr;rsovrro rrllolrt.lr-
Napomcnimo da u Spanjolskoj ncma ni pcii ni kamina >>ni u llrrv;rrri prijc: XVI I l. stoljr:(:r.
jednom stanu;... upotrebljava se samo posuda sa ieravicom<<. ()r'trcl:r, sjckirc, s:rt:rricc, cllijct;r, b:rtovi, tckiii, tok:rrski str.o jt'.
Grofica d'Aulnoy, koja o tom izvjc5iuje, dodaje: >Srctna je okol- r r lioji su sc okrct:rli kon<lpccnl onr()t:rninr ok<l Iukrr, vcorrr:r slit':rr:r
nost da ncdostatak drva, kakav jc u ovoj zemlji, odgovara potre- I.r,;ri'l<orn (za vclikc k<lnurclc, n:r prirnjcr za tr>k;rrcnjc nogrl orl
bama.<<116 :,t,1;r) ili na rutni ili noTni pogon (z:r linijc kom:rdc); svi ti rrl;rti
t" tidc Englcske, u povijcsti kamina ona zauzimaposebno
5t., rrrlrrvijck poz.nati, nasljcdswo su iz d;rvninc i do nas su tlolli
mjcsto jcr od XVl. stoljcia nedostatak drva sve vi5e kao ogrjev Posrr:clstvom rimsk<>g svijcta.l2r stara orud:r i radni p()stupci sirt rr-
uvodi kamcni ugljen. Otuda niz izmiena kod ognji5ta, od kojih je r,;rli su sc uostalom u Italiji gdjc sc m<>)c srcsti jcdino pokuistvo
najvainija ona koju je prona5ao Rumford krajem XylII. stoljeia, a :,ti1ilo cl<r nas, air.radcno jc prijc 11100. I u tom poglcdu ltulijlr jt'
sastoji se u tome da toplina odsijava u prostorij.r.t" rr,rprcclnija i isprccl svih; iz njc sc Siril<l pokuCswo, modcli poktr(-
:,tr,:r i nrrtini njcg<>vc izrtdc.l)a bismo sc u to uvjcrili, dovr>ljno f r.
rl;r rr Nacional-muscumu u Miinclrcnu vidimo, na primjcr, tlrli-
;.rrrsl<c Skrinjc iz XIV. stoljcia, toliko drugatijc po svojim slolcnirrr
Od stolara r.zlr:rrij:rma, postoljima, ugladan<>m drvu, rafiniranim oblicirnu,
do taitine kupaca or I il<rinja iz istog raz.d<'tblfuiz drugih dijclova Evropc. Ladicc, kojc'
',r r st' k:rsn<> pojavilc sjcvcrno od AIpa, takodcr su onamo dolinorn
Rez obzira koliko jc kod bogata5a Liva 'Lelia za promienom, un- l(,r jrrc stiglc s juga. U l)nglcsku su d<>prlc tck u XV. stoljciu.
utra5njosti kuia i pokuiswo nikad scbrzo ne mijenjaju. Moda se Svc do XVI. stoljc(a, pa dak i u XVII, vladalo jc pravilo rl:r st'
kreie, ali usporcno. 'l'omc jc dosta razloga: tro5kovi obnavljanja l rrl< tristvo, tidovi i stropovi bojc.'l'rcba zamisliti staro p<>ku(stvo
su golemi; alivalnlji razlog jc i dinjcnica da su mogudnosti pro- :, rr jcg<lvim kip<tvima <>bojcnim r.latn<>, srcbrno, crvcn(), zclcrro,
izNodnjeogranidene. Tako bar do 1250" ncmamehanidke pile koju lt rlrr:rl<o kao i paladc, kuic, crkvc. 'l'o jc dokaz o ukusu t,aliult
pokrcie voda;118 do XIV. stoljeia opCenitoncma drugog materijala l;r'rronr u svjctl<>st,livc bojc, u mradnim unutra5njostima, jcrlv;r
do hrasta; tada u Antwcrpcnu podinje moda orahovinc i egzotidnih .t'.I'(:nim prcma vani. P<tnckad sc pokuiswo prijc bojcnja rrrrr:r
drveta. Sve jc ovisilo o obrtima. Jcr oni se sporo razrviiaiu.Izmeclu r;rlo rr lino platno ili gips da b<tja nc bi izbacila na vidjclo nckrr
XY. i XW. stoljcia na u5trb tcsara odvajaju sc stolari, upravo oni lirt'sl<tr u drvu. Pokuistvo sc podinjc samo la5titi ili lakirati kmjcrn
koji obraduju >sitno drvo<; zatrm sc iz redova stolara odvajaju \\/1. stoljcia.
umjctnidki stolari (u XVII. stoljciu) dugo nazivani >>stolarima opla- Ali klrko slijcditi slolcnu biografiju svakog komada ovol_1
ta i ifitarziiorr."9 lrrrlitr(stvzr? Ono sc poj:rvljujc, mijcnj:r, ;rli sc r.:rtim g,otov() nikuktr
Stoljciima su pokuiswo i kuie izradivali tesari. Otud velike nt' gxrvl:ri'i. llt'.r, kntja, trpjcl<> jc tir:rniju arhitcktonskih stikrva i
dimenzij e, solidnost, imjesna prostodu5 na nezgr apnost >gotid- r rr rrrlrrSnjcg rrrc:clcnj;r kuC:r.
kog< pokuistva, teSkih ormara prislonjenih na zidovc, golcmih Vjt'roj;rtno jc tlrr klrrpa p()stavljcn:r isprcd kamina nlrmc:Cc usl<i
uskih stolova, desie klupa nego tronoLacalli >>stolica<<, sanduka od Ir';rvol<rrlrri stol; rrzv;rnit'i sjcdc s:lrn() s .icdnc str:rnc, lctlinur ol<-
Sirokih, lo5e otesanih dasaka >spojenih po duZini i pridvr5icnih r crrrrtir,:rtri rr trllrrsilrr;r stolrr. I):r okruglistol ukid:r pr:lv() prvcn:.itv:1,
bctglandnta, zakovanih dclidnim trakama, sa iwstim bravam:t.r20 h,r./,('l)iun lt'gt'rrrl:r o l<r':rljrr Artrrrtr. AIi t:rj okrugli stol rnog:ro sr.
Uostalom, oni jcdnako sluZc kao p<>kuistvtl i kao putni kovdcg. rr:,l.rliti lt'li poj;rvorrr slolit't'koj:r klrsrrr) strcitc svoj:r pr';rv;r, <llrlil< i
f)askc su sc tcs:rlc s;'ckirom; bl:tnj:t, st:lri :tl:tt k<lji su pozt"lltv:tli tt Irr rvrlr'liiirr llrollr. l'r'inrilivn;r r>sl<llit';r,< jt' nrorrrrrrrcrrl:rlrr;r, jr.tlirr:r,
t22 l.' I
l\,tzt t tu I llru u il rl /,\ I nt k t u n, x t'n k I t h t I n I I r t ,\ut'llttu I ntlru,lttt: sltttttu,ttttlr, ttllletrutlt I ttttultt
324
l.r 1
I\,rtu t tul lln t u t I cl /,\ I r tr k I tt rt t t't t l' I tIrt I t t
I I t r .Trtlltrlo I nrktt,llrt: tltuttn,ttnlr,, txlllct,tutlr I ttuultt
l,:rnsir;rnlr s r)()v()lIl lr)()(l()n) rr stoljt'rltt t'ill'il)il'llt)c clt'g:tttcijc, .,1;rittittt l)()z;l(litt;tttur l)():,ullrtt t'viit'r'it'ttt izivotitti;tttt;t, lltIottr't'srt
komoda (c <>dmah p<lst:rti pokuistvo ruskoli, clcgantnilr lirrija, ',1, jcrlot'i onog rrlirrsrt, ()n(' l)olt't'lrt'z;t ltojottt, li;to tl;r jt'krrr';t iz log
kojc ie oblici, pravolinijski ili zaobl,icni, ravni ili izbodcni, tnasivni lr('nr('nll lrila orlgov()r' n:r vlrttjslii svijt'l i li;to >s:unosl;ln, lvrtlltv;r,
ili vitki, intarzijc, skupocjcno drvo, br<lnca, lakovi, str()g,o slijcditi rrlvrrlt'tri gt':rrl, vl'l zillv()r'('n zitlovirrt:r<, oll'ltrur otl rrt'jltstro rurslrr:
zakonejedne modc koja se mijcnja, podrazumijcvajuii trti>cbino- r'rv;rrrilr tt'Sk<lCrt ttuttcrijirlttog Tivot:t.
iseries<<, s poznatim razlikama, od stila >Luja XIV< do >l.uja XV< ili lplrk, otl t()l.l vrcrn('nit klttl r'(:ncs:tnsl'r:r ltrrlij:r, tolikrl cko-
>Luja XVI< Kao temeljno pokuistvo, pokuiswo bogatih, komode rrorrrslii rr:r1;r'cclrtij:t, 1>roizvodi ttova rutskoSjlr zlt pt'itrtc:vskt' i t'ltz-
ie opicnito biti prihvaicnc tek u XIX. stoljeiu. rrrclljivt' rlvorovc, n:t polu<ltoku sc poj:rvljujc it'tltut srtsvittt
Ipak, da li je sloZcna povijcst ovog pokuiswa, uzetog poie- rlrrrg;ri'ij:r slik:r, svcd:rn:r i oclrnjcrcn:t, gtljc itrhitckttrt':t i pokrr(slvo
dinadno, i povijcst pokuiswa opicnito? hoji tr svojim zallatimit, karnilirn:r, ntcdaljtlninxt i kipovirtt;r,
porr;rvlj:rju istc m<ltivc i istc tnonulncntlrlnc linijc tr:7t' sj:rjtr,
-
1-gl'irrrtliozrrosti, dru3tvcnoj insccnaciji. IJnutra5njosti kuCu tr tulij:rtt-
.,li r rr rr XV. st()l jcCu, s;r sv<>j i m k<ll<lnad:rrna, golcmi nt, iz.r cr.ltart'n i lrr
Jedino su uaine cjeline
Irr'('v('tirn:l s lxrldahinima i svr>jim m()numcntalnim stubi$tinr:t vt'(r
No, ma kako bio karaktcristidan, jedan komad pokuistva ne stvara
otliriv;rjrr ncol:idan prcdukus Vclikog stoljcCa, ()n()g dvorskog li-
niti otkriva cjclinu. Jer jcdino je cjelina vaina.127 Svojim izoliranim lrrr;r lioji jc ncka vrsta svct:rnosti, k:rzalisnotr4 priz<>rzt. ()dito jc tlir
trr r':rslioS post:rjc srcdstvom vladanja.
predmctima muzeji nas obidno ude samo abecedi jedne sloZene
povijesti. Bitno jc ono izvan samog pokuistva, njcgov poloLai,
slobodan ili ne, i atmosfcra, umjctnost Zivljenja istodobno u pros-
toriji koja ih sadrZi iinan nje, u kuii koje je sastavni dio. Kako se
Zivjelo,jclo, spavalo u tim zascbnim svjetovima, rasko5nim svjcto-
vima, narar,rro?
Prva todna svjcdodanstva odnose se na kasnu gotiku, narodito
kroz holandsko ili njcmadko slikarstvo koje pokuiswo i predmete
prikazuie s jcdnakom ljubavi kao i likove, kao niz mrwih priroda
nanesenih na platno. Rodenje suetog lua.na Jana Van Eycka ili
Naujeitertje Van dcr'Weydcna daju konkretnu idcju o amosferi
zajednidke prostorijc izXY. stoljcia, i dovoljno ie da se otvore
jednawatananizdrugih prostorija da bi sc moglazamisliti kuhinja
ili uZurbanost sluZindadi. Istina ie daie tema pogodna: Navje5tenja
iradanjeDjcvice, bezobzirada li je Carpaccijeva, Holbeina Starijeg
ili SchongaLtera, s krevctima, Skrinjama, lijepim otvorenim pro-
zorom, klupom ispred kamina, drvenim koritom za pranie novo-
rodendeta,zdjelom juheza rodilju, jednako toliko prizivlju kuinu
atmosferu kao i tema Posljednje vedere obred objeda.
Usprkos nezgrapnoj rustidnosti pokuistva,' njegovoj malo-
brojnosti, ove kasnogotidke nastambe, bar kad se radi o sjcvcrnim
zemljama, sadr'ze toplu intimnost odvojenih soba, zaworcnih u t ittrttt ttitt.iosl ,tlruttlttttsl:c Lttt<'t' rr I lrtlttrttll.il tr XVll. stttlfctlrt: 5ttft'llttsl,
nabore rasko5nih tkanina Zivih i blistavih boja. Njihova jcdina u,,,l.', ('tt(,s1, ut'llktt ztt.f trltt l<'Itt tlt,ttt'tttttt glit st sttrrlttskl ,tllrtsoulr ttrt
istinska rasko5: zavjcsc i krcvctski pokrivadi, r.idnc prcsvtakc, l,t;i tttt.rttltntl l:n't,t'ltt stl :ttslttrlttttt; lttttslot'l.lt' stt tt ttlztt. Mttztl lltt.1,
t t t \ r,t t t t llt' t t t t I t t.rit't t, Iit tl I r'rt lt t t t t. ( I :r tlt t tl, l: tt't1 t t I t t )
svilcni iastuci.'l'apiscrijc itXY. stolicCa, s:t svoiim j:rsnim tonovittxt, tttt
126
I\,trttttuI tlruuilil / ,\truhttttt' st'tk|thtIu.lIt t ,\ rrr,/llro I ttt I t tt, I I t t: li I t t, ur,trl,t l(, r al l.ln n 4le I tttt x ltt
lorirrr;r, lrrisrrllrrr it'rr toj istoj tlvolttti rr lioioi srr rr:rrn ltrillrz;rrri
rrzr,:rrrit iolitrplit'rtiolio olttlnogolljctllt. S tlrrrpit'slr';lll(', olrilit'XVll.
rtolit'tilr rrt' llozrr;rjt' lisrrtlrr rrrlollrrosli, llrijt' sv(',.1,1 griilrrrjr'. Nr'
pozn;rit'rri intinrnosl. S:tttt l.rri XlV, tl:r lri rt Vt't's;tillt'srr posit'tio
;,,os1rotttr Morrlcsp:rn, ollltvczrto ic tttot':to llrotti krrtz solltr r.l()slx)-
rlrct' tlc l:r Vallii:r'c, prcthoclrrc nriljoricc.ll8 lsto tlrko, rr rrt'kolrr
p;rriSltotrt tlv<lrcu iz XVII. strtljr:ilr, It:l l)rv()rn kltttr, koji jt'lrio
otrrrjt'ni k:rt, nanrijcnjcrr gospod:rrirn:t krrCc, svc pr()st()l'ijc, llrt'rl-
:.olrljlr, saloni, galcrijc, sprtv;tic sobc, kojc su sc ponckltl jcrlva
r';rzlil<ov:rlc od drugih, spojcnc su u nizu. I)a bisc stigl<l do sttrlli$tlr
Ilclr;rlo ilr jc svc proii,:t to.jc vrijcdilo iz:r sluZini:itd u svakorlrrcv-
rrorrr poslu.
XVIII. stoljcic ic tu unijcti novosti. livropa sc ncic oclrc(i
rrrorrrlcnskc pompc, druStvcnom liv<>tu ic lrtvovilti vi5c n<l ikirrl,
.rli lrojcclin;rc ic nastr>jati za5tititi sv<lj privatni liv<>t. Stanovanjc sc
rrrijt'rrj;r, pokuisWo sc mijcnja, jcr tako iclc p<ljcclinci i tomc tt:lc,
.r vclilii grad im postajc sukrivac. Gr>t<>vo da jc dovclljnr> prcptrstiti
sc strtrji. L.l Lond<lnu, Parizu, I'ctrogradu, u tim gradovinr:r koji
Irlzo rirslu, svc postajc skupljc; rask<>S postajc ncobuzdana, mjcst:r
Urtutrainjost flantanske kuie iz XWL stolieta: u golenr.oj sueialtoj n('rn:l rlovoljno, i arhitckti moraju na najbolji nadin iskoristiti
duorani, raskoirtog i prenatrpartog dekora, sue ie sjeclh{arc: uekki r r1',r';rrrii'cni pr()st()r kupljcn po cijcni zlata.l29 NamcCu sc modcrrrc
kanttirl, kreuet s baldabirtotrt' stol za koiirn. se zabaulirtjrt uzuanr.ici. lirrr'r', nrodcrni stanovi, nadinjcni za mitnjc vclcban ali udobniji
Partz, Muzei dekoratiurtilt mnjetnosti. (Foto Muzeja) zrvrrt. tl cl<lba Luja XV u Parizu sc nudi stanT.aizn'a.jmljivanjc otl
,,rlt'st't prostorija kojc sc sastojc od prcdsoblja, blagr)va<)nicc,
:,.rlonr, zimskog salona (znati s grijanjcm), malc knjilnicc, m:rlc
Preskodimo dvije stotinc godina. U XVII. stoljeiu - s izuzet-
kom, naravno, jcdnostavnije Holandije i Njemadke - dekor kuie rlrrritvcnc prostorijc i spavaiih soba s gardcrobama(.1-Jo 'l':rklrv
ogl;rs nc molcm<t zamisliti u doba Luja XIV.
u Francuskoj, Engleskoj, pa dak i u katolidkoj Nizozemskoi,Lrfiuie
Krrko obja5njava jcdan suvrcmcnik, kuCa sc sada dijcli na tri
sve svijetu, dru5tvenom znadenju. Prostorlia za primanje postaje
rlrit'l;r: clru5wcni, za ud<>[rn<> primanjc prijatclja, svcd:rni, zuvli,nt'
golema, wlo visokog stropa, vi5e otvorcna prema vani, namjerice
zllrrrlt', i, n'ajzad, na privatnc prostorijc, namijcnjcnc <>bitcllskol
svedana, s previ5c ukrasa, kipova, vclebnog pokuistva (kredenci,
rrrlirrrrrosti.lJl Otada (c, zahvaljujuii t<>j ritzdi<>bi stana, svatk()
pretj erano r ezbar ene vitrine) koj e pohranj uj u srebrninu, takoder
zrvjt'ti krrktt mu t>dgovar:t. [Jrcd sc izdvirj'ir od kuhinfc, bllrg,o-
velebnu. Tanjuri, pladnjevi, slike ukra5avaju zidove oslikane slo- r,;ronicir od salona, spavaCa soba jc postala kraljcvstv<> za scbc.
Zenim motivima (kao u Rubcnsovom grotcskno ukra5cnom sa- l,r'rvis Murnfilrcl vjcrujc da ljub:rv, inatc ljctna razonod:r, t:rcl:r
lonu), a i tapiserija, uvijck u modi, promijenila je stil, teZeii post;rjt'lrl<tivn<lst z[r sva g<ldiSnj;r dr>ba!rJ2 Nitk<l u t() nc nr()r:l
izvjesnoj prctieranosti, skupoj kompliciranosti i ponckad neuku-
;rov jt'r'ov:rti, d:rp:rtc (<J:rttrrni rodcnji iz <lp(inskih knjiga doklrzrr.itr
su bczbrojnih nijansi. srrlrrolrro),:rti jc istinlr tl;r sc <lko 1725. <tcrtitv:l >unulrir$njir rlrz-
Ipak, tavelika svcdana dvorana zaicdni(kajc prostoriia: u tom rliolxr sllln()v:r( k:rkvrr rristr p<lzrt:rvali ni l(inr, ni 'l'oscarxr Mctlit:i:r,
svedanom dekoru koji vidimo na tolikim flamanskim slikama, od rri lrrlrnt'trsklr l,rri:r XlV.'l':r rtovlt r:tztliob:r >koja s lolik<l trrrrijt'(ir
Van de Bassena do Abrahama IJossca i I{icronymusa Jansscna, istid't' jt'tlirrr slirrt i d'irri g:r t:tlio trrkrltniltr z:t gosl-rotl:rr:r i posltrr.l,u(rJJ
krcvct, obidno smjc5tcn pokraj kamina i sakrivcn g,olctrlitn zas- rriit's;rrrro slv:rr rrrorlt'. U lirrr ))nlllirll st:rrtovirrur otl vilt'tijt'l;r (ti.
.J?,9 l-l)
,tlrl,l{lro I tit lt tt, l l t ; \ lt t rI r,,. t rt l.,,
t t,. l l l.,r,t t rr l., ! tttt n lt l
l;rrttt t tt rl lln t t tr I rl /'\ I t' rt l' t tt tr ttt t l' lt lt r i t t I I t t'
prostorij:t)... irrt:r IIltl()H() slv:ll'i I):l llllll() l)l'()sl()l':l(-l 1'1 N:tii trt:tli l)t (),/or', rrltcr'l,n l\;trr,rlt I)ull():,u l',rrl.r.utt rr'l'rrtlt'r'tr':,tnr;t ',oll:tvl;,tlt
:,\'ol('llt it orlrtt'lroltt'lrr'tslrorl lll,/.;t trs.l, ;t l jt't';uri orlSvir':rrsl\('ll,tr'(l('
stanovi pisat ic kasnijc Sibasticn Mcrcicr uclcscrti stt i slo2cni
- -
poput okruglih i uglatanih Skoljki i stanujc sc svijctlo i udobno u
orll;rzili srr li olr;tl;tttt;t St'ittt'ilo jt' !t'rltt;tli,o ozlo;t'tlir';rlo olio i osjr't
rnlr is;t.<.r"' Slili:r lrrilllrtllr vl:rtl;rvirri l,rrj:r XVl. U svirrr gr';rtlovirrr;1,
prostorima koji nckad bijahu izgubljcni i doista mradni<.r'J5 Uos- lrlil'irrr li:to ittt;tlirtr, sl;trttrjt'st'trglltvn()nr lr:l isti nlrt"in, u l,ii'trir.rr
talom, dodaje ncki mudrac >>stari nadin (golcma zdania-) bio bi k,l() u (,:irlizrr, Nl:rtlritltr, klro irr orrirrr rrr:rlirrr grrtlitlirrr:r ll:rrrlr'
odvei skup. Danas nitko nije dovoljno bogat<.136 r\rrvt'r'gt)r', kroz l<ojt: jc olrid'rro proljcc;ro l<;rrr;rl ili ltotok ilioji jt.
Naprotiv, sva glad za rasko5i okreie se prema pokuiswu, ,,plirrt:to svc Sto sLl lt)u lrtjcli lrovjcrili,,.l'il
bezbrojnim malim komadima wlo lijepe izrade, manje napadnim llovittr g,r'rttloviltur r.r XVII. iXVlll. stoljt'iu ktrgr:rorrit';r jt'r,r'lo
od prethodnih, prilagoclenim novim dimenzijama budoara, malih
r r;r'tlirr l'irskoS. lluhc, uSi i stjcrricc cirrujrr tr l,orrtlontr i l';rriztr, rr
salona i soba, ali izvanredno odrerlenim da odgovorc novim l\u(:.unil lroglrtil-r k:ro i sirotinjc. St<, s., tii'c osvjctl.i;rv:rrrj:r krrttt.,
potrebama udobnosti i intimnosti. Pojavljuju se mali raznolidni :,r'rjt't:r', loj:rnicc iuljnc lrrrnpc truj:rlc su svc clo lroj;rvc (tck porrt.l-
stolovi, konzole, igraii stolovi, noini stoliii, pisaii, veliki sredi5nji
lrorn YIX. sloljci:r) plavid:rstog pl:rnrcn:r plinskc r:rsvjctc. Ali tistrtltr
stolovi, stolovi za posluLivanjc, itd...; podetkom stoljeia javlja se i rlorrriilj:rtih o[;lik;r prinritivnc r:rsvjctc, od bakljc do lantcrltr', zitl-
komoda i ditava jcdna obitelj udobnih naslonjada. Za sve ove rro1i, r-tri'rrog ili stropnog svijcinj:rka, kakvc nam otkrivujtr st;rrt'
novosti izmi5ljaju sc imcna: betgdre, ntan"quise, dttcbesse, htr' ',likr', priplrd:rju kasnijcm vrcmcnu..f cdntr studij:r ust:rnovljtrjt'tl;r
quoise, ueilleuse, uoyeuse, athenientte, naslonjat. cabriolet ili ',u s(' u 'loulouscu pro5irili tck oko 1r'27.142L)t>tad rasvjcta gotovo
uolant...137. Istu rafiniranost nalazimo i u ukra5avanju: oplate
r rt' postoji. l tu >pobjcdu nad noii<, prcdmct p()nosa i duk rlrzntcl:r-
ukra5ene skulpturama i obojenc, skupocjena i desto preobilna
rr;,r,lrt'lxrlo jc skupo platiti. Mor:rlo sc pribjcii vosku, loju, ltlrs-
srebrnina, bronce i lakovi u stilu Luja XV, egzotidna skupociena lrrrovrr rrlju (ili boljc nusproizvodu koji sc od njcga dobiv:r,
drva, zrcala, svijeinjaci i zidne svjctiljke, svilene tapete, kineski t.rl\()./\/:ur()rn paklcnom ulju), u XVlll. stoljcdu svc viSc kitovu uljrr
porculani i saski ukrasi. To je wijeme francusko-njemadkog roko- L,r;r' it' tloni.iclo bogatswrt ribarima I-lolandijc i Hamburga i, kas-
koa koji je narazne naiinc utjccao na ditavu IJwopu; u Iingleskoj
je to razdoblje vclikih kolckcionara, arabeski od Stuka Roberta nrt(', orrirn :rnlcridkim lukama <> kojima u XIX. stoljciu govori
Al rlvillt'
Adama i zajcdnidka vladavina kineskih ukrasa itakozvane gotidke
l);rklc, k:td bisrno u5li, kao ncctdckivani posjctioci, u ncg,rlrrl-
ornamentacije >u sretnoj mjeSavini dvaju stilova<<, tvrdi jedan dlan
rr;r' rrrrrrll'rrSnjosti kuia, ul'trt<> bismo sc podcli osjciati vrlo Ioit..
u Worldtt 1774.138 Ukratko, nova jednostavnost arhitekture ne
- i dcsto d<>ista zadivljujuic - njihova rasko$ rrc
l\l.r l..rl<rr lijcpc
povladi za sobom suzdrZljivost u ukra5avanju. Grandioznost je l,r n,rrrr rlostlrjtrla.
nestala desto ustupiv5i mjesto prcncmaganju.
Raskoi i udobnost
Rasko5 ne prati uvijek ono Sto bismo mi naztrali >istinskom<
udobnosti. Grijanje jc jo5 uvijek loSe, zradcniezanemarljivo, kuha
se na seljadki nadin, ponekad na prenosivim grijalicama na drveni
ugljen, >od opeke obloZene drvom<<. Stanovi ne posjcduju uvijck
engleski zahod koji je sir John Harington izmislio 7596, a i kacl
postoji trebalo bi postaviti zaklopac ili sifon ili bar ciicv zar.ra(cnic
kako bi se kuia oslobodila kuZnih mirisa.r3e L()Sq prai.nicnjc
zahodskih jama u Parizu 17tJ8. postavikr jc problcmc kojinrt sc
bavila i Akadcmija znanosti. NoCnc posttclc sc i tl:tlic pr:tznt'kt'oz
Ilo til
,\lrt,/i,,., I I lt l( t t' l l t t \ lt t rt. tl't lrt ft', t tt l l lt't't l rt lt' Lilt \ l( t
mijcnril u t()lll tlrtrSlvrr l<ojc jt'tloisl:t g()l()\,() nt'potttit"lto ('.ltli tti I rlrr.jc ltiltt
Sok <ld tatarskih osvili:lnj:l s 1'roi'ctkorrr otl l(r,i,'i. ttr'pr-t'kitllr -- ili
s( t t t o si.t'ot t ut.l t
t r t...
sasvim malo
- staru ravnotc/u. Novi gosp()d:rri narr)cdu svojitrt
podanicima obrijanu glavu (osim jcdnog pramcna) i modiliciraju 'l'rrtl;r sc prolllr:rrr trolltlt' nc lri
ncgda5niu odoru. To jc sve: baS i nijc mnogo. >U Kini primjciuic
llojlvio. Niit:t li(' t)('lli rrrijt'rtitrlo.
Nt'
putnik iz 1793. oblik odjcie sc riictko mijcnja zbog - modc ili lri lrilo ltogutstv;t, slt;lrotlc krcl:tttjtt ltiti tttog,tt(ilr ;lrorrrit'tt:t. Nt'
-
hira. Odijclo koje odgovara statusu dovjcka i godi5njcm dobu olrr';ri:rti plrlnju nlt tnotllt trclcs ic: sirtltnltsnih, bcz tlbzit'lt 1-itlit'st'
rr;rl:r;rili. Njihova <>djciit, li.icp:r i otrcltn:t, <lstltt (c kakv:r fc. l.iicll:r it'
uvijck jc nadinjcno na isti nadin. Ni Zcne ncmaju novih moda, osim
urr;r lll:rgdanska, i icsttl jc djcca nlrsljcduju od roditcli:t i, ttspt'kos
nadinaslaganja cvijcia ili drugih ukrasa kojc stavljaju na glavu<.145 i provincijskih
111.1,jt'r'ojirtn<>j ratn<tlikosti nacitlnalnih n:trttclttilt
I Japan jc konzcrvarivan, mohda ne po svojoj volji, nakon grube
roirr ji, ona 6c stoljciima ostati slidna scbi. Otrc:tna ic sv:tktldncvttlt
reakcije Hidcyoshia. Stoljciima su vjcrni kimonu, odijelu zaku(u
I
izuzetkom) u dvorskoj odjeii, Sto je neoboriv dokaz da je hindus- rr,rlyrtrr. U l'cruu su domoroci XVIII. stoljeia bili odjcvcni k:ro i
r l.rrrrs: komad tkaninc od laminc vunc tkan kod kuie, prorczan [)()
ko visoko plcmswo opicnito prihvatilo obidaje i nadine mogulskih
suvcrcna(<.147 Isto vrijedi i za Tursko Carstvo. Svagdje gdje se :,r t'tlirri da dovjck moLc provuii glavu; to je poncbo. U lndiii
osjeia snaga i utjccaj osmanlijskih sultana njihova odjeda nameie t,rlirrtlcr ncma promjcna, i to oduvijck: Hindus se obladi u clbttli,
se visokim klasama, u dalckom AlZiru ili kr56anskoj Poljskoj, gdje .l.rrurs kao i judcr, kao nekoi. U Kini >scljaci i sirotinja< uvijck str
ic turska moda odstupiti kasno i ne potpuno, sYe do francuske ,,rzrrrrlivali svoju odjciu od pamudnog platna (...) u raznim boj;t-
modc XVI[. stoljeia. Sve ove imitacijc neie se mijenjati u kasnijim rrr.r,<,r50 1r to jc duga ko5ulja stcgnuta u struku. Japanski scljlrci str
stoljeiima; model ostaie ncpromjenljiv. Mouracl d'Ohsson u svo- l(,or), ;r bcz sumnje i u ranijim stoljciima, bili odjcvcni u kinrortrr
joj knjizi prikaz Otortlcutskog Carstucr.<, iza1loi 174L, pri- ;rr rr lstrrvljcn pamukom.r'r U svom Egipatskonx
putouctniu (17U1)
"Opei
mjeiuje da: >mode kojc tiraniziraju ewopske Zene uopie ne Volrrt'y sc dudi odjcii ligipiana, >>tom komadu tkaninc zavijcrrt' rr
uznemiruju one s istoka: ondje ie frizura gotovo uvijek ista, isti r r,rlrorirnir na obrijanoj glavi, dugoj halji koja pada od vrata do pctrt
kroj odjeie, ista wsta tkanina,,.148 U AlZiru, koji je turski od 1516. r (liojir) obavija tijclo prijc ncgo ga odijcva(<.r52'I'o jc vrlo stitrrt
i ostat ic to do 1830, Zenska moda se malo mijcnjala u tatri stoljeia. ,rljcia, jo5 starija od onc koju su nosili bogati Mamcluci i kojlr jc
Todan opis koji dugujcmo jednom zaroblienlku, P. Haedu, iz rrsl;rlrr ista kao u XII. stoljciu. Sto sc pak tidc odjcic sironra$nill
1580. >mogao bi lako posluZiti, s malo ispravki, kao komentar rrrrrslirnana, koju O. Labat opisujc u crnoj Africi, kako sc i ntogl:t
gravira iz 183}r<.Lae rrriit'rrjrrti kad gotovo i nijc pttstt>jala? >>Oni ncmaju ko5ulj:1, ttlr:l-
vij;rjtr tijcla iznad g:ria komadom tkaninc koju vclu poj:tsottt,
vt't'irr:l ih iclc g,olc glitvc i st<tpala<.ls'r
Sirorrr:rsi l')vropc ntitlo su viSc ptlkrivcni, :tli nc lrtvtritl viSt'
rrr;riti. ( iotlinc 182[t. .f c:rn-l];rptist Say piSc: >l'riznlticnr v:tllt tl:t lttt'
rrirn;rlo rrt' 1'rrivlrti:i trvijc'l< istlt tnotltt 'l'urltklt i clrugih isto('rrilt
rurrorl:r. i;irri sc li:trt tllt 1lt'itlonrlsi lutilttritr njilrovog gl trllog tlt's1ro-
tirnl;1. (...) Nlrii st'lj:rt'i srr prortr:tlo'l'rrt'r'i tt otlnostt tl:l lt)otltt: t't'tti
i.34 I lr
l t', rttttt.I llt tttrtlr'l I \lt rtA'ttrt t' \t't'l"l'IttvtIIt t'
,}
su I'()l)()\,i n;tvilit'i rr;r sl:trint slrlt;ttn;r Lolt'l)r'tl(:t,/.ltlll l.:llovt'l.rr;.t XIV ,il' ,( )
vidimo scljakc i sclj:rrrlic tr otljctli l<oj;r sc nt;rl() t'ilzliktrit' otl ottc I#'' ,
,t T
,t
koju nosc danas.<<lt4 Isto sc l'no7c prirl)ijctiti izu rlrnijc rrrzrlolrljc. q ttL
Ako se, na primicr, u Mtinchcnskoi pinak()tcci r-tsporccluju jcclnrt I
slika Pictcra Acrtsena (1508 i dva platna.f cana llrucgl-rcla
"I I 4t.
(1568
- 1575) gomilu
asvatripredstavljaju na nckoitrlnici, dosta
r{I'ltl'i '
4r,
-1621),
ie zabavno utvrditi da sc u svim sludajcvima na prvi poglcd mogu 4tg ulf.-
prcpoznati skromni prodavati ili ribari i skupinc gradana, kupaca t4
't I
ili Sctada: odjcda ih odmah <ldajc. Ali neobidnija jc druga kons- i#
tataclja, a to jc da sc za otprilikc pola stoljeia, kojc dijcli dvijc slikc,
odjeia graclana vcoma promijcnila: zaf{torenc ovratnike po spa- !' ,'
tr$ i
I
'J J(t
,ltttilno I rucloulltl rhmouet4le, oillloua1le I nxxlt
l;ct'nand lhttudrl / StrtrkIutv rw*leIa|nlIt:p
tkaninc istkanc kod kudc, tj. u pluttto od ktrtljcljc ili ltolir kutljcljir
pola vuna (nrczzelatxc) .t 1')
Europa ili
ludouanje nxode
110
Ii o'ru t nil I lnuu I c I / S tnt k t tt t'er s tt
t kk kl 4l I t e' ,\rtttIItttt I tvtlttttIIttt $Ifin(ttt(ttll.r, oel(leUa4le I sntxlA
l.oi rrrocli da bi njcn krojad mogao uzcti model<; poljski obitaji nlr
torrr grolju nisu joj sc svidali.166
-f:rsno jc da ova ogranidcnja na jcdnu dominantnu modu
rrili;rrl nc idu bcz oklijcvanja. Sa strane postoji beskrajna incrcija
s i rr rr r rrln i h, vci smo spomcnul i. Postoj e takoder, i to izrania iznac)
r
i srcltr9; ()l)c slii(:(l(', tll lirl<o l<:t/,t'rno- "tlii;tt)s('t'viit'tt:t lloit'tlirrilr rllrrilvittut lioj:r kr<lltirr l;rttt t'll.ltlicrl.r .l<'t', svt'st'lil't't't'. (.lt,tt'rlltt ltc
godi5njih d<>ba<.r7r 15tvot'i o tlttittt l't't'zii;ttlt itttlt lirlii
,'ttistt ttttlrt't' 2t'lirrr 11ovi11:l ttl
Ilvo jos jcdnog lijcpog svjcdodanstva: modlr ukida i Obnavlja, ittlirittlt,,, l<oji >vjt'r'tritr tllt ltrlsit'tlrritr svt'Slo tt'r'lt;r z;t llrlttt'lrt'i
a to je dvostruki posao, daklc dvostruka tc$koia. N<>vina g ktljgj trtl11llrrosti Tivtlt:r irlr'/.t's('l()l{;l((.17'i Vt'litt:t itll<<lvi lr':rtliciit'... l);r lrt
je rijcd je Stampani cic, rclativno jeftina pamudna tkanina. Ali ni sr. olvot'ilil vr;tl:l rt<tvin;tttt:t, ot'tttltt svltliog t't:t1rt't'lk;t, ttlrll<l:l ir'
ona niie osvoiila Iiwopu od danas do sutra. I sama povijcst tckstila grtlt;r.'ll:ur izv.icstllll rrctnil' koii olltrlrvlt(lt i tttlit'itr, olrlik t'ipt'lrr i
udi nas da nijc sve jcdnostavno na tom balu modc na kojcm su ir.iztrr.rri, Mold:r jc izvjc:srro lrl:tgostrttrjc ltott'clrtro tllt lli st' llrltttirr
uzvanici manje slobodni nego Sto se na prvi pogled dini. sr,:rki n<lvittorski ptlkrct'?
I zaista, da li je moda tako isprazna stvar? Ili je, kako mi Ali r19cla irna i drurgih zrr:rtcnjrr. tlvijcl< slttrr vict'ov:to tlll otrrr
mislimo, znakkojiduboko svjcdodi o jednom dru$tvu, ekonomiji, vt.lil<irrr dijclorn pr<>itltrt.i it i.clic privilcgir:rnilr cl:r sc 1-rotl svrtlctt
civilizacij i? O nj cnim pol ctima, mogu inos ttma, zahtievima, nj enoj r iicrrtr razlikuju ttd g<lmilc koja ih slijccli, d:t poclignu ogt':ttltt, >it'r'
Zivotnoj radosti? I(odrigo Vivero, dolaze(i 1609. iz Manillc, gdie ie p('t11 rriicg Sto vclikaSc nltv<ldi nit prczir zl:tttltn protk:tt"tc otlit'tit'
bio priwcmcni glavni kapctan, doZivio je brodol<)m na obalama k;ro l<:rcl jc'viclc na tijclim:r posljcdniih ljudi nrt svijctu<,.r75 l)rrklt',
Japina, s vclikim brodom (2.000 tona) koji ga ie vra(ao prema
-Aiaprl..r, lrotrcbn<l jc izmisliti nova >>zlatom protkanlt odijcla< ili novc oz-
u Novoj Spanjolskoj. Gotovo odmah brodolomnik se n:rkc, ltilg kakvc, odajavajuii svaki put kad sc opazi da >sc svt'
prcfforio u slavljcnog gosta na tim otocima koji su radoznalo lrr.orlijcnilo i (da) sc novc gradanskc modc, muskc i lcnskc,
gt"auti stranca, zatmubrzo u ncku wstu izvanrednog ambasadora ,,ri1r'Iriju s onima kojc nosc osobc od vrijcdnr)stic176 (1779)..f rtstrtt
koji ie poku$ati (uostalom uzalud) zatvorit:r otoke za holandsku 1r' rll pritisak sljcdbcnika i oponasatclja nc
prcstaic poticati trktr.
trgovinu i koji ic takoclcr razmatratr moguinost, i ovaj put uzalud, \lr :rlio jc tako, to znadi da prospcritct dajc prvcnswo, d:t gttt":t
di dovcde rudare iz Novc Spanjolske, kako bi bolje eksploatirali rr,rpr ije d gdrcdcn broj novih bggata5a. -f avlja sc druStvcni us1>otr,
rudnike srcbra i bakra na arhipelagu. Dodajmo da je taj simpatidni .rlrr rrurcija izvjcsnog blagostanja. Javlja sc matcrijalni n:rprccl:rlt,
lik bio i intcligentan, dobar promatrad. Jednog dana neobavezno l)('./. nicg,a sc ni5ta nc bi tako brzo promijcnilo.
tavrljas tajnik"om Soguna u iedu. Tajnik precl6acuje Spanjolcima ()sim toga, modu svjcsno iskrtriStava trgovadki svijct. Niclro-
njihov ponos, oholost, i nadovezujuii se na temu, kritizira njihov l.rs Il;rrlron jc 1(r90. pjcvao hvalospjcvc ,Fasbirtn. or altenr.ulirttt
nadin odilcvanla, >Sarolikost njihovc odjcie, podrudje na kojem ttf I)t'<,ss... is tbe spilit and lfe of tracle"; zahvaljujuii nj<tj >lt'1-1tr
su tako ncstalni da su svakc dvije godine odjeveni na drugadiji vrnrr ostajc u pokrctu< i dovjck i.ivi u vjcdnom proljciu i >niklttl ttt'
nadin<. Kako te promjcnc ne pripisati neozbiljnosti njihovoj i vlade rrlllt.tlrr jcscn svojc odjcic<.r77 svilari iz lry<>na u XVIII. stoljc'r(tt,
koja clopu$ta takvc zloupotrcbe? sto se njcga tide, on moi.e doka- slioriSt:rvali su tiraniju francuskc modc da bi namctnuli svoit'
zatr rsvled,odcnjem tradicija i starih dokumenata da^njegov narod lrroizvodc inozcmstvu i uni5tili konkurcnciju. Njihovc svilt' stt
i,, .,1<r-rrsnc ali talijanski obrtnici ih k<>piraju bcz mukc, nitrodito
odijcla nije promijenio za vi5e od tisuiu godina<<.172 krttl
Nakon Sto je u l'}erziji Zivio dcset godina, Chardin je (1686) i,,- r'rriirilu praksa slanja uzoraka. Lyonski svilari su na$li odgtrvot':
takoclcr jcclnako kategoridan: >Vidio sam odjeiu Timura Lenke z.rlrr rslili su dizajnc rc zvanc >>ilustr:rtori svilc< k<>ji su sv:tkc gotlittt'
koja se duva u riznici Ispahana<, pi5e tai imiestrlac, >>i ona je l)(,tl)uno obnavljali m<>dclc. Kad su k<lpijc sfizitlc na trZi5tc, vc( stt
krojena kao i danaSnja,bezikakve razlike<.Jer >odijela Istodnjaka rz:rilr. iz moclc. Carlo l)oni jc <>llj:rvio pisma koja nc ()stltvli,litl
nisu podloZna modi, uvijek su nadinjcna na isti nadin; i (.")
r78
rrrrrr:rlo surnnjc u tilktiako lukltvstv<l l,i<ln:tca.
Perzijanci (...) nisu prevrtljivi ni s obzirom na boju, ni nijanse, ni MOtl:r jc tlrkodcr i tr:rZcnic n()v()9, icr.ika zlt nltptt$tltnic'sl:lt'()p1,
izgled tkanine<<.173 rr:rr'ill z:t svttl<o 1l<lkoljcnic dlt ncgirit prcth()(lno icl:t sc otl rtit'gll
Ja ne osuclujem te sitnidave primjedbe' I doista, buduinost
je r.rzlil<rr jt.(;rko ic rijt'C'tl tlrtrStvu u kojcm postoiisttkoll gt'ttt't'ltt'iilt).
pripadala da li je to obidna sludajnost? druswima dovolin<r ,,1(r<rj;rti<, k:rit.it'tl:ur lt'l<st it. 1714, >vi$c sc llrrr(*c izntiili:rnit'rrr
sitnidavim
-
da se brinu o mijcnjanju bojc,
-
matcrijala, <>blika odjccc 1()\,()ll rrt.go Sivltrtjt'ttt,,.l/') Ali rr livt'olri jc Jrl'olrlt'ttl ll[)r:lv(] rr iztttii
ali takodcr i rcdu dru5tvcnih katcgoriia i karti svijctlt, :t to znltti l;.r111 l)()\,()11, rr rrliirl;rrrjrr z;tslltt'it'lilr it'ziliil. Sigtrrttc vriit'tlrrosli,
ti6 lt
l;t't.tt, t tt t I I ltt t t t t I r'l / .\ t t tr l, I t t t t, t t'r t L' I t I t t i t t I I r r,
\ttt'litttt I t r'rlttt'llrr \ l, t ttt,,'tt t, lr, tnl I lrt,tt tt le' I tilt tt lt t
Atlantika ili Indijskofa occana, po cijcni zlatailirobova. To je nadin ra (ttrtnlog 150 I ), s ,t()edrttct rra ouci i btt li ttt t ttt'
na koji su tada siromasi plaiali kupovinu rask<lSi! s r4icgouittt zttu.konr. (l;ototaku A. (,'olitr)
Naravno, postoji odrcdcna stalnost proizvodnih podrudja.
Tako sc ocrtava podrudjc vunc, dosta nepromjenljivo od XV. do ( )tlsvih ()vih putovanja, najsjirjnij;t su ona koja jc proSla svilrr.
X\4II. stoljeia, izuzcvii vlastito iskustvo Amcrike i njenih \una I lrrlrorrrorno duvana, bila su joj pcltrcbna stoljcia da iz Kinc clotlc
(wlo finih) od vikunjc (vrsta lamc) i (grubih) od obidne lamc. Ona rlrr Irvropc. LI podctku Kinczi nisu pokazali nimalo dolrrc volit',;r
pokriva Mcditcran, I)vropu, Iran, sjcvcrnu Indiju, hladnu sjevernu
Ir,., nr:u"ric I'crzijanci S:rslrnidi, koji su dijclili Kinu od lliz:rrrt:r i lrili
Kinu. , lr rlrri t'rrvari u oba smjcra.-f ustinij:rn (527-565) nijc samo izgt'irtlir r
Kina dakle ima ovcc >>i r,'una jc ondje uobidajcna i jcftina<. :l\'('tu Soliju, ni bio autorzakona koji nosi njcgclv<l imc, on jt'lrto
Meclutim, >>oni ne znaju izradivati sukna po evropskoj modi< i
vcoma se divc cnglcskim, iako ih ne kupuju jer su u Kini >>ona
r r.rr svilc, uspjcvSi n:tkot"t br'ojr-rih :tvAnturit, u llizant clortiit'li
',r'rlt'rrtr lrtrhu, bijcli dud, odntot;tvttnjc ktlktln:r (dahurc), tk;tttit'
neusporcdivo skuplja od najljcp5ih svilenih tkanina<. Njihova
r lr .r1gr rcjcnogvlakna. Ilizant jc n:t totnc z,ltt",tdi<> lttlgatstv<l nlttl l<oiittt
dcbela \runcna roba jc gruba, poput dohc.r81 Ipak, proizvode neke
scrZevc >vrlo fine i skupocjcne (...) koje se zimi obidno odijevaju 1r' :,loI jt'(inur ljulromorn<l ltclio.
"
starci i uglcdne osobc.,.182 Kinezi imaju vcliki izbor.lmaju svilu, l.,rrrl poi'injc rlva kn jiga, s XV. stoljcicnt, svila jc cl:rklc nlr Sit'ili;i
r u Arrrl;rlrrziji vci gotovo exctiri stoljcClr. ()na sc $iri u XVl. stolit't:rt,
pamuk, i dva ili tri vlakna biljnog porijckla i lake izrade.I kad docle
r r lrrrls rr jorn dorrjctn l'ijclttolt
zima, na sjevcru se mandarini i gospoda pokrivaju samurovinom - rr'lirsc;tni, Vcncciji, l,otnlt:trcliji, rr
tr r, r lr rT tlolittc lllr jrrc. l'ttsljt'tln ji trspit'lr: stigllr ic tlo Sitvttit' tr XVl ll.
a siromasi sc odijcvaju u ovdju koZu"183
.,roljt'rirr. llt'z log lilrog rlrprcrlov;trtj;t tlrvct':r i trzglrjlrliSt;t rltrtlol';r
Kao najskromniji od kulturnih dobara, tekstili se selc, udvr5-
.,r rlr.r, irrtlrrstrij;r svilt' rr It;rlili i izv:rrr rrjc trt'lli trlrozrt:rl:t ncollii'nrr
iuju u novim rcgijama. Vuna (e na(i svoju izabranu zcmlju u
Australiji u XD(. stoljeiu. Svila je sigurno stigla u Iivropu u vrijcmc ',rrrllrrrrrr k:rlir,;t it'lrillr ttjctt;t, Pot't'r,Si otl XVI. st<tljt't::t.
Trajana (52-117); pamuk jc napustio Indiju i prodro u Kinu l'rrlov:rrrj:r 1r;rnrrrt'ilit'i lxtrtrrrk:t ttisrr ttt;tttit'z:tttitttliir,;t. livt'o1l;t
negdjc u XlI. stoljciu; na Mcditcran jc stigao ranijc, prcko ,rnrp- r r l.rl(lr';r1iot;r'rri lclislil rrlloztt;tli <losl;t l':ll)(), otlXIII. slolit'ti;t,li;trl.t
skog svijct;r, {)k{r X. stoljcia ,'lrrr1i nlrrrjr'11 lrl,,,lrl:url;l ()\'it( it lun;t l)osl;rit' r'iir'lli;r 'l';trl:t sr' j,itt
I r,\
ltcn tr t t ul I ln t ul d /,\ I r ttlt I tt rt \ t \ t lt I tItt l t t
I l.' t' ,\ttt'lltttt I ttrlot,lttt: stt,,rrtt,'ttil1,,, tulllrtttttle I ttttultt
jcdna ersilt.z tk:rnirur, p:rrlrct n;tt*ittjctt otl rtiti l:tn:t i ttili 1'l:tttttrl<:t. Irrrrr:rr r';rzrrilr rr:rt'irr;l tl:r lri posl;tli lirrpliiii, luivlirt'triii lt t't'slo i
On jc vrlo popularan u ltaliji i jo$ vi3c sjcvcrn() tttl Alplt, gcljt: vcliki srrrjt'Srriji.<.'l'rr tttotlit lioi;r tlit';t tt svt', tt:tt*itt jt'tt:t lioii st'svltlt;t
uspjch postiLcBal'cbent, u tJlrnu iAugsburgu, u podrutju izir Alpa lrvilizltt'ijrr trsttt jt't'tt jc. ( )tut it' it'tlrr;rko tttislto li:to i otliit'lrt,
koje izdalcka vlada vcnccijom i animira jc. vcliki grad jc uvozna rrspjt'irr:r riici' l<:ro i z.n;tk giztlrtvosti, tr:td'itt 1'rt'ittt;tttitl k slrlltr, lrlritti:t
lukazapamuk, u koncu ili u balama ncprcraclcnog pamuka (r"tran Loiorrr sc pci'rrti pistrto.'lo jt: tuttin g,()v()t'tt: rcci cc sc llttltttlt't'
en lcthrc). U XV. stoljciu iz Vcnccijc dva puta godi5njc vclikc ladc ( l7(r,$) tl:r >gntdlttti itrut.iu poslttgu, plcrni(i l:rkcf c:t iuprtit'i slttgt',,.
odlaze u potragu za niim u Siriju. Nararmo, on se preraduie i na lir jt't;rkotlcr nrttin kitko sc jcclc: u l')vr'<tpi sc vt'iit'tttt'olrit'tl;t
mjestu, u Alcpu i clko njega,iizsrozi u Ewopu. U X\m. stoljeiu ova rrriicrrj;r s ollzirorn nit nrjcsto idruStvcnc klltsc, ltli otto ovisi irt
gruba plava pamudna platna, slidna tkaninama nasih tradicional- rrrotli. Vctcnr jc u XVIll. stoljciu ono Sto bisnro tni nltzvltli rlti'kotn:
nih kuhinjskih pregada, sluZila su odiievanju puka na jugu Fran- ,,()lrrtrrici rtrt:rju u dcvct silti (ujutrtl), provincijalci u clvittt:tcsl,
cuske. Kasnije, u XWII. stoljciu, na ewopsko trZi5te ie stiii indijski l';rriiirrri u dvrt, poslovni ljudi u dva i pol, plcmstvo u tt'i<. Strpt'
pamuk, one fine Stampane tkanine, takozvane >indijke< koje ie (:.t,ttl)i nuS:r vctcra) >>u m;tlim grad<lvimlt jc u scdanl, u ()siltt) tt
-
odu5evljavati Zensku klijcntelu sve do dana kad ie industrijska vr'lil<irrr, tr rlcvct u Parizu, a na dv<>ru u dcsct<<. Plcmstvo i novt\;tt'i
revolucija omoguiiti Englezima da ih proizvode jednako dobro (piorrr ji slojcvi clruSwa) supiraju rcdovito, suci i odvjctnici nik;rtl,
.,rrrri d'irrovrridiii, Agrcfini (sic) kad mogu(. Otud gotov() poslovii'tt:t
kao i sprctni tkalci izlndiie, da ih zattm uni5te.
Lan i konoplja su uglarrnom ostali u sredinama iz kojih su rzrr'l<;r: >Sudstvo vctcra a Nttvtarstvtt supira,<.l8''
potckli, klizcfi u smjeru istoka, prcma Poljskoj, baltidkim zem- Morl:r jc i natin hodanja ali i p<tzdrdvl)anja.'l'rcba li skirttrti
ljama, Rusiji, ali ne izmiduii Ewopi. (Ipak, konoplje ima i u Kini). ',r':,rr ili nc? Obidaj skidanja ScSira prcd kraljcvima donijcli str tr
Ovi tekstili nisu postali popularni irsran zapadnih zemalja (uk- I r.rrrt rrsliu rrav<ldnr> napuljski plcmiii kojih jc naklon zitttttlio
ljudujuiiAmeriku), ali su ipak udinili velike usluge: plahte, stolno L.rr l.r VIII i grosluZio kao pouka.
rublje, intimno rublje, vreie, bluze, seljadke hlade, jedra, uZad, sve ( )rrrr jc i njcga tijcla, Iica, kosc. Ako sc malo zadr'|.imo nit ()v:r
je poteklo od jcdnog od ovih tekstila ili od oba. Drugdje, u Azlii, 1,,r:,11t'rlrrj:r tri sludaja, to jc r.ato jcr ih jc jcdn<)stavnijc pr;ttiti otl
Americi, pamuk th jezamiicnio bez milosti, dak i na jarbolima lac1a, ,lru1,,rlr i jr:r sc s njima u vcr.i primjciujc da ima vrlo sporilr
iako su kineske i japanske dZunke radijc upotrebljavale leWe od ,,.,r rl,rcij:r rrrodc, analclgnih tcndcncijama, trencktuittttt kojc t'ko-
bambusa kojih zaslugc uvijek velidaju specijalisti u nautidkom rr,rrristi st:rvljuju ispod naglog i pomalo ncsuvislog krctanjlr cijt'tt;t
umijeiu. r., r l.rr r;r rr rl;rn. ()vc, viSc ili manjc sporc, prctmjcnc takodcr su jctlttr r
Da bismo obuhvatil i povi j cst izr ade tkanina te osobine r aznih ,tl trr';r, it'rlrro od stvarnosti rask<l5i i cvr<>pskc mtldc izmcclu XV. i
ibezbrojnih sukna, bile bi nam potrebne stranice i stranice, rtz \ \'l l l st oljcia.
veliki rjednik termina, jcr mnogi nazii koji su stigli do nas ne ( rsto(:r tijcla nijc na visini u svim cpoham;t i k<td svih ljtrtli.
oznatavaju uvijek iste proizvode, aponekad oznatavaiu neke koje l'r rr rlt'liirrrni ic vrlo r;tno ukltz:tti nit prljlrvStinu sir<lrnirh:t. Nt'lii
ne poznajemo sa sigurno5iu. I rrlilcz (1776) sc eudi zbog >ncvjcrojrttnc prljttv5tirrc< lt'lttrctrskt',
No, u drugom svesku ovog djela morat iemo se watiti na ..p,rrlolsl<t' i t:rlijanskc sirultinjc: on;t >ih dini m:rnjc zdr:tvittt;t i
poglavlje o tckstilnim industrijama. Svaka stvar u svoje vrijeme. r u,/nr;rrrr:r ocl cnglcskc<.185 l)oclirjrn<l i t<l da sc sclj:rk svirgtlit' ili
li,rrrvo sv;rgrljc skriv:t izu svojc bijcclc k<>ju p<>klrzujc i ottlt g;t Sl'iti
, I gr x,potllu':r ili p<lrcznikrr. Ali ntjt.ad, jcsu li privilcgir:rni u l')vt'opi
'r
r t',1I /
Moda u iirem smislu lcli u tlrrrgoj polovit'i XVlll. st()lic(;l ttsllosllrvli;r st' oltii'lri tl;r
i oscilacije dugog trajanja rrrrri[;rrci trrnjt'sto rllrid'rrilr rlvostrr.rkilt g:tirt >>t't()sc tlottjc glr(t' krtjt'
',r' rrrr;t'rrj;rltr sr,;rliog tllttt:t i rltlrl:tvltju ('istottu<. l, it.ttt.cv tr vt'liliittt
Moda sc nc odnosi samo na odjciu. Prrutni rjetnik dclinira rijcd: lrr,rrlovirrr:r, k;rkr) snr() vctispottlt'nuli, kltli it'ttt;tlo. S olrzit'rlttt tt;t
>>manirc odijcvanja, pisanja, djcl<lvanja kt>ic lrrancuzi <>[lrCu na l,rrp.rrrlr'liicl:r id'irlot'rr, /.rtprttl jt'otl XV. tlo XVll. slolit'tiit d'itk
t5o 11l
l'l rt t ttttt I I ln t tt t I t'l /,\ t t't t lt I t I t't' s t't I A' I t I t t I t t I I t r ,\ttt'IItttt I tyI(rtttItr; \l,trNrrtrr,l(, (xIIl(t'ttr/ lf I ttttuItt
stra5n() n:rza(l()v;lo. Kup:rliit:r, rutsljc'tlc slll'()l{ l(irtut,llil;t str 1lt'ttviltr lirrgl;torrit't' t't' st' tlttlio otlr z.tli I'orl poit'tlitt:tt':t, :rli lirrllilrrit' ttl;tlrt
u ditavoj srcdnj()vjckovnoj Iivnlpi. l)ostojc priv:rtnc krrl'r;tonicc :tti porn;rlo glosl;ric liir.k,;r rrt'viic olrii'lri ('islo(:t'. N;t rlvorrr l,rri;r XIV
i wlo brojna javna kupali5ta s kabinama, kuprtr>nicitttt:t, k:tdittnit i illilrjt.g:rvlrl t1r'nrrr s:un() izuzcltttt, rt slut*:tjtt llrllt'sli.luu IJ,lslitlrlttt,
lcLajimazaodm^ranjc ili vclikim bazcnima i promiskuitctom golih prr.osl:tllt j;tvrt:t l<tr1l;tliSt:r tt l':tt'iztt tr XVll. stolit'(rr 1lt't'l:tzt'tt t'ttltt'
tijcla, tako da su muSkarcii),cnezajcdno izmijcSani. 'l'u sc sastajalo lrrij;rt';r -l<it'r.n'll,il. .f ctlirto (c sc tt isloi'tttli livt'tl1li, tlo ;loslit'tlrtit'g
jcdnako prirodno kao i u crkvi, i tc su ustanove bilc oworcnc svim st.lrr, z,:rrlt'TutiobiC;rjj:rvnih ktrll:rliit:t, tr ttckojvt'slist'ctlttjttvit'kttvttt'
klasama, do te mjcre da su bile podvrgnute vlasteoskim pravima rrt.virrosti. Nit Zltlxrdu ()l)lt tcsto postititr iltvnc ktr(c zlt llog;tttr
kao i mlinovi, kovadnice i prodaja pi1a.r86 Bogate kuie su pak sve lilijt'rrtclu.
posjedovalc svojc >kupaonice< u podrumu i one su se sastojale ()d 176O. moda nitnrcic ollidzri kuplrnj;r u Scini, koj:r st'
od jedne kabine i buradi, obidno od drva s obrudima poput badvi. orglrniziraju na spccijalno gradcnim l>rodovinr;t. l)ugtt sr-r billt tr
Karlo Smjcli jc posjcdovao kadu od srebra, rijetku rasko5, koiaga rrrrrtli kht.eskct ktryuli(tct, ust:tntlvljcnit pokrai otok;t Slrint-l.tluis.
je pratila na bojna polja: nadena je u njegor,'u logoru nakon poraza l\lt'rlrrtirn, ()vc su ustanovc imalc sumnjivu rcputaciju i distodlr nijc
kod Grans ona (147 6).187 lrrrl<:rziv:rl;r z,na(.'tjniji naprcdlrk.rse l'rcma ltestif dc La Ilrctonnctt
Od XVI. stoljcia javna kupali5ta postaju sve rjcda, gotovo rr l,;rrizr-r sc g()t()vo nitk<l nijc kupatl >>i oni koji su to tinili tlg,rltni-
nestaju nakon zarazai uZasnog sifilisa, kao Sto se kaZe . Bez sumnje r'.rv:rli su sc na jcdan ili dva puta ljcti, St<l znadi u jcdntlj godini<
su u tome imali svojc prste i propovjcdnici, katolidki ili kalvinis- ( t788).rro LJ Londonu ltltlO. nijc postojalo ni jcdno jcdino kup:r-
tidki, Zcstoko ih prikazuju1kao moralnu opasnosti sramotu. Ipak, IrSlt', i rnn()g,o kasnijc, vclika i wlo lijcpa cnglcska dama, Lady Mary
1\lorrt:rgu, pripovijcda Sto jc odgovorila jcdnog dana nck<)mc tk()
loj jc ukazar> na sumnjivu distoiu njcnih ruku: >>I to vi naziv,ttc
prlirrvirn? Sto bistc tck rckli da viditc moja stopala!<<ret
tJ Lim uvjctima nas ncic zatuditi skromna proizrvodnja sapu-
rr:r liojcg porijcklo vodi tak u rimsku Galiju. Ncdostatak sapunlt
1rr.t'tlstavlja problcm i on jc moLda razlog) visokog mortalitcta
rljct't'.r()2 'l'vrdi sapuni od mcditcranskc sodc sluZc za toalctu,
potlr';rzurnijcvajuii i onc malc sapundiic koji moraju biti >>isarani
1rr rlrrrt rnram()ra i mirisni
da bi stckli pravo da taknu obraze naScg
orrrrjcnog svijcta<.r9'r 'l'ckuCi sapuni od pcpcljikc (na sjcvcru)
rrlrrrtrclrljavaju sc za pranic platna i drugih tkanina. Ukratk<1,
:,irorrrir$na bilansa, a ipak, I)vropa jc u pravom smislu rijcdi kon-
rnr('r)l ri:lpuna. On nc postoii u Kini, kao uostalom ni d<>njc rubljc.
'/,a njcgu lcnskc ljcpotc pridckajmo XVIII. stoljcdc i njcgova
r rrli rirlrr koj:r sc zdruiuju s nasljcdsw<>m iz starinc. Kokcta
(c l'tcr,
lrrolrlcrnu pr()vcsti pct d<> Scst sati u d<>tjcrivanju u rukama poslugc
rlr svo,-l It'izcrit, brblj;rjuCi slt svojim vclcdasnim ili s >ljubavniktlm<.
Yt'lilii problcm: koslr jc urcdcna u tak<l visokim slt>jcvim:t d:r od'i
11r'lrrrticc izglcduju klto dlt su sc itncnada na5lc n:t srcdini tijcllr.
I'rrrinl<:rti licc ugoclrriji jc posao, tim vi$c Sto sc pudcri n:ln()s('
Kada iz XV. stoljeCa, ili kako Liziart, grof cle ltorest, tnoie ipijtnilrati lr.lili<rrltrilo. Slttn<l Zivtl ruttrcnil<l lrtlja Z,t <tltrat,c, <ll)ltvczlltt tt
lijepu. Eu.ryant kod kttpcutja, zabualjujttfi nqi u ziclu koju.ie rutiirtilct Ycrs:rillt.su, nltrnc(c izlrtll'c: >l)tlkltli nri kojc rtttnctrilo ttosiS i jir (tr
izdajnitka sluikinja. Rorttctrt de la.Violette, Pariz, Ii. N. (Otisttk Gi.rur Ir lt.rri tlio si<. Mirisi str lrt'ojni: t'sctrciilt litrllid'it't', t'ttic, i;tstltitllt,
don) lrrzrri;r, ltt't'g,;tttrolt', ljililrrrlr, ltt't'ttttikt', tltrt'tlit't',:r Splrlli,rlsl<:t it'vt'(r
11 I
t5)
Ite,"ncmd lh'audol / Sttuktul ruahIda|4l\co
Suulltttt I n'cltil4ltt: slilnctp.r4lq oell.leuet4le I nxnlo
prvinr svjctskirrr t':lt()ll), ()l(() l()2O. lloic li iovlti l)ttt tl';li;lti stolit't:t'i' l'rt1,.lttt'ljr' 't
Nc, jcr brada, brkovi i dug:r kosa ulltzc tr tnotlur vci ocl l()(rtl.
VaZnost ovog nc smiicmo uvcliaavati ali ni umllniivati. LI jcdnoj
Engleskoj koja oko 1800. - ako jc vjcrovati porcznicima - nc
brojivise od 10 milijuna sranovnika, pcriku nosi oko 1 50.000liudi. SIRtrNJtr TtrHNIKA:
I da bi se tai mali primjcr pridruZio pravilu na5ih op^iania,
spomcnimo tckst iz 1779, svakako todan kad sc radi o l:rancuskoj: IZYORI trI\trRGIJII I
>rScljaci i prostpuk (...) uvijck su s vise ili manjc uspjchabrijali
bradu i nosili dotta kratku i prilidno ncurednu kosu,<.le8 Ne MtrTALT]RGIJA
uzimaju(idoslovno ovu izjavu, ustlT dimo jos jednom da se vjcro-
jatno radi o ncpokrctnosti, i to vciine, na jcdnoj sffani, i mobilnosti
na drugoj, na strani obilja.
prisilnih potreba: dovjek se hrani, stanuje, obladi se, jer nc moZe r,(l\1()r'i() jc Marccl Mauss, >jcdan djcloworan tradicion:rlni i'irr.<,;r
drugadije, ali on bi se mogao hraniti, stanovati i obladiti i na ;,'r lrrorrr rijciju, din koji podr:rzumijcva rad dovjcka n:rd dovjcl<orrr,
drugadiji natin. Promjene mode to govore na >dijakronidki< na- , rlrr ri':rv:rn jc kojc sc p<tnavljlr od poictk:r vrcmcna.
din,1 suprotnosti svijeta, u svakom trenutku, i proslom i sadas- I rt;rjzatl, tchnika posjcdujc sarnu Sirinu povi jcsti i ncizlrjt'lrrr r
njem, na >sinhronidan<< nadin. Doista, tu nismo samo u sfcri >stvari nl('nu sl)()l'():;t, n.jcnc dvosmislcnosti; ()nrr sc njornc oltjlrSltjlrv;r i
i ri j edi<, podrazu mij cvaj u ii ova j p osl j e dnji izr az izrv an u obidaj enog olrj;rirrj;rva r.rju,:r cllr rnc:ctusobni oclnos nc d:rjc, u ()v()m ili orrorrr
srnisla. ltadi se o iczicima, sa svime Sto dovjek u njih unosi, r.rrrisltr, l)rntu z:rrlovoljStinu. N:r trlrn poclrui'ju, r:rzvui:cnorrr tlrr
natukne, nesvjcsno im postaju (izarobljenikom, pred svojomzdie- L r ,r;n jilr olr;rllr iil:rvc p<lvijcsli, r)(' postoji jcrlrro djt'lov:rrr jt' vt'r'
licom riLe ili kri5kom svog svagda5njeg kruha. nur()Hoslrrrli:r rl.jclovlrnjlr i rrrnogostruklr vr:ri:rnj:r i nrnogostrrrlii
Da bi se mogao slijcditi put novatorskih knjiga poput one ',z.rplcli<. Sv:rklrl<o nc jcdn;r pr:lv()c:rtn:r p<lvijr:st. Konr:rntl:rnt l,t'lt.lr
Maria Praza,l9e iznadsvega jevaLno shvatiti da se ta dobra, ttiezici vrt' tlt's No(tttcs, i:iji sr-r r:rdovi clostojni divljcnj;r, grijcii polio
moraju sagledati u njihovu zajedni5tvu. U okviru ekonomija u r.rr';rirrtli st' ictlrrrlrrr sirnplicistiiktlrn nurtcrij;rlizrrrrr. Itrrrrrclla ()r'rn:r
Sirem smislu, da,bezdiskusije. U okviru dru$tva, da, svakako' Ako Lo j;r otl lX. stoljt'i:r z:rrrrjcnjrrjc grrrrlnu povc(:rvlrjrr(i t:rko vrrd'rrrr
raskos i nijc dobar nadin podrLavanja i unaprerlivanja iedne cko- ',n.rl',u liott jrt, sigrrt't'trl rtijt'l;r liojrt 1-lostt'p('n() rrkitl:r rollovlrrrjt'ljrrrli
nomije, to je nadin da se odrZava, fascinira dru$wo. Na kraju, va:Lnc (NI,rrt'ltloclr st"lrrrrrio protiv l:rl<r,o,-l sl:rv:r);r to rrijc ni liornrilrr
su civilizacije, ncobidnc druZbe dobara, simbola, iluzlia, ftntaza- pr rr vr':,r'r'no rlr lirrrrt'lru sllllvu kojt', Sirt'rti st' orl sjt'rrt'r'rrilr tnot';1,
ma, intelektualnih shema... Ukratko, jedan proizvoljno slglcni rcd lrr rr Xll slolit'rirr lrript'r'lrt:t,:t z;tlint osigrrr-;n,l I)()tnorsli;r ollu'ir':r I
uspostavlia se do najvciih dubina matcrijalnog livot:t u koji sc I l.,ro z.rl);rvnrr rlosicllirr 1rr'ilrr,:rlirrro izj:rvrr 1,. \\/lritclr rr vt'zi s rr;roilrli
uplciu prikrivcnc misli, naklonosti, p:rdovi, ncsvjcsni pritisci ckg- rrr,r l,r)l(' slt, lr() rrit'trrrr, lrosltrvii rr XV. sl()lit'rtrr glt't'rlttrt'1(,ilt r)l)( (.
nomi jit, druStava, civi I iz:rcii:r. rtlxrlt r.lrr', lrovcr':tlc lrt o; r'tl;tl;tr';t t l:rLo 1r'itlorrijr'lt'rrrlr'lcl.lrr:rlrrorn
I 5(r
,l I t t,t t lt' I t,1,,, I l'( t : I : t't tt I t,r,.,,.!:I lt, I tttt,It t I t t t.ril It
I ;crntt ntl I ln t tt ( I (l / .\ I t' t t L: I tt t r' t t'r t l: I t I r r i t t I I r r'
15,\'
.iIt,'ttlt I ltttIltt l :t,.)r'l t'r,.'r'!:tlt t nrtlttIrrt r lltt
lrr st'/rrrr.r jt'itrrr snirtl:r l;ttrlsl'r)tl nl(,1()r;l lttot:tl.t ttt;t't ili rr lunl\( llr
OSNOVNI PITOBLIJM: or rrrl:r i iztrosil;t lri I t rlo l(r poslo I'ortisl'r' sltilll(' (lristtto orl .l(r
IZVORI ENtrRGIJE lilrrr;rr I()l't0).
(",ovjt'l<, tl:rklt', s:un l)() st'lli 1lt't'tlsllrvljlt ltiz tttol4ttt:nosli, Spt't'l
rrrrsl, ol<t't'ltlttsl: jt'tl:rrt t)tlsiltt tr l'ltt'iztt (svit'tlotllttlslt,tt it'it, ITtlJ)
potliTr'rrrr lcrllr >tcretc ltoji lli rrlrili korrfl(.lr l). (;. I'oirrsol rr
Izmedu xv. i xvm. stoljeia dovjek raspolaZe vlastitom snagom, l't'i.irttcljrt rt.rgrlit,rrta (ltl0(r) tl:rjt' ovltj, s olrzit'ottt nrt tl:tlttnt,
snagom domaiih Livotinia, vicffa, tekude vode, drva, drvenog z:rprr'p:rsirrjtrii srrvjct: >llilo lri 1:o7t'ljno k;ttl lli st' zt'tttli;t tnogl;t
,.rglj-ena, kamenog ugljcna. Ukratko, raznim, jo5 skromnim iz- olrr';rrlivlrti itihrrt<lrn. 'l':rk:rv n:ti'in lri sv:tk:tl<rt ittt:to viSc' 1rt'r'<lrtosli
vJrima encrgije. Znarno, jcr su nas dogadaji poudili, da ie se otl lllrrglr idirjc lr)u sc prvcnstv() tr viSc li'artcuskilr kattlotrt gtljt'
napreclak sasiojati u ulaganju u kameni ugljen - upotrebljavan u rlrrgrr rr;rvik:t u rukovrtnju njotn skr:ritrjc llrn()gc r:ttlovc, jt'r' jt'tllrrr
Dwopi vei ocl x. I xI. stoljcia, a u Kini, sudeii po iirvorima, ve( i,v1,jcli rrrolc <lkopati 4tl7 mctar':t (kvitclr:ttnilr) tcrctr:t (r5 r't'n
ocl i. tisuiljcia prije krsianske ere - narodito za sistematsku lnn('t;u'a clubok<l z:r pctnrtcst cl:tn:t, i t:rj rlrcl cl<lstlljc, ttnrjcsto llltrgir
uporrebu u-obliku koksa u ielieznoi metalurgiji. Ali ljudima ie Loji trt'lra dctiri puta ponoviti p()sa() prijc ncgo Sto sc trtolt'siittli
<tugo trebati cla u ugljenu vide ne$to drugo do dopunsko gorivo. rr:r tvrrloj z,cmlji; uostalom, zcmlja nik;rd nijc tako dolrro okop:ttt:t
Oif.ii" samog koki'ncie odmah clovesti do niegove upotrebe.T rrr iztlrolrljcna kao Stihadom. (...) l'oklrzittic sc da jc rlrd s grltrgotn
losc gospodarcnjc kad povriina zit ol;ritdivanjc nijc vc:lik:r, i lo jt'
lil,rvni r':rzlog zbog kojcg sc g()t()v() svi mali lhrmcri upropititrttjtt.
Ljudski motor ( ) Z,;rtirn, dokazano jc da jc ).ctvn na tak<l obritdcnoj zt'rrrlji
rr rrstrrrko bolja od drugih. Stihada k<lja sluli rt<>ltradivanjt'zrrrtrljt'
iovjek sa svojim misiiima predstavlja slabaian motor. Mjerena u f rf ( )r';r lriti bar dvostruko dui'.'ai jata od vrtnc; ova (...) nc bi iztlt'2rlrr
l(l) It,l
,l I ttt t t lt, I d tt t I h t: I : t,t t t'l t t r t, t'11 I I r I ntt, Itt I t t t',ql fu t
razumiicv:r i >l<olorlr,()t'('(( ln;lzl-li , li;to l'ttt'to tl:r listrt'lllr,/'' tt 1)otltto2- jt'tlrroli rr;rrlt'i ilr rlt'st't, lrilo rr;r polilort lrilo tl;r ilr r;nrr rrltr,;rtrS! Vol
ju Scrra do Mar, nair.latint;r iz llio dc.f uncit'lt. (iospoclltt'i kotrvoilt, i;rli rtr.'rnrt prrltl;tjrtt'r'iit'rtt', jt'r'prip;trl:tr)lt()nl('lliolilr rrlrv;rli lttss()t,t
brazilski tropeiros,linanci raj u proizvodnj u parnu k:t i uskot'o kltvc. ili lttt/ttsrtnt. I\1:tzglr st'tttt'rtrrtittt rr Sltlli 1lt'rltl;rjt'prl t'ijcrri rlo ()
Oni su pioniri ranog kaPitaliz.ma. pt'sos;t.'ln l(;tl<o t't'tti I'olr rr llrrt'nos Ait't'str d'r'slo vrift'rli 2(X) pcsos;r,
U prostranom kraljcvstvu Pcrua 1776. za <>balni promct ili to jc t:rrillr po kojo j sr: vt'crlttrr jc d'ovjt'k ko jt'rtt s(', lrz ostrrlo, llrt'tl:tit'
kroz Andc ili za zaprege kodija u Limi upotrebljavano jc 500.000 ('itrrv jccl;rtr livotin jski svijct.
mazgi. Neizmjerno kraljevswo ih uvozi s juga, iz argentinske U Stirrom svijctu igrlr jc poi'cllr vrlo c!:rvno. ()ttrtl vrlo st:rrc i
pampe, mo'Zda 50.000 godi5nje. Nadzirane izdaleka, one tamo sloZcnc situacijc.
rastu divlje, zatim th peotd na konjima tieraiu prema sjevcru u Mcdutim, niSt:r nijc rrrci<ln:rlnijc, :rli n ltosl<:rit uz, otl iirt'rrj;r
golcmim stadima koja broje vise tisuia Livotrnja, sve do Tucumana rlt'v:r i dromcdara po dit:rvr)l'Il pritzn()rn rlijclrr St:rrog svijt'llr, lorrr
isalte, gdjc ih podinju divljadki dresirati; na kraju ie otiii ili u Peru rrr'prckidnom lancu vruiih i hladnih pustinja ko.jc st: lrcz prt'liitl;r
ili u llrizit, na golemo sajmiste sorocaba, u provinciji slo Paolo.25 rriltr <ld atlantskc Saharc do pustinjc (iobi. Vt'uic puslinjt' srr
Ova proizvodnja i trgovina podsjeiaju Marcela Bataillona na mo- l
rr rdruijc dromcdara, zimogrt>tnc',r.ivt>Lin jc kojoj nc otlplov:rr';r jt r
dcrnu automobilsku industriju >i njeno unutraSnje trZiste na 1rl:rninski krajcvi; hladnc pustinjc i planinc su carstvo clt'vu, rr
kontinentu otvorcnom za motorizacTiu<<.26 izrrrcdu scbc dijclc podrudja s objc stranc An:rtolijc i lr';rnrr. K:rko
Ova trgovi na je za primitivnu Argentinu nadin da se udruZi s lirrTc ncki putnik (7694) >>l'rovidnost jc nrriinilrr dvijc vrslc tlt'v:r,
novcem Perua ili zlatom Brazlla;500.000 mazgi u Peruu, moLda it'tlrrrr za t<>ple zemljc, drugu 7.a onc kojc su hl:rdnc<.2')
isto roliko u Ilrazilu, Novoj spanjolskoj, plus kontingenti koji se Ali da bi sc do5lo do tc mudre podjclc bi<l jc potrcb:rrr tltrg
upotrcbljavaju drugdje, u kapetaniji caracasa ili Santa F€.a iz l)r'()ccs. Drontedar stir.c u Saharu tck blizu kr5ianskc crc,rr) l
Bbgote, ili u ccntralnoj Americi, to je svakako jedan do dva rri'v'r'irlujc svoj poloiaj tck arapskim osvajanjima, u Vll. i Vlll.
milijuna iivotinja, teretnih ili jahaiih (rijetko vudnih); recimo ..loljt'iu, i kasnijc dolaskom >vclikih nomada<< tijckorn Xl. i Xll
jcdna .Zivotinjana 5 do 10 stanovnika Sto je golem aparat>motori- ',trrlici;r. Zasvoj radun, osvajanjc cleuct idc u smjcru z:rp:rcllr orl Xl.
zacije<< na usluzi dragocjenim metalima, Seieru, kukuruzu, zais- rlo XVI. stoljcia, zahvaljujuii turskim upadima u Malu Azijrr i rrrr
no o sludaju. U svijctu ncma nitcg slidnog, osim u Evropi. I vise! It,rll<;rrr. Naravn<1, dcvc i dr<lmcclari prclatzc granicc svojih 1;orl-
Spanjolska iz 1797. na 10 milijuna stano'rmika (sto jc gotovo*ditavo rrri jrr,Jl dromedariprclazc Iran, dodiruju Indiju gdjc sc protl:rjrr
stanovnistvo iberskc Amerike) ima samo 250.000 mazgi.z7 cak i 1,o jt'rlnzrko visokoj cijcni kao i konji; prodiru na jug Sahzrrc, rrr
ako bi todnija istralivanja modificirala brojke iz Amerike, neraz- rrrt'tlc crnog svijcta, gdjc ih zamjcnjuju pirogc i nos;rdi. Nlrkr:rtko
mjer ie ostati velik. :,rr tloprli na sjcvcr dcl mcru>vinSkc Galijc, dok su dcvc tck cljclo-
U Novom svijetu mnoZile su se i druge ewopske domaie ruit'nr) <lsvojilc istok, ali su pr<ll:rzilc lralkanskim zcmtj;rnur svc tlo
.Zivonnie, narodito goveda i konji. Volovi upregnuti u jaram vukli \lX. stoljcia. Opskrbljivalc su tursku vojsku ispod ziclin:r llt'i'rr
su iza sebe teSka pokrivena kola pampe, a u kolonijalnom Brazilu 152(). N:r drugom kr:rju svijct:r t;tkoclcr, dcvc su osvojilc sjt'vt'r'rrrr
karakteristrtna ca.n"o de boi, s punim kotadima i osovinom od lrirrrr. Ncki putnik op:r7:r kod l'ckingt (1775), osinr rlvokolicrr, ttt'vrr
Skripava drva; bilo ih je i u divljim stadima; tako u dolini Rio Sio ,,liojrr rtosi (n:t lcdinr:r) ()vcc,,.'12
Francisco, u lJrazilu, gdje iedna >>koZna civilizacija<< evocira slidne Z:r lol<ulni tr:lnsp()rl, z:r poljorljclstvo, z:r dol:rpc (i:rko u sus
prizore iz argentinske pampe i Rio Grande do Sula, poznatom po ;t'tlslvrr [\'lcclitcntrr:r svojc: uslrrgc vc( vrlo rlrrgo rrurli rrlrg:rri'itr1 i
neumjcrenom konzumiranju iedvapedenog mesa s roStilja. rur jzrrrl, t.;t vrlo rrrlltljcttcr kltt'rtv:tnskc vcr.Lt S:r[t;rrc, l]liskog isloli;r,
Sto se pak konja tide, iako u velikom broju, oni prcpostav- i-r'r'tlrrjt' Ar.iit', z;r sv(' ()Ir(' v('z(' kojc sc trpisrrjrr rr 1.lr'ilog jcrlrrorrr
ljaju ovdje kao i svagdjc, neku Vrstu naprasitc i srianc aristok- :,1:u'()lr) i lrorltrzt'trtorrt k:tpil;tliztnrr,JJ islrtrtt jt'lrrrrkli('ki irrr;ro nr()n(,.
racije, gospodare i peone koji tjcraju stado Zivotinja. vci Od kraja poI n:rrl it'rltrortr vt'lo stt;tTrtortt livolitt jottr. I)r'orrrt'tlrrri i ttt'r,t'nl()lllt
xvIII. stoljc6a pampom jurc najncobidniii jahati nu svijctu: grottijcli llrilid'rro vclilit'lt't'r'!t', rlo 7(X) lirnti rrt:rrrjt'stt:t2rtt'2ivotirrjt',
gaucbctsi. K<lliko daklc vrijcdi jccl:rn konj?' l)va rca'lu; izgr.rlli5 li icslo rlo tt(X) lrrtrli (tt oliolici lrt'zt't'rrttt;t), l(XX) rlo l5(X) izrrrt'rlrr
J(t(t Itt
licmtttttl lltttutld /,\lt'ttkt tut' stttkltlttlttllt a ,lInrtIc trItttIAtt. l:t'ttt l 1'11,'1flIr I tttt,IttI ttt,r.il
l6,c
tlff
ltrntt r trt I lln t, tt ld /,\ t t'r t k I tt tt ttr t A, I tItt I r t I hc
|-f1.1
I)aklc, st:tt'i livt'opljitrtirr. 'l'lt viScslolj('tn,r lrlisliost ()ln(),ls(lilir Al;rrrtlzrrrr;(': s;llnrovltnrt tt N;t Ytt;ttttt tlt ltttltttli l\'lirrrr rlr, orl l'lrr'/
jc progrcsivno stavljanjc ormc (ramcna ()rrllil u rX. storjciu, 1:r rr oliolit i lrrr Sltrttt.t.r'' l'tt'lrt;l ;t'tlrtoi tttlot ttt;tt iji s lroi't'lli:t XVlll
Zapadu, i, prije ili kasnijc, scdlo, strcmcnjc, ivltlc, uzclc, ornl;r, sltrljcrt;t, t;tt'lri tt;t littt sltitttovittt;t lirrllovltrl7.(XX) liottilt gotliittit';r
uprezanje u paru, potkovc). U doba Rima lo5e uprcgnut (grudna ,,1rlr.ntir:i, r:ivilrri i voini rrlrntl;rt'itri< iosl:tlrtslltttovttiilv() sllrn() "(lvil
orma gusi zivotinju), mogao je vuii relativno mali terct i za rad nljc ili tri prrt:t viSc ocl log lrrojrt<. 7,rrlr('i rr;riviSt'llJ.(XX) liotti:t gotliSrrit',
wijcdio vi5e od 4roba. U XlI. stoljeiu naglo se poboljSava, poput l.rrgrljcrrih nu sjcvcru. 'l'tl jc tttltltl.
motora kojcg se snaga uvcia za 4lli 5 puta, zahvaljujuii ramenoj I(onji su joS rjcdi u lrtdiji icrtrttj Ali'ici. l)t';tvi 1tt't'tlrrrt'ti vt'likt'
ormi. Dotad ratna Livotinja, sada ie igrati wlo vaZnu ulogu u r',rslioSi, m:rrokanski konji tral'Itpc sc u Stttl;ttltt ztl zl:tttti lrrltlt,
brananju, poljoprivredi i transportu. ova vaLna preobrazba uk- :,lrrrrovrttu, r<lbovc: 12 r<tb<lvit tit icclnttg kortiit nit pod'ctl<tr XVl.
ljuduje se u niz drugih promjcna: dcmografski rast, sirenje tcskog :,rrrtjt'iir, a kasnijc, joS samo 5.46 lz. ()rnruzlt z.lr lrrclijtr otll;rz.t'
pluga, rasprostiranjc trogodi5njcg plodorcda na sjcvcru, poveia-- lrrotlovi noscii konjc kupljcnc u l'crziji. IJ (]oi, jcdirn koni st'
nje prinosa, oditi ranroj sjcvcrne Evrope. l,r ot lir jc po cijcni do 5O0 ltcu'cloesa ili l .000 rupi ja Vcliktlg Mogtt l;t,
Ipak, konj se Siri vrlo ncjednako. U Kini ima relati,no malo rr vlijcrrrc kad jc mladi rob vrijcdio <>d 20 do J0ltaraloesct.aT
konja: >Vidjcli smo ih tck kaie O. de Las Corres (L626) Kak<> ic livjeti ovaj tako skupo plaicni konj, bcz jcdma i ztilti?
u
kraljevstvu chanchinfu, i to-su male zivotinje kratka koraka, i-oni ,,/,:r lrranu konjima dajc sc
- pi5c 'l'avcrnicr 1664
- nck:t vt'st;t
ih nc potkivaju i ne upotrcbljavaju mamuzc. Njihova sedla i Lvale 1ir';ril<;r, vclikog i roZastog, koji sc drobi izmcdu dva mala 'lrvnia i
uopic ne slidc nasima. (fos u xvlr. stoljeiu ima drvenih sedla, a ost:rvlj:r sc kasnije namodcn, jcr jc tolik<> wrd da sc dugo pr<>lxrvljir.
umjesto uzdi je obidna uLad.) Vidjcli smo ih malo vi5e u >>kra- I :r j gr';rSak sc daje konjima uvcdcr i ujutro; clajc im sc 2 funtc crn()g
ljevstvu< Iruchinsu i u Kantonu, ali nikad u velikom broju. Redeno it't:r'l'a, pomijesanog s bra5nom i jcdna funta maslaca u mitlittt
mi jc da u planinama ima mnogo podivljalih konja i da ih obidavaju l,rrglic:rma koje im se guraju u Zdrijclo; nakon toga im sc p:rlljivtr
loviti i krotiti<.ao sto se tidc mazgi, ima ih malo i jako su malene, 1rt'r'tr usta jcr nc vole tu hranu. Danju im sc daju samo nckc ptlljskc
kaie ncki drugi putnik, iako sc prodaju skuplje od konja jer se trrrvt' kojc se dupaju s korijcnjcm i dobro opcru od zcmljc ili
Iaksc hrane i boljc podnosc umor.4r Ako u Kini neki putnik zeli pijt'sl<rr<<.48 U Japanu, gdjc se u kola obidno uprclu v<lltlvi (ko-
jahati konja, ncka odmahizabere dobru Zivotinju, jer je ncie moii r c jsl<i), kr>nj jc jahataZivotinja plcmiia.
zamijenitl buduii da su postanskc postaie rezervirane samo za tl rnuslimanskim zemljama konj prcdstavlja livotinjsktt :tris-
carsku sluZbu. Mudrost jo5 uvijck nalarZe nosiljku, laganu, brzu, roL r';rt'iju. On je udarna snaga islama gotovo od njcgovih p<>ictitk:t,
udobnu, s osam ljudi koji sc izmjcnjuju. Uostalom, transport r joS vi5c nakon prvih velikih uspjcha. Giovanni llt>tcrtl 1590.
prtljage i robc, koji vrlo dobro organiziraju uredi, gdje ih je grriznrrjc nadmoi vla5kih, madZarskih, poljskih i turskih konjic;r:
dovoljno ostaviti (pa da se nadu na dolasku u slijedeii, odgo- ,,AIto su tc pobijcdili nc molc5 im pobjc(i i ako su sc raz,ltici,tli
varajuii urcd), dcsto obavljaju nosadi ili kola s jednim kotadem lrrccl tv<>jim napadom nc molcS ih goniti jcr su sliini s<>k<llitrtll, ili
koja vuku jcdan ili dva dovjeka, rjede mazge ili magarci sa sa- st' rrrijcSaju s tobom ili ti p<>bjcgnu 7a dlaku<.49 l)riic svc11it, isllttrt
marom.42 svakako se moze re(i da je >kineski car najmoiniji olrilujc konjima: ncki putnik (1694) vidi u l'crziji karavanc od ptr
vladar na svijctu u konjici<, i Magaillans 1668. nudi wlo precizne l .(X)O k<>nja.50 S vojnog stanovi5ta, 1585. Otomansk<> Oarstvo pos-
brojke: 385.000 konja za vojsku, 175.000 za poStanske postaje,a3 jcrltrjc 4O.O00 k<>nja u Aziji, 10O.000 u l)vropi; ncprijatcljsk:t I'cr'-
rezerirane za sluibu vladara kroz carstvo. usprkos tome, L69o, 't.iiit, ptl rijcdima ambasadora, ima ih U0.000.5r l)aklc, vrlrr
zavojnu protiv Eluthskog kana, svi privatni konji, pa dak i oni koji irnprcsivnc brojkc. I doisL:t, u t<lj proizv<ldnii r:rtnih konjrr Aziilr
su pripadali mandarinima, bili su rekviriranizavojsku .aaMoiem.o rr<rsi 1-rrimut, <l tc:tnu cl<lvoljn<l svjcdod'i pt'iz.t>r'[.lscttcl:tt':t, tr Aziii,
se zapitaa, medutim, da li su ih carevi podanici imali vi5e od grljt'st'sktrptj:rju vt:likc k:tt'ltv:tnc konj:r;ottttllt ilr vclikc n;tvt' (Vt'sl;t
njihova vladara. Uz neke izuzetke (na primjer mali konji iz scdu- vt'lilioB ir:tlt't'nj;tk:1. - ttlll). ;trt'v.) tltlv<lztl tt lsl:tttlltll.lr
'l'lr('olllrilt' ( l:ttrtit't' st' tttlttit'vio vitlit'vii rl
ana), Kina se konjima opskrbljivala iztranit, zahvaljujuii spccijar- .f ol tr XlX. stolit'f rr
nim sajmovima koji su organizirani na granicama Mtrngolijc i lst;rrrlrrrlrr tolilio i'istolirvnilr liottjlt iz Nt'tltl;r, Ilt'tlltslt, Kttt'tlisl;ttt:t.
370
l;t'nt t r tt t I I ln t t t t I d / .\ t t't t k ttt t't' t t t t l' lt I t t I t t I I t t ,\ I tt' t t I a I tl r ttI l,u t : l a I tt tr' t,t, t.'r'!{' I c' t"F t t' t t t rqt | (
Mcdutitn, nlrsul)r'()t llristrtrriSlu (rurstrprot I lslilrtl:rrtr) z;rtlrzlrv;r ju sr' 1r|t.ZiVjt.l;t: r,t'lilir tl\ ttt'tttt(
rr lt()l{'}l ;r' i;tlr;tr) llll(}l trl'tttt lirltti;tttil' rt
>)ncka vrst:l tursl<il-r lijakcr,a<< orutl)a, >Jrozllricr-r:r i olrojcnrr kolrr< iri,,.i, ltirtt.ttrlttrt,tl Lttttjtt lioji g;r ttosi rt tllri(tt:t \'l('lll('ll;1, I l)l()sl(|H
pokrivcna >platnom napctim prck() <>brut:r<, ali u njih su uprc!4- li;to iz:t lit'it';tttslit sviit'l ovrllt'
ltttrijtrt z.tr rrit.govr, ri,tg,,. Izlt isl:tttt
nuti >>crni bivoli ili srcbrnkastosivi vol<lvi<<.5-l Zaprav<>, k<>nj jc joS st.r.;rtli () r':ltl'l()ll),,,,iri,,",,, s ttit'gtlviltl tlill)('l.slittt;t' i 1l.ttt'ltllrl'
u XD(. stoljeiu rezerviranzavojnika, bogata5a, za plcmcnitu upct- o;rrrSl:tttiittrlt.,
trcbu. Nararmo, konji u Istanbulu mogu okretati mlinove, a na l,oltjcclu Svicuracu nlrcl korrjicottt l(:tt'l:t Srrrjclog oztt:ti'il:t it' ttrt
zapadnom Balkanu, mali konji kojih su kopita potkovana Ze- /,,r1r;rrl,, lr,ruri,tak plcS:rcliic, kriplirrnik:r i ttskot'o PtrSk:tt';r. SP;t
ljeznimpcltkovama, sluZe kao transportno sredstvo. Alito je otpad. ,,;,',lrl\i tarcio iz XVI. stoljcia trijurnl' jc pjcSlrk:r. N;t tttt'slioi slt';rtri
'fo nisu oni konji na koje je mislio joS juder (1881) onaj putnik, r.,1.,,,1,,,., janjidar uspostuvlju vlucl:tvintt vojttiklt lljc'I:rklr. lpltli,
rtu
kad jc govorio da u Maroku, u Mazaganu, wijede 4O do 50 dukata, nf (.li;r ttstajc'vaina tursk;t k<lnjiclr splrhij:t, zltdr"tg()
trt:ttsP()t't'tliYrr
a crni rob od 18 godina 16 dukata, clijete 7.54 Tekje poslije prvog r r.r t I r rr rinn konjicam
r t Tapada.
svjetskog rata, oko L92O. u Maloj Aziji konj najzad, kao radna (losittt()
t i l:vropi sc clobti konji prodaju po cijcni zlitttt. Kltdlt
Livottnja zamijenio vola i devu. r lr. J\,lr.rlici, ponovo clo5av$i ni vlast u [ircnci
I 53 I , stvllrit gltt'tltt or I
Nasuprot ovom svijetu jahada, Ewopa je sporo ramljalavlas- .f (XX) l<<rnjanika, ta razmcLljiva vclidanstvcn()st 8a upr()plt5l:tr';t
tite izrvorc. To je iskusila na svoju Stetu. Nakon bitke kod Poiticrsa s1.':rniolska konjica je 1 5ti0. brzim naprcdovanjcm. lako osvr
Iiil;r
(732) morala je poveiati broj konja i konjanika dabi se zaStitila i l',,r trrg;rl, ali sc voivocla ocl Albc odmah Zalitl na ncd6stat:rk kgtri;r
, 1.,,1,i. lsta ncstasica vlada i u slijcdcicm stoljc(tt,'t.zt vt'iit'ttrr'
l,,rr,rl()rrskt)g, rata na primicr (l(140-1659), i z'a. tittlog, tt'rri:ttt;.r
rl,rrl,rvir.rc I-.,;u Xw, facla jc francuska vojska tr<l5ilir 2O.(XX) tkr
io (xx) I<rlr-rja na goclinu, koji su sc mogli nabaviti u inozctttslvtt,
rrr.ovisn() () tomc cla li jc godina bila losa ili dobra' Orglttlizrrtti;t
lr;rrrt'trskih crgela koju jc sprovco Lui XIV, s-istcmatski ktrPtrirr(r
nijc ukitttrlrr
,.rsltr5c u prigiji, Hofancliii, u l)anskoj, u llcrbcriji,55 XVlll. sltr
1,,,rr.t.lru nt ni']avkom konja u inozcmswu 7.a titav.
l;t't't'.\('
t,iicpi konji uzgaiali su sc u Napulju i Andaluziji: vcliki rrrrlrtr
l1.,l,i k,,riji, .r,oii Spinjolski konji (mjc5anci ara.pskog prtstttltrt t
,i,.,,,i,,1s(c kobil"j. e,fi nitk6 ih nijc m()!lao nabaviti,-titk tti prr
. ,1..,,,, r.lirtu,b., uliubrcnja napuljsftog t rritla ili kratja Sp:rpiolslit'
N,,r,,utr,r, krijumiarcnjc lc cvaltl na tlbjc stranc; na katltl'tlsli,;
dak riskirao bijcs inkvizicijc li('i(,;
1ir.:rnit'i ltassactu. cle ccrualls ic
nadz.r. U svak,m stuilrju, trclr:t lrilr
1., lri. p.vjcrcn taj nc,bitan
,,,.1,,1r.i14i,t, kao m:irkiz ocl Mantovc, dit sc m()!lu imitti vt;rstili ;tgt'trli
,,, irrr.:iiiu,rnjc trziSta u Kastilji i do 'l'urskc i sjcvcrnc Ali'ikt', z't
krrPovirru lijcpih konjlr, rasnih pltslt, s<lktll;t.57 Nittlvtljvotl:t lrts
l,rrlski, kg.icg str g;rlijti (iz rcrltr Svctog Stjcpltnit, ()stl()vllll()g l5tr.l)
('t'sttl ic i'initl ttslttgt: lrt'rllt'l'skitll lltrs;l
1i,,slrrilt' 1'"r'Mt'tlitt'l';lt'lLl'
,1,,,,,, r,, lxrlilottt'tr tijt'llirll l<otliittr:t.58 K:ttl;t stt tr XVll'
sloljt'tltt vt'zt'
U Mandiurtji u XWII. sto$eeu: diulji konji buataju se la.sortt. kao u -,r s;t.r,t:r.rt9rrr Ali.iliirnr post;rlt' l:rkIt', sit'vt't'ttolrli'it'ki lrt't lrt't rl't
a,rgentinskoj pcr,ntpi. Tako se opskrbljt{e cctrska konjicct. t/ Kin,i rtc
post(ii gotouo rtikctkcr,u ttzS4oj konja.. Muzaj Guirrtct. (Otisak Mrmcitt) l.,,rii , islir.t.lrrri . N,llr'st'ill('., l)r'ttl;tv;tli slt s('tt;t s;titttrtvittt.t tt
Itr.:rrrt;tit't,rr. Ilsliol o ttt' llrrlilt'sli;r, z;t vl;trl;tvittt' Ilcttt'ili;t Vlll, z;rtirtt
i7:
l'.'r, I ttt lt ( l rt't l, It I t' { /,\ lr I I A, I I I t',t, t I t. t A, I t {t t I I t I I t t,
.\I t r'ttlt' It'ItttIl'tt l : t'ttt I t'ttt't,t1t lt' l r,tr'tt, I tt t,t:I lt t
'l';r zlrrrris.to
it'tlol;tlil:t St:lr.tstit'tt;t Nlt't't'it't';t li;ttl;t,51)oltlillitl(ii ,,ttt'iz
lrjt'2ttr),( illliil('ttit' l)ltt'izlt tlo liuit'g t:t'tlotri it'tlrrog tlittt;t, H()\1()l'i (,
l.is;rlrr)ltu, l)l'()slt'illl()tlt i t'trzttottt Ul';l(ltl, g(lit'stl ltilt'tlr,\'()lill('ll'i
llitrll('tl1 syrrit.>ito jt'litrtlslia t'uk:t v('(1 ()(l:lvlt() lt't'ltltl:t sl'ttSiti (...)
( lnrtl s(' l)()clig,1t() t'ilsl(()ilttl i tlivlttt<.('8
Vt'rstrillt's i tllllrll!1, tlg,()(ll)ii(' jtrt't'l<ol;r l<oilr
Nrr lttrtr-r i't.1,;rri't.uz:t
St Lourent s/M For
aaaaaaaairy. vul(u n('ntilosrclt:o g()ltictli ltll'Sitvi l<orrji >s kojilr sc t'ijt'cli /1rtti<,
I r I srr ,llijcsni<. tJostltlotn, >Vct'sltillcs jc zcrltljlr kon j:t<. >l(lrzliktr jtr
aaaaaaaaoaaa
Fooooooorooooooo
roooooorooo|,Jqpcyro
oaaaaaaaaaaaaoaaa
............ r.4.
s(' rn('(lus()l)n() ka<l i stlln()vnici !y,ldll: ncki dcllcli, trhr;tn.iclti,
............q..
aaaaaaaaaoaaaaaa rlolrro odjcvcni (...), a drugi (...) tulna izg,lcd:t, v<\7,c1i silm() clvor-
slit' slrrgc ili provincijalcc...<('e
ii!!iillfi{r:l?j&i!::
aooaaaaaaaaa l'r'izor bi bi<l isti u l)ctrt)l4radu, Loncl<lnu. I)ovoljno jc slijccliti
aaaaFaaaa
rlnt'vrrik promcnad:r i voln.ii Srtmuclit l)cpysa u iznajmljcnirn k<t('i-
Le Pellerin j;rrrr;r z:r vrijcmc Karla II. Kasnijc ic scbi priu5tio rasko5 vlastitc
liot'ijc.
Ste Pozon 'l'cSkOjc zamisliti Sttt su zn,taili problcmi transporta i rolr;r i
osolr;1. Svi su gradovi puni staja. Prltkivad ima svoju radi<lnicrt
()r\,()r'('nu prcma ulici: tt> jc p<lrrtaltl kao danas garn7-a.'l'ak<lclcr'
1('nr()irr-ro z.ab<>raviti na pr()blcm opskrbc sa zobi, jcdmtlm, sl:t-
1r( )nl, siicnom. U Parizu, >tkt> nc v()li osictiti miris tck poktl5cngg
srjt'rur, t;ri nc poznaic najljcp5i mcdu mirisima; pi5c 17tttt.
Stillrslicn Mcrcicr
-
tko v()li tai miris ncka ide dva puta tjcdntr
-
l)r'('n'[l l)uklcnim vratima (<lna sc danas nalazc iuLno od trgil
l)r'rrlcrt-ltochcrcau). Ondjc sc nalazc dugi rcdovi kola prc:t()-
\':u'('nil) sijcnom: dckaju na kupcc. (...) Ondjc dobavljati lirnli z;t
rzrr:rirrrljivanjc kodija ispituju ktrkvoiu bilja;oni <>djcdnorn istrgtltt
i,.rltrr sijcna, pipaju ga, miriSu,'Lvittu.'l'tl su ku5ati za ktlnjc (ios-
portt' N'l:rrkizc<.70 Ali glavni opskrbni put ostaic Scina. Ilil:r jt: to
Sadriaj mjerice zobi na citiranom mjestu l;rrl:r rurtovarcna sijcn<tm ktlja sa z piililll2tl. travnja'l71tt. i pt'is-
(po pariikoj mjerici) t.r jrrr(i ispod luk<>va >l)ctit l)<tnt:t<< zir2liilit kuic na nicmu isusjctltrt'
o
' Saiam zlir';rtlc.7l tJ L<lnd<)nu sc sijcntl kup<>val<l na trgu, uprllv() izv:trt
I
\\\\'\\N Podrudje uzgoia konia
O Va2an sajam O 3 ,'urt'tlt'<< (gr;rdsk:r mitnicir) Whitcchapcla. Isto k:ro i u Augslltrrgtt,
:::::: Podrudje obradivanja zemlje uz pomoi konjske snage O 5 ;rlio jt'strcliti prcm,t vclikont pl:rtnu kojc prcdst:tvlj;r tctiri gotliSnlrr
':':': ivolova rlolr:r, nit trZnici l'crl:tcltpllrtz u XVl. stoljciu: u listttpitcltr vitlitttrr
Podrud;e obradivanja zemlje uzpomoi konja O 7
rrsirrr tlivlj:ri'i i zlrlihil (ll'v;l 7;t /.itr1u i gorrtilc siicn;r koit: tloltost'
st.ll:rt'i. I jcrlnlr slil<:r iz Ntit'trllt'r'g:l l)()k:lzuic n:ttrt ptttttitt(t'g,lt'govt':t
23. UZGOJ KONJA U TMNCUSKOJ U XUrr. STOTJEaU Loji rr;r kolit'int:t trutli sl;ttrttt pott't'lrnrr g,r:rclskittl st:tilllr):1.
opaska:1'podfudjagdjeseu:'-gajaju-konji; 2.priblii-negnnicesieveroisroka,zcnrl;c6rv6rcnihp.lja,
trogodisnicg plo<lorcda, velikih trzi5ta zohi i ilominaninc uporrchc rarlnih
kon;a. ()va rlvu Jrorlr.rrtyjrr
su i;rsno otlvojcna ali ima prc'tljcl:r grlic st' uzujirnrno pokrivirlu
il.,
f
sieveroistoka frt:rncuskc, polia sc tigl.vrr.nr.irr;rrtrrlrr r.rl,rvJk.,,',r
nrr,n.., ir(1. ) Izvirr
'r,-,.iii,,,'jr,',1,,,
rr,;;;:8,;;;:i;,;;.i.r.i rr k,rr.isr ,r,,z1ii,
Provansa, rlio I:rrrgrrrrlocir i I );rrrpltirr<iir.
176
I ictt t t t trtl lln t I t'l /,\ t t' tt k t t t tr t t t t l' I r t.l t r
tt t It t t
/ I
.l ! n' tt 1,, t ( l rrt I k. t : I : t't r t'l r,t,',',ql lt I t tt r !tt Itr t'.r1i, lt r
HidrauLicki motot'i, jr.tllrrr;rlo,t'rltrltt tlrtzi otl lO I'rlr, ',1lotl lrolistlottl vrltlollt", I ll'l
eolski motori Irit.govrr lir-;rjtr ltl l<ot;ri.;r tr sli;t.tlrr, lrllrvi st't'iislii tttotot'.
t1l;tl<, ttv:t l<itstttt t'itltsl<lt ()t)l'('lll:l rlgt'lttti('t'tt:t it'tl:l ttt'liolilitl
DoLivljava li Zapad svoju pnu mehanitku revoluciju u XI, XII. i grptl;rri'jtt c:lt'stvtl isltrli it'tlirlo z:t tttllcvt'trft'lit:r. Ali rt'volrrtii:t orl
)ilII. stoljeiu? Pod tim podrazumijevamo zajcdni5tvo promjcna Xll. i Xlll. sttlljci:r nc nrnoli sllrn() voclcnt: kotltic, ottlt ittt pt'oSit'trit'
izananih sve veiim brojem mlinova na vodu i vjetar. Ovi >prvobit- rrp6tr-r.ltu. (listcrciti su ih rusl;r'ostrtttjivttli islovt'ctrtctlo k;ttl i svoit'
ni motori<< bez sumnje su slabe snagc, od 2 do 5 KS za vodenicu,T2
ponekad 5, a najvi5e desetza krila vjetrenjade. Ali u ekonomiji koja
oskudijeva energijom oni su znatno poveianje. Oni su igrali iztrjes-
nu ulogu u prvom raimoju Ewopc.
Kao starija, vodenica je mnogo vainija od vjctrcnjade. Ona ne
ovisi o hirovima vjctra, vci o vodi koja je svakako manje iudljiva.
Upotrcba ioj jc rasprostranjenija jer je starija, zbog obilja rijeka i
potoka, stajaiih voda, kanala, koji mogu pokretati kotade sa Llje-
bastim ili ravnim lopaticama. Nc zaboraimo izrarmu upotrebu
rijedne struje kod lacla-mlinova u Parizu, na Seini, u Toulouseu,
na Garonni, itd. Takoclcr nemojmo zaboravin snagu morskih
mijena, desto upotrebljavanu u islamu kaoinaZapadu. iaki onclje
gdjc je neznatna. U vcnccijanskoj laguni ncki francuski putnik
(1533) odu5evljcn jc jedinim vodenim mlinom koji se moievidjeti
na otoku Murano, a koji pokrcie >>morskavoda kad raste i pada<<.73
Prvi mlin na vodu bio je vodoravan, neka wsta elementarne
turbine: ponekad sezovegt"dkl mlin (er sc pojavio u staroj Grdkoj)
ili ska.ndirur.uski (cr se dugo zadrZao u SkandinayijD.Ali jednako
bi se mogao nazvatr kincskim, korzikanskim, ili brazilskim, ili
japanskim, ili s otodjaFiro| ili iz centralnc Azije, jer vodeni kotad
se svagdje okrcic, ovisno o sludaju, sve do XVIII. ili )O(. stoljeia,
vodoravno razwjajuii elementarnu snagu koja sporo pokreie
mlinski kamcn.'Nc trcba sc duditi, ako ove primitivne kotade
susrcicmo u ie5kojjo5 u XV. stoljciu ili u Rumunjskoj oko 1850.
U blizini Berchtcsgadena mlinovi s kotadem s rar,rrim lopaticama
ovog tipa, radili su sve do 1920.
>Genijalan<( pothvat bio je postavlianje kotada u okomit polo-
iaj a osfrrarili su ga rimski inien)eri u prvom stoljeiu prije na5c
ere. Gibanje koje prenosi zupdanik postat ie dakle, vodora'rmo, za
finalno opsluZivanje mlinskog kamena koji ie se tako okrctati pct Nt,ttltlitttr ltrlltrz tttlltttt s t,ttrlttfttt,ttlttt ktllrt<tt'rtt, tt tlttsltt kttsttttttt t'rtz
puta brile od pogonskog kotada; tako nastaje umnoZavanjc. Ovi ,lttltlf tt 11.i.;tt1. All nttli sc tt tttlltttt l.z (.'rikc,.qr/7rr srr tlttgtt ztttlrirttt
prvi motori nisu uvijck bili rudimcntarni. U blizini Arlcsa, u t,tttltrfttt,ll sttsltttt (ttsltrtn'tlltt's llrtstnt<'l.ittttt.f ruttrt ttskr ltiltll.lt', ltrlltt
Ilarbcgalu, arhcol<>zi su otkrili z.adivljujudc rimskc insurl:rcijc, :ttttttf iilrt, lll, yl .5,.titllr lt,A:rtlrti t,t,t'ttlttttrll). (l\tktttttt'ttl ttttlttttr)
178 t "t
I :r't't t t t tt t I I lrr t, t. I t, I / .\ t t' t t A, ttt tt, t t t t I' I t I t t I t t I I t r ,flt'tttlr trlntlkrt: I :ttttrl ettrt'gllt' I tttt'lttl trt'lill'
lt;( )
;tt'n u nd lln t u t I cl
Itntllc tehnlh*r iewn'l eneryallo I nutultttyll
I /,\ I r r r k I t t x' s u t k k k t I t t l I t't'
biti na vodcni p()g,on, zarnjcnjujc ga nrlin koji pttkrcCu konji ili tak
ljudi'ze
Vjcrenjada se pojavljujc mnogo kasnijc od vodcnicc. Judcr
se vjerovalo da potjede iz Kine; mnogo je vjerojatnijc da jc stigla s
visoravni Irana ili Tibeta.
U Iranu se mlinovi okreiu vjcrojatno od VII. stoljeia nove
ere, sigurno od IX. stoljcia, a pokreiu ih okomita jedra napeta na
kotadu koji se pomidc vodorarmo. Gibanje tog kotada prenosi se
na sredi5nju osovinu i pokreie mlinski kamen zamljevenjezrnja.
Ni5ta jcdnostavnije: mlin nijc potrebno usmjeravati, on se uvijek
nalazi u struji vietra. Druga prednost: vezaizmedu gibanja vjetre-
njade i mlinskog kamena ne zahttjeva nikakav prenosni meha-
nizam. Uistinu, kod mlina zaiito problem je uvijek kako pokrenuti
kamen koji se okrcie vodoravno , ntola uet"satilis, i koji drobi zrno
na nepomidnom kamenu smje5tenom ispod prvoga. Ove mlinove
su u Kinu i na Mediteran navodno donijcli muslimani. Tarragona,
na krajnjem sjcvcru muslimanske Spanjolske, imala je vjetrenjade
vjerojatnovci uX. stoljciu.soAlimi neznamo kako su sepokretale.
Jer veliki podvig na Zapadu, za razllku od onog Sto se dogo-
dilo u Kini, gdje se mlin stoljciima okreievodorarmo, jepreobraz-
ba vjctrenjade u kotad postavljen u okomit poloLaj, po uzoru na
ono 5to se dogodilo s vodenicama. InZenjeri kaiu da je modifi-
kacija bila genijalna, snaga zn tno poveiana. I ovaj novi model
mlina, sam po sebi pronalazak, Sirio se kriianskim svijetom.
Statuti iz Arlesa govore o njegovoj prisutnosti u )(II. stoljeiu.
U isto wijeme nalazimo ga u Engleskoj i Flandriji. U )ilI. stoljeiu
prihvatila ga je ditava Francuska. U KV. stoljeiu je u Poljskoj i vei
u Moskovskoj Rusiji, jer su ga onamo donijeli Nijemci. Mala
pojedinost: kriZari nisu na5li vjctrenjada u Siriji, kako se govorilo,
vei su ih onamo donijeli.sl Razila:Zenja su brojna, ali opienito je
sjeverna Ewopa bila naprednija od juZne. Tako su vjetrenjade
stigle kasno u neka podrudja Spanjolske, narodito u Manchu; stoga
je, kako kaZe neki povjesnidar, razumljiv uZas Don Quijotea: ovi
veliki monstrumi za njega su dudo nevideno. To ne wijedi za
Italiju: 1319. u DanteovomPa.klu Sotona Siri svoje beskrajne ruke
>>cor?Le un molin che il usnto gira.< (kao mlin koji vjetar okreie
Prev.).82
-
Vjetrenjada je skuplja za odriavanje od svoje posestrim e, i za
isti rad, narodito u mlinarswu. Ali ima druge namjcnc. Najvcda jc
uloga Wipmolend. uNizozemskoj od XV. stoljcda (i jo5 viSc nak<>n ,\lntfcttl l ztrltirtttlt:l txl clrtrtt: ttt,tt.l $tlctttl. kettttt.lc kuucz kttll stt lnntlrut
1600) da pokrcie sistcm korita pomoCu koiih sc isu5ujc r.cmlja lxtkn,lttltt lrl <\ot4cku. (l.l<:l.rtltlldsltllr, l)t'ttlst.ltcs Mttstttttt, Miittclxtt)
.384 llj{
I ;c t.t t t t t t t I I tt r trt I r, l,/ .\ I t' t t l,' t t t t't, t t r t t l, !t Itt i tt I t t,
,l I twt la I rl t tt I kr t : I ; t,t tt'l rttt,t'gl lt I tttt, Itt I t t t'1il I t
I I
l'r'r'rllrilrro,r'l rrrlirr:'lii rrt crl,ri s(' ()ltt ctit' olirl svojc ori li;rlio lri
rlovt'o Ir'il;r rr srrricr vjclr';rlsl(]ll;r sc rr llt't'llrgtti rrrlitrovi li;rr';rlilt'r'is
lit'rrrr rurzivlitt t:ltuttlclict's. (',itltv tttlitt tttottlir';ttr jt' rur st't'rliirrii
j:rrlrol ;r orijt'rrl:rt'irlrrrl t'rrtlo ontogrrtrrrjc tlit srr r'itltv rrrt'tt;ri olirt'trt'.
l*.rrl<o l<r'il:r irrr;rjtr lrrc'rlnosl tl:r st'rt:tl:rzt'Sto jc viSt'rrrogrrt't'izrurrl
tllr, tllr lri zrrhv:rtillr ito sn:riniji vjt'lrrr', lrrclurrriz;rnr zrrpt';rrrili:r i
rrrlirrskih kirnrc:nov:t nitlitzi sc nir viScttr dijclu konstrtrl<t'ijr' (oturl
potrt'lla za urcdujcrn koji diTc vrcic). Mul:r pojctlirrost: osovin;r
lirillr nikitd nijc stroll,o v()d()ravnlt, n:tgilt sc odt'cclttjc po isl<rrstvrr.
Slrt'rrrc (k;ro llarncllijcvc, l5{Jfl) i joS postojcii rnlinovi ornogrrrlrrjrr
r':rzrrrnijcv:rnjc ovih jcdnostrtvnih mch:rnir.1rfi1lr: tr:tnsrnisiju gilr:r-
rrj:r, sistcrnc kodcnja, m<>guinost da sc samo jcdan srcdiinji prrr'
li;rrrrcnov:r zamijcni s dv:r pobodna...
'l'ck malo slolcnijc bilo bi <>bjasniti rad jcdnog,Wiltrtrolcttrr
Itoji svoju pokrctadku snzlgu uzima na gornjcm clijclu ntlirut i
lrrcnosi jc na osnovu, onamo gdjc radi sistcm korita koji igra utogrr
l)unlpc. l'<>g<>n sc prcnosi prcko srcdiSnjcg jarbola p<tmo(u >os()-
virrc<. ()tucl nastaju tc5koic, iako nc ncprcmostivc, kada sc Wilt-
tttttlatt p()vrcmcno prcurcdujc z.a mljcvcnjc zrna.
l)<lsta rano, sigurno u XVI. stoljciu, zahvaljujuii hol:rndskirn
irr7cnjcrima, rasprostranjujc sc mlin s tornjem: gornji dir> kott-
strukciic, jcdini pokrctan, dovoljan jc za pokrctanjc krila. 'l'cSko(rr
yt' ktrcl takvih mlinova, kojc ponckad nazivaju >ko5uljastirn< (jcr'
izrl:rlck:r p<ldsjciaju na scljaka odjcvcnog u ko5ulju) u totnc rl:t
Vjetrenja,ia s urlo ,rcobiAlinL jedrhrta, kcla se okreiu oko okornite z;rlrvrrljuju(i drvcnim koturaljkama <>lak5avaju gibanjc >>kalotc< rr;r
osouhrc i nikacl ilt rrc treba usntjerauati. Prornjerut srniera SEibania rri'vrIicnom dijclu mlina. I'roblcmi kojc trcba rijc5iti u unutr:r$-
ouclje je sltprotna nego kocl uoclenice: u poietku aodorauno, orto 't'tct, rriosti ()staiu isti: upravljanjc, zaustavljanjc gibanja krila, mancvt'i-
kraju trtokrete olaotniti kotat sa ifi'ebifitna koji douocle uodu (racli se
r';rrr jt: njilr<rvim lljcbastim lr>paticitma, <>rganizacija,vc( <>d mlinskt:
o uredaju za clretrcrilr ttctiirtjertom 1652. za engleski Fens). I lolantlski
ntlhtoui intaju cluostruki pnjettos gibartia: okonfito (ocl gibcutia.ieda- lrrrS:u'r', pol:rkog silaZcnja r.rn't k<>jc prola.ti kroz >orvt>r< g,ornjcpS
ra), uodoraurto zbog gibanjct koje prertosi srecliirtie jeclro i portouo zrvrrjlr lioji sc <>krcic, tc, ()snovni problcm, prc<lkrctanjc gillrrrrjrr
okonr,ito zbog kotctict, za purtxpalie. (crtei W. BlitLta, T'he lJnglish l,ojt's pornoiu zr-lpi:rnika morit pro(i <ld ok<lmitc ravninc krilit rlo
Improvcr improvccl, Lottclon 1652) (Fototeka A. Colht) vr rt lr rr':rvl'rc r:tvni nc'i.rvnjcvtt.
()gr(t'nito, vcliki nrrprcd;rk prcdst:tvli:rlo jc: otkriit' cl:t s;tttto
odbacujuii vodu u kanalc.sl Ona ie tako biti iedno od oruda za ;t'r lirn nl( )t( )r, silrr)() jcrtrtn kot;ri' l>cr. ttbzir;t da li sc r;ttli o vorlt'tt ici
1li vjclrt'nj;rr":i *- rrrolc'prcnositi
- gillrrrr.ic nrt viSr: ot'rrttlt: ttt' jt'tl:ttt
strpljivo osvajanjc zemlje u Nizozemskoj, iza nasipa protiv mora i
duZ onih jczera Sto su nastaler na trcseti5tima, u proSlosti prcviSc Lilnr('n vctt rlv;r ili tri; rrt' jctlrt:r llil:r vci pila itlirt':ni rn:rlj; ttt' jt'tlrtrt
iskori5tavanim. J oS j edan r azlc>g zb og k<>jcg j e N izozc m s k :t d t I m <l - lr;rl vcti('ilrrv rriz, k:to n;t ()ll()rIl ttt'ollii'nottt ttttttlt'ltt (rr'l'iroltr)lioii
,,rlrrrl i,,'),ilo rnrrie'slo rl;r gl ttrt'ljt'ttt (t:tko ukt'trlltto stttljt'v('t)rt zrn;l
vina vjetrcnjada: ona sc nalazi u srcdi5tu vclikog pr()st()r:l kojirn
vladaju stalni z.npadni vjctr<tvi, ocl Atllrntiklr tlo lllrltikir. :.lrrzc zlr lrriprcnr;trti<'irtlr'13t':tlttog lit'trlr;t, r,iit'lrog:td'r'ttr'trio li,t'rtlt;r),
,,\'6
I \'t't tt t t r I
r I l,'t t, tt l.'l /,\ t t' t t l: t t r tv t t't t l" I tItr I i tI i t r' ,lIt t,tt1c, trltttIl*t; 1..ttt)t'l (,t.,r'Nlfi, I tttt,!ttIttt tilltt
Jedro: slucaj rrvr;t'li rr rrrtlr)llr ()rnl('r rr, orl rlt r'.1 :,tt tt,laitti('nit rtlrrtl,r t I'ol,tr'ir:i,
Irlr'sli,ovi i ct plit', r,t'r'in;r r';rtlu'sl(o11 ;rl.rl.r ll()ll)url() jt'rlrlrlrr,;r ;r lrlrrpi
europskog brodoulja rr,rjit'it'r'rrrr;r lt'rtrci slt 7t'ljt'zrtortt oSlr rt'ottr. Nt'ltr:r ttii't'g izrrzt'lrrijt'g
rr rr:rsirrr or'irrr:r, otl otrilt sloit'ttilt zrrpr';rnil<rt l<ojilr st'svi tlrvt'rri
Ovdje ncicmo iznositi titavu problcmatiku jcdrila brodova, vci
rlr;r'ltrvi lrrt'r'izrro rrl<lltllltjtr, ll rIr()!lu st' r,irljcti u I)tttlsrl.t<,s Altt
iemo zamisliti encrgiju koju jedra stavljaju u sluZbu ljudi, jcdan \t'!tttnt, rt;t glrirtrjcr', tcltrti('lit)nl rl)uz('fu l.lr';rcl:l Mirnt'lrt'lr;t. ()rrrljt'
od najmoinijih pogona koia su im na raspolaganiu. Primjcr Ev-
rur:r i rrc'l<olil<o s;ttov:t iz XVlll. sloljt'r:;t proizvcdcnih tr ( lrrrojSrrrrri,
rope postavlja se bez greske. Oko 1600. ona ima u sluZbi 600.000
rr liojittt:t srr svi kotlri'iii otl tlt'r,;t, i, tt;tjt't't'tttriji mcdtr ltjirrr:r, jt'tl;rrr
do 700.000 tonatrgovadkih brodova, ata je brojka danauzogradu,
oI'r'rrgli rllcplri silt tak()dcr l)()tl)ulr() orl tog, krhkog nlrlt'r'ijlrlir.
najuiie kcto red ueliiine. Ili, po jednoj ozblljnoj statistici, nadi- Svt'Prisutn()st drv:t nckoi jc int;rl;r golcmo zn:ri'crrjc. livroplr,
njenoj u Francuskoj oko 1786-87, ova ewopska flota uodi Revo-
t,rlio tlollr<) ()pskr[)licn:r s ()l)zir()n) n:l Srrrrtsk<l br>gutstvo, rrtrsl;r it'
lucijc clostigla je 3,372.O29 tona:86 niena velidina se u dva stoljeia rr rrjcrrrrr jcdun od ruzlog:r svojc nrot'i, Nasuprult njoj, isllrrrr jt.
moLda upeterostrudila. Uz ti putovanja godi5nje u prosicku,
,r,rrlrrgo lrio oStcicn ncd()stiltkom irrrttsliih izv<>ra i njilrovirrr Pos-
znadilo bi to promet od 10,000.000 tona, kakav ima jedna velika
I t'1 rt'rrirn iscrpljcnjcnr.ss
luka danas.
,Nli iz ovih brojki mi ne moZemo odrcditi snagu motora na
llt'z surnnjc, ovdjc bi nits nr<lr;tlo z;rrtimati samo clrvo kojt'st',
vjctar koji su taj tcret prcnosili, s rclativnom sigurnoSiu kao kad
rlrrstrijc k<ljima jc pcltrcbnll vatra, ljt'r,;ronicc, pivovarc:, rlrlirrcrijt',
bi se radilo o terctnoj floti na paru. Todno jc da se procjenjuje da
jc oko L84O, kad su koegzistirale lade na jedra i na paru, za iednaku :,r.rlil;rrt:, crcparc (ciglirnc r.a proir.v(rrlrritr crijcpa) i r:rdionicc z:r
l..u lrrrrriz:lciju, a i solanc kojc sc tc:sto sltr7c zagrijavitnjcnr. Ali, rrt'
tonaZu parna lada sluZila kao otprilike 5 jedreniaka. Ewopska
:,;un() tla jc raspololiv()st ()grjcvnog rlrva ogranitcna njcgovirrr
parna flota predstavlja dakle 600.000 do 700.000 tona tcretfl, ili
rlr rrliirn upotrcbama, onc uvclikc n;tl;tlu i proizvr>dnju svih ilr-
bar njihov ckvivalcnt, i mi moZemo poku5ati odrediti broj (koji
nikako nc mora biti todan) izmcclu 150.000 i 233.000 KS, ovisno :,tlrrrr)(llilta koji stvaraju cncrgiju.
Strrn:r slu7i dovjcku, bcz razlikt', z,t grijanje, z'.t >><>ku(ivlrrrjt'.,,
o tome da li sc oko 1840. snaga potrebna za pokrctanje jedne
u,r rzr';rtlrr pokuistva, aluta, kola, broclovlja.
morske tone procjenjuje na trciinu ili denrtinu konjske snage.
()visn<t o sludaju, p<ltrcbna nrtr jt'ova ili ona vrsta drva.7,1
Ako bi se radunale ratne flote, ovu brojku bi trcbalo znatno
uveiati.sT lrrrr:t't<r jc hrast; zzrl4iiijc bor, hrast ili or':rh, dcsetrazli{'itih vrst;r;8')
z.r rrosl('c topova brijcst. Otud ncvjo'ojlrtno uni5tavanjc.'l':rk<1, z:r
.,1,1;rrliSlc <tru'lja nikakav transport nijt'orlvi5c dugadak ni skup: svt.
iunr('su nu ruspolaganju. I)askc i grt'rlt'utovarenc na Ilultikrr i rr
Druo, sualeodneuni llol:rnrliji, stiTu u l,isabon i Scvillrr vt'r'' od XVI. stoljci:r, p;r (':rk i
izuor energije polprrrro s;rgradcni lrrocl<lvi, kojr: Sp:rrrjolci Salju u Arnr:iikrr llt'z
n,rrrrjct't'tl:r ih vriltc u clonrovinu, osl;rvlj:tjuii ih da z:rvrIc svojrr
Danas proraduni koji sc odnose na energiju ostavliaju po strani plovirlllu tt;t Atrtilitn,t, a [)() clolrtsku ilt otltrvth daju nlr dr:rrrolirlutjr':
rad Zivotinja i, na izvjcstan nadin, manualni rad ljudi; desto i drvo trr:,rr izgrrllljcni llroclovi , /o.s ttttttios rtl trauis.
i njcgove dcrivatc. Ali prije XVIII. stoljeia drvo, prvo od prisutnih I);r lli st'sugr:rtlilo, tr llilo kojoj znrrlji, svako brorlovljt' nl()r';l
materijala, wlo je vaian iirvor encrgije. Civilizacijc prijc XVIII. rrrrrititi golcrtrc rIllls(' Sutrt;t. [.] vt'ijt'rrrt' ( ]rtlbcrta [rroclogr':rtlrrj:r jt'
stoljeia civilizacije su drva i drvenog ugljena, kao Sto ic onc iz XIX. trlrorislil:r Irrntskt'izvort'kt';rljt'vstvlt rr lrollrtrnosli,lt rlrvr) s('l)t'('n().
stoljeda biti civilizacije kamenog ugljcna. ',tlo svinr lllovrtirrr ptrlcvirn;r, t'rtl< irturlint lok<lvinla l(;t() Ilo srr
U Ewopi to sve potvrclujc. Drvo jc uvclikc dio gradcvin:trstv:t, Arlorrr ili (,lr:rrt'rrlt'.'l'r'irrtsport icltr iz Vosgcs:t vrli st'gorrriorrr
pa dak i u kamcnu; od drva su nadinjcna transp()rtn:t srcdstvit, i pir.rnit r)nl ll;lz;l tt:t I\tt'rtt'llti, z:tlittt kolitn;t svt'tlo lLtt' lc I)ut'lt, grljr'
morska i k<lpncn:t, strojcvi i orucl:t, jcr su njihtlvi tui't;rlrri tliit'lovi "r' rll'lrl:r sl.rrplj;rjrr rr spl:tvi tt;t )l'lr;rinu; z;lli1n itlrr S;rrrlxorrr i
(
l,\a
l;t't'tttltttl llntttrlt'l / ,\tt tt/l'tttt r' \t'ttl\'l.l.ti,tltt t' .\ I t r't t 1,' t r'l tt t I l-'r t ! : t't t I I t' t t t',.t:l f r' I ttt t Itt I t t t.r, I f r t
Marnorn, irur krlrjrr Scirrrlrrr."" /;t ilr.'l lrllc r';rlrrilr llrrltlrlvir il l() su 1,,'t lrrt ztt,t), rll r',r:,;r't .r. rrt',ll( n.rt.r, \()./.ll.r, ('tl.r\'o1', ;r'rlrtoll tt.tt rrtl,t
vrlo vaZni dijcl<>vi
- Irrancuska sc n;rSlu isklfutcrxr iz lrrrltii'kc:
trgovinc koja jc iz Itigc, a uskoro i iz Pctr<>g,rada, opskrbljivalu prijc
rlt\,l;r'11, :,l()l rt,tlrt01l, l'()l('ll l('/,lll.ll (l.t trl,(,tli,l,tr',t, rrl)()lrt'lrl;,tr',t,
unl!l;r\';t Strttt:r ttt'r't iit'tli ;rl'r) s(' ll(' isliot t:,1:tr';t.
svcga Englcsku: nc pada joj na pamct iskoriStavanjc Sumskog, blaga
fos lrriit' XI\ sloljr't:;t, lqolt'tnt' srrnrslic lu:rs(' osl,r;u l/\',ur
Novog svijcta (Sto ic kasnijc udiniti Englezi), narodito Kanade.
1,.rrrrlz:t t rvilizlrt'ijt': sk;ttttlitt:rt'slit' itttttt', litrsl.t' irttrtt', tgolttvo ttt'
Francuska mornarica je tako prisiljena da upotrebljava >slo-
1,r r'l,itlrri itrnrsl<i l;rrr;rt'izrnctlrr Nloskvt'i Arlrlrtrgclsli.;r li.ojirrr prt'l.rz,'
Livo jarbolje<. Ovim umjctnim jarbolima, nadinjenim od spojcnih rr.,Lt'lr':rltt'lrtrlr'rr;t; li;ut;ttlslilt ittttt;t; silrit'sli;t sultl;t liojtr lovci tt,t
drvcnih komada zattm obrudanih ieljezom, nedostaje gipkosti i l,rzn:rir'1r<lvt'zrrjrr s tr'Tiilirrt:r tr Ir,itti i l:r'r'o1li;lt'ollslit'itttttc Novol',
oni sc lomc ako se jcdra previ5e razstrju. Za razliku od engleskih, ',\rl('til, Ali'ikr: iItttlonc'zijt', tr liojirr)it ri(', tt ttt'tlttstltllitr Tivotini;r s
francuski brodovi nikad ncde raspolagati dodatnim w5kom za
Lr rlrr)llr, irlc rr lrotjc't'tt z;r tlt':rgot'jr'ttittt tlt'r,rlttr,li:toittl jt'r,lu'zilot':tr',
brzinu. 'l'o se boljc prosuduje kad sc situacija na trenutak mijcnja,
rr rl.rrr:rirrjcur I Ionrlr.n'asr.l, /)(/tr ltrrtsil ("llrrrzilsl<o<< rll'r,o, li,ojt'rl;rjt'
za vrijcme rata za. nczavisnost e ngleskih kolonija Amerike: kad je
( r \'('nu lrojtr i olxtt':t sc tt:l otxtl;ttrrlt llrtrzilskog sjt'r,r't-tlislot.;t),
Liga ncutralnih oduzela Baltik Ijnglezima, oni moraju pribjeii
sastavlienim jarbolima, i prcdnost prelazi na stranu njihovih pro- ,l, l,.rrrsl'rr lilirx'irut, clrrrgdjc sltntlltlovit'ut, t'ttiitro tlt'r,o..,
( )sirrr svih rlvih trllotrclrr rlrvo sllrii z:r ktrh:rrrjc', z:r glij;rrr;r'
tivnika.er
L r rt',r, rr svirrr irrrlrrstrij:rrnrr kojc trpotrcbljavrr jtr r,:ttrrr i kolilr zlrlrt jt'r'i
Ovo rasipanje Suma nije jcdino, niti je dak najopasnije na dugi
rok. Scljaci, narodito u Evropi, bezkrajatamane drveie, >krde<< da r.r',tu uzllerrrir':tv:tjr-riotn lrrzitrotrr vci 1tr-ijt' XVI- stoljt't'lt. l't.rtt.il
bi dobili viSe oranica. U wijcme Irranje I orleanska Suma se Irr rnl('r.: lrlizLr [)ijorut, l3l5- l-J17, tllr lli sc ltt'ltttilo Scrst 1lt't'i lio;t'
prostirala na 140.000 jutara, a samo stoljeie kasnije, kaLu, na l,r ( )1,/\'otlr' llloticc ocl 1rr:i'r:ttc glittc, r.t Sr.ttrri l.csttyt's t'lttli r.l i
70.000 jutara. Ovc brojke nisu sigurne, ali je izvjesno da su, od
kraja stogodi5njeg rata (koji je pridonio Sirenju Suma na u5trb
polja), do vladavine Luja XIV, aktivna krdenja svela Sumsku masu
na uie granicc, gotovo ove dana5nje.9z Svaka prilika je dobra:
L5l9.jcdan uragan >kojem sc mnogo pripisalo<, sruSio je 50.000
do 60.000 stabala u Sumi Bleu koja jc u srednjem vijeku povezivala
lyonski masiv sa Sumama Gisorsa; taj je prostorbrzo pretvoren u
oranice, i veza se nikad vi5e nije uspostavilo.e3 JoS i danas, obidan
let avionom odVar5ave do Krakova otkriva nazemlji nadin na koji
duga polja kao o5trice prodiru u Sumovitu masu.
Da li jc uzrok stabilizactje francuske Sume u X\{. i XVII.
stoljeiu paLljivo zakonodavswo (kao velik ukaz iz1573. ili Colber-
tove miere) ili prirodno postignuta ravnoteia, kad zemlje koje su
se joS mogle dobiti nisu wijedile truda jer su bile suviSe siro-
ma5ne?
RadundZije su mogle reii, misleii prije svega na Novi svijet,
da su Sumski poiari, uspostavlianje obradivih podrutjana njihov
radun, bili obmana, jcr je uni5tavateljzamijenio stedeno bogatstvo
s bogatstvom koje treba izgraditr, i ono nije nuZno moralo vrijediti
yi5e od prethodnog. To jc odigledno varljivo zakljutivanjc: nema ltt t,tttir'i r' ttrt ltrt.tltt. llilr'li n'
Sumskog bogatstva ako nijc ukljudcno u ckonomiju prisustvom ,'l:,t llil)() llltt.:t'i tttttft'ltttt.tll
nizzr posrcdnika, pastira koji vodc svoj:r st:rda (i nc s:rmo svinjc, u r,'ltrt)
J()0
\,t't tr t t tl llt't t t t I d t'( t .' ,f I tvt t I r t r I t t t I k t r ; l : t'(,,' I ttt.'t'Jl I lr I r nt, t t t I r t r,ti I fu t
I /,\ t,' tt k I tt t'( t A' It I t t I t, I 1.
drv<tsjctc, ir dl'v() prcrr()si .J-J'i r:rrlrrika.')4 [ J svcrnr.r, n)r)()!4() z;rlrl jcv:r illgip;rl,;t jt'rlrcrti;rci pont'li;ttl vrtl'tt tlt'lrlo sl;tlrl:t lioit'plrrvi
na b()g,atsw<> za k<>jc sc vocli lcstok:r borbrr jcr g:r sirrn() n;rizglccl grrivr.z;rrro iz:r nlrlr. II ligip:rt, grljt' jt' ttt'tlosl;tlltli got'ivlt rlt':tttlttid';ttt,
ima u izobilju. Jcdna Sumzt nc prcdst:rvlja konccntraciju goriva ogljt'vrto tlt'vrt rlttttost' i';tl< i lirrt' g,:rliit'.lol
koja se moLc usporcditi, dak ni u to vrijcmc, s vrlo skromnim Mcdutirrr, ovo snrtlrtlijt'vlrrrit' ittut svoit' gt'ltttit't', i vt't'itt;t gt'lt-
rudnikom ugljcna. Trcba dckati 20, 30 godina da sc obnovi. Za tlov:r rnor':r sc zacl<lvoljiti s ortirt'r Sto tuttlc rr lllizilri. Illzt'lrrt"l'lt.
vrijeme triclcsctogocli5njeg rata, da bi do5li do novca, Sveclani l)lrrttcr, koji z:rvrSuvir stuclij ntcclicinc: tr Motttltcllict'tr l5()5, llrirttjt'-
obaraju bcskrajnc Sumske masc u Pomcraniji, u toj m;'cri da je t'ujc odsutnost Sunra oko gracl:t, >trajblii;r jc k<ltl st:tlilittut tr Suittt
kasnijc vclika podrudja osvojio pijcsak.et U Francuskoj, kada sc u -l):rulu, dobrc tri nriljc n:t strani (lcllcncuvc. ()tud;r sc u gt':ttl
XVIII. stoljciu situacija pogor5ava, prosuduje se da samo jedna tlonosi ogrjcvno drvo i pr<tdlrjc po tclini. l'it:tnr sc od:rl<lc bi grt
kovadnica tro5i toliko drva kao ditav grad poput Chllons-sur- tlobavili da zima trajc dugo jcr ga trtt5c u golcrnim kolidinltrrtlt tr
Marne.ISijcsni scljani ialese na kovadnicc i ljcvaonice, kojc gutaju svojim kaminima, kraj kojih cvokoiu od studcni. I)cii su u zcmtji
Sume, ne ostavliajuii dak dovoljno goriva nizapekarske peii.e6 U ncpoznatc;pckari svojc pcii punc rulmarint)m, supr()tno od ()n()B
'Wicliczi, u I'}oljskoj, od 1724. mora se desto odustati od tretmana
Slo sc radi kod nas<.'02 St<t sc viSc idc prcma jrgr,to jc ncst:tsiclt
vatrom slanih voda golcmog rudnika i zadovoljiti se oditija. Spanjolski humanist Antonio dc Gucvara ima pravo: u
eksploatacijom ploda kamcne soli, zbog opustosenosti okolnih Mcdini dcl Campo goriv<> jc skupljc od ont>g Sto sc kuha u
5uma.97 Ioncu.1o3 U ncdostatku boljcg, u ligiptu sc loli slama Scicrnc trskc;
Ogrjcr,mo drvo, nczgodan materijal, mora stvarno biti na nrr Krfu ostztci gnjcdcnih maslina koji sc oblikuju p()put opckc i
dohvat rukc. Doprcmati ga s udaljcnosti veie od 30 km preskupo odmah su5e.
jc, osim ako sc prijcvoz nc izvr5i rijednim putcm ili morcm. Debla Ova golema opskrba podrazumijcva i vcliku transportnu
stabala bacana u Doubs u XVII. stoljciu, putuju sve do Marscillea. organizactju, odrLavanjc vodcnih putcva koji sluZc za plovidbu,
>>Novo<< drvo stiZc u Pariz laclama, a 1545. zapotinje >>izum spla-
Siroku trgovadku rrtreLu, nadz<>r nad rczcrvama koji nagoni vladc
varcnja dcbala<, najprijc iz Morvana, tokom rijcke Cure i Yonnc; rla donosc brojne zakoneizabranc.lpak, dak i u bogato obdarcnim
desctak godina kasnije porijcklom izLorraine i llorroisa, plovc6i 'tcmljama, drvo je svakim danom svc rjcdc. 'l-rcbalo bi ga boljc
Marnom i njenim pritocima. Vjc5tina kojom ove splavi, ponckad
iskori5tavati. Ali dini sc da gorivo ne poku5avaju Stcdjeti ni u
duge i do 25O stofa, prolazc ispod lukova mostova, zadivl)aju
staklanama ni u kovadnicama. Kada sc podrudjc opskrbc jcdnc
pari5kc dangubc. Sto se tide drvenog ugljena, on pristiZe u prijes-
>tvornicc na vatru<< previ5c pro5iri i tro5kovi porastu, najvi5c St<r
tolnicu od XVl. stoljcia iz Sensa, iz Sume Othe; od XVIII. stoljeia
iz svih dostupnih Suma, ponekad kolima i tovarnim Zivotinjama,
sc poduzima jc prcscljcnjc na drugo mjcsto. lli joj sc smanji
rrktir,rrost. Ona visoka pcl >sagradcn a 17 77 . u Dolgynci, u Walcsu<<
najde5ie >rijckama<<, Yonnom, Scinom, Marnom, Loirom, nalada-
ma >do vrha natovarcnim, zt imale su vi5e visokih re5etki dazadri,e bit ic stavljcna u pogon tck dctiri godinc kasnijc, kad sc budc
ugljen iznad ograde<.e8 prikupilo dovoljno drvcnog ugljcna za rad od tridcsct Scst i pol
tjcdana<. Radit ic sc u prosjcku pctnacst tjcdana godi5njc, uvijck
Od )(lV. stoljcia beskrajne drvene splavi silaze poljskim rije-
kama sve do Baltika.ee lsti prizor, jo5 dojmliiviii, u dalekoj Kini, s zbog goriva. Uostalom, pravilo jc da zbog ovc statnc >ncdos-
drvenim splavima iz Seduana, kojih su debla medusobno povc- ljcdnosti< u opskrbi >>visokc pcii radc samo jcdna od dvijc ili tri,
zana s u"Zadi od vrbova pruia, i koje vode sve do Pekinga: one su ili jcdna na pct, scdam ili dcsct<.r04 I'rcma proradunu jcdnog
vi5e ili manje velike, >>ovisno o bogatstr,'u trgovca, alinaiduic malko strutnjaka, u ratd<>blju kojc jc prcth<>dilo XVlll. stoljciu, jcdnlt
prema5uju pola milje<.1oo prosjcdna kov:rdniczt u koj<ljjc pcC topila svakc drugc 1;,odinc, salnl
Na veliku udaljcnost, dobavljad drva je more. 'fu su >>crni jc trolilit proizvodnju ocl 2.0(X) h;r Suma. ()tud napctosti kojc st:
jedrenjaci<, koji nosc drveni ugljcn od Korzikanskog rta do (lcno- nr:J)r(:st:lno povc:C:tv:tjrr s n:tprctkom u XVlll. stoljc(u. >'l'rgovit't:t
vc. Tu su istarskc ili kvarncrskc barkc kojc isporuduju Vcncciji rlrv<lrrr jc u Vosgt.'sirnrt 1'rosl;tlrt zrttrint:tnjcrtr svilr sl:tnov,ttikrt: nlrlic-
drv<'t zn ogrjcv svakc r.imc. 'l'u jc M:rlzr Azij:r koj:t opskrlrljrric Oip:rr d'tr st: tlio (t'viSc slltlrrrl;t ltosjt'(ri iSttntt'(c z;t kt':tlko vl'ijt'tttc lriti
lt)) l() I
I \,n tt tttt I ll,'t t tt ( l.'l /,\ t t', t lt I t t tv t t r t kl tIt r I tt / h r ,l I tvt t lt, ! rl tt t I lt r : I t t,t t t'l rt r e't'gl I r I ttrt,l rt I t r t t1 I lt t
N;r osrlol,i ovog lrroj;t orl J(X) rrrrliirnll l()lt;r lt't'll;t grolirti;tti
izvt'sli rizit'lttt 1lt'ot'lt('tttt vt'iit'tltrosli izvot':t t'trt't'g,i.;t'li;tli,vrl it'tlt'r'o,
;i iiilfil, rr vrijcrlrtosti lionjsl<ih stutg:t (l(S). l)vijt' lttttt' tlt'v:t vt'iit'tlt' liolil<o
/11 iii i jt'rlrr;r ton:r k:rrrrcrro1.1 ugljcn:t. l)ollustittto pt't'llloslltvlitr tlrt jctltrt
l(S/.srrl prcdst:rvlju izgirr:trrjc clv:r lipi trgljot:r. l)opttslittto l:tkottt't'
l)l'ctl)()st:rvku up()trcbc cncrgijc tt t'ittntt ocl otlrrilikc l.(XX) slrti
godiSnjc. l{aspololiva snaga izt-tosit ic oko l(r rnilijtrnir KS. ()vi
pror:rduni kr>jc s:rm iznio strui'ttj;tcim;t, d:rju tck prihlilrti rt'tl
vcliiinc, i smanjcnjc KS jc istt>dol;no zastarjclo i trcizvjcstto. 'l't'clxt
rrzcti u <lbzir i dosta nizak uditr:tk, najviic -10% upotrijclrljcrnt'
cncrgijc, ncgdic izmcrSu 4 i I milijuna KS. ()vaj lrroj jc prilitno
t.natajan, s obzirom na cncrgctski stupanj prcdindustrijskog, raz-
tlolrlja, ali u tome ncma nidcg nc<lbidnog: nap()mcnirn<t dtt jc
l)rcma ozbiljnijim proradunima od na5cg, kamcni ugljcn u ckt>
.1.
' ";*ir"
rrrrrniji SjcdinjcnihDrLava nadvlrtdao drvo tck 1tt{t7.
Lyon. XYII . stoljedu joi ttuijek hnct chverte ,','tostoue. CrteEJobanu'tesdt.
r.t
Lin ge lb a, c b a. A lb ertht a, B e t {I ; o t o lOtjiirt ice)
l') i lt )'t
ll' Ia'rrflrAtlt: t;t'{u t }-fr.-tNr11- r ,fal-,aar.rrqtl..
l;ct't t t t tttl I l,\ t tt tI il /,1 t t' tt k I t t t'r' stvt l' It I t t t tt I I t t'
)iF*-.
l|'-
I /5O Nr) tr;tl\,.1/tri;,r z,r1)t ('l\;t o:,t;rit' tl illlsl)ot l lirtltt ittt;t I lt't('tllllll
rhi* N
o. Tivolitt;ltttt;t. I l''
ae *\h'
A*flat-" Ntr t'ltzirti llvrol)('l)()sl()i('s;lnt(l tlt,:l t'ltttlt rrsllit'lt;r orl ttr'l't'
' .d
ffi:t*:
*".Sr&@'* "
'/ d
a _'" ,r"
"M4*..S"','
virTrr6sli: ttt stt llttzt'tt tr l,ii'14t'tt ill:tzt'tt rt Nt'rvt'ltsllt'tt, rt llrrglt'slioi
()clXV. stoljcrtlt l,ii'gt'i('));ll's('llill(, lll('lilllrlsl<ig,r'lrtl, irrit'gov rrglit'tt
slui,i t.;r liniiir-urrfc rricgovilr pl'oizvorllr. t) 1.tr'voi polovit'i xVl. sl.
rr jr:grtr,;r pt'oizvtttltl j:t sc rttt'oslt'tri'ttic ili tr(.t'tvcrostt'trttr
jt'. Nt'ttlt';tl
bw'"T
r1()st (l,iLg,c z:tvisi ocl svtl13 llisktrll;r) ptltrlltZc njcgtlvitn ltklivtloslittt;t
z:r rat()v.l k<tji (c usliiccliti. Vci iskoprrni trgljcn iz dubokilr g:rlt'r'ii:r
prcvgzi sc Mcuscoln prcrlta Sicvcrnonl m()rLl i L:r Mancftc'tr.ll1.f oi
()nu rcvoluciiu ugljcnlr kojlr otl
ic vcii uspjch Ncwcastlc:I, vcziln 71t
I(r00. osuvrclncnjujc ltnglcsku, omoguiujuii upotrcbu gol-ivlt tt
rrizu industrija vclik<)g pr()mctil: proizvodnji soli od mclrskt' vtttlt'
l<<rja sc isparava zagriji1;.njcm staklcnih ploda, opckc, crijt'p:r, tr
oltracli Scicra, obradi stipsc kojir sc nckad uvozila s Mcditcr:tttit it
otad sc cksplozrtira na rlbali Yorkshirca, nc radunajuii pckltt'slit'
1-rcii, pivovarc i golcmi opscg kuinog
grijanja koji vci stoljctlittrrt
irkruluju smradom Lonclon i jo5 vi5c (c ga usmrditi. Stinrr:lit'lttt;t
t()m svc veiom potro$njom, proizvodnja Newcastlca nc prcst:tit'
r-:rsri: 30.000toni godisnjc od 1563-1564;5OO.000 od 1658- l(r5().
()ko 1800. proizvodnja se bcz sumnic prlbliLava broici ocl 2
rnilijuna tona. usic 1',ync stalno jc puno brodova ,za priicv<tt,
rrgljcna koji prijc svcga plovc od Newcztstlca do Londona; tt>nlti:t
irir se pcnjc clo 348.000 tona L7B6-7787, na Sest putovanja gotlil-
rrjc, u-ocllasku i dolasku. Jcdan dio tog ugljena se rrsrozi, od XVl.
sioljcia Sect coc l ili >morski ugljcn< putuie wlo daleko, lt:tr tlo
T'a,lionica bakra u Tlsiiringenu, ulasniituo niintberike obitelji ffitt- N,lultc.116
zittg. 1588. jegoriuo clruerfiuglien. Cjepanr.ice su sloierrc uuelike gorrtile. VrlO brzo sc javila zamis:ro da bi, za upotrcbu u proizvotlrrli
(S t a at s arc lt iu, N iintb erg) (O t is ct k Ar biu a) ).cljczir,trcbalo ugljcn ralinirati, kacl i samo drvcl, u onim prirnitiv-
rrir-n pciima pokrivcnim zcmljom gdjc jc njegovo sagorijcvrtrrit'
,lrrval.<> drvcni ugljcn. tl Iinglcskoj jc koksiranic poznato t>d l6'27.
blizu Montb€liarda. U jesen 1714, kad u Parizu nedostaje drva, i i'rtk jc pgnukalo davanjc jcdnc povlasticc. Prvo izgaranic k:ttrtt'-
Galabin i Cie, vaLni trgovci, jauro eksperimentiraju u gradskoj rr,rg tigljcna u l)crbyshircu datira iz 1642-1648. Gotovo otlntrtlt,
vijeinici sa >Skotskom vatrom<. Oni ie dobiti povlasticu za uvoz rrnrjcsto slamc i obitnog ugljcna, pivari iztctg kraja, za strScnjc' i
stranog ugljena.113 I u samom Ruhru, da bi ugljen stekao mjesto gr-ijlrnjc slaclir, upotrcltljltvaju koks; n()v() gorivo .l*j C" njihovottr
koje mu pripada, treba dekati prve godine XVIII. stoljeia. Tek tada lrivruirlclinu i st:rtkttiu kojlr rnu jc clonijcla uglcdcrrT oslolr:ttt:ritrtli
()no
se i ugljcn iz Anzina izvozi dalje od Dunkerquea, do IJrcsta i La ii:r leIc.g rnirislt olrii'nog rrgljc:nrr. ic tilk() p()stltti prvo cttglt'slio
Rochelle; tada se takocler ugljen iz rudnika Boulonnaisa upotrcb- llivr t.
ljava u Artoisu i u Flandriji, za grijanje stra:iarnica, cigl;rnlt, pivo- Ali liol<s rrijt'otlrrr:rlr llio rrslljt'S:rtt tt tttt'lltlttrgi,i. )S v;lll'()ll) s('
vara, vapnara i kovadnica potkivada; i ugljcn iz rudnika Lyonn:tisrt rrrpit,, liltit' jt'tl:rrt t'li,ottotttisl 175"i , oi'isliti (tlglit'n) otl stttolt' i
stiZc lak5c do Lyonazahvaljuju/Jitgradnji kltnlttlt tt (iivt'rt'stt, nltkttn sllr)tl)ot';t liojt's;rtlt'zi,l:tlio tl;t, izgrrlrivii tlviit'lt't'tliltt'svojt'lt'zittt'i
l()6
lsptntrnil lhztuilrl / Stuklunt nutkliltltllk,e
I pr)H(tll, lllogtt pt't'tlstltvli;rli s:lrll() lrt'tlltttt I
vrlo m:tlo obujttut, ostrtjc goriv;r srrpstirncij:r, :rli jc oslollortc.n 9tl 6ttilt llil v(ltlt'tti
clijclova koji ispu5urju or-r:rj ncugodan dirn koji ntu sc prccllta- d,t.lvr.tirrrr slltg(. rrlirottcrrilr vorl;t). Alio st' r'it'St'ttic s tttlittottt ttiit'
cujccl18... lpak, ova >ugljcna lcravica<< upoznat ic sv<lj prvi mcta- viir.r.:rzvilp, to jc tljclorrri('rro iz lclrrtid'kilt rlrzlogll (Sit'ok:t ttpolt t'lr;t
lur5ki uspjch tck oko 1780. Morat icmo sc vratiri na to zaka5njcnjc, rlpvtr:t rrc Tcljt'z;r), ltli tlitt'ot'itrl Z;tto it't'ttit lrtlloilrjtr tllt krtit'ttt stt
na prvi poglcd ncrazumljivo.rre lUjcd jc o lijcpom primjcru incr- srnjcltuni tttlirtovi niic llilo posllt z:t jctlntr vciu srtltl-1tr, i it't' st'
cije u odnosu na svaku novost. crrcrgijrr, u to vrijctttc, ttiia ltratrrtsilrr.. Nccl<lstittlrk cncrgiit' lrio it'
S tog stanovi5ta, sludaj Kine jc jo5 uvjerljiviji. Vei smo spo- najvcii hcnclikcp ck<>nonrij:t Star<lg porctka. I'rosjcdnir vtttlt'ttit'lt
menuli da je ugljen ondje sluZio za zagrijavanje kuia, moidave( tlav:tla jc utinak pct puta vcii od nllina koji su pokrcrt:tlt' t'ttlit'
tisuiljeiima prije Krista, a u metalurgiji'zeljeza od V. stoljeia prije rlvojicc ljudi; bila jc to prava rcvolucija; ali udinak prv(),4 l)rll'll()H
na5e erc. Zagrijavanje kamenim ugljenom omoguiilo je wlo rano rnlina bit ic pct puta vcii cld vodcnicc.r2r
proizvodnju i upotrebu lijcvanogieljeza. Ova tako rana spoznaja 2.lpak, s ovc stranc inclustrijskc rcvolucijc postojao it'sl:rtlii
nije dovcla do sistematske upotrcbe koksa zawljemeizvanrednog koji joj jc prcthodio. zaprcgc, plamcn drva kojc izgara, UZ oll('
napretka koji je dolivjela Kina u KII. stoljeiu, iako je vjerojatno clcmcntarnc motorc na tokovima rijcka i vjctra, mno2cnjt' t';ttlttt'
da je vci tada bio poznat.l2o Vjerclatno, ane sigurno. Inade, kakav
snllgc, clcmcnti su koji su prouzrokovali od XV. do XVII. stolf t'(lr
bi to bio argumcnt zanalu tczu: snaLna Kina iz )CII. stoljcia imala
je sredswa da owori velika vrata industrijskoj revoluciji, a nije to oclrcclcni cvropski ":aatot, spori uspon snage' moii, prltlititlttt'
udinila! Ostavila jc taj privilcgij Engleskoj s kraja XVI[. stoljeia, irrtcligcncije. Na ovaj stari zamah oslanja se sve "Zivliii Zivlji rr;rprt'-
kojoj je samojtrcbalo wemcna da se posluZi onim Sto je vei dugo rlrrk podcvsi od L73O-I740. godinc. Vrlo desto neprim.it'lrr;r ili
imala u rukama. Tehnika je tck orude, i dovjek se ne zna uvijek
njime posluZiti!
Da zakljuiimo
Yratimo se u Ewopu na kraju XVI[. stoljeia da bismo formulirali
dvije povczane opaskc: prva se odnosi na njene cjelokupne cner-
gctske izvore; druga na upotrcbu strojcva koji su joj na raspolaga-
nju.
1, Rez straha da iemo pogrije5iti, moZemo razstrstat inrore
encrgije koji su joj na raspolaganju po njihovoj sve manjoj vaL-
nosti: na delu je tovarna stoka, 14 milijuna konja, 24 mtlljuna
volova, a ako svaka Livonnja predstavlja jednu detvrtinu konjske
snage to otprilike iznosi 10 milijuna KS; zatim dovjek i alat (50
milijuna radnika), znati izmedu 4 i 5 milijuna KS; kotadi navodeni
pogon daju izmcdu milijun i pol i 3 milijuna KS; i na kraju jedra,
najvi5e do 233.OO0 KS, bez ratne mornarice. Daleko smo od
aktualnih encrgetskih proradun a, znali smo to unaprijed, i oni nisu
predmet ovog nepot'punog radunanja (uostalom, nismo uradunali
ni vjetrenjade, ni rijedne flote, ni drveni ugljen, pa dak ni kamcni
ugljen). Ya:Zno je to da su snag,a'Zivottnja i ljudi i ogrjcvno drvo l:t.rttr< ttski rurltrl/rt ttLxtl(flO. (1tltxltt lztttttl kttttrirrtt). "l)u ltl st'tttltft'ltt.
sigurno na dva prva mjcsta (kotati kojc tjcra vjctar, manjc lrrojni Itt'lttt rrslt.rtittll..l.lcblItiltlslt'llr l)crrtst:ltcs Mrts<'ttttt, Miitt<'ltrtt.
l'Y )
198
ncl)l'i7lt,ll:r, zllillt st'lltl<otltt'i it'tltut rrrtlrrstrijsl(:t l)t'('(lrcvolrrt'i1lr, lj.
'/rll,l
jccln<> nag,()nrillrvanjc otltrii:r, tchnii'l<ilr n:rprctllrl<1, orl liojilr srr "ll'\'/'()'.
ncki spcktakularni dok drugc trcb:r otkriv:rti povccalonl: ()ni r.azni SIITOMASNI ITOT)NI(
zupdanici, onaj rudni dckrk, spojni prijcnosni lanci, ona >gcnijalna
prijcnosna poluga<, zamaSnjak koji odrcdujc pravilnr>st gibanjzr,
valjaonicc, svc sloZenija maSincrija rudnika. I toliko drugih novos-
ti: plctcnjc , proizvodnja vrpci, kcmijske mctode... >U drugoj polo- Sigurni smo da sc nazivan jc i.cljc'r.n sirotnltitritrt t'otl:tliottl ttt' lri
vici XVIII. stoljcia udinjeni su prvi poku5aji u industrijskoj finilo ozbiljnim ni istinoljubivim ljudimlr ditlrvol4 svijctlr rrt'tl tttl XV
primjeni tokarskih strojeva, buSilica, strojeva za unutra5nje glada- stoljcia, ct frxXirtri u XVill. stoljciu. Sto lli na t() r'ckrto lltrllirrr,
nje cijcvi<, alata vei darmo poznatih. U tom trenutku najavljuje se gospoclar kovainica u Mctntbardu? Ali nAtna, ljudirn:r XX. stolit'(;r,
automatizacija u tkaonicama i predionicama, odludni faktor za io razcloblje, blisko i dalcko, dini sc nc<>bidno i nckako hijt'tlttrt s
>>vzlet<< cngleskc ckonomije .122 g^ bi se ovi strojevi iz ma5te, ili
tog stanovi.Sta.
stvoreni, mogli u potpunosti upotrcbljavati, ncdostajao je visak MetalurgijaLcllcza uglavnom sc sluli istim tlsntlvninr pttsttrlr-
encrgije i koju bi jo5 k tome bilo lako mobilizirati, Zelim re6i, cima kao i za naSih dana; visokc pcii i parni batovi, :rli kolii'in;r it'
prcnositi po Lclji. Ali ova orurla su postojala i neprestano su se ta koja pravi razliku. Kada jedna visoka pci danas >nroic kgtt-
usawsavala.Ya:Zno jc primijctiti koliko su se svi eriopski putnici zwmiratiu clvaclcsct dctiri sata vrijcdnost tri vlaka koksa i rttcl:td't'''',
dudili rudimentarnim orudima Indije i Kinc, koja su bila u suprot- u XVIII. stoljciu najsavrscniji urcdai u potctku radi n:t prcl<itlt';
nosti s kakvoiom i finoiom njihove proizrvodnje. >>lznenaduje Zatrm, opskrbljcn urcdajem za di5icnjc rudadc na dvijc v:rtrc, t):l
jednostar,rrost sprava koje sluZe za izrads najljep5ih svila Kine<< primjer, ne isporuduje godisnic visc od 100 do 150 tona ).clict.u.
kaie jedan od njih.tz3 Na isto razmilljanje natlazimo i kod jednog boror se proitvodnja raduna u tisuiama tona;prijc dvjcst:t goclittlt
drugog autora, izneseno gotovo istim rijedima, u vezi sla\,11ih govorilo ie o ,centama<<, dana5njim kvintalima, od 50 kg' 'l'o jt'
indijskih pamudnih muslina.l2a razlikaljcswice. Ona dijeli dvije civilizacije. Kako jc pisao Morg,:tn
Dolazipara, i poput darolije, naZapadu ie se sve ubrzati. Ali 1877: rKada je Leliczo uspjclo postati naivaiznii<>m proizvodn<Itlt
darolija jc objaSnjiva: bila jc pripremljena, unaprijed je omo- matcrij om, postalo je dogadai nad dogad aiimau cvol uci j i j udsk og I
guiena. Da parafr a zir anTo j edn og povj esnidara (Pierre L6on), naj- rocla.<.125 notlst<i ekonomist Stcfan Kurowski idc tako dalcko d:r
pri jc je bila evolucija (znati spori ratnroj), zatam se zbllarevoluci ja, tvrcli da se sve pulzacije e konomskog Zivota stapaiu kroz povla5tc.rri
znatiubrzanje. Dva su pokrcta medusobno povezarra. sludaj metalurtke industrije: ona svc obuhvaia i svc najavljujc.r26
Ali svc do podctka XD(. stoljeia >dogadaj nad dt>gadajima<
jos se nijc zbio. Goclinc 1800. svjctska proizv()dni.r )'.clictit u
njcgovim'raznim oblicima (lijcvano, kovano, dclik) nijc vcia ()d 2
milijuna tona127 i taj broj, napola opravdan, dini nam sc prctjcritn.
'f':rda jc ekonomska civllizacija mnogo vi5c p<>d dominltcijtttrt
rr:kstila (najzad, pamuk ic lansirati cnglcsku rcvt>luciju) ncgrr
t.tljcza.
Zapravo, mctalurgija ostajc tradicionalna, arh:ridna, u n('-
sigurnoj ravnotcli. ovisna jc o prirodi, o njcnim izvot'it't't;t, rr
rtrclati k<ljc srciom ima dtlvoljno, <> $umi ktlic nik;rcl n(:lTl1l tlovtt-
ljno, o promjcnljivoj sn:rzi vodcnih ttlktlv:t: u Svctlskoi str tr XVl.
sfoljc(u scljtrci pr'oizvtldili '/,cljct<t,:tli sltmo s n:ttlol;tsl(()ll'l l)l'()-
ljr.lrritr vocl:t; sv:tl<o stnltnjiv:ttric r;tzint'v<lrlc rt t"iit:k:ttlt:t, orrtlic gtlit'
st'rliir.pr'(, tlovtttli tlo z:tstttilt. Itt;t krltitt, ittt:t ttl:tlo ili nirtl:tlrr
400
I q, f, t t t il I I lt,t t, lt t., I /,\ I t t rc s |t tt(tts il I I (-t' rl t t I kt t ;
t I t' I I At t
^,
,l I n, t t lt I l : r't t t,l rt t er1; I le I t n, Itt I t t t..r1 I I t t
spccijtrlizit'1u)ill t'it(lt)ili;r; vrlo ('r'slo su l() olrii'ni st'l;;rt'i, u Alz;tstt Ntt ltoi't'l.litt, i:tt:r'tt tt Iiitti,
kaoi u linglcskoj ilinlr IJralu. Ncrrut triinclustt'ijlllclr tt tttoclct't'tttttt t t t ( I ( t t t t'11 i f c s t t. ( l,( t t t.c t l.(t t' t t (
smislu rijcdi. Koliko ima samct gtlsp<ldara i.clictar,r u livropi, koji
I, t.
su prijc svcga vlasnici zcmlji5ta, a svojc '\eliczarc pt>vjcravaju [\{t'trrltrrgijl ),tljt''t,1, otkrivt'rr:r rr Sl:rr'orn svijc'trr, iiril:r sr. vrlo lrrzo,
upraviteljima ili farmcrima! I'osljcdnja ncsigurnost: potrMnja ic lrcz srrrrtnjc ocl K:rvk:rz:r, orl XV. st()lj('(:r prijc: rr:rSc crc. Svt.civili-
privremena,vczana uz ratovc kojiizbiiaiu, zatim sc gasc. 'r,lcijt. St:rr<lg svijc:tir nirrri'ilc sr"r ovlj clcrncrrl;rrni z:rnlt llrijc ili
Naravno, suwemcnicima swari nisu izgledale tako. Oni su lirrsnijc, boljc ili loSijc. Slrnto clva raz,v<tjlr bit Cc spckt:rkularn:r: ontr j
radoizjavljivali da jeLeliezo najkorisniji metal, i svi su imali prilikc l':rni, u Kini, koji sc prcdst:rvlj:r k;ro iudo dvostruk<l zilli()nctn()
vidjeti kovadnicu (bar scosku ili potkivader.u), visoku pc(, lo'Zi-
onicu, urcclaj za tlilCenjc rudade. Pravilo ie razbacana lokalna Q.bog start>sti d<>gadaj:t s jcdnc stranc, i st:rgnacijc n:rkon XIII.
stoljcia s drugc; i onaj kasni, ali odludan, u livropi.
proLrvodnja ili opskrba na kratku udaljenost. Amiens je u XVII.
Kina jc imala ncdvojbcnu povlasticu s obzirom na vrijcmc:
stoljeiu dovozio ieljezo iz'[hi6rachea, bar 100 km daleko od ok<r V. stcrfjciaprije novc crc ona jc poznavalataljcnjc Lcljcza;ran<>
$iegovih tri.nica, a distribuirao
gajc u krugu od 50 do 100 km'128
jc podcla upotrcbljavati kamcni ugljcn i moicla jc, u XIII. stoljcCu
Sto se tidc prethodnog stoljeia, posjedujcmo dner,nik jednog od
rr;rSc crc, talila rudatu koksom, iako jc ovcl posljcdnjc vrlo problc-
trgovaca mal og au stri j skog gr adifal u denb u rga u Obersteiermar-
rrurtitno. Evropa ncic dobitr Lcljctr> u tckuicm stanju prijc XIV.
ku, 2e ko j i priku plja Leljczo, del ik, mctalu r5ke proi;evode obliZnj ih
1
Sl.r jt'r'slit' i Arr:,tnl(', rrr;t' trt:,1;t rlrtrlio rlo lttt.tlrr;t t'l;r1).r l)rl('n{ )',,1
l.irrt'skt' lt'ltttilic lioi;r jt' pt otltl;t tt St'r'tltrjrr Aziyrr, z,rlirtr lirlrrr,
'i'rrrslirr i llrrsiitr. I 1"
Azijsko t:rljt'n jc rr surlovittt:t ittt:t jrtl jt'tlrto llosligrtrrr:r' rr svoirr
l<orist: pnrizvorlrrjtr *- rrcl<i vjt'r'rrjtr rl:r jc irrtlijsliog porijt'lil;r, rlrrrlii
Lirrc'sl<og jcrlnog spccijrrlrrog i'clili:r, >rrgljir''rrog r'r'lilirr r,'isol,r'
-
ll,;rlitctc<, koji nc zrrostrrjc: z;r clrrnrr$n jirn rr:r jlroljirrr lripo'r'rrlt'ktoir I
nirrr i:clicirna. Njcgov:t prirod:t i proizvotlttjlt ostltli srr lrrjrr:r z:r
l:r'r'o1'rljunc svc d<l XIX. stoljcia. tJ l:vropi I)()znilt l<rro t't'lili iz
I);rrrxrsl<;r, u l'crziji klx> Ttoticr.ct jcnharclar (tj. >v:rloviti i'r'lili,,),
ItttrtlrtI u l(usiji, kasnijc su g,:t Bnglczi nazvali tr,oolz, ov:rj rYt'lil< jt'
lrrijr: svcg:r slulio z;tpr<>izvctdnju sjcdiva s:rblji izvrtnrcclrrc oitrict'.
l'r'oizvodi<) sc u Indiji, u kraljcvstvu Golkt>ndijc, l<:tcl sr-r Iivropli;rrri
()lt;rrlro stigli, i prodavao sc u Sipkama kojc jc'l':rvcrnicr'opis;ro,
vt'lii'inc manjcg kruha, kalc on, i tc5kc od (r d<> 700 gr:rrn:r. [ )vt'lil<r'
st' izv<;zio, tak na Dalcki istok, u Japan, Arabiju, Siriju, I(rrsijrr i
l't'r'ziju. Od tog su indijskog mctala, obja5njava Chardirr I(r()0,
l't'r'zij:rnci, koji cijene vlastiti dclik >manjc od onog i na5 m:rn jr' otl
rr;ilrrrvog<<,131 izradivali najljcpSa sjcdiva svojih sablji. Njcgovl jt'
l..rrrrlitcristika: prelijevanje, jcdan >valoviti< dizajn k<>ji sc pnriz-
vr rr li u trcnutku kad hlaclenjc u sudovima kristali zira u m;rsi rnct:rl;r
lrilr'lc Tilc cementita, wlo trajnog ugljidnog Lcljcza. I(cprrtlcij;r
Proizuochzjcr, sab|i uJapanu. Kouanje i glaianje. (Foto N. Botruier) ovog vrlr) skupog delika bila jc takva da su Portugalci 1 51) 1 . pri-
1gr'.rlrili jcdan tovar na indijskim obalama, ali ga nijcdan l<ov;ri' rr
l,is;rlronu ili u Spanjolskoj nijc uspio iskovati. Istzt ncprilil<a rlogo
najzad, puhaljke koje su pokretali ljudi ili vodena snaga, omo-
rlil;r sc i l(iaumuru (1683-1757) koji jc nabavio uzorak iz I(rrir';r i
guiuju kontinuiran dovod zraka i velike temperature u unutra5-
njosti peli Tada5nje peii nemaju nikakve slidnosti s na5ima;to su 1r<rvjcrio ga pari5kim obrtnicima. I doista, kacl sc usija, tuoolz st'
Iorrri ispod dckiia i prclijcvanja ncstajc. MoZc sc kovati sarr)() r);r
zapravo >>pravokutne jame od otporne opeke<<; na njih se postavi
nisliim tcmpcraturama ili prctopiti u sudu i lijcvati. U prvirn
niz sudova za taljen)e (creusets) a kameni ugljen se stavi izmeclu rlt'sclljciima XlX. stoljci:t vcii br<lj utcnjaka sa Zapndt i rrrsliilr
tih sudova koji sadrie rudadu. Ona dakle nije u neposrednom rrrt'trrlurga strasno jc proutavalo Lrjnc LUoolzo, i njih<lv;r istr':rlir,;r
dodiru s gorivom i moi.e joj se po volji dodavati ova ili ona rrj;r tlovcla su d<> podctl<:r mctalotrq,r:tlijc.r'J2
supstancija, ukljudujuii i drveni ugljen. Uzastopna tal)enja u su- ()v;tj skup dinjcnica objaSnj:rv:r z:rSt<l sc pr;rijcl<lo i'c'lili:r iz
doyima omogu i u j u dobivan j e ili kovan o g ielj eza, gotovo p otp u n o
I):rrrrrsl<:r, bcz dvojhc, pripisivalo Incliji. Ali u jcdnorn lrlist;rvorn
oslobo denog ugljika, ili u gljidno g Zeljeza nej ednake wij ednosti, tj .
tlrrrrl<u l<oji sc osniv:t nrt:rr:tpsl<irn ipcrzijsliirtt izv<lrirrr:r iz lX. i Xl.
vi5e ili manje mekog delika. Nakon dva taljenja u sudovima, do-
sloljciir, i vrlo strtt'itrt liittc:sliirtt izvrtt'itn;t, AIi M;rzc'lrc'.t'i i't.nosi prt't
biveni proizvod omoguiavao je Kinezima da serijski proizvodc
leme5 pluga ili lonce, umijeie koje ie Zapad upoznati tck 1ti ili 20 lrost;rvlitr o l<ittcsltrttrr porijt'l<ltr irrtlijsliog t'r'lilirt (pt'oizvcrlclr()ll rl
srrtlovirrur, n:rlrorrrt'rrirr)() l(), li;to il<irtcslii lijt'v) i, lrsirrrilir';rjrrt'i
stoljeia kasnije. Otud prctpostavka A. G. Haudricourta, l<oj:r sc sttlt/ftt s:t lrzijsliittt ttt'lilirltn l;tljt'ttitn tt srrtlov'irtl;t, lu;rrt s lior,:rrrirrr i
oslanja na filolo5kc podatkc, da Fhtssofen, pr<>itvodad lijcv:rrrog li:rljt'nirrr t't'lilir)rn s;l Z;tp;ttl;t, ott iznosi l;rrrt;rstiinu l)ovijcst s;rlrllr'
l.cljcztr koji u XIV. str>ljc(u z.tmjcniujc Stiir:ltofan, vis<t l<tr pci iz tlt'rrrcsliirr jt'lioj;t st'iir il;r Azijorrr tloliittrri 'l'trt'lit'sl;tn i, po:,r't'rlslvorn
.I ( ).1
I :ct't t t t t t t I I ln ttttI rI / .\ t t' t t A, ttt n' t t t t l, It Itt i ttI It t, ,l I t','t t 1r' t t'l tt t t lr't t' l : 1't tt ! rt t t' t lt' l
11 I u t.' t(t I t t,,t:t lt t
Sto lri s('z;lp;tlil,r r'.tlt.t, rlolltl.r lrt st'tt;tkott tlr';t ili lli rl,ltt.t ttt.tl,t
liolir'irut sl)uzvitsloli 7t'lit'2.r, s ol tiltt<tttt tlt t)2,-l(!lll, lio;t' ;t' z;tlittt
I1.cllltlo ollt':trliti tr rrr(ttittt lior.':t('ttit':ttll:t, I)()l)()\/() Z:lt{l'il;ltl (llotlvt't't
vcicrrr lrt'ojrr >7ltt'rtttj;t.,), z:tlittt lttt'i tt;t tt;tliovltitr.lt'r
Slolcnijc 1lcii, zitlltttt'lrli ltti ttc zitlvot't'ttt', poiltvil(' str s(' l'rltl(,;
()l)c sc viSc nc zadovolj:rv:rju prit'orlnint zt'iti'cttjcrrt (k:ro liotl olrid'
nog, k:rminzr).'l'<l jc pci iz l,:ttttlctt(ltitl:t, tt Sllllrtt, oll<t'it't'ttlt isltrr
p:rv:rnjim:t, kojtt jc r:rdila iznrccltt l(XX). i ll(X), s:t stiit'rrli:tttt:t otl
hulijski boclei s drikont. u obliku konjske gtaue (XWI. stotjeCe). ietik s
inkrustrirantint iaranrta i siui iacl. Louure, Odsjek istctinib a ntikuiteta. 1lr:tcnc glinc na drvcnitn lctvatnlt, vistlka 1,5 nr i pr<lnrit'r'tr rrlrjviit'
(O t is a k N a cion a ln og n ntzej a) o,(r5 m (konidnog oblika), imala jc dvijc puhaljkc.r'r5 1)1r;1 slili:r, s
rrr;rnjim iz'rrjcnama, vrijcdila jc zl niz. korzikanskih, li;tt;tlotrsliilr,
rrormandijskih pcii (ovc p<lsljcdnjc z;r obradu Svcdslit' rutl:ti't',
Siitskih osvajanja, Indiju, zatim Perziju, muslimanske zemlje i
rtssrnr.u'cl), okrulcnih ziclovima, ali otkrivcnih prcma [l()l'c, ;t 1;ol<
samu Moskovsku Rusiju. Spcktakularne pobjede pcrzijskih Sasa-
nida nad rimskim lcgijama, naoruZanim kratkim madem od gru-
rctali su ih osrednji mjchovi, vrlo slaba udinka. llliZi potl:rt'i:
rr r rl rrd;r sa sadrZajcm Lcljczir od 7 2y" daval a j c otprilikc' I 5% nl c'l rt l'
bog ieljeza, zasnivalc su se prijc svega na tome Sto su perzijski
r)(' rnasc. Naravno, ova slika vrijcdi takodcr iza razd<tlrlic izir Xl.
konjanici upotrcbljavali sabljc demeskinje kojih je kvaliteta bila
nadmoina u odnosu na oruijaZapada.I najzad >sablji i Kini stoljcia, kad se radi o primitivnoj mctalurgiji evropsliih scljlrkrr
trcba pripisati nadmoi azijskih hordi koje su udarale - (...) na
- (t;rk<r livahnoj), ili slabo razvijcnih naroda Starog svijt'lrt.r3{'
IUmsko Carstvo i srcdnjovjckor,rru Ewopu.t33 Kotad na vodcni pogon jc od XI. i XIl. stoljeia Bvropi tlottirr
Nakon takvog ranog napretka doista je ncobidna kineska vt'liki napredak, spor, ali koji ic sc, kako bilo- dabilo, ip;rl< nltst:tttiti
stagnacija nakon )ilIL stoljcia. Ni5ta viSe ne napreduje, umijeia rr svirn vclikim pioizrvoclnim poclrudjima. Sumske kovrttnicc zrt-
kineskih kovada i talioca samo se ponavljaju. Taljenje s koksom, rrrjcnjuju one pokraj rijeke. Vodcni pogon pokreie pyrlcmc ttlit'-
a.ko je bilo pozrtctto, viie se ne razvija. Sve je to te5ko otkriti, Ir<rvc, batovc koji lome rudadu, maljcvc koji udaraiuLt'li<'z<'t nltl<ott
objasniti. Ali sudbina Kinc, u cijelostz, postavlja isti problem, viic >larcnja<. Ovaj naprcdak prati podizatnie visoke pt'ii krlrit'rrr
nejasnoiu, joS nedovoljno obja5njenu. X IV. stoljcia. Pojaviv5i sc u Njcmae koj (ili moZda u Nizozcmslioi),
rrlrrzo sc na5la na istoku Irr:rncuskc, iako ic se u dolirri M:trttt', tt
f 'rritrruu, Bas-Maini i ditavoj zuptdn<>) Irrancuskoj, u uttrrlr:tltliosti
.,106
Itottanil lhuuild f ,\tntkIutv stnkkht[ttlIro ,llrcnlo lehttlktt: /;uttl ctttttg{lo I tttt'lulttt'1qllt
l)rrrili metali
414 4t
I t,lttt lf A,r t t,tq rl llt I ft, I ; r t t tt t
TRI VELIKA ,\lclzrr I i.l.t; rr l'rrt'rrr i I i.l(r; rr lrrr1,,lcrkol I {.1 /;t rr pokr'.rirnl lrr irrli,
I l\. z:r ()l)s:t(lt' (.rvitl;rlt'l;' ntozrl;r rr;r lrojrroln t)oljrr lritlir. korl
TtrHNICKA PRONALASKA (,r't:t'y;t ( l-l.ttr; grljt'srr, po rijt'(rrrr;r liroiss;u'l;t, ('lllil('sli.r ,,lrorrrlr.r1
r lir ;rrr j:t zrllrrrr jill" lrr';rrrcrrzr' lrili;l;t Vl V:rlois;r. Vit.l'o j;rtrrijt.
it. tl;r g;r
;r' llrlvttt'rl lll rrllotrijt'lrio ttlt'r'rlrtc gotlirtr', prt'tl ( l:rllrisonr." Ali rrovr r
or rrljc (c tloisl:r ;'rosrt'rlov:rli l('l( r'r;rrt'tlrr<l sloljt't1t., z;r vliit,rrrt'
Porij eklo topouskog praha rlt:tttt:ttid'rtog lttrsitsk()!-l ntl1l, u st'('u I')vt'opt': polrrrrr jcrrit'i irrr;rirr orl
l.rf7. tcrctnrr kolt s llrkolrrtiljcrijsliirn ortrljcnr. N:rlz;rtl, lolrrriSlvrr
Izvjestan >>zapadni<< nacionalizam nagoni povjesnitare znanosti i rlir;r orlltrd:nu rrlogrr nlr lirrjtr t':ll()v;l K:rrl;r Vllglroliv l:lrglt.z;r, ov;rj
tehnike da nijedu ili umanjuju ono Sto je Iivropa pozajmila od i
\
pu( u l<orist ncl<rtcl llor:tZcrtilt, tlollrilr stolirrrr 1-gorlirr:r rrirlion (,lrl;r
Kine. Ma Sto da wrdi Aldo Mieli,l uosralom odlidan strudnjak ! r',;r. ( )vlr nov;r vlrlnr)st vczllnil jc zlr otkriic lr:rrtrt;r u zl'ltu, olio 1 ,1 2ll,t'
povijesti znanosti, otkriie topovskog praha od strane Kineza nije Loji rllrjc trcnut:rdn<l i sigurno izglrr':rrrjc, Slo nisrr l)u(lil(. sllll.(.
>legcnda<. Od fX. stoljcia naSc ere, oni ga proizvode od baruta, nr jt'i:tvit-tc kojil-r kornp:ll(tnil nr:rtcriju nijc ckrl.ttrSt;rl:r rriklrkvtr l<orn
sumpora, srnljcvcnog drvenog ugljena. Isto tako, prvo kinesko 1
rcr rt'tmciju zr:rklr.
vatreno or ulj e potj ede iz Xr. stolj e (a, ali prvi kinesk i top zct b i lj ei ert I1l:rk, ncmojmo ntisliti cl;r sc rucli rl rcdovitoj pristrtrrosli,
je tck 1356.2 Ncj:rsrro znarn() da jc toltniStvo igrulo ulogu tr Splrnjolslioj i rr
Ne radi li se o istodobnom otkriiu na Zapadu? pronalazak ".1r'r,r'r'noj AIi'ici ()d XlV. stoljcitr. livo nas, l/t57, ur)utlrr zitlirr;r
baruta pripisan je, bcz dokaza, samom velikom Baconu (7214- ( r'rrtt', nrr mar<lkzrnskoj <l[t:rli, ()n()nl villn()n] gr:rcltr koji l,orlrrg:rlt'i
1293). Top sc sigurno pojavio oko 1374- ili 1319. u lrlandriji; u grr rr jt'tlrr jrr ocl 141 5. a Muuri ponov<l nupad:rjtr. I'osltrs:r jrno jt.tlrtog
vojrril<:r pr,rstolr>vlr koji jc stil;,:ro svc dotlc, dlr lti sc borio protiv
rrlvjt'r'nil<:r: >>llacali smo na njih k:tmcnjc ir. n:r$ih orrrtltr tlost:r
rr:,pjcirro... Sa svojc strilnc, IVlruri su irnlrli strijclcc: r):rorrrl;lrrt'
',tlijt'l:rrn:r i pradkc... Gadalisu joS s nck<>lik<l k;rtlrpult;r r":itlrv rl:rrr,,./
l;r,rl<, r'c(iri godinc ranijc, podr.idintrma (,lrrigrlrdlr, I,,l5-J, 'l'trrt'i srr
l,roliv grrd:r upotrijcl)ili jcd:rn dudoviSni top... Ali u s:rrrroj Sgr;r
rr;rrlslirrj, brrcadi klrmcna j<lS str u up<ltrcbi tt vrijctnt' ops:rtlc
tT
; Itrrrg< tsa, 1475-l/t76. ()virn sc pojcdinostirnlr nroic clotl:rli rl:r jt.
t
I lr.rr rrl l)()zlllt u l)giptu oko I '248. p<>tl irncnorn >kincski srrijt'g<. I ):r
I.j ,,r'tolrovi sigurno up()trcl)ljavujtr tr Klriru <lcl l-J(r(r. iu Alr.ks:rrrrlr.iji
li/(r, rlrr su uobii::rjcni u Iigiptu iSiriji l3tl9. ()v:r l<ronologij;r:
( .rl:ris 1117, Kina l-15(r, itd., ipirk nc trtvrctuj(: prvcr)stvo jt'tlrrog ili
,lr rrlir)g l)artncrlr, u oclnosu l):t pronlrllrz:rk to1'lit. Mcrltrtirrr, (.;rrlo
( ilroll:r rrrisli, tl:r jc n:r pod'ctktr XV. stoljc(lr, kincski top vrijt.tlio, ti.
lrro lrolii orl t'vropskog. Ali kr:rjcrn stoljc(;r cvropsl<o lolrrriilvo
rr.rtlvisilo jt'svt'ito jt'Azii:r rrrol-illr grroizvr.sti. ()ttrrl z:rstr':rirrjrrr.:t.
rzrrcrr;rrlt'nit' kojt' it;tr.iv t poj;rr,;r t'vrolrskilr t()l)()vll rt:r l):rlt.liorrr
i:,lrllirr rr XVl. sloljt.(1tr.8.Jt'rlrrorrr riit'i'ju, kirrcsko loprriSlvo st. rrijr.
zrr.rlo ili rrijc rrroglo r';rzvili, pril:rgotliti r';rlnirrr z;rttljt'vinr:r. ()lio
Itr lO, rrt'lii prrtrrili lrilit.Ti rl;t sr. rr prr.tlgr':rrlirrur liirrt.sli,ilt gr.;rrlor,;r
Praa artiljerija bonfia.rclira riclhte gratlouct iz blizittc. Srr.:r7;rr.i l(;rr.lrr
wr,Marticrkt clc Pa,ri.scL zuott(ry] d'Attucrgtu:, 148.i, Il. N.. (()tisrt/,t Ii. N.) "lijcr,:rjrr lopovi,;rli rrt.rn;r islirrslv;r ni vir.itirtc rr rrrlirlv;rrrjrr s rrji
Itl;1,,')
i l(t
I \,t'ru t nil I lrcude I /,\ tnt k t u n, s u t k I t * t I n l I r r 'l'ehnllke rewilurlle I ilnttt,
Topniiluo poslujc
pokretno
Pojedinadni topovi bili su u podctku lako oruljc, kratko, oskudn<>
opskrbljeno barutom (ovaj je rijcdak i skup). I nc zna sc uvijck
todno, Sto trcba zapravo podrazumijevati pod nazivima kojima ih
ozna(.avaju. Tako biribaudeqttin oznatavao vi5e zaiedn<> spojenih
topova (analogno topovima arkebuze) tako da se o njima govorilo
kao o mitraljczima.
Zanm su oruda rasla, od 136 do 272 kg u prosjeku, za
vladavinc Rikarda II (1376-1400), prema primjercima saduvanim
u londonskom Toweru. U XV. stoljeiu to su ponekad goleme
lumbardc, kao D oruter"bilc b s en iz N jemadkc, strahovitc brondane
cijevi, nalcgnute na drveno postolje kojih je premje5tanjc stvaralo
gotovo ncrje5ive problcme. Top dudo der Strattss koji grad
-
Strasbourg posucluje caru Maksimilijanu \499. da bi natierao na
-
poslu5nost Svicarskc kantonc, toliko je spor u pokretu da ie za
dlaku umakao prcd ncprijatcljem. JoS banalniji dogaclaj: u oZujku
1500. Lodovico il Moro dao jc dovesti iz Njemadke u Milano >>Sest
cijevi tc5kog topni5tva<: dvije su se slomile na putu.lo
JoS prije tdgrazdoblja bilo je rocleno topni5tvo jakog kalibra,
relatimo pokretno, pogo dno d a slij edi voj sku : to j e artil j e rliabr ak
Bureau, sredstvo pobjede Karla VII u Formignl'u (1450) i Castil-
lonu (1453). Pokrctno topni5wo na volovsku zapregu postoji i u
Italiji; susrciemo jc u osrednjoj bici kod Molinacele 1467 .11Ali top
na postol ju, kojc vuku snaZni konji, ulazi u Italiju tek s Karlom MII,
u rujnu 1494. On izbacuie'Zeljezne kugle kojih sc upotreba vrlo
brzo Siri, a ne vi5c kamenje, i ovi projektili ne gadaju viSe samo
kuie opsjednutog grada, vei i njcgove zidine. Nijedan utvrdeni
grad, gdjc se igra dotad sastojala u obrani ili predaji wata, nije
izdrLao ova bombardiraniaizvellkeblizine.Jer oruda su se dovo-
zila sve do ispod zidina, do vanjske obale iarka i odmah su se
sklanjala >ispod utr,rdenog skloni5ta< kako kaZe Jean d'Auton,
kronidar Luja )([I.
Ova Zestina uzrokovala je kronidnu slabost utnrdenih grado- I rrltttliltttt !tosttt.jc pokrcilxt, 'l'op<tul lz poboda Karlu VIII, ltttsluullcttl
ya za vi5e od ffideset godina: njihove zidine ru5ile su sc kao rttt slttlrtk, l)ruta txlsku ko;lu klc ccstarttct ItallJe . Uhfd., tttlsuk lt. N.)
kazali5ne kulise. Ali malo pomalo organiziran je protuudarac,
krhke zidine od kamcna zamijcnilc su dcbclc <>d temlie, jcdva grost:rvlj:rrro jc ollruttrtbctrtt toltniStv<1. Mcrc:urio (i:tttitt:tt':t,12 k:ttt'
uzdignute, u kojc su sc kuglc badava zabiialc, a na najvi5c plat- crl:rr K:rt'lir V, lvt'rlio ic ll.tt). tl:r jc hilo tlovttljno 5O lrrtilic'r'iisl<ilr
formc les Caualiers (tItvrdc, osmatradnicc, kulc ntlp. prcv.) orrrtllr tl;r zrrslilt'rurtlrno( (':lr':l u ltlrliji otl lit':tnettzit.rl Nistr li onlt
- -
4ftl il
'l'chnlikr ntrtlw'lltt I tttttull
l,
zaustavila vojsku lrnrnjc I u l'irviji krtd su jc s lcdrr izncnaclili carski
vojnici 24. vcljatc lr25? Na isti nadin sc Marscillc odupirc Karlu
y 1524. i L536; Iled Turcima 1529; kasnijc Mcte carskoj vojsci od
1552. do 1553. Nije da se gradovi joS nisu mogli izncnaditi: Durcn
1544; Calais 1558; Amiens 1596.Ipak, vei se nazirc protuodgovor
tvrdave, podctak pomno promi5ljenih ratova opsade i obrane, a
koju ie brutalno izbje6, iako mnogo kasnije, strategija Friedricha
II, ili Napoleona, obuzeta, nc vi5e osvajanjem gradova, vei uniSte-
njem protivnikove'Zive snage.
Ipak, topniStvo se malo po malo usawSavalo. Racionalizira
se, i za Karla Y, 1144, dovedcno je na7 kalibara, za Henrika II na
6 kalibara; najveii topovi upotrebljavani za opsade i obranu gra-
dova, imaju domct od 900 koraka; druga, takozttana >poljska<
artiljcrija, samo 400 koraka.la Evolucija ie zatrm biti spora: u
Francuskoj na primjcr, sistem gencrala de Vallidrea, iz wemena
Luja XV, trai^t ie clo reforme Gribeauvala (1776), diji ie lijepi
topovi proii kroz ratove Revolucije i Carstva.
Brodsko topniituo
Top se wlo rano na5ao na brodovima, ali i ondje , na wlo neobidan,
zbunjuju(i nadin. YeC 1337, dakle prijc Cr6cya, susreiemo ga na
engleskom brodu Mctry of Touer'; ali tridesetak godina kasnije,
1372, kastilijskih >40 vclikih brodova< uni5tili su svojim topovima
u vodama La Rochellc, englcske lac1e, kojc nisu imale topni5tvo i
nisu se mogle braniti.l5 A, po rijedima strudnjaka, topnidko naoru-
'Zanje postalo je obavezno na engleskim brodovima oko 1373! U
Vencciji, ncma dokaza da jc pomorsko topniSwo postojalo na
brodovima Signorie za nepomirljivih ratova s Genovom (L378).
Ni 7440, vjerojatno i ranije, to je vei sw5en din, isto kao i na lltltttliltr<t ttu bxtcktuhrr.u: ratti ltrocl uclntirulct Lottlsct Mulalu,.tl()sp()-
turskim brodovima,bez sumnje. U svakom sludaju, 1498, pored tlttrrttttl(irttulllcct.(rutro l5l6).OliutarcleluMurcl.tc, Osklb<xlcrrivitcz,
otoka Mytilene, jedan turski scbier"ctzo od vi5e od 300 botte (15O llnzt'j (;otttlt tt (,iltuntlllyl,, ,rts n. 507. (Ottsuk (ilruulort)
tona), u borbi s 4 venecijanske galije, napada ih lumbardom i,
uspje5niji od njih, pogada ih u tri nawata kuglama od kamena od lrcz olrzir:r nir opirsnost. Spomcninto santo zlu kob linglcz:r korl l,:r
kojih svaka ima 85 funti.16 l(ot'lrt'llr: 1372. Ali rra Atllntiku, dok lrancuski gusari oko 152O.
Nararrno, ovo opremanje ne zbiva se u jcdnom danu, nibcz posit.tlrrjtr svojc lopniStv<1, pot'tugalski trgovittki lrrorlovi g:r 152O.
problema. Na moru ncie biti topova s dugom cijevi, s ravnim rrrrrur jrr!
ni5anjenjem i po pravcu, prije 1550, Sto je pribliZan datum; ow<>ri Igxrk, lxrr':rst liur'iu'stv;r rr XVl. stoljeCrr ulrrzo (r. pl'isiliti svr.
zatopove na bokovima oblih lada nc pojavljuju sc joS rcdovit<l u lrrortovt' tl:r irn:rjrr lopxrvskt' t'ijt'vi i spccij;rlrrt' tolxrvnikc' rllr ilt
XVI. stoljcdu. Na<lruLitni i ncnaorul;rni lrrod<lvi su kocgzistirali, olrslu2rrirr. l(:rilri Itrgov;td'lti ltrorlovi sc rrinr:rlo rrt'r':rzlikrrlu;svi rill
4)0 .t., I
'l?lrtrlil,r' tt,t,ttlttt llr I :rttlttlt
l;cn tt tt ttl t ltt t t t t I d / .1 t t' t t l, ! t t t'r' t t't t A' I r I t t i t t
I I t r'
I
l()l)()\,;l rrr'11r1 tlt'trtit , rt;tltrlvt tt:,1.t ltotlrttt t or,lollotlt'ttt trll tc ottttr
naoru7ani. ()tud u XVII. stoljcCr"r nc()l)iir)c svl(lc zlloli t'tiltt'lt'..f t'r' 'l lr '
lirrt rrjrr llrliSrr olrt;ttttr. rl stt ttt'lit otl t.tzloli;r rrjilrr)\'.t trslr;.'lt;t
ratni brodovi u vrijcmc l,uja XIV imaju prrvo n:t spcciiilltri pozclt':tv Irrr;t irlrtrgilr. Vclrlii lrt'orl jt'tltrgo vlittl;to tttot'ittt;t l('r'l('
kod ulaska u luku, pod uvjctom (o tomc sc raspravlja) drr nc n()sc :,r,iul'triii, s lroljortt oll'ltnont, opsltt'lrlit'tr s viit'lt)l)()v;l itr(t'g li;rlrlr
robu; a nosili su ie svi. r.r lllrli, rr XVl. sloljct'rr i rnlrli lrt'orlovi llosliz.tt zltt''tttltti ttyttt,ttiAi
Ovo opienito pomorsko naoruianie uskoro sc pokorava rr:,1rjt'lr jcr st'lrt'zo lov;lr'(', ttc s1l;tvltjtt u lrrk;tttu\; it i t'(tlni, jt'r'st'
gotovo dvrstim pravilima: toliko ljudi, toliko topovskih cijcvi po nr()gil lloljc rurorrrl;rti. 'lo l(ichclicrrtr olrj;tSttiltv:t vilt'z tlt' l(;rzilly rr
ionaLi. U XVI, i jos u XVII. stoljeiu jedna cliev za 10 tona. Tako da :,trrrlcrroltt l(r2(r: >()no'r,lxtg d'cgit stt tlos:ttl vclilit'l:ttlt'lrilc t:rlitr
za jedan engleski brod ukowljen travnja L638. u Bandar Abbasu, ()l);r:;n(: vclilii sr-r tollovi l<ojc nosc, lt ost't'rlttji lrrotlovi rIr()Hu ttosili
na weloj obali Perziie, moZemo re(i daje bio premalo naoruZan: r,.ur)() rnulc koji nisr-r lrili kaclri pt'ttlriti lrok vclikog lrrotl;t. Ali
za3OO tona, samo 25 ciiei. Pravilo je, nararrno, relati\mo jer ima -
:,,rrl;r, ovlrj novi pror-rrlltzlrk jc kvintcscttcijrt ntot':t, trtko tlrt l:ttl;r otl
brodova i brodova, topova i topova, i mnogo drugih kriterija .l(X) tor-ur nosi jcdnako vclikc ttlpovc klto iotut orl osrtttt stolinlt<.rrl
naoruaanja, ne samo broj ljudi. Na Mediteranu i uskoro na be- ll slrri':rjr-r sukollr, vclika jc u opustrosti cllt prodc lolc: pol<t'r'tlliviirr,
skraj nim putovima Indij skog oceana, od kraj a XVI. stol j eia, engles- lrrZ;r, rn:rla jc m<l7c udrtrltti u nlrtvc toikc koliko lto(c. N:t st'tl;tttt
ki brodovi su obidno previse naoruzani, jer imaju vise ljudi i :,r jt'tsl<ih nr()ra, r-rspjchu Ilolltnd:tnlr i linglczlt porttog,li stt lrt'otlrtvi
rnrrlc i srcclnjc t<>niti.c.
,1)2
I;t't't t t r t tt I I lru tr t I cl /,\ I t' t t lt t t t t't' s t't t L: I t I r t I t t.l I t t' I t,ltttlil,t, ,'t,r\tlut llr I :,ttlrtl
liti broj arkclluzir':r (jctlrrrr n;r (lvl koplirrrril<rr). Vojvotllt orl Allrt'ici lit;llrl vl;rrllrvrrrr', lir'.rl;r'r'rrr;r rlr 1ro:,1t'tlrrjr' | 1); svi irn;r;rr vt.lilr.r sl,l.r
ic jo5 daljc i podijclit ic svoju pjcladiju u Nizozctrtskoj ttrt dva rlril;r orrrTj;r: zlr vliit'rrrt' llcrn'ik:r Vlll rr lirrlilt.sl.oj srr gl;rr.,rri rr
jcdnaka dijcla: koliko arkcbuzira toliko kopljanikzr. lzvic|ta) iz, lorrtlorrsliorn 'l'rlrvt'r'rr, \\/r'slnrirrslcrrr, ( irct'rrrvit'lrrr. t l Sp:rrr jolslioj
Njemadkc iz\576. spominjc 5 kopljanikana3 arkcbuzira. st'polilik;t l<lrtolii'liilr ltt'rtljt'v;t osl:trrjit rt:r ortrilrrrrit't'iz I\4t.tlirrr.rlt.l
Zapravo, ncmoguic je bilo ukloniti kopljc, >kralja oruLja<<, (.;rrnpo i Mlrllrgr',r'1 Vclilii gospotl:rr'posjctltrjt.svojt. rr (i:rlrrli i 'lirp
govorilo se joS u XVII. stoljeiu, jer su arkcbuzc, kojc jc trcbalo I l;rrtt'rr.
nasloniti na podupirad, puniti, zapaliti im fitilj, bile vrlo sporc za- Alicvr<lltskc ot'ttl:tt'tricc ostltt (c svc rlo irrtlrrstrijskc rt'volrrt'ijt.
rukovanjc. Cak i kad su mu5ketc zamijenile arkcbuze, GustavAdolf rr;r ji't'iic skupin:r r:rclior-tit'tr, olrrtnii'kih jctlinit':r, prijt, rrt'go tvor'-
je jo5 uvijck zadrLao jcdnog kopljanika na dva mu5ketira. Prom- nit't' s r:tcion:tliz:tcijont posl:r. ("lcsto olrrlnici rlrclc ('lrk l<otl litrct.,
jena ie biti moguia tck s pojavom pu5ke, usavr5ene mu5kete, r r:r vt'ioj ili nranjoj ucltrljcnosti ocl Arscnlrla. T;tr nijc olrrt'zno tlr'7;rti
zamiSljcne t63O, stavljene u sluZbu francuske vojske 1703; s rl;rlcl<o <ld grada rnlinr>vc gdjc sc proizvocli l;rrruti ()ni sr.olrit*rro
upotrebom papirnatih patrona koje je vojska velikog izbornog rrrrit'illtjtt u brdovitint kritjcvirna, ili sl;rbo nascljcnint, l<rro u ( l:rl:rll-
knezapoznavalave( 767O, francuska se vojska upoznalatek 1690; liii, ili kod KOlna, u..liif'clrr; u oblasti Ilcrg:r; u Malrn('clyrr jc 157(r,
i najzad, s usvajanjem bajoncte koje jc ukinulo osnovno dvojswo r rt rrli trst:lnka protiv Spanjotacu, izgraclcncl I 2 nrlinr.tvit',/.-lr proizvorl-
pjesadije. Krajcm XVII. stoljeia sva evropska pje5adija imat ie
rrjtr lxrrut:r. Svi, iak i r>ni k<tji sc u XVlll. stol.ic(u osr-riv;rjtr rltri
pu5ku i bajonetu, ali cvoluclja jc zahtjevala dva stoljeia.2l
\\'rr;.rPcra, pritoka l(ajnc, pr<lizvodc drvcni ugljcn od pusj:rliovinc,
U Turskoj su se swari odvijale jo5 sporije. U bici kod Lepanta
l:rtrrlbcrtutt, koj<tj daju prcdnost prcd <>stalim drvctima. Ugljt.rr
(1571), turske galije nosilc su mnogo vi5e strijelaca ncgo arke-
Irt'lxr nrrviti sa sumporom i barutom, zatim prosijati, da bi sc <lobi<r
buzira.I jo5 oko 1603, jcdna portugalska naua. koju su napale lrilo krupni bilo sitni prah.
turske galijc kod Ncgrcponta, na5la se pod ki5om >strijela sve do
ko5a na jarbolu<.22 t)vijck ck<lnomidna, Vcnccija ustrajc u upotrcbi krupnog
lr;rr-rrt;r, rnanjc skupog od <tnog drugog. Ipak, bilo bi [:<lljcl, ollj;rl-
rr j;rv;r 15U8. nadzctrnik njcnih utvrdcnja, >upotrcbljavati s:rrno t'ini,
l,;rlirr r:rdc llngleti, Francuzi, Spanj<>lci,'l'urci, koji tako imtrju s:rrrr()
Proizuodnja i budZet
;r'rl;rrr lrarut za njihovc arkcbuzc i t<lpr>vc<<. Signrnia int;r z;rlo rr
:,lil;rtliStu 6 ntilijuna Iunti ovog krupnog baruta, to jestz 3(X) lrirrrt.:r
Topni5tvo i vatrena oru'Zja unijeli su golcmu promjenu u ratovanie
zrr svrrko ocl 4OO <>ru')]u u njcnim utvrdcnjima. Opskrb.t.t.u ,100
medu drLavama, u ekonomski Zivot, u kapitalistidku organizaciju
proizvodn)e oruLja. lrir;rt';r tthtijcvalir bi 2 milijunlt lunti viSc, tj. izdatak od 6(X).(XX)
Malo po malo ocrtava se izvjesna industrijska koncentracTja, rlrrli;rt:r. l)r<tsij:rvanjc tog pral-ra d:t bi sc d<tbio fini, znui'ilo lri
ali ne odrcdeno, jer ratna industrija ostaje vi5estruka: onaj tko rlrrrl:rtrri iz.cl'ttirk od jcdnc dctvrtinc, tj. 150.000 duk:rta, ali klrko jt.
proizvodi barut, nc proizvodi cijcvi arkebuza, ili hladno oruZje ili prrrr jt'njc linog baruta manjc z:r jcdnu trciinu od krupnog, jo5 lri
veliko topnidko oruije; zatim, energija se ne koncentrira u dovo- :,,' z;rrrdilo.25
ljnoj kolidini u odrcden<lj todki, za njom treba juriti tokovima ('.it:rllrc (c nlrs isprii:rti 5to sm<l glr uvrrkli u ()v() ncohii'no
rijeka ikroz Sume. r':rr'rrnr)v()(ls1vo. S:rznlro jc usput d:r sillrrrnost Vclrccijc porll'rrzrr-
Samo bogate drLave mog,u izdr"Zatifantastidne tro5kove novog rrrijcv:r lxtrrrt tr iznosrr ocl l,tl(X).0(X) tlul<:rtlr, ili t,i}t tttl ckt,iutrlt,ttlrt
rata. Oni Ce izbrisatt velike nezavisne gradove koji su sc dugo yt ttlilttf ib ltril.xxltr s(tttt()e t,t,ttt<:i.irrttsktry btrrl*t:trt.'l'<t rxrrrr govot.i
odriali na visini zadatka. U prolazu, Montaigne se jo5 1580. divi o vt'lid'irri rirtrrilr trosl<ovrr, d':rk i kltrl r)('lnrl r;rt:r. I brojkc s gorlirr;rrn:r
skladi5tima oruLja u Augsburgu.23 Mogao bi se diviti u Vcncciji r'.rslrr: Nrlttiltf ulit,tt rrt'ttttrrltl l5tttt, nosi Prt'rrrr sjcvt.r'tr 2..i.i I to1l,
Arsenalu, golcmoj manufakturi s, u to wijcmc, 3.000 radnika kojc / {XX) rrrl<t.llrrz;r, l.(XX) lrrtrikt.tlr, lZ\.7()O l;rn:rtli, ti 5O 1ro or.rrljrr,
svakog dana na posao poziva vcliko zvono San Marca. Svc drlavc, rrz glolt't'lltti lt;tt'trl. Ali l(rlJ1. lrt':tttt'rrsk;t tr;r svoiclrr llro<lovljtr inr;r
naravrro, posjcduju svojc arscnalc (Franjo I ih jc ()snovit() I I i n;r 1 (r I () lijt'r,;rrrilt l()l)()\':t, llnlilt'sli:r tl..l()().'l('
'1).1
'l'elvrJfke *,wlurllu I *ttlttlt
I ; t,, ft k t t I t
tt I rr t u I a I /,\ I r t t l,t I t t tt' t t t t l: I t Ir t \ t t
I I t' r'
l)r'('rnca kod opsada, pri kopanju laguma, tako dobri strijclci, nisu
trs;rjcli, oko 1550. usvojiti tc5kc konjidkc pi5tolje kojima sc rukujc
Arkebu.zirt, detalji prizora bitke za, Pauiu (1525) kako je zantiilja srur)() jcdnom rukom;3r i viSc, prcma jcdnom svjcdoku koji ih jc
urnjetnik, Rttprecbt lleller, slikar koii je radio u Njentctikoi oko 1529.
vitlio z:r vrijcmc opsadc Maltc '15(t1, >oni nc pune svojc arkcbttzc
N ation a ln?u s elurx, S t o c k b o hn,. (It o t o Mtt zS a)
t;rl<o brzo kao na5i<. I(odrigo Vivcro, koji im sc divio, primjc(ujc
tl;r.f ;rpanci nc z.naju uprttrcbljavati sv<>jc topni5tvo i dodajc da jt:
Ratne metalur5ke industrije su niknule: u Bresciji, na teri- rrjihov barut odlidan, ali jc prah osrcdnji. O. dc l,as Cortcs kalc
toriju Venecije, od Xv. stoljeia; wlo rano u Stalerskoj, oko Gtaza; isto zrr Kinczc (1626): oni nc lansiraju kuglc arkcbuza s dovoljnitrt
oko Kolna; Ratisbonnea; Nordlingena; Niirnberga; Suhla (arsenal n:rlrojcm baruta,3z i on jc, rcd (c kasnijc jcdan drugi svjcdok, Io$,
Njemadke najvainljeje sredi5te u Ewopi sve dok ga Tilly 1634- nlie krtrlr:rn, dobar jcdva r.a p<>z<lravnc salvc. tl juln<>j Kini, trgovinlt s
unistio);27 u Saint-ftienneu koji 1605. broji vise od 700 radnika u livrrrpljanima donosi >pu$kc duga 7 pzrlmi kojc nosc vrlo nt:tlo
>moinom arsenalu hromog Venerinog muia<<; ne radunaj u ii viso- t;rnr', :rli t<r jc viSc r,ir z,alxlu nc:!I() za upotrcbu<.J'i
ke peii Svedske, sagradene u XVII. stoljeiu s holandskim ili cngles- N:r Zapadu, <ldjcdnorn postaju va'/.nc topnidkc Skolc, tc:stc tr
gr';r<krvirn:r (naroC'ito tr ottitttit koji znlrju da irn prifcti ()p,lsn()st) s
kim kapitalom, gdje su Geerova podtzelabila u stanju odjcdnom
ili gotovo odjednom isporuditi 400 artiljerijskih orui.ia koja Cc rr:rtri'nicirnir-strijclt'irnl krtji svitkc nc:djcljt' otllitzc i vrrt(ujtt st' slt
sil't'li3t;r, s rnrrzikottt tt:t r*clu. Usprkos vclikoj p()tnrrnji, llvnr;;l
omoguiiti Ujedinjenim provincijama da zaustitvc naprcd<>vanjc lrik:rrl nt'(rc nt'tk lslir jrrli slriit'lltclt, :tt'kclrtrzint, ttut jstont ljt'vrtt\it.
Spanjolaca, na jugu rajnskc dcltc, '1627.28
-t -l';
.f)6
;t,t't t t t t t t I I ltt t t r r I rl kl t t't' t t't t t'
'l't,ltnltl,t t't.trtlttt llr I :tttlnl
I /,\ t t' t t t t A' I t Itr I t t I I
Ncki lutaju svijct()r)r, lx) 'l'urskoj, sjcvt'r'rtoi Ali'ici, I't'r"ziji, lrrtliji, XVlll. sloljt'r'rr rrijt'lrrlo rtr,tl.tj:,1.r)ll llu:'iu':t l.ojt tt:t s\'ont lrt'rtrlrr ttt;t'
Sijamu, Incl<>ncziji, Mt>skovskoj l(usiji. tJ lndiji toptrici Vclikog il n:l( ) l( )l).
Mogula bili su svc do smrti AurcngZcbl (1707) cvropski pl:r(cnici.
'lada ie ih zamijcniti, uostalom IoSe, muslimani.
Zahvaljujuii ovim igrama, tchnika nakraju sluZi i jcdnima i ( hl. pu1tire d,o Li.slirr t's l.uu,
drugima. To je otprilike todno za Iiwopu gdjc se uspjcsi nadokna-
duju. Ako Rocroi 1643. biljcLi (u to nismo sigurni) trijumf fran- l';rpirJ4 dol;rzi cloist:t izcl:rlck:r, opct iz Kittt', tlottt'st'tt it'tl llvt'o1rtt
cuskog topni5wa, radi sc u najboljem sludaju o (mislimo na ptrlt'virnlr kroz isl:rrnskczcntljc:. Mccttrtitrt cvt'opsktt itttltrslrii;t ltltlli
arkebuze iz L'avljc) milom za drago. Sigurno je da topni5tvo nije r':r z;ri'ctu ic u Italiji poi'ctkottt XIV. stoljc:ia. ()ko Ir:tlrt'i:ttut, otl XlV.
sworilo stalnu neravnote:Zu snaga u korist ovog ili onog vladara. stoljci:r, v<ldcni k<>tad tjcrit >lt:ttovc<, l4olctnc nritljcvc ili d't'kitlt' otl
Ono je pridonijclo poveianju ratnih tro5kova i, zatrm, djelotvor- rlr-v:r, <lpskrbljcnc noZcvim:t i klinovirnlt, kttji sjcck;rjtr kttttt;ttlr'
nosti drZave, i, sigurno, koristilo poduzctnicima. Na svjetskoj p;rpirit.'15
razini, ono je privilcgiralo Ewopu: na pomorskim granicama Voda istodobno sluli kao pogonsk:t snllg;l i s;tstoj;tl<. Iltttltrrli
Dalekog istoka; u Americi, gdjc jc top igrao malu ulogu, barut rll proizvc>dnja papira z:rhtijcva golcmc kolidinc lristrc voclc, ott;t
arkebuzc jeve1 rekao viSe. st' srnjcSta na brzim rijck:tma, d:rljc od gradov;t koji bi ic rrropili
Ipak, Sto se tide islama, uspjcsi su bili podijeljeni. Zauze(e z;rg:rcliti. Vcnccijanski papir sc proizvodi oko iczcrt ()ard:r;Vos1.1t'si
Granadc (7492), Spanjolske okupacijc sjcvernoafritkih utvrda irrr;rju vrlo r:rno svojc papirnicc; ist<t tak<l i Ohanrpagnc s vcliliittt
(1497-L5O5, 7509-7510) imaju se zahvaliti topni5tru. Isto tako i src'cliStcm u 'I'roycsu ili u p<>krajini I):tuphin6.J6 Za vrijcrttc tog
pobjcda Ivana Groznog nad islamom u Karzanu (1551), u Astra- sirt'nj:r, vclikrr ulogu igraju talijanski radnici i kapitalisti. Sto sc lit't'
hanu (1556). Ali bilo je i turskih <tdgovorai zauze1e Carigrada sirrrvinc, srcdom starih krpa ima d<tvoljn<1, uzgoj l:rna i ktlnolllit'
L453, Bcograda L527, pobjcda kod Mohata 1526.'['urski rat se l)()r'asta() jc u Bvropi od XIII. stttljcia, platncnrl rubljc zltntijcnitrr
hranio kr5ianskim topni5wom (5.000 rsruija zarobljenlh u Ma- jt' ncgda5njc vuncno, kad ga jc bilo; osim toga, posluliti molt' i
dZarskoj od 1521. do 1547); on je upotrebljavao svoju vatrenu strrro ulc (dcnovsko).J7 lpak, nova industrija tako naprcdujc cl:t st'
moi na zastra5ujuii nadin za or,o vrijeme: kod Mohada, tursko 1;rvlj:rju krizc opskrbc; izmcdu papirnica i prnjarn itbijitju svlttlt',
topni5tvo okupljeno u sredi5tu bojnog polja sijede na dvoje ma- jt'r' srr <>vi posljcdnji putnici, kojc privladc vcliki tr4radovi ili p:rl<
dZarsku liniju; na Malti (1565) 60.000 kugli jc badcno na branite lje, ril;rsinc o krpama ovog ili onog podrudja, kao Sto su, printjct'it't',
118.000 kod Famagustc (1571-1572).I viSc, topniSwo je'liurcima lir'pc iz l)ourgognc.
dalo ubitadnu nadmoi nad drugim islamskirn sviictom (Sirija Nc p<>sjcdujuii ni dvrstoiu ni ljcpotu pcrg,amcntlt, ictlitt;t
| 5L 6, Iigipat L 5 17 ) i u borbama protiv Pe rzije : 1 5 48. vel iki perzij ski 1rr-t'rln<rst p:tpir:r bila jc u cijcni. Lir jcditn rul<opis od 150 str:tttit';t
gracl 'I'abriz podlcgao jc nakon osmodnevnog bombardiranja. nr I)crglrmcntu utroScno jc k<>Le <><l 12 janj'a'di,'18 ,sto zn:ri'i tl;r it'
Zablljeiimo takoder, u prilog topni5tvu, pohod Babera koji je sirrn() kopiranjc bio nztjmanji izdatak u cijcltlm ptlthvattt<. Ali it'
potukao Indiju delhijskih sultana zahvaljujuii svojim topovima i Ior'n() cla su njcg<lva gipkost i jcdinstvcna pt>vrSina nttvi tttltlt't'ii;rl
arkebuzama, rra bojnom polju kod Panipata, 1526. I ova mala rrrrirprijcd prcdodrcdili kao jcdin<l rjclcnjc n;t problctn tisk:tt'slv:t,
avanrura iz L636: tri portugalska topa dovedena na Kineski zid, Sto sc p:rk tidc sam()g tiskarstva, svc jc <lclnuth govot'ilo tr 1tt'ilotr1
nagnala su u bijeg rnandZursku vojsku, osigurav5i jo5 gotovcl dcsct rr jcgovrr uspjchu. ()d Xll. stoljcilt znlti;tino jc: porrtslrto lrr'oi i'il;r.
godina Livota kineskoj dinastiji Ming. t;rr':r rr:r z:rprrrlnirn svc'udiliitirrut, ltli i it,v:.n rrjih. Zt'ljnlr ptrlrlili;r
Radun nije potpun, ali ga moZemo zakljuditi. Uzimajuii u rr:rrrrt'lrrl:r jc Sirc'rrjc 1rr-r'ltisivlri'l<ilr l':ttlionic:t, itnttoZil:t ispt';tvttr'
abzir naprcdovanja i nazadovanja, topni5wo nijc porcmctilo gra- liopijt'u loj rrrjct'i tl;t jc'llottttkltl:t tt;t tt';t2;ttrit'ttovilt, lrrzilr tttt'lotl;t,
nice velikih kulturnih zajcdnica: islam ostajc gdjc jc bio, l):rlcki li:ro ilo jt' r'r'1rr'orlrrl<t'ij;t ot roit'ttilt slil<rr llrt'r't'l:tr,;tltit'ttt, llltt' osttov
istok nije duboko taknut; Plasscy sc zbio tck 1757.'l'opni$tvo sc, no11 t'r'lt'2:r. 7,;rlrv;rljrr jrrrli ovittt rnt'lrtrl;trrt:t svit'llo tl;tr::t stt ttglt'tl:tl.t
usto, polako Sirilo svc do j:rp:rnskih gusarskih l:tclrt otl 155'1, i rr l,r.rv;r ,,iztl;rnj;r,, (\<l Altrtrtlt't'illttt,rr ltttlttt'ttttfrl iz l.l5(r, tlo tt.ts ;r'
1)ti l.
ltt,rnrtrul llruutlcl / ,\lt'trklun, stttl'hlttlttllt t 'llltttlt'kr t't'trtlut lle I te tt
r.l
stiglo 250 kopijlr (od d'cgrr 7-j n:r rrjcrrurd'liorrt i ltolrrrttlsliortt, .17 rrir :$lologo pnr'
francuskorr:,, 40 na ct-rg,lcsk()tn, 5O nlt lrttitrsl<t)llt).J') rn|troqr ilhlt 0tnrtr lnu rrr
| .rh flrtnlr n u n r L$db t ffi lt' flo . mfi o'r.Ino mHtfifo l,&
tlilto Ildr Dudrs upriruro uiutro
Otkrice pokretnih slou a khuf I [tor? :Ururrl drr f hhtoUbr:
maiornnftr0fuu-fiDtrufih,
tfa niiiladrudoquftirhumn.
Malo jc valno tko je na Zapadu oko sredine XV. stoljcia, izumio 0l[, ndrun.u uldmis h$fl dr ugl,
pokrctna slova, bilo gradanin Mainza Gutenberg i njcgovi surad- Bmi, lianiry hmhus quoDfi unrffr
nici, Sto je vjcrojatno, ili Pralanin Procope Waldfogcl nastanjcn u nsbilnr tafiml . r quss Bu d'
Avignonu, ili Coster izHarlema, ako je postoiao, ili moZda ovaj ili urhlhm{ "r ftm4iftmgu lint rmf lodonnrr fui rofis nuu
!fi s:qttr fl flmnEo srltuflff4 ffitrffin uriuo hudisfanu r -
onal neznanac. Veii problem je kako saznati da li se radilo o frumiam.rbucftuinumir [urir.hsbuitilla trnu in au0i,
otkriiu ili o ponomom roclcnju, opona5anju, ponovnom otkriva- nunoffittmtfirrtftdffiql
nju. rnirnrfi ul m rntnn mntfi in ff,
I errff urb$n qunnsu
Jer Kina je poznavala tiskarstvo vei od D(. stoljeia iJapan ie
fi. stfu
Stampao budistidke knjige u )fl. stoljeiu. Ali ovo prvo otiskivanje ffputluntus lhr rllr mflguo
dsffimirsuus.nonfubhls ut ud0us loqufuir 0ur philu,
na graviranim drvenim plodama od kojih je svaka odgovarala n sfil$ds frudofu :fi ili &nur fustus ul $tttfiUutili mDlft :i,
kompoziciji jedne stranice, bilo je beskrajno sporo. Tek je izmeclu rtnxmnfrirumrfuDifld, rsuitilag ffiiftrfr mumfii .
1O4O. i 1050. Pi Cheng do5ao na revolucionarnu zamisao o pok- riliiit lqiurz frrudr HnDd" nlhmrss-ftms-mflfrfltrcrfl o .
is qus ffi lufu o& o. urulitrfirms Egufl infrr $nu,
retnim znakovima. Nadinjeni od pedene gline, ovi znakovi bili su
uuuss
"uuirui,fr
fllifs mhs mffIls trii, fti'r s[ EtEfi rf lndttm gtrtf
udvr5ieni voskom na metalni kalup. Nisu bili premjestivi; to nisu fi$rmmoqrhsElihisnu, fimilfrfmfiuuunrftalbmu,
bili ni znakovi od lijevanog kositra koji su se pojavili kasnije i urnmmfrryurffi.SirSi8, flull!fls:uh8r[fiinftmnu
odvi5e su se lako tro5ili. Ali podetkom )flY. stoljeia pro5irila se gums msmtilirrs usrsE-fr frumimrm.iluffinflhtdr
upotreba pokretnih znakova od drva; dostigla je dak i Turkestan. $nntgt$drffiitfitstrtili $oramd:irffi pmm Drftipu -
Ifi fi il m$rfi"* mfiull. il [is"
I na kraju, u prvoj polovici XV. stoljeia usaw5io se metalni znak, rfi ar fftmi rurfu"al&int ms',
bilo u Kini, bilo u Koreji, i naveliko se Sirio u razdobliu od pedeset .urn. hB S dfl nnims.bsbilsru,
godina koje prethode Gutcnbcrgovu >rizumu<<4O. Da li je stigao do Es-fidmu-rrEs,afiriss.
Zapada? Na tu misao navodi nas Loys Le Roy, istina 1576, tj. dosta uantuo .ffros.trtmius.m.l "
kasno. Portugalci >koji su plovili po ditavom svijetu< kaZe, donijeli rfi I dfu ss. rrf fuo fl lEun,
bog.
udfi :n rgfu rfi iopicm:utgig.
su iz Kine >knjige tiskane pismom te zemlje, govoreii da je dugo nutqrhEffsrftmdiltrnun
vei kako se ondje upotrebljavaju. To je neke navelo da povjeruju fulis mmtfr uiErn in htulo :
da je izum bio doncsen preko Tatarije i Moskovske Rusije u Irmnft ilk uir ubtll q[ Dttn"
Njemadku , zatim je bio priopien drugim kr5ianima <<.aL Yeza nlje lgm lfr ff #fuits.frm$ tr ur"
dokazana. Ali bilo je dovoljno pumika, i to obrazovanih putnika,
koji su putovali u Kinu i watili se, da bi pretpostavka o ewopskom
pronalasku bila, u nadelu, wlo sumnjiva.
U svakom sludaju, kopija ili pono'rmi izum, ewopsko tis-
karstvo rada se oko 144O-L450, nebez te5koia, uzastopnim dotje-
rivanjima, jer se pokretni znakovi moraju proizvoditi od pravilno
odmjerene slitine olova, kositra i antimona (a rudnici antimona
su, dini se, otkriveni tek u XW. stoljciu), dovoljno otpornc, a da l(rr<'rlovitrttktitrittt:ltll)(,,t.lliltltl)('tl{,(itllttllx'tg,rko
I'rvtlrstLsvcrk.rllrlrlr;t,n,t/r'rlu('lirlrlr;.rtr
nije odvi5e tvrda. Namciu sc tri opcracijc: proizvcsti kalupc <ld l,l1ll l,l1() (()lrs.rk ll. N )
4.J0
lit't't tttttt I Ilt't t t I t lt' I / .\ I t' tt I' I t t t't' t t,r t L' It Itt t ttI I t r, li,ltttlil,t, , t,t,.tlut l/t, I :rtt!ttll
vt'lotvt'clogi'clil<lr,l<ojinost'izl lo(r'rrr'znill(()v(';r)llrrlrllit'i otlllllir';r, tt;t li.t.r jrr slol;r'r'.r, rrl, l;rrr"ulr( I I 1,('/urt. rnrll,Lo\,sl\(.1',r'.llrrlr., rrr.lrt p;i
rijctko od olova, utisr-tuti zn:rk; i na krrjr-r, t:rl.ir:njcrtr slitinc rlolriti viSt' orl I (X) rrriiiilul;l r,llltrrrvrrili:r'i"
znak koji ic sc upotrijcbiri. Zatim ic trcbati >slagirti<<, zbiti rcckrvcr Krrjigt'itisli:rrslii tilt'sliovi izvrlz('s(.rr Alr.ilirr, u n1t(.t.ili1, 1,r
i prorcdc, namazati ih tiskarskom bojom, pritisnuti ih na list ll;rllirrn, lilrrro iz Vcrrccijr'llrorlirtr lisk;rri r':rzrrrlslrd'i iz (.r'rrr.(,rlr.r'rr
papira. Tiskarski tijesak na polugu poiavio se oko srcdinc XVI. (.;rrigr';rtl, krrrno tijc'sliovt' srr Z;r1l;rtl:r tlonosr. iirlovslit' izlrlt.glir.t..
stoljcia i ncic sc mijcnjati svc do XVIII. stoljcia. Glar,na tc5koia: Z.rlrvtrljtrjtrii pot'ttrgitlsl<int pontorcirrr:r, tijcskovi i llolirt.lrr;r sloyrr
znakovi se brzo ffoSc, da bi se zamijcnili treba sc vratiti do kalupi rlostilrr clo lndijc i rlrravr.ro (ioc, gl;rvrrog gr';rrl:r ( 1557), z:rtirrr tlo
koji se i sami troSe, Sto znadi postupak ponoviti ispodetka. To jc l\lrrr':ro:r (l5utt), u sjcni Klrntontr, i Nag:rslrl<iu l5()O.'tl Alio jt.izrrrrr
pravi zanatzlatara.a2 Nijc dudno da jc novi pronalazak proizi5ao iz rloisl:r ltrr,obitno stiga<l iz I(inc, slrrl;r sr: krrrg zirtvor-io.
njihovc srcdine, a nc, kako sc smatralo, od dworezbarskog tiska,
onih stranica tiskanih uz pomoi drvenc izrezbarene plode prema-
zane tintom. Naprotiv, o\ri trgovci pudkim slikama borili su se
protiv ove novotarije. Albrccht Pfistcr, tiskar izRamberga, prvi je,
'l'islt,arsluo i uelika pouijest
r>ko 1461, uvrstio drvorcznu sliku u tiskanu knjigu. Otad je konku-
rencija bila ncmo gu(a.1ts l'.:ro prcdmct rasko5i, knjiga jc vci od samog podctka bila pr>dvr.g-
Sporo sc usaw5avajuii, tiskarski obrt je jo5 u XVI[. stoljciu nutrr str()[iim zakonima dobiti, p<>nudc, pr>tralnjc. fl'iskarska ()prc-
r r rr tlcsto sc obnavlja, radna snag,a sc skup<l pla(a, papir prcdstavljrr
bio isti kao i na podecima, ili gotovo takav. >>Jer nadin na koji se
tiskalo 1787, u dasu kad jc IrranEois I Ambroisc-Didot zamislio vric orl dvostrukogiznosa drugih tr<>Skova, waianjc srcdst:rv:r jc
tijesak koji je omoguiio otiskivanje stranice jcdnim pokretom :,1)()r'(). Svc baca tiskarstvct u rukc p<>zajmljivada novc;r, uskOl.0
stroja, bio je takav da bi sc Gutcnbcrg, uskrsnut i prodrijev5i u r',r rslrocl:rra distributivnih mrcla. Svijct izdava(avci od XV. stoljci;r
neku tiskaru u wijeme kad jc Francuskom podeo vladati Luj XW, rrrr:r svojc >>Iruggerc<< u malom: ncki Uarth6lcmy Buycr (14tt-1) u
u njoj odmah osjetio kao kod ku(e<<!a l,y,,r)rr, ncki Antoinc Virard u Parizu koji, vlasnik obrtnidkc r:rdi-
rrrut'c zn kaligritfiju i oslikavanje rukopisa u boji, usvaja novc
Pronalazak je obi5ao svijet. Kao topnici u potrazi zasluLbom,
nr<'lorlc i spccijalizira sc za ilustriranu knjigu za llrancusku i
i tiskari, s improviziranom oprcmom, putovali su nasumce, za- l .r rglcsku; dinastija Giunta, porijcklom iz Irircnce; Anton Kobcrgcr.
ustavljajudi sc gdje jc prilika clopu5tala, i ponovo odlaze(i da bi
Lr ji rr Niirnbcrgu, od 1 473. do 15I3. izdajcbar 236 djcla, i mo7drr
r
prihvatili sluZbu kod novog mccene. Prva knjiga tiskana u Parizu
jc iz 1470, u Lyonu 7473, u Poifieru 1479, u Veneciji 747O, u 1r' n:rjvcii izdavat. svog vrcmcna; Jcan lrctit, gospodar pariSkog
tr lisr:r knjigc na podctku XVI. stoljcia; ili Aklo Manucc iz vcnccijc
Napulju 147I, u Louvainu 1473, u Krakor.u L474. ViSe od 110 ( I 5l 5); ili, da navcdcmo posljcdnji primjcr, Plantin, rodcn rr
ewopskih gradova poznato je 148A. zahvaljujuii svojim tiskarama. 'l'r rur-;rinci
1174, a nastaniujc sc u Antwcrpcnu 1549.a8
Od 1480. do 1500. postupak stiZe u Spanjolsku, Siri se po Njemad-
Krrrr roba, knjiga jc vezant zir putcvc, promct, za sajmovc: rr
koj i Italiji, dopire do skandinavskih zemalja. Godine l5OO. 236 XVI. stoljc{u to su Lyon i Franklurt, u XVII. stoljciu l,ci1-tz,ig.
gradova Ewope ima svoje radionice.as ( )1rrlt'rrito uzcv5i, ona jc bila srcdstvo moii u slulbi Zirpatla. Svukrr
Za knjige zvane incunabulanta (prvotiskanima)
nastalima prije 1500 ukupna naklada iznosi 20 milijuna - toprim-
jest rrris;r<r i.ivi <>d susrcta, razmjcnc. Knjigrr jc ubrzala i prosiril:r tokovt.
1.,jt' jc stvorila ncgda5nja knjiga u rukopisu. otud nckolil<o ulrrzrr-
jeraka. Tada Ewopa -ima moZda 70 milijuna sranor.nika. U XVI. nj;r, usprkos snalnim kodcnjima. tJ XV. st<lljc(tr, u vrijcrnc irr-
stoljeiu se pokret ubrzava: 25.000 izdanja u Parizu; 13.000 u l\unill)rrll, nadvladrrv:r l:rtinskiis l:rtinskirn jccln:r vjt'rskrr ipolloln;r
Lyonu; 45.OOO u Njemadkoj; 15.000 u Veneciji; 10.000 u Englcskr>j, krr;i2t'vnost. No vcc i srrrnrr ird:.n|r kl:rsii'nc knjilcvnosti rr:r Irrtirr-
moida 8.000 u Nizozemskoj. Za svako izdanje trcba radunati sIr,nr i grikorrr llosltriit it' poi't'll<orrr XVt. stolicf:r nt'orkrljivonr
prosjetnu nakladu od 1.000 primjcraka, to jcst za 140.000 tlo rr;r1rr-t'tlirr hrrrrrrnizrrr;r. I\4:rlrl l<lrsnijt', krrjigrr Ct.tr svoitr slrrilrrr sl;rvili
200.000 izdanja, T4O do 200 milijuna primjcraka knjiga. A livrop:r, r t'li rt'ttt;tt'i j;r ; lt z;rl i rrr rrr llu l't.li l'rrr;rr'i j:r.
1
4.,J2
lli st'zl):ll() t't'tii liotttt' it' lislilrrstvo rloisltr lloslrrZi-
Ul<t'lttl<tl, ttt' ;lrrl,,, lrlrlvtt;t tl:,ovitt;t Sl:tt o1i :,r'iir'l:t, orlttvt;t'li ltor'itt1r' tr;t ll;tlttlirr i
jc
lo. Ono svc uvci:ll(), svc oj:ri':rlo. tl jcclnol stv;rri, rrroftltr, izrlv:rjlr l,:t J\lltttclrt'tr i itlt'svt'tlo l',tt iltlt;t.
se jcdna posljcdica. Vcliko otkriic kojc ic pokrcnuti nr:rrcmlrritku Srrt'ski lir'sr)ir('llir n('sijt'r't' tlt rlv;t rlijt'l;r llosl;tlottt slolit'tlittt;t
revoluciju u XVII. stoljciu, otkriic jc d;r sc poslulimo rijctju
- ir' <lgrlnrtk Nillr tlr)s('zit() (.t'vt'tto lt)()t'(' (lltlvt'zttitrtii 14,1t lltlto s
Oswalda Spcnglcra broja funkcije, Y- f(x), kako kaZc na5 sada5- [\1r'rlitcr':rn<lrrr), 1'lost'c'tlslvottt l<:tttitl:t zv:ltl()g Ntlt'lt;ttl, log rrSttr'skog
-
nji jczlk- Ncma funkcijc ako pojmoi beskrc{rxo malog i grcudce l<:rn:rl:r< koji jc r:rclio joS rr vrijt'lttc l,trjit Svt'togit ittutlrt liltsttiit'st'
nc udu u rcd radunanja, a to su pojmovi koje vei susreiemo u r;rsu(). N:r podctku XVI. stoljt'i:r Vcnct'ij;r iligipC;rrri s;ttti:tli stt rr
misli Arhimeda. Ali tko jc u XVI. stoljeiu poznavao Arhimeda? rr jt'govu p()n()vn()tn otvitrlttrju. ()sirtr t()8,11, ticstltl(:()lll str ;lrol;tzili
Rijetki sretnici. Jcdnom ili dva puta Leonardo da Vinci je jurio za ljrrrli, livotinjc, ladc u dijclovirn:t.'l'lrktl su ltroclovlj;r kojtr stt'l'ttt't'i
jednim od njegovih rukopisa o kojima su mu pridali. Sporo sc lrtrstali u Crvcno m()rc 1,3[t, I5'39, I5{J8, donosilc dcvc nlt lctlittt;t,
okreiuii prema znanstvcnim djelima, tiskarstvo malo pomalo rr rlrvcnim dijclovima koji su splrjani nrt licu nrjcstlt.so Oplovljuvrr-
preuzima tu obavezu, postepcno waia grdku matcmatiku i, osim rric V:rsca da Gamc (149t1) nijc uni5tilt> tlvtl st,lro z:rjcdtti$tvrr
djcla Euklicla, Apolloniosa iz Pergc (o sto5cima), ponovo nudi izrncdu Iivropc i Indijskog occan:I, d<tdalo mu jc sam() jccl:ttr ttovi
cjclokupnu pobjcdonosnu misao Arhimcda. ptrt.
Nisu li ova razmjcrno kasna izdanja odgovorna za spori Ovcblizine nikako ncpodrar.umijcvaju i mijc5anic. Nitko rrijt'
ra:nitak modcrnc matcmatikc od kraja XVI. do podetka X\aIL lrrivrlcniji svojim osobnim navadama <>d pomoraca, bct olrzit'tt
stoljeia? Vjerojatno. Ilcz njih naprcdak bi joS dckao. grljc sc nalazi Kincskc dZunkc, usprkos tolikc nadmoCi (njiltovir
jt'tlra, kormilo, trup broda s ncpropusnim odjcljcima, kontplts vt'(
rr XI. stolje (u, i:manrcdna vclidina njihovih plorrrih tijcla ocl XIV.
Poduizi Zapada: stoljcia) stiZu do Japana, ali na jugu nc prclaze 'I'onkin5ki tliicv;
puiinska nauigacija otl I)a Nanga pojavljivali su se osrcdnji brodovi ind<>nczijski,
irrrlijski ili arapski, s trokutastim jcdrima, plovcii svc do udaljctrih
olxrla Aliikc. To je zato Sto su ponxorske granicc civilizacijc ictl-
Osvajanje pudine donijclo jc Ewopi svjctsko prvenstvo, i to za n;rko tvrste (tko bi to povjcrovao?) kao i njihovc kontincnt:tlttt'
dugo. Ovaj put jc tchnika pudinska navigacija
j - - sworila
metriju< na svjctsko razin| privilegiju. I doista, ekspanzija
>asi-
Ewope
gr':rnicc. Na moru, kao i na kopnu, svatko Zcli ostati na svt>mc. lp:tlt,
srrsjcdi sc posjciuju: kincski jcdrcnjaci i dlunkc nalazc st: tt
na svim morima postavlja veliki problcm: kako se dogodilo da se 'lirnkin5kom zaljcvu jcr jc 'Ionkin z pravo bio pod kincskottt
nakon zavr5cne dcmonstracijc, pudinska navigacija nije podijelila vllsti. Ako Sueski tjcsnac nijc bio granica, prcmda jc imao njt'rr
izrnedll svih svjetskih pomorskih civilizaclja? U nadelu, sve su it.glc<l i moguinosti, t<t jczato Sto su sc civilizacijc rcdovito ispt't'-
mogle sudjclovati u natjecanju. A Ewopa je ostala sama u trci.
lrlctalc. 'l'ako jc islam, nastanjujuii sc na vclikom clijclu Mcclitt'-
r';rn:1, uvco tako;rvano latinsko jcdro, kojc jc indijsko, ptlriicklortr
s ()rn:rnskog mora gdjc gajc islam na5ao. Ilio jc potrcltan ov:tJ
Mornarice Starog suij eta gxrvijcsni prckoradaj da bi sc trokutasto jcdro usvojilo na Unutr:tS-
rrjcnr m<>ru kojcg jc postalo simbol u na5im <>dima.'r
iinlenica je utoliko viSe ncodekivana Sto su se pomorske civili- A ipak, on<l jc bil<> p<lsud cn<>, r.amijcnjcno za dctvrt:tsto it'tlt'r I
zacije oduvijek poznavale i, povezane jedna s drugom, prolazile l<ojc su up()trcbljav:rli svi narodi Unutra5njcla m()ra, od lrcnii':ttlt
su Starim svijetom u neprckidnoj liniji od ewopskog Atlantika do rlo (irka, od Krtrt:tlana clt> llimljantr. IJ<>stal<lm bilo it: ()llx)r:t,
Indijskog oceana, Indonezije i granidnih mora Pacifika. Jean Pou- rurroi'ito nir obitl;trn:t l,ltngtrccloca;jtl$ viSc u grtkirn zcntliltnr;t, t;tkrr
jade smatra da su Mediteran i Indijski ocean jcdan iedini vcliki dicr tl;r jc: tlizlrnt otrtljc vlltd:ttt srttl!.1,()tn svojih tldrccl;t i tliclolvot'ttittt
mora, koji on lijcpo naziva>indijskim putcm<<.4e Zaprav<>, >indijski iznt.rr;rrlt.rrjirrr;r triri'kt'v:rlr('. ll svltltonr slttd'rtjtt, trinxtlo ttijc i'trtltto
4.34
I ;t,t't t t t t t r I I I h ttttI tl / .\ I t' tt l, I t t n' \ t \ t I' t tIt t l, t IIt .' l','lrnIrA't' t't'l't,IIIt llt' t ?iI\I(tIt
i l('
I \'t't t r t n t I I ltr t t k I d /,\ l,' tt l,' I t t,'., t t t t l, I t I t t I tt I I r r,
li'l ttt li A'r, t','t tl,tt I lr I : r t t lr t,
1,r t;r'I111rtt.t Lolt:,lt rrl.t t1,t :'l( \'( l tr;.tt'l.tlt Lorlot'.t .t tt,tl oillo Ll tll('ll'l
li9llt ppr()tlrrlrrlt'lrol;t't:,ktlt li,l;l\';ll'll('\'l('ll';1, rtl,rlo 1t,tttt,tl,t:,tt
:,tlrf r,:t
:,t.rrst;rlili 11 llt otlogr';rtlrlritittrrt NIt'tlitt't';ttt:t. lltlo 1t'1.t./.llll('ll,l, zlrt l''t,
I ()lt('llls)t tl()\/()t't'o;tlit'tlt;rtiii it'tlrrt'll()\/('it'tlirrit't'til'iltz;ttiit'. rr
l:r'r'o1li.
l,rlr-ttrg:rlslilr li:rr';rvt.llr l<oj;t st' t';ttl:t tllio l'i tO, tliit'tt' l(' l()H
l rr-.rli1; rp:rli jcrlrcni;rl< s priit'lilr)l)ll()ll) olllltlottl, ittt;t lit'tttt'ttrl
sl:ll11tr,
i
tri jlrr-lt9llt, clv:t i't:tvt't;tsllt it'tll':r it'tltto l;rlirtslio it'tlrr); ()ll(), tl
:,rrrit'r-rr cluTirrc lrp1lrl:r, llcul'itvl)(llr'7t'tto tt tltltttlstt tt;t i:rt'llol I'rl1r g,r
.,si (l<r-il jc viii itluli rur jcrlnoj stratti) llrli$t'ttpr':tvljir lrtorlotlt'
rrsrrrjcr':iv:r ga; dctvrt:tst:r jcclt';t, trpott'ijclrljcrr:t tt stttit't'rr tltrzittr'
l,r.,,tltr rI)()g,u Ivatuti str';rlnji vjctltr. l)tt zltvt'ictktr ttjilrov;t rttl;tttlslioll
,,,.grtovltnj-a, karavclc i clrugi cvropski [lrttclovi, katl jctlrrt )lIl sl illl tr r
Irrli:ttt1t'l t ltg (t;ttt1l.r I l'tl htr'tt,r, l'r i.l llrll()\'illli('s('ll;t:'l:l\'l;'t 1rt r'l"r
I'rlvixr liolrnlr p[!iIlDtl] violtovil il lUIkr:tit llC0rJIk):itt
dominantnih violrovtr (u poslotku brolt prorlirlroniu)
Povratak rz Gvrnejel
.f :tvt', l';tlt'tlll)lllll',:1. l)()ltloloL:r
I\l.rl;t( ( (', ( 't'yltlttlt, ( ''tlt rrt't' t ll'tIl 'lltl
sliit.tlo()r'rrrrrz;r,koll it'tillptrtt)\';tlliiligtlit'llot;r l'l.stit'r'rli.l l'l \{
isl<r.t':rv;r Iilt.sliou runl);]sr.(l()l'll ntttslittlllllsl(()l{;roriit'lil;r, lioii t't'
nr()l(lir sti(i tlo [\4t'l<r.. Vrllil;r s(' u l.l:ulli iry 2). st'ptt j:t I '1.i.J.1'
lztr tgglr piSl;l Sl() lri rurrtt l;ilo ltoztutlo. llt'z stttttttit', Kittlt
rlirr;rstijc Ming, n'l()rtrla sr: sul)r'()tstltviti svc v('(1()i ()l):lsllosti lioirt srr
,r-cclstavljnli nonurcli sil sjcvcl'1. l't'ijcstolni(':l sc iz Nlrttli.ittg;r l)l'('s('
iil:r u l,ckin g (14'21). .f cclrrlr striulic:t jc okt'cntrt;1. ll)lli ll:r tl'('lltrlrrl(
lp()lcnl() z;imisliti 5to bi clonijclir cvcntuillltit cl<sJrttttziilr liirrt'skilr
rlTtrnki [ircma l(tu I)obrc n:rclc ili lloljc, l(tr-r Agtrllrrts, jttZttittr
vultirr)a izmcdu Indijskog occltn,t i Atlantikir'
I)ruga izgubljcna prilika: vci stt>ljciimit su arilpski gt'oglrrli
(srrprgtn6 miSljcnju Ptolomcjlt) g<lvorili (M:rssudi, prvi, tt X. sl()
ljt.tarr, koji jc poznavao ar:rpskc gr;rdovc n,I obali 7;rnt,ib',trtt) tt
rrr,,guin6sti cla sc morcm opl()vi altiaki ktlntincnt. l)ridruiili str st'
,,,'liromjcnljivom miSljcnju kr$ianskc crkvc koja jc, prclll,l Ililrliii'
rr,,.,lil, Aa je tekuia masa m()ra jcdinsWcna. U svakonl sltti'rtirt
rrrlirrmacijc ptrtnika ili arapskih m()rnara doprlc su do kr$ilttlsliog
svijcta. Alcxindcr von Humboldt misli da trcba smatrati stv:ll'nillr
rrr.olridno putovanjc koie ic <>k<t 1420. poduzeo icdan aritt)stii
lrr.orl, a opisujc ga lcgenda kartc Irra Maura (7457), >>Gcrtgrolrlttts
Itt<ttrnpirabitiso, iz Vcnccije. llrod jc navodno p_rc-ia<l izt'trctltt
nt,lxt i z.cmlje 2.000 milja po >Mratnom moru<(, kako su At'irPi
n:rzivtrli Atlantski ocean, za 40 dana, a powatak jc izvr5cn
24. PI\IJEIAZ PREKO A'I'IANTIKA: VELIKA O]'KIUcA '/'1t 7(l
Ova pojednostirvl.icna karta prikrzuje poloZaj sjcvernih i juZnih pasatnih vjetrova ljeti. Zna se da se
niihova dvostruka masa premje5ta prenra gocli5njcm dobu. Putovi za Indiju i za povratak iz In<Iije ,l;rrur.55
porlvrgnuti su dosta iednostavnim pravilinra. Pren.ra Indiji, to znzrdi prepustiti se sj-vernim pasatima A ipak, z^rjclayanjc problcma Atlantika, koji jc pak rjc:s:tvito
i iii s juZnim pasatinla sve do obale Brazila. N;r povmtku, upotl'iiebiti ravno iuine p:rsate; pres.jeii
svt' clrug,c problcmc, bila jc zaslulna livropa.
;ieyelng pil.sate sve do vjetrova sredniih Sirina. S tog stanovista istodkani povrrtak iz Gvineje (ili
kako kaZu Portug:rlci, povratak iz Mine) pokrzuje potrebu udaljavanja od afiidke obale na povratku
u Evropu. B:rrtolomeo Dias, kojcg je putovanje pretl.rodilo putovanju Vasca da Game, udinio ,e
grciku kada je, iduii prenra jugu, plovio uz afridku obalu. Te5koie prwih pudinskih ploviclbi koje su
malo pom:rlo priznale ova pr:avila bile su jo5 veie nego to pokazuju naie uobidajcne sheme.
Uostalonr, da bi se.slika upotpunila, treba uzeti u obzir i morske struje, vrlo znaiaine, koje su , Ic rlnostauni problem At lantika
istodobno predstavljale pogodnosti i preprcke.
Atlrrntik, to su tri vcliklr vjctrcna i p<lmorska kruga na karti; tt'i vt'lilit'
odvela ga je sa 62velike dZunke u Indoneziju (14O5-L4O7); druga ,,t.lipsc<<. Za ugodnu pl<lvidltr"r d<lv<lljno ic iskoristiti strrr jc i vjt'tt'rr
(27.OO0 ljudi, 48 brodova, 1408-1411) zaw(ava se osvajaniem v,.t, tltlfir()t1 SnliCru: ()ni vlls tltdlt vtldc, Z:ttim v:ts vr:t(;tjtr.'lir it'
Ceylona; teh (L4L3-14I7) osvajanjem Sumatre; derwra (1417- k;rrg Vikirrgtt n:t sjtrvcrn()lll Atllrntiku;to jc Koltrtnlr<tv krtrg, llit'ppv:t
l4l9) i peta (142L-1422), pacifidka, dovode do razrnjene darova Ir.i llr-9rllr cloprl:r srr do K:trurrskih otok:t, zlttitn clo Antillt, vjt'tt'ovi
i ambasadora u Indiji, sve do Arabije i do obala Abesinijc; Scsta, s;t.tlrriilt gcrigrrrliskilr (it'inlr tlovt'ti stt ilt tt:ttr:tg, tt 1'rt'oljt'(1t' l'i().1,
brza, nosi carsko pismo vladaru Palembanga, na Sumatri; scdma grrt,ko Azilrrr rr;rltorr llo srr ilr tlovt'li tr lllizitrtr Ncrvlotrrttll:ttttl;t.
i posljedn ja, moida najscnzacionalniia, p<>litzi iz lukc Long Wan l',',',,r,, irrgrr, jt'tlttrr vt'lihi lit'ttg votli svt'tlrt olr;tl;l Atttt't'ilit', z;tlittt <lrr
19. sijctnja 1431; ostatak godinc flota sc trsidril:r u nirjjuinijirn l(tlr I)6lr;t. rr:rrlr., n;r irrzrroj tot'lii Alrilit'. Z:l svt'rlvo lt't'lt;t z;ttlovolitlt
'i.io tl
I ;r,t't t trttt I lln tttrI tl / .\' t t' t t l, ! t t t'r, \,'. t 1,, !tIt tI ttI t( t' 'I
t'ltttlt'l'r t t'trtlllr llt' I :rttlrtl,
iiJ It
;( rt I llrt t 'li,lutltkt, t't,t,ttlttt llr I trttItt
I t tr rrt tt t I r,l /,\ t t' t t k ttt tt, t t t r A, I t I t t I t t I I t r,
.4 ,t.t
I\,rtttttttI IlnttttIt,l / ,\1,'ttk!,ttt ttrtl:tthtItt.f It r I rlltltke' t-t'trrlltt llt' I trttltt,
Zitl':r'il <'t, u svoj i rrt ist rlrZi v;r rr j i nur, srr vrcrrrcrr i ci i llovjcsrr ii'tr ri
su zarobljcnici jcdn<>9, tebnitkog rjcicnj;r kojc lri trcbakr izclvojiti
pod svaku cijcnu. Ali to rjcscnjc mo'Zdatnijc prvcnsrvcno tchnidko.
Onom portugalskom kormilaru koji je nrdio kralju Ivanu lI. da se
od Mine mole watiti >s bilo kakvom ladom u dobrom stanju<<,
vladar jc narcdio da Suti, zaprijetiv5i mu da Ce ga baciti u tamnicu
ako budc govorio. Nc manje uvjcrljiv primjer iz 1535: Diego
Botelho se watio iz lndijc s obidnom malom galijom koju je
portugalski kralj odmah dao zapalia.6s
Od ovih primjera draLa nam je pustolovina one japanske
dZunkc koja je 1610. vlastitim sredsMma doprla od Japana do
Acapulca u Meksiku. Vratila je Rodriga Vivera i njegove drugove
brodolomce, kojima su Japanci poklonili brod; isrina, posada je
bila ewopska. Ali druge dvijc dZunke, ovaj put s japanskom posa-
dom, kasnije su obavile isto putovanje.66
Ova iskuswa dokazuju da je dlunka tehnidki bila sposobna
da se uhvati u ko5tac s pudinom. Ukratko, samo tehnidko obja5nje-
nje nam izmi(.e.
Dctrtcts su povjesnidari do5li tako daleko da vjeru ju dakara-
vela ne dugujc uspjeh toliko svojim jedrima i kormilu, koliko svom
plitkom gazu koji joi je >omoguiavao da istraZuje obale i u5ia
rijeka<, i joS vi5e dinjcnici da >>je mali brod, i da je njcgovo
naoru'Zavanje bilo relatirmo jcftino!<67 To bi znatilo umanjiti joj
ulogu.
Nimalo nije lak5e objasniti odsutnost muslimanskih brodova.
Njihova putovania ravno u Indijski ocean, bcz sumnje laka, s
izmjenjivanjem monsuna, podrazumijcvaju ipak vcliko znanje,
upotrcbu astrolaba ili Jakobova Stapa, a i to su dobri brodovi.
Povijcst arapskog kormilara Vasca da Gante koji preuzima malu
portugalsku flotu u M6lincli i vodi je u jcdnom porezu do Calicuta,
pojcdinost je koia otvara spoznajc. Kako to da u ovim uvjetima,
pustolovine Sindbada Morcplovca i njcgovih nasljednika nisu
dovele do arapske prevlasti u svijetu? Kako se, da se ponovo
posluZimo rijedimaVidala de La Blachea, arapska navigacija iuino l'rrt i.z XVII. sloljt:r:tt., lek ttrtztttt[:ctt. (llrttc1]l l tlc Vclttrtrs: Vit:ll't'tti;ttY:t,
f t t t.rit t tt I ). (( )I i str k i i rur rttlttt )
(
od Zanzibara i Madaeaskara, praktidno zaustavila >>u zastra5uj uioj r r r
418 I lt )
I :trru r rul I ltr t t t t I t'l /,\ Ir ttk t,t,\' t t t t lt tt I t t.l t t
I I t. c 'l?lrtt ll kr y1r1 4 1l 111' I l1r I :t t t t r tl t
N epromj en lj iu o s t i I i ne r a r a
Ili bilo kojcg puta, u bilo kojc wijcmc. Na tom su putu vazda
prijevozna srcdstva, terctne iivotinie, nekoliko konjanika, krdmc,
kovadnica, sclo, grad. Ncmojtc misliti da se radi o krhkoj liniji, ma
koliko izglcda slabo oznadena, dak i u argentinskoj pampi ili u
Sibiru XVI[. stoljeia. l'rijevoznici i putnici ostaju zatvorenici wlo
ogranidenogizbora oni bi moida radije i5li nekim drugim putem
kako bi izbjegli neku ccstarinu i carinu, ali uz uvjet da se mogu
watiti ako iskrsnu ncprilike; zimi ie iii ovim putem, u proljeie
onim drugim, ovisno o poledici ili kaljuZama. Ali nikad neie moii
odustati od unaprijed organiziranih putova. Putovati znati sluZiti
se uslugama drugih.
Godine L776.Svicarski lijctnik Jacob Fries, major u ruskoj
vojsci, preSao je za 178 sati dugi put od Omska u Tomsk (890 km),
prosjednom brzinom od 5 km na sat, redovito mijenjajuii konje
na svakoj postaji da bi bio siguran da ie stiii do slijedeie bez
neprilika.T2 Proma5iti jednu znatilo je biti sahranjen pod snije-
gom. U unutra5njosti Argentine, jo5 u XVI[. stoljeiu, putuje se na
te5kim kolima s volovskom zapregom, koja stiZu natovarena Zitom
ili koZom u Bucnos Aires i praznaodlaze prema Mendozi, Santiagu 'l'lrc r<radside inn, i.stodobnoputrtiiko stc0aliite, ntjesto susrclcti
de Chile ili Jujuyu, u smjeru Perua, ili sc pak tadlie putuje na rtrtyt-
j t' r t cr, ( a. ku are l Tls ont as a Rout l art d s on a, t 8 21t) . Intiliu(i gret cl s k i t t t t t. t t -
ledima mazgeili konja: radi se o tome da se putprilagodi wemenu 1
potrebnom zaprelaienjc despoblctdosct, pustinja, i da se na odre- ltislrrtcr., krintcr. je u xw. i xwl. stoljeiu igra.la ueliku ulogu tt ru..zuof rr
.tkiltodrr,og triiita u. Ertgleskoj. (infr.a, II, str. 35Ltl) (Wltittugr.th Art
denim mjcstima naclu kuie, sela, voda, prodavadi iaia i svieleg { iulltry Ma.ncbester)
mesa. Ako sc putnik umori od tijesne kabinc dvokolice, moie wzett
dvije jahaie Zivotinjc, jednu za sebc, drugu za toYar >potrebne
posteljine< i, iduii ispred konvoja, mol'ejuriti u galopu, najbolje I)a bi se prcko llalkana stiglo do Istanbula >>trcba<<, savjcrui(.
izmedu 2 i 10 sati ujutro kako bi izbiegao wuiinu. >Konji su tako l'it:rrc l,cscalopicr (1574), >>putovati od jutra do vcdcri, al<<l vtrrrr
dobro priudeni da ove prijelaze obavljaju za kratko wijeme, da nt'ki p<rtok ili livada nc da priliku da sc spustitc na zcmlju i iz l;is:rgrr
sami jure najveiom brzinom i nije ih potrebno tjerati<. Naknada? izv:rclitc malo hladnog mcsa i nckoliko boca vin:r, da bistc sc
Stiii brzo u >>postaie (koje) su najbolji konaci, gdje se putnik moie rr:rhr:rnili oko podnc, dok vasi konji s kojih su skinutc rrzclc i s;r
po volji odmoriti<.73 Ondie se okrepljuje, ondje se spava. Ove sl)()nilma na nogamzt, pasu ili jcdu onr> sto im sc da<. Navci'c'r lrclxr
pojedinosti pomaZu razumiievanju rijedi jednog autora iz XVIII. stitii do slijcdcdcg k;rr:rvan-scrlrja gdjc ima hr:rnc i pi(:r.'lo srr
stoljeia o prvom dijelu putaiz Buenos Airesa sve do Carcaranala: ,,prihv:rtilisur< (u snrislu skloni$m), >s:rgr:rdcna l<:ro rl:r oznai';rv:rjtr
>>Zawijeme ova tri i pol dana puta, osim na dva prijelaza, moie
lir':rj svrrkog tlarr;r. (...) lkrgrrti i sironxrsni oncljc sc sklarrj:rju jt.r.
se naii krava, ovaca iii kokoSi u izobilju i po niskoj cijeni<.74
ll('nl:l lloljcg, il ()r)a izglcd:rju k:ro jako vclikc suSc; trrnjr:s;t() l)r.()z()r.:l
Ove kasne slike >>novih< zemalja (Sibir, Novi svijct) opisuju
irrurjrr ptr$k:u'lricr'<. l,jrrtli srr srnjc'stcrri n:r >lloviir.rrjirn;r,. (gx1li
dosta todno putovanja iz ranijih stoljcda u >>starim<< civiliziranim
jirrr;r), post;rvljt'rrirrr olio tlvor':rrrr', :r rr:r rrjilr str privr.z;rrrt./.ivotipjr'.
zcmljama.
.l so
lit't'ttt t t ttl lltt r t t t I r'l l' t,' t t'r l' t i ttI Ir r' I t'ltttlil,t t't',\tlut ll.' I :tt\tt)lt
/ .\ I t t r Itt t I tIr
>>'l'ako svatk() vidi svog lionj;r irlljc u)u iesti lllt l)()viS('lliittt:t, i tll l,rl,o;t'illrtl.rrrcl,r l'r(r'r olLrlo I orllr'rlto;t'rlttottt /.t 5\',rli(l,t lrrrl
bi im dalizob ili jcdam, oni ('l'urci) upotrcbljrrv:tju kolnc vrcic iz r,,l ,\r',r1rrrlr,r rlo I\l.rtttllr', orl Notr'51r,ttr;olsht'rlo lirlrl)tll.t t n.tlr'.tll,
kojih konj jede a remcni vrcic stavc sc iza usiju konirt,,.75 Ncki g,rli l;rlt (.t ttrit'st't;r), tlrrrlit lt'z,rli t tltrg ((r tlo tl ttrjt'st'tt) i z;t l.u;t
napuljski putnik 1693.jednostavnijc opisujc ovc krdmc: >>'l'o nisu lrrrtrrtk 1ll:rrllt ( l(r(Xr) rlo 5(X),rsttt;tli;t.r'l
nista drugo do dugadke konjusarnice gdje konji zauzimtju src- Al<o jt'r\/('ll rcrlrr, pt'ol:tzi st', sl;tjt'st'gtljt'po 1rt'ltvilu lt't'lr;t
dinu; strane ostaiu za gospodare<.76 pr orli ili st:rli. N;r rlogovort'rrirn tttjcslirtut ollrutvlj;tirr st' z;tlilrt'
Jauniitinerar, tiskan u Kini u XWI. stoljeiu, ozna(ava puteve rr,rrrrirrrit';r ivotlt'; ;rlio ir'polt'r'llrto, ntolt'st'od'istiti tlirt lrrorl;t,
koji vode od Pekinga, s nacrtima i postaia\a, gdje mandarini u popr.;rviti, zrrrrrijcrriti jlrrlrol iosl;tti tltrgo tt lnit'ltotlt srt'tt lttlit'. Svt'
misili odsjcdaju na radun cara, ugosieni, nahranjcni, opskrbljeni ;r' prt'tlvitlcrto. U vorlltttt;t ( ivirrcjt', gtljc sc s:llr)() lrt'otlovi nt;tlt'
to11;111' rr)()gu 1rr-ilrliTiti nisl<oj olr:tli, tttlrtt' vjt'tr:t v:ts izttt'trlrrli ;lrijt'
iahaiimZivotinjama, tamcima, nosilikama. ove postaje, udaljene
'jednaocl r rt'1io ilo sc r:rzvijc jcclro, i prtstoji ()l):tst)()st tlit sc slotrti jrrrllol; t:rrll
druge dan puta, veliki su gradovi ili gradovi dntgog reclct,
.,r' irlt', rrko jc mog,u(c, n:t l)ortug,irlski otok l'rincc u illxt rltt
ili dvorci, ili o;iYd ili Chin, mjesta >>za stanovanje i straZu<<, >>nekad -
sagraclena ondjc gdje ncma nikakva grada...< Tu su desto kasnije l't'i tt< i1ta p()trirZiti j:rrlrol t;t z;ttttjcttu, Sc(cr, roltovc. Ktttl Stttt
-
tl.r;sliog tjcsnac;r mudrost n:rl:rlc du sc plovi Sto blilc ob:rli Srr
niknuli gradovi.TT
Putnik se osjcia ugodno samo u zemlji u kojoj su gradovi i nr,rtr'(', z:rtinr sc idc do poluotoka IVI:tl:tccc; brdtlvita oltallt vclikog
oroli:r Stiti ()d udrrrrtc:t vjctru, vod:t nijc clulrokit. Kad zupu5c rrnlglln,
sela blizu. vodid Franqtslei oclisQ G643) - nalik na danasnji
>Guicle bleu< spominje dobre krdme, Kraljeuski softo u Mar- l,,rlio sc dogodilo brodu koji jc 169O. nosio Krirnpl'cr:r prcrr);r
-
seilleu, Kardinal u Amiensu, i savjetovat ie vam (iz osvete ili ),rl:lnlu, trcba baciti sidra, ipo uglcdu na l;r<tdovc koji sc Ir)(),-iu
r rr l;t'li tr blizini, udvrstitisc nit plitkt)tn moru, dckajuCida ncvrijcrrtt'
mudrosti?) da ne stajete u Pdronneu, u krdmi Jelenr. Zadovoljsf,ro,
brzina, povlastice su nascljenih i dobro organiziranih zemalia, 1,r', rrlr'.
uljudenih, kao Sto su Kina,Japan, Ewopa, zemlie islama. U Perziji
>>se nalaze dobri karavan-seraji svake detiri milje< i putuje se
>>jeftino<. Ali slijedcie godine (1695), isti putnik koji je napustio
l't'ttl,i.u cestounih
Perziju, taLi sa na Hindustan: nema krdmi, nema karavan-seraia,
lt ry!td,aja
nema Livotrnja za iznajmljivanje kola, nema namirnica osim >>u t
.ls2
I it,t.t t ttttt I I ltt t t t t I t, l,/ .\ t t' tt l: t t t tr' \ t,. t l,' ItIt t t, t
I l. .' l t'ltttlr'1,,t. tt't\,1u. llr, I :trtlrtll
,\lt li.:rsrtiyr', li;rrl;t tttz tr,',()\'ot;t tztttr'rltr I l\o t l't(to orlt t'rltt;t'
r'.rrinskt' lrrlvl:tslit'r' z:t l:r; islt prrt, li;ttl;t gr lrrl { ilrrtrl I 1lJ. lro;rt'.tvliit
o sv()ln lroslirr liotl St'rrlis:t llrrt lioii votli orl njt'1ilr tlo s:r;tttiSlrt tr
( ,llrrrr;lrtg,ni,"l rr lotttt' vitlittlo t';ttliit' tt';tZr'ttit' it.l;r't.;r z:t l<ottirtl'ltrt'rr
I'rrj:r jc 1r<rsl:tl:t ost'r'rlnilt. '/;rrrt.vr';rl , ol<o I5.1O, li;rtl st'vt';ttilo lijt'1ro
vrijcrrrr', lrisl<tr1l iz S:rlzlrtrrg;t ttspio jt'ru't'tliti z:t kol;t l)ul zil ll)ilzg('
prijt'vojcrrr 'l'lrrrcrrt, :t cl:t rrijt' islisttrro Svcli ( lollt:trtl ili llrt'ttttt'r',
l.oji iz;r scbc irn;rjrr Milrrtro iVcnccijrr.si'l'o jt'z:tlo jcr l:trl;t ittt:t gtosllt
r;r svc l)ut()vc.
li.ijcAno brodarstuo
Mebantizatn bra;,xe
- crtei V.
Zonce iz 1607. Otkrifu brante, Nlrrlo vcldc, i u srcu zcmljc svc olivljtrjc.'l'lrj stltri livtlt sv:rgtljt'st'
pren?& T. S. Willarnt, jedna,ko l:rlio moZc zamisliti. 'l'ko u (irlryu n:t Sitirni, Sirokoj i dulrol<oj, rtt'
uahto kao i otkrifu pare, Lt lri oiivio spomcn na aktivno rijcdn<l ltrodltrstv<l jutcra5njicc, l<oit'
suakort? sluiaju. je nr,ctk uai- ;t' lrrcnrrsilo u;zvodno >robu iz.l,y<tnls.<< i vin<t, nizvodno lito, jci';ttn,
n og t e lnti t kog n apret k a Z ap a- sifcno? llcz Scinc, Oisc, Marnc, Y{tnnc, P'ariznc lri jco, pi<1, niti lri
da. (Otisak N. IJ.) st' grijao po volji. Ilcz Ilajnc KOln nc lri vci prijc XV. stoljcCa lritt
r r;r jvcii gracl Njcmadkc.
t5 I
l\'tttrtttrl ll,rttttlt'l / ,\tt'ttktttt t' tt'ttLlrltt\ttllt t' 'l'rlttrlll,t t't,t'ttlttt llt I ;,ttlttll
Sc vidi ncprcstan() krctirnjc ltrcllr, lt;rrki, slll;tvi (sttst'ct:u st' spl:rvi r lr r gt',, ."" l ):l lri st' olt islt l;t jt't ln rt ;t lt'i( k;t ilt ;r zi;sli;r li;t t';t v;t t t;t , l rr li or lt't'
r
duZinc pola miljc kojc su sc vjcSto hvatalc u koSt:tc s okuklttn;r zlrog lri st'rrrogli z;rrrrijt'rriti opisi llrn ll;tlrrtt'(Ii2(r), jt'tlrtoli;tttottittrrtog
krivina rijeka) i ono na svakom mjcstu swara toliko livih gradova. .'rrlilcsl<og ptrtrtil<lt iz XVI strtljt't1:t, l(t'ttti (.;rillti:t ( lTtltl l8.ttt),
Ladari stanuju na tim barkama, zaiedno sa Zcnama i djccom, tako rr;r'rrr:r('ltog islltiiv;tt'lt ( it'ot'g;t St'ltrvt'irrlirrllr;r ( l lt.{(r l ()15). l't'izot'
da se moZe mirno povjcrovati izvjcstajima putnika da na ovim ;r'rrvijcl< isli, izvlrr vr'('nt('n:1. lJsltttlt'ttrlrrr l()57. joI sttto trviit'lt n;t
vodama ima gotovo ioliko svijcta koliko u gradovima i na selu<..87 prrlovirrr:l kt'itkovslic l)oljskt'vitljc'li rtizovt' trsliih st'li;rd'l<ilr kol:t s:t
>>Nema zemlje na svijetu, pisao je vei O. de Magaillans, koja se u r t'tiri l<rltlri'lr k;rko ptrtrr.jtr u py':tcl, nat()v:lr('I)i ljtrtlirrrir i llrlrrtvitn
plovidbi (misli na rijedno brodarstvo) moZe usporediti s Kinom<<... llr';u)illnu kojilr su sc: iglicc vtrklc zlr njittt:t p()l)rll vl:rsi po 1tr':ri-
gdle dva carstva, jcdno na vodi, drugo na kopnu, i toliko n j:rvorn putu. ()vlrj prizrlr koji, lrcz sumnjc, proTivlj:rv:r prtsljt'tlrrit'
"pottoje
Venecila koliko ima gradova,,.88 Misljcnje jednog svjcdoka: Godi- rl;rnr', tukodcr jc stvarnost XV. stoljc(:r.
ne 1656. plovio je dctiri mjeseca u:rvodno Yangv.e Kiangom, >koji 'l'ak<l
;c i na m()ru: kincskc ili jlrplrnskc cllunkc, pit'ogt' s
zolu Sinom mora<<, do Scduana; >)Kiang, koji kao ni more, nema r';rrrnotclnim patrupccm M:rllrj:rctr ili I'olinciitna,;tr;rpski lrt'otlovi
granica, i kao ono nema dna<. Nckoliko godina kasnije (1.69r) ( :r'\,('n()!a mora ili lndijsk<)g, ()ccana, tolik<> liktlva ktlji sc ttop(t' nt'
fedan purnik twcli da u nadclu >Kinezi vole Zivjeti na vodi kao rrrrjcr-rj:rju. Ilrnst Sachau, spccijitlist za Illrbilon, opisujc ( ltt()7-
patke...< >>Satima<<, obja5njava on, >>dak i cijcla poludnevlja plovi liJ()u) ()nc arapskc brodovc kojih su dlrskc spojcnc plrlrrtirtirtr
se usred drvcnih splavi<; kanali i rijcke nekog grada prelaze se vl:rl<rrom bcz ijcdnc>gtcljcr.nog davla, jcdnako dobro kao i llclott
odajnidkom sporo5iu >>preko tolikih damaca<<.Se r ltr N'lans (15r0), ili Gcmclli (larcri ( I (r95). U vcti s brodovim:r kof i
Kad bismo povczali niz slika s tcmom svjctskog transporta izmcdu ( I lNuropi
XV. i XUII. stoljeia, i kad bi sc te slike ditaocu prikazale bez
obja5njenja,briZliivo izmije5ane, on bi thbez gre5ke mogao pred- ( )t'iglcdno, u Iivropi su moguic kr<lnolo5kc diskriminacijc. Mi
oditi u prostoru; tko ne bi prepoznao kinesku nosiljku ili dvokolice /n:ur)() da su kola s p<>krctnim prcdnjim dijclom, nastal,t (xl
ukra$enc zastorom, vola nosada ili borbenog slona u Indiji, ili tt'r'ctnih topnitkih k<>la, stuarT?o u upotrcbi tck od oko 1470; d:t sc
tursku ctrabu na Balkanu (ili dak u Tunisu), ili karavane deva u rrrtlirncntarnc kotijc pojavljuju tck u drugoj p<>l<lvici XVI. stoljc(a
islamskom svijctu, redove nosada u Africi, kola na dva ili detiri (prozrlrc dobivaju tck u XVII. stoljciu), da su dililansc iz XVll.
kotada u Ewopi, s volovskom ili konjskom zapregom? stoljciir, da sc po5tanska k<>lata putnikc i uettutirti u ltaliji pojlrv-
Ali smjestiti te slike u wijeme predstavljalo bi velik problem: ljrrjtr rr vcicm broju tck u dob:t romantizm:t;prvc splavi pojirvljtrjtr
transporma sredswa sc uopie nerazuiiaiu. U Kantonu t625- O. de st'rr XlV. stoljcCu. Ali ti prclnatasci nc m()g,u sakriti bczbr<>j nct)t'()-
Las Cortes vidi kineske nosade kako trde >podigav5i putnikov rrrjt'rrljivih trajnosti kojc su u <lsnovi svakodncvntlg iivota. 'l'ako i
sanduk na duge bambusove motke<. Godine 1793. George Staun- rr ;rrornjcnljivoj d<>mcni bnrdovljrt im;t ncprcmostivih gornjih
ton opisuje te iste mrsave kulije >u njihovim dronjcima, slamnatim 11r':rrric'rr, s <lbzirom nrt t()n:l7u i l;rzinu;
()nc stv:tr:ljtr tr:tjnost, ()nc
Se5irima i sandalama<<. Na putu za Peking njegov damac mora srr ))l)l1ll()11(.
promijeniti kanal te je podignut pomoiu ljudskih ruku i dizalica ()rl XV. stoljt'(:r z:r;rrcrrtnitlt rlcnovclkih karak;t iztrosi 1.5(X)
>i na taj nadin... je izvuden zakrale wijeme nego pomoiu splavi; t()nil; v('ll('r'ijrrrrski lrr'<lrlovi otl l.(X)O ton:t ukrt'ltvltitt 1;olt'tttc ll:tlt'
istina, treba uposliti visc ljudi, ali u Kini ta cncrgija jc uvijck n;r silijsliog gllrrrrtrk;r; rlrrll'ov:rrtki tct'r'tni jctlrt'njlrt'i iz XVl. stoljt'(lr otl
raspolaganju, st<>ji mlrt<t i up()trcbliava sc rlrdijc' 0d bil0 ktljc (XX) i l.(XX) lorr:r sglr'<'ijlrlizir';rrri :ilr z;t lt'iulslx)t'l soli, vttttt', i.it;t,
.is6
'l't'lttt ll kr n't'ol rtt l lt' I :tttlr tll
I ;tt't t t t t t t I I I rt t tt t I t' I /,\ t t' t r A' I t t tt' t t't t A' I t I t ti t t
IIt r'
sc prosvjccli: ltio jc: to l<r';rj l)lcln('l)it()g un)ii('(r:t irtlltt'lt, l)l'()l)tlsl Ir';rrr;tli;t rllt lltst'otl llt';tttttt'rlo l'.tt'izlt 1rt't'r't'zl:t ll;tir':t vitt;t lio;;t ('t'slo
l"t'
proizvodada scdala i lnanruzu, ncst:ur:lk rijci'nilr ltt'tttlov:t s'l'(:rI)- r ri it' sl;ri:rl;t viit' t ttl d't'l t tlt'st'lltli I t'ltt tltll;t".
oo
ze." 'l'i srr trrlSliovi o;rt't'ttilo vt'rli tl;t kolttttt lt('g() tl;t lll()t'tl. ()ttltl
Ali naprcdovanjc sc nastavilo. Izmcdu 1745. i 176O. buknula izvilstt;t:ttottiilt ktlllttt'tlr),1 l)l'()ll)('tlt tl;t vcliktt rttl;tlit'ttosl, litli;t st'
jc prva putna revolucija; cijcna prijcvozap'ada, i to iskori5tava >sloj p1t'liirl;t, istittlt, tt kot'ist riit'('rtilr l)trt()vlt, lrli vllrstt'litli ipirlrtlovi
sitnih kapitalista Spckulanata<<. Oni najavljuju promjcnu vrcmena. rurrttcCtr nlr njilt cltt'ittc. ()ltrtl zltsttlji, 1'rosjcti, tt)iltl, gtrlllit'lrit'vrt'-
Ipak, ovi skromni uspjcsi odnose sc samo na drZavnc ccste. llcpil. (".lrk i u dolini l'txt ili cltrT lllr.inc tr!.1()v:lc d:csto r:rtlijc lrir':r
U Francuskoj, izvan >postanskih< ccsta, kojima se divio Young,loo tirlplcni put uutjcsto vodcnog koji prckid:rju cltt'inski llrrrci l)()st:lv-
bilo jc najdcsie ncmoguic bcz problcma slati te5ke tcrcte i dak, ljciri ocl jcclnc <lbalc do drugc. I)tldlr.im<l nc tnalu tl;rrtsttost otl
dodajc Adam Smith, >)putovati na konju; jcdini nadin cla sc spasi r:rrzlt<ljniStava, k<>ia su utlbitajcnit u titavom svijctu, krlrjrrji zrr:rli
vlastita koLa, bio jc putovati mazgama<<.r01 Sela, dalcko od ccsta, slalnc druSwcnc i cktlnomskc slab<>sti.
ostala su osuclcn a na Livr>tarcnjc. Morski put, naprotiv, znadi ncku vrstu cksplgzijc lakog Zivolrt,
,sl<rboclnc rizmjcncrr. l'ostoji prcmiia u korist pom<lrskih uStc'tlrt.
()d XIII. stoljcia, Litt> jc u I)nglcskoj poskupjclo za'l 5% svaki ptrt
k;rcl jc prcslo B0 km kopncnim putcm, dok jc gaskonjsko vitttr
Prij euoznici i prij euozi stizalo iz Bordcauxa d9 l{ulla ili Irskc, skupljc za sam() lOX,,
r07 Godinc 1 ti2B.
tr sprkos clugom putovaniu morcm. Jcan- Ila pti stt'
Nakon Lcwe ili bcrbe, ilizazimskih mjcseci, prijcvoz je drugi zanat Srry objaSn javapr>laznicima Konzcrvat<>riiatzat umjctnost i ol>t't tla
-srirnovnici
milijuna scljaka naZapadu, koji se zadovoljavaju dosta bijcdnom sc atlantskih gradova Sjcdinjcnih Driava >griju kanrc-
naknadom. llitam njihova slobodnog vremena ozna(ava plimu i rrim ugljcnom iz Englcskc koja jc udaljena vise od tisuiu milja'
oscku transportnih djclatnt)sti. Organizirani ili ne, oni su uvijck rrrclijc rr"go drvom iz njihovih Suma udaljcnih dcsetmilja. Prijcvtlz
nabrizisiroma5nog dijcla dovjcdanstva, ili bar wlo skromnog. I na kopnom ocl dcsct milja skuplji jc od prijevoza morcm od tisuCtr
moru sc posadc wbuju mcdu najsiroma5nijima liwope i svijeta. rtrilja<.1o8 Kad Jcan-Baptistc Say poudava tc osnovnc p<>jm<lvc
Holandski brodovi, pobjedonosni na svim morima u XWI. sto- (ponavljajudi analognc primjcdbe Adama Smitha), part>brod jos
lje6u, nisuizuzctak ocl pravila. Tako je i s onim ncobidnim amerid- r-rij" , slulbi. Ipak, vci dugo, pomorski transport, podcv5i ocl tlt'v;t,
kim mornarima, >llnglczima drugc wste<< kako kaZu Kinczi, koji jcclra i kormila, dostigao jc vlastito savr5cnstvo u granicam^ t,t(Xtt
su po5li u osvajanjc mora krajcm XVIIL stoljeia s wlo malim <iig rckli bismo, svakako z'dto icr se oruclc umnoZiltl svoj()ttt
brodovima, ponckad od 50 do 100 tona, plovcii od Philadelphie rrgrotrcbom.
ili Ncw Yorka do Kinc, pijani, prida se, uvijck kad se pruZi pri- A to, naprotiv, naglasava i iini joS ncobidnijim zakaSnjcttjt' tt
lika.l02
polt<>lj5avanju putnc oprcmc. Ona je u potrazi za savricnslv()lll
Dodajmo da transportni poduzctnici obidno nisu veliki kapi-
ick:rla p.rvi zamith industrijskc rcvolucijc, onih burnih gotlirrl
talisti: njihova zaradajc smanjcna. Na to icmo se watiti.lo3
izrrrcclu 1tt30-1840, na pragu p<tjavc Lclieznicc. Malo prijc nt'grr
No, usprkos skromnosti tro5kova i zarada, priievoz sam po
Strr su smjcnu osigurali >turgotincs<< na tradnicama, jcdn:t itvtttt-
sebi jc skup: 10% prosjc tno ad ualorent, kaZe neki povjcsnidar za
rr:cln:r ccstovna prcobrazb ap(tk^7.Iilajc Sto ie tehnitki bilo rnogtr(t'
srcdnjovjckorrnu Njcmatku.toa 61i ova prosjedna wijednost mijc-
ostvariti mn()FI,() r:rnijc. 'l'ada dtllazi do Sircnja ccsttlvnih tnrcTit (tr
nja sc s obzirom na drZavu i razdoblie. Godina 1320. i 1321.
saznajemo cijenu platna kupljenog u Nizozemskoj i poslanog u
Sicdinjcnim I)rllrv:rm:r, gcljc vcd tada svc poprirna izuzctnc [)t'()-
por-cijc,, od I n:rpr:rrn:r [], izrncdu ltt00. i ltt50; vi5c no tlvostruktr
Firencu. Prijcvozni tro5kovi (ta 6 poznatih raduna) idu acl ualo-
rr Arrst;ijsl<pgt (.:tt'stvtt iztttt'tltt ltt.i0. i ltt4O), <lo polroliS:ttlj:t kol;t
retn od !L,7O"/r, najniZih, do najvi5ih od 20,34o/o.1o5 I to za r<lbu
koja nije vcoma tc5ka ili vcoma skupa. I)rugc sc uopic nc prcn()sc i vt.'r,1, rlt'tttttlit':tliz:rt'iit';rt'iit'voz:t. ()vt'prtltlticnc nistl t'czttltltt rlvog,
na vclikc udaljcnosti. tl XVII. stoljcitr trcba >plirtiti'l(X) clo 120 ili grrpg tt.trrrii'liog olliriti;r, ()n(' riu jt'tltt<tstttvtto 1'roslit'tlit':r vt'liliilr
l(t I
160
l'.,rrtt t tttI ll|t t IIt I( I /,\ I f , I At I t t r't' \ r't t A' I t It t l, I I I t .' t 1'rrrt,{ ;1- , }-l
i,,\,.'t"' ,
lrrrr-rro;l rlI
'"
'!,tt
!"
,.tr"Ltrnt \t"z\r il
" l',
,.,../ 1
'J t )
,/
:,i*\"/-
I
'' [r- \
\
,," rI
,'',*'li
t;
.,:;J l,:
I {,.i )/''t
,
I
I
I
Cdtt
*:1Y
1, , l,',',, ,r,,
il, ,,,,,,,r, crl();t. Ncpotrcbno ic reii ,ii s" pr<rl,,z povriinc u knlr, u tltlcvllitll brzitrrtrna, ttc tittlt
lrr
I
,r r 'l I rr r Ir rog ollt't'Z: t.
hntl li;t oI ri:rSrrit'rrirt lir lj:r 1rt'r'tlr()(l(' rristl izttt'st'ttlt s l):llllicl'( )lIl
(lll s('
( )l)iiil lt'lrtlslr()t'l i ()nlr n('lri trrrtgllr s;t7t'ti, ll;l l)l'illli('l', vt'lrl ()t)iil'll('
4(>2 Ir,
(Tfl anfi ltffl U(l ? I /,\ 'l'rltnlt ku ntu tl ru' I I
ll I ( er
t
t I rU BIU r1, t Ut I l. I t I I I
lc, tttt lt t1
^,
464
'l(t7
r lt,ltnlth't nttrlttt llt t :rttltt/l
I
I'
Ilost.rtorrr, li.rl'o \nl() \'('( r'r(l;r'lt, sv.tl.t l;rrrlsl.i tt.t;rt crl.tlt, sr'.tLrr
TE GOI]NO S'I'I I'OVIJ IJS'I]I unuto.i,t'rrjt' ljrrtli slijcrli, ili lr.tt Pt';tli jt'rlrtrr ltolioPt'ivt't'tltttt ptt'
TtrHNIKtr olrrrzlrrr. l l l(irri (lirrlirrt'rrz, pist;tt:, sl:rtlii lit'rrtttlrit') li;to u llvt"opi
(lirrkrrrrrz, l<r'rrnrllir', gr':rlr), trovc lliljltt', tloilt'iz Atttt't'ilit', tr;tj:rvilt'
.,rr vt'tlc
lrovijc'snc ol rnttt'..f cr' ttrlvt' ltilil<t', r);lnlvn(), znllttt' i tt'lrttikt'
Lojc trcllu izrrrisliti, llrillrgotliti, trs;rvt'$ili. t)vijcli sl)()r'(), (';rl< ivt'lo
.,1)()r'(), :rli n:r krlrjr.r n:r rrxrsiviut tr:tiitr, jcl'
lJbrzan)e, kodcnje: tehnika obuhvaia oba ova procesa, desto jcdan lroljollt'ivl't'tl:t, ollt':trliv;r
rrjr.zcrtrljc jc, ntolc sc rcii, >rttt'to$tvo llulsa((. I ttck:t ttovitut vrijt'rli
zadrugim. Ona gura napri jcdiivote ljudi, malim koracima dostiZe r.rurr() tr I'unkciji clruStvcnog ruzvoju koji jc potlrl:tv;t i tt;ttttt'it'.
nove ravnotele smjestenc na gornjim odmori3tima, zatim se tu
dugo zadrLava,jcr ona stagnira ili napreduje od jedne >>revolucije<<
do druge, od jcdnog izuma do drugog. Sve se odvija kao da
kodnice ncprestano rade, i njihov utjecaj sam Zelio naglasiti vi$e
nego Sto mi je to poSlo za rukom. Ali da li jc to uvijck moguie? U
'l\'lr,nika sama po sebi
jcdnom smislu kao i u drugom, u napretku ili imobilizirana,
tchnika prcdstavlja svc bogatswo povijesti dovjedanstva. Zato pov- r\lio sc daklc postavlja pitanjc: post()ji li tchnika sitnt:t po st'lrii',
jesnidari koji sebe smatraju strudnjacima za niu, gotovo je nikad orlgovrlr bi sigurno bio ncgativan. Vc( sm() t() rckli i ponovili z:r
ne uspijevaju potpuno uhvatiti. :,toljcri:r koja prcthodc industrijsk<tj rcvt>luciji. Ali jcdno trttviit'
r:,rr':rliv:rnjclr" daic isti odgovor za rtz<l<>bljc u k<ljcm Tivirrro:
:,rl5rrn() jc da se znanost i tchnika danas sjcdinjuju da bi vlarl;rli
r'r,iit'torn, ali slidna zajcdnica nuZno podrazumijcva ul<lgu slttllt$-
rryilr rlru5tava koja potidu ili kodc naprcdak, danas kao i jui'cr.
Tehnika i polj opriureda Uz to, prijc XVIII. stoljcia, znanost sc joS malo brintrl:r o
lrrrrl<titnim rjc5cnjima i primjcnama.lzuz.ctak su otkriia I Iuygcrrs;r
Usprkos dobrojvolji i brojnim zgusnutim poglavljima u kojima se (rrr':r njihalica, 7656-1657; rcgulaciona spiralna opru,"l,a, 1675)
nastoji brzo izreei ono Sto bi svakako trebalo znati o tome, povjcs- liojrr su uz<lrmala urarswo, ili djclo nckog Picrrca []oug,ucr:t /{a.s'
nidari-spccijalisti malo su paZnje posvetili tehnikama poljoprivre- l)''(tt,u o brodouit'txA, o r{ibouoj izgradnji i kretar{inttt (174tt7,
de. A ipak, poljopriweda jc tisuiljeiima bila velika >industrija< r ci su koj i powrcluj u pravilo.'l'chnolctgi j a, ukupnt)st u pulst r v:r
t,r r r,c
dovjedanstva. Ali povijcst tehnikc se najde5ie proudavala kao pret- rlolrivcnih zanatskim iskustvom, ustan<>vljujc sc, kako bil<t da lrilo,
historija industrijske revoluciie. Tada mehanika, mctalurgiia, iz' i r';rzvijrr bcz'),urbc.I'ojavljuju sc odlidni prirudnici: Dcrarnatrrllicrr
vori encrgije, prelaze u prvi plan, iako poljopriwedne tehnike, ( icorgc;r llaucra (Agricola), it. 1756, knjiga Agostin:t llarn<:llijrr /.r'
zbog svojih navada i promjena (er poljopriweda se mijcnja, ma l)it,trse Artificictse Macbine, iz 7581), Nurruo teatro cli ttttt<;ltittt'
et
koliko da su te promjcne spore), izazivaiu snaZne posljedice. ttl rilifiti, k<>jc jc aut()r Vittorio Z<>nca, 1621, Dictiottrtcrin: ltor'"
Iskrdivanje je jedna tehnika; pripremiti za obtadivanje dugo tutil'de l'ing0niettr llcrnarda ll<>rcstzr iz 1775. Zanitrt:tnjt: >itr/,t'-
neobradivanu zemlju je druga tehnika; potrebni su snaZni plugovi, rrjt'r'< polako scitdiic na povr5inu. >lnlcnjcr< iz XV. i XVl. slolit'C;r
moine zaprege i umnoZenje radne snage, pomoi susjeda (radpor lr;rvi sc vojnirn umijc(crn, proclajc sv<ljc uslugc kao:rrltitt'ht, ltitlt';t
fa.uor na portugalskim krdevinama), Sirenje kultura, tj. sjedenje rrli(':rr', kip:rr, slik:rr. I'riic XVlll. st()licCa ncmil sistctttlttskog olrt';t
Sume (vaditi panjeve ili ne), spaljivanje, ogradivanje drveia, ili zov:rrrj:r. Sl<ol:t z;t izgt':ttltrjtt tnoslov;t it'cst:t ()sn()v:lllll jt'tt l';tt'iztt
odvodnjavanje, graclenje nasipa, navodnjavanie, sve su to tchnikc, l7,i-\; I(trrl;rrsl<rt Il<ol:r, ()lv()l'('t'ul lTtt-1, p() uz()I'r.r it: nl llctytrktt-
u Kini jednako kao i u Holandiji ili u Italiji, gdje su >bonifikacijc<, tluttit,, ()sn()v;lnu 1761. rr l;t'r'ilrut"gu, sl:lr()t)t t"tttl:tt'skrtttt st't'tliitrr
bar od XV. stoljeia, velika poduze(a, uskoro uz rcdovnu intcrvcn- S;rslit', iz kojt'srr iz;rIli rrrrrogi irrlt'rtjt'l'i prlzv;uti tl:t slrrlt', lr;trrli'ilo
ciju inienjera rr llrrsiirr.
466
I ;r,t't t r t tt t I I ltt t t t t I t' I
/,\ t t', t A' t t t rt' \ t,t t I' It l. t i t t I I t I li'ltttli l't' t t't,rtl trt llt' I :tt t l
sl)()r() razvi)aia, t<> jc biltt radi tttga $to su jt>j njcn:r cktlt'ltttttslrt t
rlrrrstvcna org'tnizacija, ra5ircna pod.icl:r tlpcritcij:t, ltijctll t'rttlttili;t,
ornogui:rvalc da zadtlvolji potrcbc trliSt:t, tlnltkvlt kltkvrt jt' lril;r
lr,olikir taprcklL Jamcs Watt jc imlttl pravtl k:rcl jc ltovjcrit) sv()tlt
lrrif;rtclju Sncllu (2(t. srpnjir 17(t9) >that in lifa lltcnt is tttttltitt.tl
ttrrtrc.foolisb tltan. inuantht14<. -f cr da lti sc uspjclo nlt tottt potl
rrrt'jrr, sv;rki put trcb:t lraliti odtlltrcr-ric clrttStv;t.
U Vcncciji, p:ttcnti, ozltiljni ili ttc, prctlltv:tt-li tl:t 1l;tpit'tt t't'1-iir
t;rr':r i closjclr Sctr:tt:t,ll('clcvct lttttlt otl tlcsct otlgov:tt'ltitt tt:t pt'olrlt'
nrt' grlrrllr: kltkrl oslrosolriti z:r ;tlovitllltt votlt'ttt' toliovt' ko;t
Dizalica u Brttgesu, u srednjerrt, aijeku, masiuno je zda nie ocl drtteta, s liorrvt'r'gir':r jrr pt-t'ttut lrtgtrtti; li;tl<<t k<t1l:tli li:ttt;rlt'; li;rko potlit'l votltt,
uelikint. kotaiem koji pokrede troje ljucli. (Ilayeriscbes Staatsbiblio- li,;rlirl isrriili nlrlrtr,;rrrrt'lt'r'r'nr'; k;tlio lrolit't'lltli tttlittovt'ltt'z l)()tlt()( l
tbek, Miirtcltem) vorlt'rrr'slt;rll('lr ()nortr svijclrr tttrrlttilr vorl;t, liltlto llolit't'l;ttt lrilt',
/(rt
l\,t't t t r t t I I ln
t rtttI rl /,\ t t' t t A: I t t t'r, st t t l, it l, t I t t f I t t, I t'ltttlikr t t't\,lttt llt' I ;rttlrtll
i.rvnjcvc, batovc koji pl'ctvlu';liu r.r lrnrlr tlrrrirr ili sirovirrtr orl kojc l;:rv:rjrr rr r\rrr:,lt'r'rl.rrrrrr t l,o;r rzlll('ll,l\',lirr rrltrt:,,tL t.trl.r ttrttol'.o
sc proizvocli staklo. I)ru5tvo n:rruCujc. lirrrli,,.l.l nlr tloist:r, lrt'lrlr li srn;rrriiti ovlti ttlt'oitrlil "Nlclr.tttii.tt',,
Pronalazad koji jc imao srciu da pobudi zanimanjc vladara, ttcrtr' I lili lrrlsl;tt r.
mogao jc dobiti >)patent ili, todnijc, povlasticu koja mu jc omogu- Nir lillritr <lsl:rjr'1lil:rrrit't'iit'ltc lioStlttti:t; ()l);l v('()lll;t z;tttitttlt
(avala da eksploatira izum monopolski<. Vlada Luja XIV dijclila ih l<:r1lit:tlistlt. Irrtltrstriisklt t'cvoltrcijlt Jr:ttnttl<;t vt'c it'rttttttr)g()ll)('
je u velikom broju >dotiduii se najrazliditijih tehnika. Tu je na ptrprccl6v:rlu, a cnglr:slii grorluzt'trtici koji tliitjtt tvttt'tlii'ki, i tl;rlit'str
primjer postupak ckonomidnog grijanja u koji je gospocla Main- sc 9[rrailtli rttttt<lttr tklttlitr. 'l'ciko(tr ic rrvijck prctlst:rvliltlit olrs-
tcnon uloiila ne5to novaca<<.ll7 Niuzasve to, istinska otkrida ostat krba tkalaclt konccnl.
ie mrtvo slovo na papiru jcr nikome nisu, ili se vjeruje cla nisu jc uklonjcn ovuj prolrlcrr.r, zrtsto trtch:tnizit'trti tl<ltltjc l<lttl
K:rcl
potrcbna. jc kuini rad rnd<>voljav:ro p<ttrcbc? l):r bi sc niln)c:tnulo rit'it'rrit'
Baltasar de Rios, domi5ljati pronalazad iz prvih godina vlada- inchanidl;og tkanja, ()nc su sc mtlratc zniltn() ptlvci:tti, :r uz rtiilr i
vine Filipa II, uzalud je predlagao izgradniu topa velikog kalibra lrlaic vrlcr tralcnih tkalaca. Ali iako sc zaradt na rudnotrt lk:tttirr (t' glr
koji bi se rastavljen mogao prenositi u odvojenim dijelovima na r;rcla surovo smanjila, jo$ dugo ic biti p6duzctnika kgji
ledima nckoliko stotina vojnika.118 Godine 1618. nezapaiena pro- I)rctpostavljati novim tchnikama, iz jcdn<lstavnog,_ raz.logrt it't tt'
t'i
lazi Histoire natlffelle de lafontaine qui bdtle prds de Grenoble, k<rstinja. Mogli bismo sc upitati Sto bi sc dogodilo da sc brxtttt
a ipak je njezin autor, Jean Tardin, lijednik iz Tournona, u njoj r:nglcskog
-- pamuka zaustavio...
proudavao >prirodni plinomjcr u obliku vodoskoka<< i opisao Svaki pronalazak sc daklc nadc dcsct, sto puta prcd zaprckottr
destilaciju ulja u zatvorenim posudama dva stoljeiaprije trijumfa -fo jc rat izgubljcnih prilika. lmat iu prig,otlt'
koju trcba preskoditi.
rasvjetnog plina. 1630, vi5e od stoljeia prije Lavoisiera, lijednik iz clrr to ponorim u vczi s ncvjcrojatno sporim uvoclcnjcm taljcnjrr rr:r
P6rigorda, Jean Rey, objasnio je poveianje olova i kositra nakon koks, bitnog ali nesvjcsnog obrata u cnglcskoj industrijskoj rcvo-
kalcinacije zbog >pripojenja teSkog dijela zraka<<.rle Godine 1635. luciji.
Schwenter jc iznio u svojim Ddlassentents plcysico-matbdmati- Ipak, oznadivsi granice oditc moguinosti tchnikc, mi ncictrttr
qu e s na(. el o el ektrid no g b r zojav a zahv aljuj u ii ko j em > dvij c os ob e ltotcijcniti njcnu ulogu koja jc od osnormc vaZnosti' Prijc jc ili k:rsrriit'
mogu komunicirati mcdusobno posrcdstvom magnetske igle<. O ,u".o kraju ovisi o njoj, o njcnom posredovanju kojc pgstrrltr
magnetskoj igli trcba dckati pokus Oersteda 1819. A kad pomis- rrc<tphodno. 'l'ako dugo dok sc svakodncvni Zivot odvija bcz tcsl<o'
Iimo da jc Schwentcr bio manjc poznatod braie Chappe! Godine ia, u sklopu svojih nasljcdcnih struktura, tako dugo dok sc druStvo
1775.r2o je Amcrikanac Bushbell otkrio podmornicu; foancuski z:rdr>voljiva svojim odijclom i u njcmu sc dobro osjcia, nikukvrr
vojni inLenjer Duperron mitraljez, >vojne orgulje<. ckonomska motivacija nc tjcra na napor koji treba uloZiti u pr()rlr-
Sve je to bilo uzalud. Tako je Newcomen izumio svoj parni jcnu. l'lanovi pronalazata (uvijck ih ima) ostaju u ladicama' 'l't'lt
stroj LTtL Tridesetgodina kasnijc, 1742, samo jedan od njegovih l<acla ni5ta nc ide kako trcba, kad dn-r5tvo udara glavom u strolr
strojeva radi u Engleskoj, dva su bila montirana t:la kontinentu. rnoguicg, tada sc pribjcgavanjc tchnici namcic samo po sctri, butli
Uspjeh stii,e za slijedefih trideset godina: 60 strojeva izrad,eno je sc zanirnanjc za. tisuiu latcntnih pr<>nalazaka, mcdu kojirna trclr:t
u Cornwallu za odvod vode iz rudnika kositra. U Francuskoj pak, prcp()znati najbolji, onaj koji ic sl<>miti zaprckc, ()Woriti put tlrrr-
krajem XVIII. stoljeia, samo ih je pet u upotrebi, u proizvodnji gai:ijoj bucluinctsti. Jcr uviick postoji stotinu mogudih izuttt;t,
l.eljeza. Slidan primjer je taljenje na koks, o kojem smo govorili. i,sn.rlih, kojih bu<1cnjc jcdnog lijcpog dana post:rjc ncophotlno.
Tisuiu razloga stoji na putu napretku. Sto bi bilo s radnom ltli r,ar danasnji prit<>r, n:rkon rcgrcsijc 1970-ih gttdip:r piit'
snagom koja je u opasnosti da ostane bez posla? Montesquieu je rr;rjboljc ol;j;rSnjcnic? llz drugc teSkoic - ncz,rp()slcnost i in{l:rciirr
ve6 prigovarao mlinovima da oduzimaju posao poljoprivrednim i.ttl,ii;r n:rlirrc t:ncrgijc s;rvictov:rl:r jc tralcnjc ponrodi od 1'rrott:tl:t-
radnicima. Markiz de Bonnac, francuski ambasador u Holandiji, zrrstv:r, l<ojt' jt., po r.iit'i'irn:r Mcnsch:r,122 jcclino rjcscnic. Ali ptrlovi
traii u pismu od 17. rujna 1754. >dobrog mchanidara koji bi bio li6jirrt:t itlrr istrlrlivlttlilt i irrvt'stit'iit', ;l<lzn;tti srt tlltvtro IrIiit' l()7O:
kadar proniknuti u t:rjnu rtv.nih mlinov:r i strr>jcv:r k<>ji sc up<>trclt- srr;ri':rrt;t t'ttt't'1iij;r, t'lislllo:tlltt'iilt stltrllltstill lkrilit'v:rt';1, gt'ott't'tttiilt i
17o
I ;enurnd lhttt u h,I / S I ntk I u n, n w k kh * nI |t'c
plin biljnih f'crmcntacija, ili alkohol kao nadornjr:stak z,t ltcn'r,in, l'ttl4lttrlic 7
bili su upotrijcbljeni u posljcdnjcm ratu, na brzinu usavr5cni.
Zattm su napu5tcni. Razlika jc u tomc da danas opda vclikakriza
(edna od >stoljetnih kriza< o kojima ie joS biti rijedi) stavlja prcd
zid sve raztrijene ekonomijc: obnavljajili stagniraj!One ie sigurno
NOVAC
odabrati obnovu. Slidna situacija je svakako prethodila svim ve-
likim zamasima ekonomskograztroja koji su vei stoljeiima imali
neku tehnidku podr5ku. U tom smislu tehnika je kraljica: ona je ta
koja mijenja svijet.
lrt'z litrplirtsti,,. ',Nt'li;t ttti jt' lIrg 51'it'tlrtk',, tttlgqt';tt'il it'tlittt 6tl
srrgovorrtik:r, ,llovoritt'istirrtr, krrntc, ii'irri lrri sc tltlisl;t ltlto tllt sltttt
tr rtckgttt I't()v()ttl svijcttt<.1 Litl< t'ltZ,gr)v()l', ll('ltt'z i;tsltotrt', lioii lri sr'
rr)()g:to prc:rriit:ti ttlt i'ititvtt Iivt'ttptt.
tlistintr, svitko dt'rrStv<l stltl'(),.1, ttstt'ojstv:t, kojc tltvitt':t vt';tl:t
lovcu, prijc ili kasr-rijc gulli stciclrc rilvlt()tcic i osloll:tttlt stl:t1.1t'
kojc otad viSc nisu ptld kontrtllonr. Ntlvit igrlt llrk:r klt'tt:, p<tvl:tI-
iujc nckolicinu rijctkih, odbltcujuii drugc na zlu s(rilnu strtllriltt'.
Oijcl<> dru5wo pod tirn utjccajcrn tnora sc iznrijct-liti.
Iladi toga, Sircnjc monct:trnc ckon<lmijc jc drarn:t prcolrt'lt-
i.ilanja; rr starim zcmljama, naviknutim na njcnu prisutngst, jctl-
nako kao i u onima kojc zahva (a a dir onc nisu toga odm:rh svjcsrrc:
'l'ursku OsmanlijA, na Talazw XVI. stoljcia (>bcncficijc< sp:rhijil,
ti.rnayL ustupaju mjcsto tist<lm privatnom vlasniStvu); -f ltpitn iz
dobaTokugawa, u isto vrijcmc ili blizu nicga,Lrwaic tipitnc krizt',
gradske i gradanskc. Ali dobra slika ovih valnih proccsa molc st'
dobiti promatrajuii ono Sto sc dogada, jo5 prcd na5im otitnit, tt
nckim dana5njim nerazvijcnim zcmljama, kao u crnoj Ali'ici gclic'
<rvisno o sludaju, visc od 60 ili 7OY" r'atr.mjcnc izmidc n<>vcu. .f tts
ncko vrijcme dovjck ondjc mo'Zc Livjcti izvan trZi5nc ckilntlntijc,
>poput pulabcz kuiicc<. Ali to ic poloLai osuclenoga uvjctn<>.
I to su uvjctni osuclenici koji, uostalom, neie izbieiJ svtljoj
sudbini, koju pro5lost ne prestaje nizan pred naSim odima. I)tlstlt
naivni osudcnici, i neobidno strpljivi. Zivotoko njih udara dcsno,
lijcvo, a da oni desto i ne znaiu odakle dolazi udarac. 'l'u stt
zakupnine, najamninc, carinc, porczi na sol, obaveznc kuptlvittt'
na giadskoj trZnici, porczi. Ililo kako bilo, ove obavcz.c trt'lrrt
podmiriti u gotovu novcu i ako nema srebrnjaka tada b:tr tr
bakrcnom novcu. Jcdan brctonski zakupnik gospode clc Scvign<t
clr>n<rsi joj zakupninu 15. lipnja 1680: golemu teLinu bakrcnog
n()vca, u svemu za 3O franaka.z carina za sol, dugo vrcmc:n:l
pl:r(ana'u naravi, u Francuskclj se obavczno pla(.a u novcu, nak()n
Dua.porentika Martinlt. aa,r't, Rqtnterstuadea (WI. stolie1e). London, uklrztr od 9. <>l:ujka 1547, doncscnog na poticai trgovaca soliu nlt
National Gallery. (Foto Giraudon) vcliko.3
N<lvrtc, >>kovani i propisanc tcZinc<<, na tisuCu nadina sc uvlati
ili da di klistir za sveod dega je pokojna Tiphaine la Bloye (seoska tr sv:rkodncvni liv<>t. Modcrna dri.avajc vcliki dobavljat (p<lrczi,
namjestadica udova) lijedila, bez toliko trabunjanja, podvala i pllr(r: n:tj:rmnikir u novcu, naknadc javnih sluibcnika) i ktlrisrrik
lijekova i gotovo za Odena5<. Ali evo kako se >>donose iz grada u ovih prornjcn:t, prctndtt nc i jcdini. l)rilitno su broini tlni k<ljittrlr
na5a sela<< ovi zadini i poslastice, od papra do >u5cierenih kru5a- jr. lrtrtollrj povotjittr: ltorcznik, linirnciiski, zltitttocl:tvltc u7. ilttnstvtl,
ka<<, potpuno nepoznatih >na5im prccima i Stctni za ljudsko tijclo, vlirsrrik, vr.liki tt'g,()vtt('- ltotlttzt'lttik, >ttovi'ltt'<. Niilrov:t tttt't'iit $it'i
abez kojih jc ipak gozba ovog vijckabcz. ukus:I, lo5c prircdcna i st. lrosvrrtllr. I llrr':rvno. orti ltog;rt:tIi t)()v()ll lilrit, polrttt ovilr tllttr;tS-
474 l7q
l;rnttttttl llnttrtlt'l / ,\1,'ukl u,.' .\t'.t/r'ltlttl,tf lt t'
Palatinska Princeza je uzviknula: >ecsto sam poZcljcla <ia vatra MON I,l'l'l')
pakla proguta svc ove mjcnicc<, i zaklinje sc da ni5ta nc rttzumijc
o tom mrskom sustar,rr.lo'I'a nelagodnostznadi prihvaianjc posto-
janja jednog novog jezlka.Jer novci su jezici (neka nam se oprosti
usporcdba), oni dozivaju, oni omoguiuju razgovor; oni postojc N.rrrlr l<r:rj:r o1'risiv:rnjtr clttrrrt'nlltt'rrilr olrlili;r lIl()ll('lill'tlc r:tztlrictttr.
samo ako on postoji. Slilic su lir.jnc i t'cll, ilt utzvt'stlrli. t 'iSt" tlil:rl.g s:tvrSc.c (ltltrr
Ako Kina nc posjcdujc (na stranu neobidan i dug intermedij orur postt).ii) i ncslrvt'icttt: lIl()ll(:tc tlsvjctljlrva ttltsc pt'tllllctnc svt'
njenog papirnatog novca), sloZeni monctarni sustav, to je zato jer .l() korijcn:r. AkO jc ;-rovijcst olrj:rSnjcnic, ottlt tu-ln()rit igrltti tr
grcikc_: nc vjcrov:tti
joj on nije potreban u odnosu na susjednapodrudja koja eksploa- l)ut)om r1r1". l)ocl trvjctrtrn da izlticgnc izvjcsnc
tira: Mongoliju, Tibet, Indoneziju, Japan. Ako srednjovjekovni ,l,r slrvr5cnstvo i ncs;rvrScnstv<l ptlnckad nc iclu z:rjcdn<>, da sc t'tc
islam stoljeiima dominira Starim kontinentorn, od Atlantika do rnilcSaju; cla ovc clvijc klrtcgori.ic nc stv:tt'rtju jcd:rn i isti problcnr;
Pacifika, to je stoga Sto se nijcdna drLava (osim Bizanta) nc moZe .l,r'sv:rka razmjcnd. irbru"rn,, nc livi od rlrzliklt voltali (dlrk i u
mjeriti s njcgovim zlatnim i srcbrnim novcem, dinarima i dir- tlrrnas). Novac jc takoclcr i nadin iskorist:tv:rnja drugih, kod kuCc i
hemima. Oni su sredstvo njcgovc moii. Ako jc srednjovjekor,rra izv:rn njc, nadin ubrzanja ig,rc.
Ewopa na kraju usaw5ila svoje monete, to je zato jer je morala .f o5 u XVIIL stgljciu
tg dgk2zu.ic, svc d9 gtiglcdnosti, jcdlrlr
nadvlaclati muslimanski svijet koji joj se nalazio nasuprot. Tako i ,,si r"rkronidan< p<>glcd na svi jct. Nit ncizmjcrnim prtlstranstvinllt,
monetarna rcvolucijakoja malo pomalo preplavljuje Tursko Car- z:r rnilijunc llucli, -i t,r",,, jos u vrcmcnu II<lmcra, kad sc volovimlt
stvo u XVI. stol j c (u, znati n j e gov ob av ezan ulazak u ewop s ki s kl ad izrrrdunala riil".lr,,rrt Ahikrva Stit:r. Adam Smith s;rnja po toj slici.
koji ne podrazumijcva samr) pompozne razmiene ambasadora. I ( )n pisc: >l)iomccltlv oklop jc, ptl Homcru, staiao tek 9 volova; ali
najzad, Japan, koji se od 1638. zafrrara za vanjski svijet; ali to je ( il:rucusov jc stajao stotinu<<. 'l'i jcdnostavni ljudi prcdstavljaju <lntr
samo privid: on ostaje otvoren za kineske dZunke i holandske Sto bi clanai ncki ckon<>mist n'/lzvao
'l'rciim svijctom: uvijckpostoji
brodove koji imaju odobrenje. Pukotina je dovoljno Siroka da rrr:ki 'l'rcii svijct. Njcgova rcclovita krivnja jc u prihvadanju dijal<lga
dopusti ulazakrobi i novca i da ga obavele naneizbjelive uztrate, lirji jc za njcga "rij"t ncpovolizrn. Ali na to ga prisiljavaju, ako sc
na eksploataciju njegovih rudnika srebra i bakra. Taj se napor grruli prilika.
isto dob n o vc:Zc na, u rb ani r az:r o j n j e govo g XVII. stol j e (.a, rta cvj cta-
nje jedne >>prave gradanskc civilizacije< u njegovim povla5tenim
gradovima. Svc se slate. I'rimitiune monete
Evo Sto iznosi na vidjelo neka wsta vanjske monetarne politi-
ke u kojoj stranac ponekad vodi igru i nameie je svojom snagom (',irn sc robc razmjcnjuju, <tdmah sc pojavljujc monetarna nesigur-
kao i slabo5iu. Razgovarati s nekim znati obavezno naii neki rrost. Ilob;i kol:r sc visc traii ili jc visc ima, igra ulogu monctc,
zajednidki jezik, neko podrudje razumljevanja. Zaslwga >>trgovine pr.rrrnjcrc razmjcnc, iti nastoji da to budc.'l'aktl jc sol bila monct:t
na daleko< , uelikog trgouaikog kapitalizma je da je znao govoriti i, ,l .illcusrvimir< Oornjcg Scncgala i Gornjcg Nigcra i u Abcsiniii,
litljc. sri k.ckc s()ti, ))rc:zlnc<<, po nck6m 1iancuskom autoru
jezikom univerzalnih rumjena. Iako one nisu, kako iemo vidjeti iz
rJulinc icdnog prsta<<, slulilc:
u drugoj knjizi, prioriteffre zbog svoje mase (trgovina zatinima, 'k,,.r ntr klrnrcni kristal,
l6')0, >p() rrgtt:rlu
mnogo je manja dak i po wijednosti 1,,'z rlrziik.' ,-,,rutc i k:to hranlt, >tak<l da sc <l njima molc s
Ewopi),ll one su -presudne zbog svoje djelowornosti, - od trgovine Zitom u
svojc kon- r.:rzlogorrr t't.tti tl;t Z;tl)l':lv() it'tlrr sv<li n()v:tC<. Ktljc li ()paSnOSti,
strukcione novosti. Onc su izsror svake brzc >>akumulacijc<. ()nc ,,.1,,,.ii, rrzvilirrit' opt-t'ztti lit':tttt'tlz, >tllt jtltlntlg t.lltna nc nadu svc
vode svijct Starog porctka i novac jc u njihovoj slulbi. ()n ih slijcdi r,r,tlit'llo11;tlslvo t';tsl.llrlicttrl i;lt't'lvot'('ll() tl vrtrltt!<12 l'lttttttt":tt<r
ili im prcthodi p<> volji. ()n ttsrrlfarcrua ckononrijc. 1rl.rlrr6 ilgr;r istrr rrlr)llll lt;t ol r;tl;tttt;t
l\4rtttrltttollltt' i ( ivirrt'iskr)g
.i78
l:t,t't t t t t t r I I |rr t, t t I t, I / .\ t t' tt k I t t r\' : t t t I' Ir Irt I tt/ I t t, Nlt,ttt
zi\ljcvlt gdjc sc tt tt'govirti crninr r'olrljcrrt g()v()r'i () ))r)()v('rl iz lrrtlijt'<, rrrorSliilr l)ul('\,;t lirt;t ttcttt;t1rt ttll'.tl,r't'liot tsltttt vt'i;t'tlttoslt Nt'1;rl,r:',
dabi sc oznaaila kolidina pamudnc tk:rninc (indijkc) koj;r prcclst:rv- rrjt.llat'll;tt'slvo it'ttvt'ltt lll lll(lttt'ltt i (tltll s('trllolt't'llli:rv;t svt'
lja cijenu jednog dovjcka, zatim i sam taj tovjck. >Novac iz Indijc< rl<rsrrrl<.1" Iioslltlottr, jrlS irlltrrlts, tr XX. stolit't:tt! I cttttt'i stl ttt:tlt'
predstavlja roba izmedu L5 i 40 godina, rcii ic uskoro strudnjaci. ilioljl<icc, llllrvc: s t'r'vcrrirrr l)t'ug:uIril, otl liojilt st' izt'rttlttirt Iit'ttttit t'
Na toj istoj obali Afrike, novac takocler predstavljaju bakrenc Nir otocinr:r izg,trllljcnitrt tr lrrtlijsl<<lrtt ()('('illltl, M;tlt'tlivittl;t i l,;th;t
narukvice, takonrane manilles, zlato u prahu po teiin| konji. O. rlivirna, njim:r sc t()vilrc iitltvi ttt'ockwi t:t Ali'il<tr, sit'vt't'ttislot'tttt
Labat (7728) govori o onim prekrasnim maurskim konjima koje lrrcliju i Ilut'ntu. ll<llandij:r ih ic trvozil:t tr Atttslt't'tlltttt tr XVll
ovi prodaju crncima: >Oni ih procjenjuju,,, pi5e on, >petnaest sloljciu, da bi sc njintir nttnov() ptlstuTil;r, zn;tjtttti tlolrt'o llo t':ttli.
zarobljenlkazajednog. Evo jedne dosta zgodne monete, ali svaka Nt.k:rcl su cctut'i krulili Kinonr putovinr:t kojilnlr sc sltriio lrtttlizrtttt
zemlia ima svoje obidaje<.13 Da bi istisnuli konkurenciju, s prvim rr rrirst<rjan ju da jc prc<lbr:ltc n:r svoju vjcru. I'<lvl:t('cttit' <:rrrtt'iirt
godinama X\{II. stoljeia engleski trgovci najavljuju nenadma5ivu lrrr:d kincskctm monct<>m (sapdclucs) nijc utlstalorrl bilo P()ll)trll(),
tarifu: >>Oni procjenjuju zarobljenog roba na detiri unce zlata ili it'r'ih jc Yunnan, tcmljadrva i b:tkra, mdr'];<> svc do ltt(X). Nt:tlltvt't;t
trideset pijasri (srebra) ili tri detvrtine funte koralja ili sedam istralivanja spominju kasnijc ug()v()rc <> zltkupnini i protlirf i, z:rl<-
I j trtcnc u caut'intct.16
komada Skotskog platna<. Medutim, u nekom crnadkom selu u
unutra5njosti, kokoSi >>tako debele i meke da nimalo ne zaostaju Ni5ta manjc ncobitna m()nctil jc <lnlt ktlju jc zadttclcno olkritr
jcrlrrn od novinara u pratnji kr:rljicc lllizabctc i princa l'iliplt otl
za kopunima i kokicamaiz drugih zemalja<< toliko su brojne da se
koko5 mo'Ze dobiti za list papira.la l:rlinburga u Africi: >LJrodcnici u unutrnSnjosti Nigcrijc< - piit'
()n >kupuju domaic livotinjc, <>ru'/.ic, poljoprivrcdnt: pt'oiz
Druga moneta s afridkih obalasu veie ili manje Skoljke raznih
vodc, - sukna, pa dak i '),cnc, nc funtamlt njcntlg brit:tnskog ll';r
boja, od kojih su najpoznatije zintbos, s obale Konga, i ccturi. ljcvskogvclidansfva, vci ncobidnom m()nctom od koralj:r kovltttog
>Zimbos su<<, pi5e neki Portugalac 1619, >>neka wst wlo malih (ili lroljc rcdcno proizvcdcnog) u lJvropi.'l'c monctc (...) str prr
rijcklr>m iz ltalijc gdjc ih nazivaiu oliuette, i spccijalno st: pt'oiz-
voclc u'l'oscani, u radionici koralja iz Livorna koja sc odrlltllt tlrr
tl;rnas<<. Oliuette, cilindri od koralja pr<>buScn<>g u srcdini, iz,brtt,'
tl;rni s vanjskc stranc, kruZc Nigcrij<>m, Sierra ,ct)ncom, po ()lr:rli
slonovatc, u Libcriji, pa dak i daljc. LJ Africi ih kupac nosi k;to
lirtrnicu oko pojasa. Svatktt molc cle uisu procijcniti nicgovrr
I rr rg;rtstvo. llchanzin jc I 902. ku pitl za 1 000 f'unti jednu vanst:t'i isk r r
/
r tlirattu, koja jc tclila jcdan kilttgram i bila jc prckrasnc lrojc.r
4tlq
I;ctttr tt tt I IIu t rtr I r'l /,\ I t' t t A' t r t t t' t t'r t l' It It t I t t | ! r t' Nttt'(tt
dcnih nlt li()lt:lc prolltrt l<t'trttit'c: l() su ,r,(rl tl)ttttts, l<ojt' t't' ('\,t'()l)sl(i
koloni lcgalnt> upotrcbljltvlrti svc clo I(r70. ikoji ic sc z:rl)r'irv() /.r'ltttt rttl ltt'rtttt r' trt i.ttrtl.:t,tn lt.L,t,t,tt
zadrLatibar do L725.te'l'ako jc i Kongo u Sircm srnislu (ukljuiujr"rii t t t i :, I i t't't t t t' I't'r'r
:
t ;.:: i r l ( r I t, i j r" l,: t trt l,:t' )
i Angolu), izmcclu XVI. i XVm. stoljc6a, svjcdok budcnja niza ( i. llrt't t t tt ltl ti, fu tl l t t i,r,,t r .it' l tt tl.:lt tt t l t t,
r
trgovi5ta i aktivnih mrela razmienc, bcz sumnjc u ncophodnoj Ittttt rt st,tlirli zltln I t,t't i ltt'tti slli ttilt
sluZbi >trampc<(, trgovine bi jelaca, njihovih zastupnika , ponxbeh"o- ntntt'it'rt kttit ktttt rltt stt.f it't'tttltt:lt,
sa, dcsto nastanjenim duboko u unuffa5nj.osti. KruZe dvijc pseu- .f it'tttt l.ztlttt,ttlt''ttl st,ttit' trtt ttl t tt.itt.fr,
pt n:l t t,.f <'r' <t('s/o
domonete zintbos, i komadi tkaninc.zo Skoljke su baZdarene: t I t t t t s <' .z't I t t ko t,t' tI t' I I tr
riltilclli f tosl<tltto .ztlrttit'tt ilr ( lrt ttnr
specijalno sito odvaja vclike od malih (1 velika = 10 malih). Sto se
tidc tkaninc-monctc, onc sc mijcnjaju s obzirom na velidinu, .icr: )0 tttttt). (l:olo ll'l . (.'ultttrtrl)
lubongct jc velidina lista papira, nlPltslt stolnog ubrusa. Ovc mo-
ncte kojc sc obidno grupiraju u dcsctinama komada, stvaraju t losta tankom ko7<lrn monct:trni h ckonorni ja pri nritivrrc tl jcl:rl r tor
dakle, kao i rnctalnc monetc, skalu wijednosti, s viSekratnicima i ti sc odrl:tvaju, mijcS;rju, sukolrljirv:rju s druginra, kako z:r rt'rlovrrilr
djelitcljima. I'ako se mogu i mobilizirati velike svotc. Kralj Konga strsrctit na gr:rdskim trlnicamit, trtk<l nc mrtnjc u Jircitturr lrrrrrrilr
je 7649. sakupio 1.500 tovara tkaninc dcga je wijednost iznosila s:rjrrr<rva. LJ srcu livrulpc prci,ivljavitju ruclirncntarnc cl<orrorrriir',
oqrrilike 40 milijuna portugalskih reisa.2r okrulcnc m()nctarnim livotom koji ih nc ukida, r,ci ih rltliit' z,r
Svaki put kad jc moguie slijediti sudbinu ovih pseudo- st'lrc tuv:t k:ro unutra5njc kol<lnijc na dohvat rukc. Arl:rrn lirrritlr
moncta nakon susrcta s Ewopom (bilo da se radi o bcngalskim (1775) govr>ri o nckom Skotskom sclu >gdjc nijc rijctkost vitljt'ti,
c ct uti s int a,2
2 tu antp ut ttit tt c.t, n akon
7 67 O, ko n go an s k im zintb o s i- Iiocl pck:tra ili trg<>vca piv<>m, rudnika koji umjcsto n()vcu tlorrosi
nta), uwrduje se istovjctna evolucija: ona dovodi do dudovi5nih ('rrvlc,,.24 U istom razdclblju, u nckim izoliranim clijclovirnu l<;rl;r
inflacija, katastrofalnih zbog povcianja zaliha, cirkulacijc koja se Ionskih Pircncja, scljaci <>cllazc u trgovinu s malim vrcdamlr litlr rl;r
ubrzava i tak mahnita, i popratne devalvacije u odnosu na domi- lri platili robu.25 Ali ima i kasnijih primjcra, jo5 uvjcrljivijilr. l)rt'nr;r
nantne monetc Iiwope. Tome se pridruZuje i primiti.rma >>laZna sv j cdr>danstvu ctnog,rafi, K<>rzi ka jc zahva(cnt doista cli k :rsrrr I r r r
moneta<<! Proi;rvodnja laLnlh Loanxpurixa u evropskim radioni- lr)()nctzrrnom ckonomijom tck nakon prvog svjctskog rlrt:r. I rr
cama u XIX. stoljciu od staklene mase dovodi do potpunog nes- rrt'kim planinskim prcdjclima >francuskog< AlZira <>va prorrr jt'r r;r
tanka starc monctc. Portugalci su bili mudri)r: na obalarna otoka st'zbila tck prcd drugi svjctski rat. 'l'() jc jcdna od skrivcnih tlr':rrrr;r
Loanda dokopali su sc >>lovi5ta monetc <<,tj. zintbosa. Aovi su vei, Arrriszr svc do r>tprilikc 7930,26 na osnovi kojc sc m()gu z:rnrisliti
izmedu L575. i 1650. devalvirali u omjeru l:5O.23 rlr':rrnc bczbrojnih malih z:ttvt>rcnih svjctov:r na cvr<tpskorn islolirr,
Iz sveg ovoga treba zakljuditi, svaki put, da je primitirma rr rrckim rat:rrskim ili planinskirn prcdjclim:r, ili na :rnrcrit'liorrr
moneta doista moncta jcr ima sva njena pona5anja i obidaje. Njene /.:rgxrclu, kak<r ih jc postcpcn<1, u r;rzlidito vrijcmc ali nlr vrlo slir'lrrr
metamorfcrze saiimaju povijcst sudara izmcclu primitivnih i na- rr;rt'irr, usprkos kronololkc r-rduljcnosti, stizrrl:r suvrcrncnost rlrot)t'
prednih ekonomija prouzrokovanog provalom Ewopljana na se- lilr"l)()g, p<lrctka.
dam svjctskih mora. lrr:rnq:ois L:r lloullrtyc, putnik iz XVll. st<lljcC:r izvjc5t:rv:r rl;r rr
lrirgiziji i Mingrcliji, tj. iz.mcdu julnog Kavklrzlr i (.rnog nl()r'1,
',liov:rrri n()v:lc rropic nc vrijccli<<. l)rirnjcnjrrjc sc s:ln)() tl';rrrrplr, i
rl;rrr;rk koji vllrrltrr"Mingrclijt: (ltcgij;r u sast:lvu sovjctskc (irrrzijr.; rr
Trampa u srediitu .urtit'i nosi irrtc Kollrirllr i poschic'c jc vcz:rrur rrz lt'gcrrrlrr o Ar'
monetarnih ekonomija 11olr:rrrliln:r koji srr ()n:un() iSli tr':rliti >zllrlno I'un()<<. l(t'rl.) sv:rli,r.
f1otlirrt' 1ll:rta:r Vt'liliortr !l()sl)(ltl;rt'rr rl:ttt:rk >rr ll<lrrrirt:rrrr:r i rol lo
Manje jc poznato da sc gotovo jcdnako ncravn()pr:rvni <ldnosi virrr:r,,. Attrlr;rs:rrlor lioji jt'z;rtltr/.t'rr rl:r B:l rrosi rr lst:rrrllrrl irrr;r
odrlavaju i u samoj unutr;rSnjosti >civilizirrnilr< zcrnlrljtr. l'orl lroscl);nl l)l'olrllrrr: li;rlirr pl;rliti lroiliovr lror';rvklr rr lrrrslioj llrijt's
'i8)
Nut,ttt
I ;cn t trttt I I l* ttttI t'l /,\ I t' t t L' Itr n' t t'r t A' I t h t I t t.l I t t
l)t (.su(ltro vltztt:t Zl,rltt:t tt;tl,tztil;t rr Stlrit'rt lrrl(t'l ( (' 5(' ozl ril;ttrr
l:,1,( )t'iil;lvtrli lt'k I tllO.'"'
I liolortij;rltt:t Antt't'ilt:t pt't'tlst;tvlilr t,r'lo ztt;ti'lti:ttt 1lt'izot'. ( )vtlit'
eS ,..r**,* l(. tn()l)('llll'rlr t'lirlrrorrriilt osvojil;t s;ttttrl vt'lilit' gr':ttlrlvt' t'tttl:tt'sliilt
ryffi&$ *iJ iil.*iTi-{"*r1, ** " zcrrr;rlj;t-- l\4t'l<sikrt, I't'l'tt iprttlrtr('i;r lllisli;r l:vro1li, Artlilt'i llr';rzil
r l*r,r' }n? Ef [i sfu telius,o (or,:rj jt. trslioro rr lrovltrslcrrorrt polo2tjtr zllog svojilr nltlltziSllt
,,1;tt;r).'l'o nisu ni izcllrlcl<lr s;rvrSclrc rIl()n('ttu'l)c clirttt<ltttijt', ttli
t rit'nc sc u njirrrlr kolclrajrr, Sto jc vci ztutk izvjcsnc cl<ottotttslit'
zrt'losti, dok sc cijcnc t-ti tt At'gctttirri rli u (lhilcu (koji iplrk pt'oiz-
vorli b:rkar isrchr<l)Jo nc koltrb:tju svc clo XlX. stoljt'(lr; otttljt'stt
,rnt' upzrdljivo stalnc, tnoplto bi sc rc(i, tltt'tvt;rodcnc. N:t i'it;tvottt
.rrncritkom kontincntu robc sc tcst<l razmicnjuju zlr drugc rollt"
l,r'url:tlnc ili polul'cudalnc k<tnccsijc ktllonij:rlnih vlada ztritk stt
r ijctl<osti pravog n()vca. NcsavrScnc ln()nctc daklc igl':rju pt'irocltttr
svojtr ulogu, komadii bakra u (lhilcu, dul-ran u Virpiniji, >p:rpirn:rti
n()vrc(( u fiancuskoj Kanadi, llactts u Novoj Sp:rnjolskt)i.1r '1"
t/ttcos (od mcksikanskc rijcti) raiunaju sc za t>sminu rcala.'l'o su
rrurlc mr)nctc kojc su sWttrili trgovci nlt m;tltl, vllrsnici onih du6lrn:r
zr';rrrih nrcstizas gdjc sc prodajc svc, od kruh:r i lrlkohollr dtr
Lirrr:skc svilc. Svaki od tih kramara ir.dujc manii novac sa svojitn
Nouianr.ica izdana u koloniii Massacbusetts, 1.t. Nouoi Drtgleskoi, 3. zrr;rli{)m, od drva, oltlvzt, bakra. I'(lvrcmcnt> sc ovi Lctoni zamjc-
rr jrr jrr zt pravc srcbrnc pesose i kolaju u malom krugu; ncki sc
ueljaie 1690. Iz arlsiua, finne Molsott. iz Montreala, koia nti je ljubento
13rlrr:, a svi su podcsni za dcstct prljavc Spckulacije. To
jc zbog tog:r
1t o k lonila nj erut repro dukciitt.
slo srcbrni novac postoji samo u vclikim wijednostima koic l:rk<r
srnutc i nadma5uiu shvaianja malog dovjcka. Osim toga, sv:tk:t
tolnici?Jer zaista, njegova pramia se sastoji od trideset do detrdeset llot;r l<oja iclc u Spanjolsku oclnosi iz zcmlic njen bijcli mctal. I
robova kojc prodajc jcdnog za drugim, osim svog sekretara, rr,rjzrrtl, pokuSaj iz 754'2. d:r sc swori bakreni novac, propao jc.Jr
dodajc lloullaye, od kojeg se nc rastaie osim u najveioj nuZdi! Srtr zrr:rti da su prisiljcni zad<tv<>ljiti sc ncdostatnim sistcmotrt,
Nakon dcga >se vrat(a u domovinu sam,,.27 1,,()l()v() primitivn<)m monct<>tn. Zar sc isttl nije dogodilo u Irr:rtr-
I ruski primjer jc znakovit. U Novgorodu se podetkom XV. r rrsl<oj u XIV. stoljciu? Otkupninrtzitlvana l)obrogbilaic dtlv<lljn;l
stoljeia >jo5 sluZilo (...) malom tatarskom monetom, komadima rl;r islrr':rznircr.crvc g,otovil novcit zcmlic.'l'adaic kralj dao nadiniti
kunine kole, komadiiima koLe na koju je udaren blljeg. Vrlo l,olrri lr()vac koji ic otkupiti nckolik<l godina kasnijc!
gnrbo izradeni srebrni novac podinje se kovati tek L425. A Nov- lstc tcSkoic imaju i cnglcskc kolonijc, prijc i pt>slijc tls-
gorod je jo5 wlo razvTjen u odnosu na rusku ekonomiju, unutar lolrorlcnja..f cdan od njcnih zastupnik:r koji sc nastanio u Madciri,
koje se razmjenadugo wsila u naravi<<.z8 Treba dekati XVI. stoljeie, Ir'll()v;r(' iz l'hiltrclclphijc, piSc u stuclcnonr l72l: >Namjcravao sltnr
dolazak njemadkih moneta i zlatnih i srebrnih Sipki (er jc ruska poslrrti rrurlo lilu, ulizitjmocl:tvci tlvdjc <lklijcvlrju, i nov:tc jc rijcdak
trgovadka bilanca pozitivna) da bi se novac podeo redovito kovati. rlo lt'rrrjt'r't'rllt pot'ittjcrrttt ltiti, ili lroljc, dlr vcC ncko vrijctnc icst'lttr
Uostalom skromno, i kovanjc novca desto sc vr5i privatnom in- rr rrrrrt'i zl log ttctlosl;ttktt st't'tlsl:tvlt zlt 1ll:t(itnjc,llt'z kojcgic 1t'9,()vinll
icijativom. U toj golcm<>j zcmlji trampa se jo5 poncgdjc ztdrllva. .,.rrrirn:rrrjt'liojt.zl rrrrrjtrjr'".JJ U svltl<orlttt'vtroj t'rtztrtjt'tri, lroktrlltv:t
Tek za vladavinc Pctra Vclikog, izolirani prcdjcli uspostrrvljtrju :,r' izlljt'rli littt >,zltttttit'ttoslitttlt.<" (.1:tvit't't' i llt'isstlt, vt'lo lroztt:tlt'
mcdusobnc od nosc. 7;rostajl.njc l(u slt rt T;tp'td<tnt j c n c:clvoi bc n o : osolrt' iz rr;rit' l(t'voltrt'ijt', u svoloi lirriizi o Sit'rlirrit'tlittt l)t'l.11v:trtl:t
,,\'t
i,\ i
lit't'tttttttl llnt tr,lr'l / .\lt trl''l tu t' 1t'. 1,'l.l.r;,tllt t'
iz lT9l . ztrltiljd.ili stt ttcolrii'tto iit'r'tt jc lr';ntrl)(': >,Urrr jt'sto tl:r nov;rt'
ncprcstano izlazi i vraia sc u istc rLtkc(, k:rlu s clivljcrrf crrr, >>oni sc
IZVAN l,)V li,( )l'1,): l')l(( )N( )M l.'l l'l I
na sclu uzajamno opskrbljuju proizvodimlr u izravnoj razrnjcni. M l,l'l'Al,NI,l M( )Nl,l'l'1,) [ ] l'( )V( ).1 [ J
Krojad ili postolar dolazc obavljati posao svoic strukc kod zcm-
Ijoradnika kojem su potrcbni i koji im najdc5ic dajc i matcrijal i
pla(a gotov proizvod namirnicama. Ovakve razmjcnc odnosc sc
na mnoge predmete; jcdna i druga strana pi5u Sto su uradili i dobili l.,rrrctlrr prinrilivrtilt t'liottorrriil illvt'opt',.f ;t1xttt, islltttt, lntlii;r iKtrr;r
i na kraju godine, wlo malom kolidinom novca, sreclujc se raz- prctlst;rvlj;rjtr p<lsrt'tlttt'sittt:ttijt', tt;t llollt llrrl:t l)l'('ln;l ictlttont
nowsna razmjena, koja bi sc u Ewopi obavila samo s mnogo ;,, rr I r rzr'lllortt i llotlttu)()rtt Itt()l)('l:ll't)( )tIl 2ivot tr.
novca<<. Tako je stvorcna >velika moguinost optjecaja bez gotova
novca...,<34
Ova pohvala trampi i uslugama plaeenim u naravi kao I I ,lrtltct,tt.tL i'l'ttrsltorn, Oe.rsLutt.
naprcdnoj originalnosti mlade Amerike dosta je simpatidna. U
XVII. stoljeiu, i joS u XVIII, plahnjau naravi wlo su desta u Ewopi, II l.rp:urrr sc ll)()n('titt'tr:t cl<ottottrij:r iiri tr XVll. stolit'tltt ( )ptit'lri
gdje su ostatak jedne proSlosti u kojoj su bile pravilo. Ne bi bilo 'l, rlr rog, srctrrnog i brtl< t'ct-tttg It( )\r(':t tttc'tltttittt, ttt' tlol it:t' tI);ts('; sl il t';t
kraja nabrajanju (nakon Alfonsa Dopscha)35 onih noiara iz Solin- rirotrt'l:t koj:r sc s;rstoji ocl t'ilc, rr:tstltvlilt svoitt li:tt'ijct'tr;lrlrrltt'i slt'<l;t
gena, rudara, tkalaca izPforzheima, onih seoskih urara izSchwarz- rrl.rljc sr: z:rrnjcr-rjr-rjlr z;r t()vrlrc riTt'. Ali 1tt't'ollt';tzlltt itlc sr,oiittt
walda, koji su svi plaieni u naravi, namirnicama, solju, suknom,
l)ur('n). Sclj:rci rrskoro posjccltr jr.r dovoljn<l bltlircl"tol3 n()v('it tl;r lri s
Zicom od Zutc mjcdi, mjcricama Zita, svim proizvodima koji su rrlun n)()llli nrrtniriti olt:tvczt: n;t trovittr groljirna tr:t krliirrr;r rtiit'
zaratunavani po prcticranim cijcnama. To je Tntcksystenr (tram-
1,rr:,;rttt'r)a t'i').n. (lu clrugc i clrrljc vr-iictli st:tt'i strslltv lllrl<t'i tl;tr,;ttti:t
pa) koji u XV. stoljc6u poznaju [cdnako dobro u Njemadkoj, rr rr;f rrvi). [) z:rp;rdnom clijclu .f ltpltn:t, pod vl:tclltvitrotrt *rNttttrt,
Holandiji, IJngleskoj, Francuskoj. Cak i njcmadki carski >sluZbe- rrt'r irur scljaikih da7bir-ra n:ttnirujc sc u n()vcu. Ncki rlrrint.'y'rts
nici<<, afortiori gradski vijeinici, primaju dio svoje plafe u naravi. lrllilii vl:rstctini) uskoro p<lsjccltrju tlrko vclikc k<tlidinc t.lttt i
A koliko jc samo uditclja jo5 u pro5lom stoljeiu primalo plaiu u .,r,'lrr';r rl:r rr bijcloj ili ltrtoj rrtoncti pl:riaju vlrtstitc strttttrt'trft'
obliku peradi, maslaca, iitat36 Indijska sela su oduvijek pla(ala {plcnrirtt: u nji["rovoj sluTlti). ()vlt cvoluc'ijir jc sporil, zlrol-1 sttt'rtvilt
svoje obrtnike (koji prenose svoje zvanje s oca na sina u sustavu rrrlrrvt'rr< ij:r vl:rtlr'. zlrog ttrt'trl;tlitt't;t lioii sc opit't'l'l()v()tt) sislt'ttttr,
obrtnidkih kasta) iiveLnim namirnicama, i bat'atto (trampa) jebrla ,'lrtrrl t'lil<t: tr,.11111;'ujtt koj;t irrt z:rlrrlrnjrrjc dlt ntistc it:rk d;r !l()v()r'('
mudro pravilo svih velikih trgovaca, podevSi od XV. stoljeia, u (! n()\/('u.Jn Nlistrprot sclj:ri'l<orn i Icrrrlltlttotn svijctrr, ntorrct:tt'rri jt'
pristani5tima Levanta,bar svaki put kad im je to bilo moguie. Bez f .rp,rrr rr najrrr:rr-rjr.r t'uktr lt'ostt'ttli: vlittlin, trg<lv:r('ki i gl';rtlslii
sumnje su na tragu tc tradicije kreditni strudnjaci, kakvi su bili /,llrr':r\ro rcvolrrcir)n:lran. Nc<lsllor':ttr zttltk izvjt'stto13 sltzt'ijt'vlttt j;t
Denoveiani u XW. stoljeiu, zamislili organiziranje sajmova,zsranlb .,rr rrlrjzlrrl kolclllrnjlr (koj:r srr r)lull
l)()znrtt:t) t:ijcnlt itutt'ot'ilo t'ijt'nt'
besanEonskima, gdje su se sredivale mjenice ditave Ewope;bili su rrzt' i st'ljrri'kih drrlllinlr r.l n()vctr ili, :tko ltoiclt', ()l)il tlrrtslid'tt:t
to pravi clearing\ joS prijc nastanka toga pojma. Neki Venecijanac -
,1,'r',rlr':rt'ij;t it, l6<)5.l<ojrr otlltri'trjc iogrrn, tt tr:ttli tl;t t't: >tttnttolili
je 7604. zapanjen milijunima dukata koji sc razmjenjuju u Piacen- I lt tt'.lt',, .
\')
zi, sjedi5tu tih sajmova, dabi se na kraju pojavilo tek nekoliko Saka )tl Atlrrrrlil<;r rlo Irrtlijc, islltttt posjt'tlrrit' lttottt'lltt'nrr orgltrti
(
Skuda od zlata u zlatu<<,37 tj. stvarnog novca.
>>
z.rcrjrr, lrli isl;rrtr kojrr ost;tjt'zill\,()r'('nil iu)ul;u'svojilr lrlrrlit'ij;r.
l(,rzlij;rirr st' jt'rlirto l't't'zijlt, ;tlilivtto t'lrsliriit', ( )lrtttt;tttsli.o (.itt'slvo i
l:,t.rnlrrrl, li.;rr) izuz('l:ln gt'lttl. Il toj golt'rrtoi ltriit'slolrrit'i rr XVlll.
:,lol1r't rr lrzrri izvit'it;rji otlt't'ttrrjtr tt txtcirltutlttoj vltlttlt t'ijt'ttt't'rllllt i
r,rrnrslr:l l,l';r\/lr tttl t,ttlttt'tT rt; t'ltzttrjt'lt('s('z;tlilirrttrrjrt ttlt sviltt vt'li
l\rrn lr'lt:,ltrrr;t Zrtlr;trl.t, tr Atttslt't'rl;tttttt, l.ivrtt'tttt, l.ottrlottrt, [\'l;tt st'il
iti(,
l;ct.t tt t t tt I I I r( t 4t I t'l // .\ t t tt l, t r t rt, t t,t t l, It Itt i t t
I I t r Nttt,ttt
lcu, Vcncciji, llcdr"r... KrrrZc rn()nc1(' ()(l zl:ll:1, sttltt,titti, zvlllri i()S i lrrrltr'tto;,tL,t olltt'l',t l/nr('(lu s;t'r'r't.t, kolt;r', orlrlolrrtr. lltrrrlrrs.r t
foncluc llifonchtccbi (kao ditav k<ltn:rd, polovic:t i i'ctvrtinlt); srcl)r- (i,rtt11t's:t,;totlttti jc tttrtslittt:tttsltt'rlotttitt:ttijt', ilrolrrolo(n('li lull,r
ni novac, turski pijastri, zvaniigrl,tkiligrtti; ptrrei aspra su post;rli 1',rl;r'srr glt'r'ziv;t'l;t lttttrlrrsli;t lir';rljcvslv;r, orl lio;rlr;t'rlrrlio lrro
radunska novdana jedinica. Jedan sultanin vrijcdi 5 pijastri, jcdan rr.r1tt't'tl;ttt Virtrutj:rrrrrpi;tt'. N;t sit'vt't'rr (li;rrl rllt'lrrjr') vl:lrllr lrirrrt.t;r
pijastar 4O para, jedna parct tri aspre; ntenkir ili clecluki, koji Irz;rnr st't'llt'o lritkitr', s littt tl:r jt'rriii sltrllrrrrj lr;rlir-lr llio rrrrro;irr
wijedi detvrtinu aspre, najmanja je stvarnamoneta (srebro i bakar) r'.r7rriji. St't'lrt'tti t)()va(' r'rrpiit' (ili rr jilrovi potltlijclovi) porrt'lilrrl
u opticaju. Ovaj opticaj iz Istanbul aima daleki odjek, prema Egiptu .rlirrrgli, llortcl<:rtl t1r'lvr-l;rsli poj;rvilt' su s(' rr XVl. sloljct'tr ()rrt.
i Indiji preko Basre, Ragdada, Mosula, Alepa, Damaska, gdje nase- .,r' llrinrjcrtjtrjtr s:rnto nlt viicrrr strrprrjrr cl<orrorrrskog Tivr)t;t: n;t
obine armenskih trgovaca animiraju promet. Nema nikakve sum- rrtioj t'rtzit'ti jc b:tl<:tt', z:tlittt gorki lxttlcnti (ov;t rtt'olrii'rr:r llrrrrritivrr;r
nje. Odito je izvjcsno monetarno pogor5anje: inozemni novac vi5e nr()r)('t:r potjr:i:c it. l'crzijc').7,lilan l)()v:lc, tttrt/ttrr, l<ojt' lirr jt. Alilr;rr',
je na cijeni od otomanskog, venecijanski cekin, zlatninoyac, wijedi ./:rl)r'ilv() nc ulazi u opticuj.aa 'lo rrijc sltri':r j n:r jrrgtr, gtljt. jt. zl;rto
pet i pol pijastara, holandski talir, dubrovadka Skuda, srebrnjaci, os!'r()vna tnoncta l)ckan:r; n:r nifuint stupniu, ncSto srr.lrr';r i ll;rll';r
wijede 6O para,lijepi austrijski talir nran cctra grtti, mijenja se za rrlrotlrunjuju monctu <ld Skoljki .45 7.liltut t)()v:lc sr"r, l);r jr.zilirr
101, pa dak i 102 pare.ao Jedan venecijanski dokument pokazuje Z;rp:rcla, >pagodc<<, novci uskog prornjcr:r :rli j;rko tlclrt'li, ,,lioji
ve(. 1668. da se moglo zaraditr do 3Oy" na Spanjolskim realima vrijcdc (1695) koliko i vcnccijanski cckini<<, buduii rlrr inr jt. rrrt.t;rl
(poslanim u Egipat); osim toga, da se L672. na cekinima lli on- lrniii >od ()nog, Spanjolskc pistolc (Zlatnik od lO li'anrrkrr n;rl)
garima, kupljenim u Vcncciji i poslanim u Istanbul, zaradivalo 12 rcr l.; <.46
do L7,5Y".41 Tako Tursko Carstvo lovi u zamku zapadne monete, tl XVlll. st<lljciu sc zndr'/;t<) nr()nclilrni k:ro--. Kovtrrrjt' n()v(':r
one su mu potrebne za vlastiti opticaj: ono je potraLivalac. rlrjt'li sc izmcdu bczltrojnih dvorov:r. N:rjv:rlniji,:rli nc i fctlirri, ft.
U igru ulazi i dodatni interes: na Levantu >>sve monete (koje 5rrr"rrt, vclika luka Gudcrat';t. l)z istu distoiu i vrijcdnost, lol<lrlrri
pristiZu) tale se bez razllke i Salju u Perziju i Indiju, nakon Sto su n( )v:rc nominalno vi5c vrijcdi od ostlrlih. Kako jc k<lvirn jc tri.r.strrlo,
pretvorene u Sipke<; one ie zattmbiti iskovane u obliku perzijskih z.rirrlcrcsirana intcrvcncija printcva vrcdnujc n<lviju rn<lnt:trr, t';rli
larina ili indijskihrupija.a2 Tako barem tvrdi jedan francuski tekst r;rlio jc manjc vrijcdna od sttrrc, kako jc dcsto slui;rj. (lcrrrclli
iz L686.Ipak, prije kao i poslije tog datuma, kako u Ispahan tako ( ;rrcri (1695) savjctujc daklc trgovcirna dir ponovo iskuju svojt.
i u Delhi, stiZe nedirrrut zapadni novac. Za trgovce predstavlja :,r t'lrrrrjakc >>u moncti z.cnljc... a n:rrotito ncka novac budc iz islt'
te5koiu dinjenica da se u Perziji sve wste koje unose moraju 1'orlincr, inaic sc gubi pcdcsct p()st(). Svatko ga moZc kov;rti rr svitrr
odnijeti u korrnicu i prekovati u larine. Pri tom gube zbog tro5kova 1ir;rtlovimu koji su na granicarna Vclikog Mogul:r<.47
kovanja. Sve do L62|.larin je bio neka wst medunarodne monete Nap<lkon, Indija pr;rktidntl nc proizvocli ni zl:rto, ni srcltro, rri
Dalekog istoka, i stoga precijenjen, i to je nadoknadivalo gubitke. lr,rli;rr', r'ti ctntra, vcd tuda tlt()nctil d<>ltt.i k n joj, ulaz,cd kroz rr jt.rr;r
Ali u X\{II. stoljeiu on postupno gubi prednost u korist reala, tako rrrk:rrl z:rtvorcna vrirt:l i opsl<rblju.irrii jc potrclrnorn n)()nctilr'tr()ln
da u wijeme Taverniera dosta trgovaca u Perziji zahttjevareale, pa :,rrovit)orr). ()lrrlrbrcni tirn k:rosorn, l)rlrttrg:rlci Cc k<lvlrti n()v;t('
ih krijumdare za svoje transakcije u Indiju, u korist velikih kara- l.orrli,urcn'tun indijskont. Isto tako ic postoj:rti (clo lTtttt) blrt:rvijsl<;r
vanskih putovanj a i mo rnarica Perzij sko g zalj eva.a3 r rrpijrr i pcrzijsk;r rtrpij;r. Ali sistcrn:rtsko otjt:ctrnjc dr:rgot'jt'rrilr
rrrt'l;rlrr i'it:rvog svijcl:r n:tst:rvljrt sr: rr k<lrisl Vclikog Mogtrl:r i rrf r.go
vrlr tlr'l.rrv:r: >(iitlrl:rc rr)()rr rrzcli rr obzir<, ollj:rSnjuvlr jr.rl:rn llrrlrrilr
Indija 1 I(r()5), ,rllr sr'svt'zl:rlo i srt'lrro kojt' jt'rr oplliclr jrr u svijt.trr rr;r lil':r jrr
:,lr;t'v;r hotl Mogrrl;r k;r<l rr svoic srcrliStt'.'/.t-vrst' rl:r olr:rj lko otll;rzi
Na indijskom kontinentu vei je dugo, jo5 prijc kr5ianskc crc, rz Arrrt't'ilir', ttitliott Slo jt' 1lt'ojrrt'io lit'oz viSt' t'vrollsliilr ll';rljt'vst;rr,:r,
udomaien zlatan i srcbrni novac. U stoljcdima koja nas zanimaju rrlc ili rr'l'rrt'slirr ili rr l't'r'zijll, l)lrl('nt liroz Srrril'rrrr, zl rog svilt.. A i
zbile su se tri ckspanzijc monctarnc ck<>nomijc. LJ XIII, XVI i XVlll. l'rrrcr sc ll(' lnogrr otlrt'r'i Ii:rvt' Jio;;r <lol:rzi iz.ft'rrrt'rr;r ili Srt.lrrt'
stoljciu; nijcdna nijc bila p()tpunil, nijc sjcdin juvalu'p:r sc zrrrlrlll;r r\r'.tlrtlr'; Ar',r1ri, l'r't'zii,rrrr'i i'l'rrt'r'i u('nt(),rru s('trili;rlioorlrcr:i irrrli;slit.
,,9,5',
I ;ctr tr r t tt I t ln t ttrI il r/,\ t t' t t lt I t t t't' t t,r t A' I r I r t t t t I I r r'
robc, radi t()g,ir Slrlju vclik(: sv()le r)()v('il l)r'('l(() (,t'vt'ttog rtt()r'lt (l() tt,ttt',,t1.( ll.un.l:,\'('\('( tt ttl,ll'tl l)l ('ll/llll.l',1,'lrt tt. lloL r r lltt lll l,t,llrr
Moke, porcd llab cl Mandcba, do Ilasrc, nit dnu l'crzijsktlg 7,llicvlr, r,, rlrrl)r\'.tlu tl,t \',t,/lto:,ll l..to tl1, l,)llll( ll,l./,ltlll('ll.t z,r lr,tl\lt'ltt'fttt1'
do llandar Abbasa i Gommcrona, i odatlc !4a nosc u lncliju na
svoiim brodovima<<. Tako se i svc kupovinc kojc Fl<>landani,
Englezi i Portugalci obavljaju u Indiji, plaiaju u zlatu ili srcbru jcr
>>se roba koja se kupuje od Indijaca i prevozi u Ilwopu moie dobiti
samo za gotaY novac<(.48
Irtttrt.
Ta slika jedva daje preuvelidana. Ali kako ni5ta nije besplatno,
Indija mora ncprestano plaiati zasvoi plemeniti metal. To je jedan l,.rrr;r, S:tt));t 1to St'lli qolt'ltt;t, ttt<l2t'St't'ltZtttltit'li s;ttllo lilto st't'tlistt'
od razloga njenog teikog iivota, a takoclcr i tazvoia nje nih nado- ,r r;r.Ilr srorlttilt pl'irnitivttilt r-'litlttotttii;t, povt'z;ttrill s Iriottt i o I'oii
knadbenih industrija, posebno tekstila iz Guderata, istinske pok- ,n.r ()lr:l ovisi, littrl ito str'l'illc't,.f ;t1llttt, !l()t()\r() st't'tltl XVI slollt'r;t'
retadke snage indijske ekonomijc, joS prije dolaska Vasca da ln,lrrncZij:t, lttcltlliitr:t. Kltl'tl i't,tt't.tri llotvt'tlttitt 1lt'ltvilrl, iz or('()l)( ('
Game. Aktivan izvoz w5i se u smjcru bliskih i udaljenih zemalia. I r.rlilil<;rcijc prirnitivnih ckonorrtijlr trclxt islilitri'iti N{;tl;tt't tt, llio
Guderat sa svojim tkalcima pamuka, treba zamisliti po uzoru na ,.r, l,i i'r,ol' grljc novltc: pritjci'c s:ttlr otl scllt'; zltlrlttltttt loi'litr Srr
nizozemskc vunare iz srednjeg viieka. Vei od XW. stoljeia on !u.rtt'(', s njcnint zlatrrinr gt'rtclovittttt iz:tti'ittittt;t; rllrllt.f ltvrr,l't't'tlosl;t
pobuduje golem polet industrijalizaciie koji se Siri prema Gan- rr.rst.rrrjcn igcljc postoji lxrkrcni r-l()va(', <'ai.trrs, l)() u7()t'u l)it liittt's
gesu. Pamudne tkanine, takozvane >indiennes<, prcplavit ie Ev- I r l;rlio jc-f uv:r u t()ltl 1-loglcclr-r joS rrvijcli tut c'ltttttt't'ttltt'ttottt slrrpltirr
.,\ ( )1r nr()nctarn()g livtlt:t.
ropu u XWII. stoljeiu, auvoze ih u velikim kolidinama trgovci sve
do dana kad te ih Ewopa radijc prolzvoditi sama i postati konku- 'l'lrli6 Kintr 7ir,,i p<>kruj zcrrr:rlilr koic srr joi tr tljr:tirristvrr svori
rcncija Indiji. Dosta logidno, monetarna povijest Indijc slijedi r.rzvrrj:r: u.f :t1"1:tt'tu jc ri'i.;t clugtt sltrZiltr lilto tltot'tc:tlt; tt ltttlorlt'ziii i
kretanja na Zapadu; njenom monetom se upravlja iz udaljenosti. trrr lr rliirri, l<incski ccr.ixct.s, uvczcni ili irrritirlrni, ili lllrl<r'cni >goltt1s,,
Sve se odvija kao da je iza 7542, za ponovno kovanje srebra u rlr zl;ruri 1rrah, pr.r tcZini, ili mjcrir:c kositt'lt ili lrlrkr:r; r-r'l'ilrt'ttr it'
Del hij u, trebal o dckati dolazakbii clog metala iz Amerike u Ewopu, i r rr ;rlj rloS;to s dlrlck<lg Zttptdt, ptlrctl zllttt'ttlg pr;th;t.
z tim inran nje. V. Magalhaes Godinho detaljno obja5njava da su Svc to ol;j:rsnjavzr z;rkasnjcn.ic surnc Kinc i istoclobno izvjt'stttt
se rupije kovale sa Spanjolskim realimaiperzljskim larinima, koji ./.rt\'()t'cnost njcnog monct:rrn()g sust:lvll koji jc >dotttinltttllttt.,.
su i sami testo bili pretopljeni reali. Isto tako je zlatni novac ( )nir ic lrcz oplrsn()sti moglrt imltti lijcpu In()nct:trnu pt>vijcst: lrilrr
prekovano portu gal sk o zlato p orij ekl om iz A{rike, Spanj olsko zl ato 1,. rlovoljno du ltudc ir,nacl sl,ojil-r sr"rsjccllt. Ali <lstavimtl po stt';ttti
iz Amcrike i, iznad svega, venccijanski cekini.ac Ovi novi priljevi rir.nijrrlni p()tcz s pupirn;rt()nl nr()nctortr koji jc uglavnotn trltj:to otl
potresali su staru monetarnu situaciju, koja se osnivala na relativ- ,l,rlr"l<og IX. st()ljci,r d<> XIV, djclotvor:tn nrtrodito u vrijcmc l\4ort'
no skromnoj opskrbi plemcnitim metalima azijskog poriiekla (zla- r,,,1;r, l<rrrl scr Kinrt otvorila zlrtrvlrljtrjtr(i putovima Srcdnjc Az,ijt',
tu Kine, Sumatre, Monomotape, srcbru iz Japana i Perzije) i r.,rrrtl<rlrno u svijct stcplI, ist;rmlt, i /.tt1-t:rtla. I':tpirna ntt)nctlt, osittt
meditcranskog (venecijanskog zlatai srebra). Uz jednako skrom- rrrtt'r'rrih ollikliclr u plitrl;rnju iztrtcdu pr'ovitrci.i:t, otn<tguiillt jc: tl;r
nu kolidinu bakra koji je pristizao saZapada preko Crvenog mora. ',r' slt'lrt'o srti'ttv:t za ir.v<>r. nrctltl:t k;rko ic zlrlrtijc:virl:r tt'1-pvittlt tr
IJz obllje pseudo-moncta: cauri u Bengalu i drugclje, gorki bade- rrnjt'r'rr srcclnjr: ltz,ijc i 7,u1-tada (zlt1'llttntilc rtspul ttl <tdstupltttit'
mi uvoZeniizPerzijc u Guderat. Kao i kod zlatai srebra, optjccaj 1t'rlrrt' I(ir-tr: t:trl;t i.rt,rtztrica bijclog mcl:ll:l). O:rr jc: rrt'kt' ;rot't'zt'
bakra poremeien je masor,T rim uvozom iz Portugala, koji je pot- rrlrir':ro tr p:tpit'nrttirn trtlvi';tl"liclttll:1, z;r rrjih stt stt':ttli trgovt'i (sit't';t
.,r, l,r.golotti) ntot'ltli rtrijt'njlti svtlj kov:ttli lttlv:lt', koji irrr sc vt';lti;ltr
puno apsorbirala mogulska Indija. Sve do trenutka kad jc bakra u
Lisabonu sve manje,5o da bi ga nakon 1580. potpuno ncstal<l. 'l'ada n,r izl:rslirr iz. zcrttlit'.'''' Uptttt't'lr:t ltltllit':t llio ic kirlt'slii otlgovot'tt;t
ie Indija doiivjett nestaSicu bakra, usprkos zam)cni s kincskim i l.onjrrlitrrrrr iz Xlll. iXlV. sloljt'tt:t, tutt'itt tl;t st'tutrlvllttl;titt lt'Slio(lt'
japanskim bakrom. Nakon vladavinc Jahangira, oko 1627, crnisija \'('./.rr)('rrz;rrlr;tiini oPlit':ri tt'iliilt t'tri.x'rt tttl lrltlit';t ili lt'ljt'z;r i
bakrcnog n()vcir u mogulskoj lncliji, d<ltad obilnlt, ttsiror:tv:t st' i tt , rzrvlj.rr':rtt;r' ttir'ttr' r';rtrirlt.' lt'1iol'irtr' lrrrlrlviltt:t svilt'.
,i()o
l;rrt t tr tril I lft t u( l.'l /,\ 1,, t l' I t t t'.' st t t l' It Itt I rt I I t t'
Ali s dcprcsijorn tr XlV. stoljt'rrrr i polrjt'tlorn scli;rd'kt'2rrlicrijt', l;rlrSr' lroltt;r,rlrl;r 1r.r1,tt' l('t l('()\r;l; ltotls;r'r'.t() tlil (tltll';l/('lltl llloll
koja jc na vlast dovcla naci()nalrlu dinrrstiju Ming, vcliki rnongolski llrlslirl vl;ttl:tvttttt. I )t z;tr,;t it" orlrtsl;tl;t; ;oi srt s;tltlo l)l l\'.llttt' lr.tttl,t'
t lr'7;tlc tr o1rl lt't';tir r 1r;t1 rit' zit loliltlt tt' ;lt ll t't'l rt'.
put prema Zapadu sc prckida. l)misija novdanica sc nastavlja, ali
se podinje osjeiati inflacija. Godinc 1378. scdamnacst papirnatih
()llrtl srr it'tlirur liincslilr rrrottt'l;t t.rri.r'rr.tt ili ctt< ltt'si ili lr;rlirt'ttt
caixa vijedilo je L3 bakrenih cctixcr. Sedamdcsct godina kasnijc, strlx'ki, li:tl<o l<ltltt Iivt'ollli;ttti. I(:ttt st;tt'i izttttt, lioii s(' l)o;:tvitr
1448, trebalo je 1.000 novdanica za 3 caixa. Ova inflaci ja jc utoliko 1[1,it'st1 gotlinlr llrijc kritrrrnslit't't't', ot-ti stt st'lijt'lir)lIt slolit't1;i ttt'Slr r
rzrrrijcrrili it.'tdri,tii tt oStt'oi liottlittt'cttciji soli, ),ittti, rl;riozlrilirriio;,
svilc, u VIll. stoljctlrr;r'i7r'l<oilr sc l)()n()v() ilvljir tr XV. stolit'titt, k;trl
rrt'stlr.ic 1l;t1tit'tt:ttlt lltottt'ttl.5J Nl l"ltltctktr tlin:tstiit' Mirrg, llor';tt it'
otl rnjcs:rvinc lxrkr;r i otov;r (,1 rlijclir prv()ll, (i dijclovir tlt'ttpiog) ,,slrr
orrroguiu.ic dlr ih sc nttllc: l:rl<ic prcl<lnriti prstirl)11<(, :l oztliti't'tl f t'
s;lllo s jcdrrc StritttC, tll<t'tt13lt<l S i'Cl"vrt:lSt()m rup()lll rt st't'tlitli lit'oz
i;.$l; I lioiu prol:v) uz,icit tltl<o cllt sc nrole slo/iti u disl:r ocl l(X) ili l(XX)
k 11rpird:t. >O[itntt sc jcclltn vi jcnltc tlcl 1 000'din:tr:t' cltlbi jt' z:t it't lrt t t
rrrlir ili kincski !crC/<<, piSc (). clc M:rgaillans (umr() l677, rt ttit'gor';t
krryiga jc izaSla l(rtitt); >trt zltrrljcn:t sc vrSi u b:ttll<ittnrr ili irrvrrirrr
lr:rrakltma namijcnjcnirn toj svrsi<. Odittl jc da kincsl(i >(lir)rrt'i" rr('
rn()l;u prcuzcti svc ulogc, jct'su suviSc slabc jctliniccr. Izttrrtl rriilr,
srcltro po tclini jc nck:t vrst:t vi5c rnonctc. Ne radi sc (zlt zl:rlo, lioit'
rgrrr vrlt> ogranidcnu ulog,tt, 't i r.a Srcbro) o kom:tdirlllt l'l()v(';l \'('('
rr Sipkama >u obliku rnalog izrmca; u M;rcaou ih n:rziv:rjrt l)(1's,
lttritt.s (flljcbovi - n:rp. prcv.) <>d tlata ili srcbr:r<)..f cclarr i tlltrqi,
r);rst,lvlja O. dc Mag:rillirns, inrltju r.Lznc vrijednosti. >>Zl;ttttt' Siplit'
vr-iicclc jcdan, clva, dcsct i clo 20 talira; a srcbrnc pola, jcdrttr, tlt'st'1,
,lr:iclcsct, pcclcsct i ponck:rd sto i tri st()tinc talira<.ta l'ot'tttg:rlskt
svcicnik tvrd<>glav<t govori u clin:rrima i talirima,:rli jczil< tlrr it'
jrrs:rn. Mi icmo sltnt() prccizirltli dt ic tcr.Cl, talir, nlrjdcSic rltt"'ttttsli;t
rrovi:rtnit jcdinica, i'trar, nt koji icrrtt> sc vratiti usk<lro.
7,;tpt-ll<-t, n:l t()lr) viicnt sttrlttriu villnOst imaju Sarn() st't'llt'ttt'
iipl<c. >llijclc p()put snijcgtr< jt:t'str pomijc5anc s:tntimtln()lIl, ()ll('
srr rr Kini osn()vn() st't:tlstvo r:lZlrricnc, ut<lliktl viic jcr potl tlirtlts
rijorn Ming ( l.J(r8* 16,1,1) olivljrrjc rn()nctarna i k;rpitlrlistit"'k;t t'lio
rrr rnriju, r'az.vij;r sc itttlttstt'iiski olrrt i rtrclarski scktor. Z:ttrtislittrr I
t.ttslt u kincskirtr rrrrlnit'irnu rrgljt'ntt ( 159(r) i golcttri sklttrtlirl lioii it'
rrslijt'rlio l(rO5. Srcllt'o st'tolil<o tt'ltii cllt glt sc zlttrtit:triuit'zt r.l;rltt
rr orrrit.r'rr koji irlt'otl 5: l. Krtrllr g:tliotr iz M:rnillc trsltoslltvli:l v('/.rr
s Nol,rlrrr Sgr;rrr jolslionr Prt'lio l'ltt'ilililt, kincskc tlTttttkt' ittt't' tttrr tt
r,rrsrt'1. II i\4;rrrilli st'sr,;rlilr rollr z;ttttjt'njtrjt'sllttt() z;r lriit'li trrt'lisit lii
Lijevo: kineska noutanr.ica iz XIV. stoljeCa. lzclao ju .ie p?-ui ca.r iz
nrt.l;rl, z;r rttlrrilil<r'rrriliirrtt 1lt'sr)s:l l)ll grltlitrtr.5s Kirrt'Zi,,lti siili rl
dinastije Ming. Zbirka. G. Lion,. (Foto Giraudon)
Desno: (odozgo prerna. dolje) ,rxonate iz razeloblja dinustiic /14 itt14 (XlV, 1l:rltlro,,,lriicSritr;rsli:rrr l\llrnt'irllr(',,'tt l)()tt'llli z:t 1l()\/ottt t'ol rottt lloirr
XV, XW st.) Mt.tzci ()cnr.rncl.ti, I)uriz. lri rrrolili z.rrrri;r'rrili z.r t.rlio rlr';tslt(t lt'ljt'rtt't'r';tlt' ltlrr l;tlio rl;tlt'lio
l.)J
t'?TTt(t /... r, ft, tr. t., t /,1, f1( rl t l, lT' Il t{l Nl (l (l X 4 Jl fe NOt)ilC
izn:rjrniti kincskog slrrgrr >rlrr l<rrlt:r< ;t't.;t I ltri;s (trtt,l, to jt'sl I.(XX)
caixct, u t() vrijcmc tltltrilikc ckviv;rlcnt jctlrrorn ttsttrtrktt),lljcgu )l,l I(( ) l'li,AVl l,n
N l,)l((
kineskog slugc >>zrclc<< dobi koji u7. to dobijc >tctiri osnttrlltr M( )N l,l'l'AliN I I I l( ;A li,A
(ednom za svagda) za uzdrLavanjc svojc obitclji< za vrijcmc c.k>k
bude s nasim puolikom, Carericm, putovao sve do pckinga.(,o
Treba takoder imati na umu dudesno i upravo ncvjcrojatno
tezauriranjc carske blagajne (a da ne radunamo tezauriranjc boga-
tasa i nesavjesnih sluzbenika). Ipak, ova masa nepokretnog srcbra
djelomidno ovisi o odlukama i mjerama vlade, i ona ga primjenjuje livropa jc odv<ljcr1it, vt:( izvlttrt'r'rltto .ilk:r. ()tr:r jc ttpoztt;tlrt r'illtvrr
da bi djclclvala na cijene. To nam obja5njava korespondencija ljcstvicu monctitrnog iskustv:l: u llrizcntlju su, vi$t' tto $lrt st'
jezuita iz 1779. Vrijcdnost srebra u odnosu na stvari, po njima, <l[ridno ka}rc, Lrampa, s;ltno()pskrllt, pri ln i tivnc m()llctc, st:t t'i tt'i l(( )-
promijenila se pod dinastijom Tsing, Sto znadi da su cijene uglav- vi, natini kako da sc u5tcdi zlittun ili srclrrni n()vilc; :rli na vi5iln
nom porasle. Osim toga, bez obzira da li je srebro moneta u trzinama su mctalnc m()nctc, z.lalo, srcbro i lritkitr, kojilr irrr:r
pravom smislu rijedi ili ne (ne, narar,,no), Kina Livi:u nekoj wsti r':rzmjcrno u izobilju; i najr.ad, jcd:rn nrnogooblitni krc:dit, otl
bimetalizma srebro-bakar. Unutra5nje mijenjanje je ono koje se lrrcdujmova na jamstvo >>l,ornl;urdcz.n<< ili Zid<lvskih trgovaclr, ckr
uspostavlja izmedu satrteka, s jedne strane, i kineske srebrne rnjcnica i Spckulacija vclikih trgov:ti'kih banaka.
>)unce(, s drugc, ili osntctka koji prodaje trgo\rac sa Zapada. A taj I ovc sc igre nc ograniiuju nrt l)vropu. Sistcm sc projicirr i
odnos srebra i bakra mijenja se ovisno o danima, godi5njim rrlrjaSnjava na svjetsko j razini, on jc vclika mrc'i,a baicn:r na bogrtt-
dobima, godinama i, iznad svega, ovisno o emisijama srebra ili stv() drugih kontincnata. d)injcnica da sc ocl XVI. stoljcia, u korisl
bakra koje nareduje carska vlada. Njcn cilj je da odrii normalni l')vr<rpc, >blaga< Amcrikc izvcttc svc do l)alckog istoka, prctvar:r-
monetarni opticaj i da dovcdc, svaki put kad se ukaZe porreba, jrrii sc u lokalnu monetu ili Sipkc plcmcnitih mctala, nijc m:rnjc
odnos bakarf srebro u uobidajcne granice, bacajuii na tritste iz vrrlnrr pcljedinost. Ewopa podinjc pr<lidirati, pr<lbavljati svijct.
carske blagajne bijcli metal ako mu je wijednost previse narasla, l'r rlrrrnimo se protiv nckih judcraSnjih ckonomista, pa dak i dan:rS-
ili bakar, u obrnutom sludaju. >NaSa vlada<, kaZu kineski jezuiti, n jilr, kr>ji kao da je retrospcktivn<> 'lalc,ka<> da sumnjaju u njcno
>>sniLava ili poveiava wijednost srebra i monete... ona duva ova rlrrlrro zdravlje: kao da pati <ld strtlnog m()nctarnog krvarcnj;t u
sredswazaditavo carstvo<<. ovakontrola je utoliko laksasto drlava :,rrrjt'r'u Dalckog istoka. l'rijc svcgit, ()nil od tt>ga neie umrijcti.
u Kini posjcduje sve rudnike bakra.6l Z;rtirrr, to je kao daL'a.litc on()g, koji bonrltardira grad s namjcrorrt
Ne moZe se, dakle, reli daje u Kini moneta bila rarmodu5no, rl;r g;r osvoji, jer u igri gubi t:tnztc.l, b:trut i trud.
neutralno orude i cijene uvijek dilrro stabilne. znase da su se neke I nitjzad, svc monctc svijct:r kvlri:c sc: jcdna z:t drugu, itko ni
mijenjale, posebno cijena riie.lJ Kanronu uXVI[. stoljeiu, cijene zlrog i'cga drugog a on() 7.,tto jcr tn()ncl:lrnir p<llitika, u svukotn
ie porasti pod utjecajem ewopske trgovine nakon dvostruke revo- lrorlruiju, privladi ili odbacujc ovaj ili onaj plcmcniti mct:tl. A t:r
lucije, monetarne i povjerbene, koja se duboko provladi kroz staru nr()lr('tllrna krctanja ponckad im;rju ocljcklr nlt golcmc uduljr:nosti.
ekonomiju Sredi5njeg Carstva.62 Obalna ekonomija >pijastara< V. I\4rrgrrlhacs Godinho jc clokrtz:to clu vc( tr XV. stoljc(tr trtottctt'
uzdrmalaje unutra5nju ekonomiju >sapeka<<. I ona u svojoj biti It;rlijc, Iigipta i l);rlckog istokrt ovisc jcclrra o ctrtrgoj .icrtrutl<o krto i
nije bila tako inertna i mirna kako se obidno misli. s,un(' t'vropskc lrtottt'lc'. ()vtr lrovt'zilt)()sl, ttt ntot'tt't;tt'trtr slt'rrkltrt'rr
To rekav5i, ditalac (ebez sumnje, prihvatiti na5 nadin glcc_la- svijclrr Iivrolr:t r)('n)olt'olrlil<ovttti po svojoi 7t'lji. titljt'grtrl st'lt'li
nja: monetarno govoreii, Kina jc primitivnija, manjc rafinirana <>d rlrrrrt'lrrrrti, rn()r'll igr':rli Iolilrltttt igrtr. Ali tr tttit'r'i rr liojoj zlrtlt'i;rvlr,
Indijc. Ali njen sustav posjcdujc jcdnu sasvim drugu kohcrcnciju loS llrilt' osvlri;rrrirr Arrrr'r'ilit', r't'l;tlivtto i;tktr nr:rsu lllt'ntt'lrililr nr('l:l
i oditu jcdinswcnost. Kina ncma svatiju m()nctu. l:r, vrlo t"t'slo it'posliz;tl;t rl;t st'igr';r t';tzvii:t u ttit'ttrt kot'isl .
49(t lt);
Nlltt.lt
l;t,n t ttttt I I ln t ttt I rI /,\ t t tt l' ttt t't' t t't t l' I tItt I t t
I I t t'
lj,r :,rtol,,t ltrll,tr l;,t zl,tl.r rr \\'lll :'loll('( tt, I l',tr1ilt':'1.,r I I I t l)l l/
Spor oho plurrt:rr.i,lil t tt t,c luLe 1.rr
tt.t1t'tlt'frtt lt) /.|lt tttt'l,tl L,to /,tLr)ttlllt I z.tlr'rltll( l(tt ltlollr'ltt,,t:,t clrt o
{ (':,('ol:rrl rrllolt't'lrl;.tr';rll l\.1():,lltri:, "t'l\lr'rlrrtiltt, lrl'.tltctl:,h.1 ( ('t rl,tllt'
Jcdna mctalna moncta zbr<>i jc ntcdustlbno povczanih dijclova: rrpotrcltl j;rr';rti lri jt'li trrt't;rl.
ovaj vrijcdi dcsctinu ili Scsnacstinu ili dvadcsctinu i tak<l rcdom,
od onog drugog. Obidno sc istodobno upotrebliava vi5c mctala, Nt'1rott't'lltto jt'tlotl:rll rl:t stt lo;rrillliirt:t 1tt':tvil;r, s or"ilittt
plcmenitih ili ne. Zapad je zadrLao tri, zlato, srebro, bakar, s rzrrzr't'il'tttt. ll<atl sc, otl lloit'lli:t XVll. stolit't1;t, vt'lil'lt trgor,;tili;t
teskoiama ili prednostima koje oni pretpostavljaju. Prednosti su: rujt'sllr i'rrv:tjr.r lltl<t'cttc tIt()l)('l('li;to ltrrgt', l'ot'lttg;tl it't'lttlo llt ittt:t,
mole se odgovoriti na razlitite potrebe razmiena; svaki metal, s .rlrtlrr bi jcit.vo't.i(), [)() sv()lrl olrii':tjrr, s ()nu str-:ttttt l{trr l)olrt.t'tlttlr',
kovanim novcem koji mu odgovara, optereiuje se nizom transak- I )r'('n'ut Irrcliji. [)trklc, ttc vjt't'rrjttt( tt s\'('Strt
t vitlittttl. I zl:rtr) \'its tlt( ]/.('
cija. U jedinswenom sustavu zlatnika bilo bi tc5ko obradunavati pr cr,:rriti: tlrko i osnr:rnliisli:t 'l'ttt-sli:t tltl XV. strllit'c1:t, 1'rt't'rlstlrvl;;r
skromne svakodnevnc kupovine, a ako se radi o susta\,'u koji je ,,i:rtr)o 1-rocl.udjc (ltotntttltr ztttog ttrc:lltllt AII ikc i t'gi 1t:rtslio13 ttovr';t)
ograniden na bakar, veie isplate bile bi vrlo nepraktidne. Zapravo, \li prijc 1550. na I\{cditcr':rrrrr irr I'lvt'opi, zllttrt itnrt rt rt'lrtlivrtortt
svaki metal igra svoju posebnu ulogu: zlato ie namijenjeno prinde- olriljrr; a ak<> to vrijccli izlt'l'rrt'sl<tt, lo jt'z:tto jct' jt'oltlt z;r ltiit'lr
vima, velikim trgovcima (dak i crkvi); srebro obidnim transak- r'r'r'o1)ski mctal samo pt'ol:tzn;t ('lttl)1t lul llulu zlr l)lrlt'ki islrtlt
cijama; bakar sasvim dolje, kako je pravo: to je >>crna< moneta Ijost;tlom, prcvlast ovt' ili ()ll(' llt()llctc (ztlttlt, st't'lrt'lt, lr;tl't';t)
obidnog puka i sirotinjc; ponekad pomije5ana s malo srebra, ona 1'r,,ir.laz,i narodito iz mccltrsollrrol4 otlrrosrt t'rtzni[r nrt:trtl:t Slrrrlitrrr';t
brzo tamni i tako zasluiuje to ime. ',ust;rv,r p<ldrazumijcva r-rjilror'o nttcltttc:tltttic. ()tiglcdrto it' tltr ir'
Usmjeren je i zdravlje jedne ekonomije mogu se odrediti na rrloq;r bakra obidno manjc l'lt7tt:t jcr vrijctlrrost sittrog tl()\'cit ttiit' rr
prvi pogled, po metalu koji u njoj prevladava. U Napulju L757. r()a'n()rn omjeru s kolii'inotrt tttctttl:t lio.ii strtlrTi; ()rl i'csto ittt;t
zlato je tezaurirano, srebro izlazi iz kraljevstva; bakar, usprkos l..rrlrklcr papirnatog lt()\'cil,<. sitrriyt'13 llltllirtt:ttr),1 ll()v('it, 1','lili ltis
slabom obujmu (1,500.000 dukata za 6 milliuna u srebru i 10 u rrro llri. Ali izncnadcnja su r"rviick nttlgttilt: zlltlg svrljc mltlc vt'iit'tl
zlatr) sreduje najvainlji dio transakcija jer brzokruLi, i ma koliko rrosti t:rk i bakar jc u XVII. stoljcitr ltio 1tt'iklltdltn poli,t't'l;t('
da je lo5, >ostaje na mjestu<.63Isti prizor susreiemo u Spanjolskoj: t'loncntarnih, jakih inllacija r-r iitltvoj I)vrtlpi, poscllno u Nit'ttt;ti
7724. >najvcii dio plaian jaobavljase (...) sitnim bakrenim novcem l.oj('/ i Spanjolskoj (do l(rtlO),63 u ckonotnski bolcsnim.zctrtli;trtr;t
(bakar pojadan s malo srcbra); njegovo preno5enje je wlo_neprak- l,, jc nisu naSlc clrugog n;rtin:t zl it)ar. iz svojih tcSkoda. ('.ltl< i izr';rrr
r
tidncr i Jkupo, uostalom, obidaj je da se prima po teZini....r6a Obitai l',r'r'<r1'rc, uI'erzi)i na primjcr, l(160. jc sitltn lxrkrcni novac, >tt;t1tol;t
jeto za.ialjenje, jer u isto wijeme, u Francuskoj ili Holandiji, sitan ,rrirrljcn, crven poputgovcdc ktlTc<, prcpl:rvitl trZnicc i >iz <l:ttt;t rr
bakreni novac sluZi samo kao sitni5. Ali Spanjolskoj, koja je ostala rl;rr) novac (misli sc n:r bijcli rnct:tl) svc jc rjcdi u IJispantr (lsp:r
prividna gospodarica srebra iz Novog svijeta, dopu5teno je od lr;ttt),,.69
sffane drugih sila da ostane u posjedu ovih dalekih blaga samo 'l'o rckavSi, ostavimo lxtk;tr vltn clisktrsijt:. ()staju zlat<t i st't'lr
pod uvjetom da im omoguii slobodan opticaj kao monett>>zajed' r o, z:rstr:15ujuii l4ospod;tri. Njihov:r proizvodnia jc ncrcclovitlt,
nidkoj svim nacijama<<-, doslormo da ih se odrekne u tuclu korist.
nrli:rcl prcviSc clastiina, titl<o dlt, ovisno o slu('a.iu, jcdn<lg od rtiilt
Kao Portu gal zazlato Spanjolska je postala >obidan kanal<< zablieli
rrrr;r vi5c <>d drugog, zatirn sc situ:tcij:r vi5c ili nranjc sp()r() mijcnj;r,
metal iz njenih kolonija. Careri stiZe u Cidizs flotom galeona 1691*;
u samo jednom danu bio je svjedok dolaska >viSe od stotinu lada r t:rl<<l rcdonr. 'l'o im:t z;r posljcdicu vrtl<lgc, k:tt:tstr<tl'c, sl:rbc ili
snrrTnc: pulsacijc k<ljc su otllil<lr tn()nctllrnog Stltrog p()rctktl. lX)l)-
uZalje*,u koje su do5le po srebro zarobu koju su poslali u Indiju:
najveii dio ovog metala koji dolazj na galeonima<<, zaklluduje on, rtr ir' lrozn:rt:r istinrr: >Srclrt'o i z.lilo su ncprij:ttcl.isklr britilt<; Kttr'l
,ro,dlazi na burzu stranih drlava<<.65 Nl:rrx it'l)r(:uz(:() ltt litt'ttttrltt zlt svttj;t sltv:t(:tnilt: >Sv:rgcljc g<ljt'st'
Naprotiv, u zemljama u ra:zsroju, svoju ulogu powrduju ili srt'll'o i t.l',tltt lt'g;tltto otlt'l;tvltitt k:to ttttttttrtc ictlrt:r prlkrlr j tlrttplc<,
zlato ilisrebro. Londonska trgovadka komora opisujc 1699. srcbr- piSt'ort, >trz;rlrrtl st'llolitr(;tv;t s ttjirttit olrlrtttlili kittl s jcclttottt lt'
ni novac >ka<> korisniji i vi5c u upotrclti <ld zlata<<. Ali usl<or() lic r:,1()tn rrlrtt't'iir)lI),,./o Slrot'r) l()rl)('rtili;ttl rriit'llrivt'tlt'tt kr-trlrr.
i')8
l;ct't t t t t tt I I ltt t t t t I t'l /,\ I t' t t l: ! t t n' t t'r t b I t I t t I t t I I t t' Nttt,tl
II
'l'lip t't'/;tt:trltlt tt.t l()lll tcl,tltvtl()lll ol rrlirr zl.tt.r/ N,tt,tltl() {rlll
I
1
li.oji rlr.zt' n()v;r(. rlr lrr;t.lr rrrr"l.rl, ti. trgovtr iz Arrgsl)lnll.l, r'l.tstrr, t
r rrtlrrili;t st'r'lrt';t rr (-.r'iliof i r\lp;ttlllt i, tttt'tlrr svittt ttiittt.t, I't.tl;t'r't lr,'z
kr.rrnt., l:rrggt.r.i. ( )tl tlv;rirr rrrr.llrl;r, lrilt'li it't;rtl;r sigrrlrr:r vrr;t'tlrro:,1
N;rpr-oliv, otl 155o. l);l sv(. rlo l(rl"io, z:tltv;rlirrirrt'i nrorlt'r'rro;
tt.lrlici (arrurlglrrrr:r) rr:rrrtt't'i('liittt t'trtlttit'ittt:t st't'lrt':r, lriit'log tltt't;rl.r
Irit (c: i prr.viSc; llrtll it'()l) tIl()l()l'srt;tZttt', lt':tittt'irrll;r<'lit'.7.1:rto
lrost:tjc rclittivntl rijctl<o ivrijt'tli viSt'.'l'l<o t':ttlo igt'll tt;t zl;tlo, lt;trr
i),,novcl:rni u Antwcr.l)(:ltrl otl I55.3, rrl:rlt'nlr groI rit'tlrrili:r.""
lztr I (rtiO. situlrcijlr s(: l)()n()v() trrijcrrj;t, i to llol;tlio, s ispit:ttticttl
zlrrttr u lirazilu. Svc clo kr;rj:t stoljcilr lrit ic lrolit'govot'ili o sl;rlril
rrosti, l.zftim sc nltglaS:tv:t l:tgltt-ttl krctlttrjc. Il Nit'rrr:ri'lioi, tt;t s;t;
rrrrrvirna u lrrank(urtu i Lcipzil3r-r, 170l.i 1710. otlnos iznrctltr tlv;t jrr
rrrct;rl;r jc u prosjcku I prcrn;r 15,'27; iztrlctltt 174l.i l/5O. prt'l;rzr
rr;r l: I 4,93.1 3 Srcbr<l sc tt tt:tjtrlltnjtt rttl<tt viic ttt'tlt'r';tlot'izit';t, li:rrr
'l'o it'z;tto it't'st'otl lTJo
1rr-ijc stavljunja u opticaj brazilskog z.lata.
rlo 1760. pr<>izv<ldnjlt Tutot mct:tllt nlt svjctskoi t':tzitri lrrtt' rtrl
r,<rstrudila. Mala, ali zn:rdajnlt p<ljcclin<)st: ()l(() 1756. zlltltt st'l)()lt()
vo pojavljujc u rukarma scljlrka.Ta
Kouantje ,l.ouccl: slika llansa Messea. (1521) naiiniena ujerojatno u U ovoj sporoj igri, nzr clugi rok, svitko krctltrt.it'it'tltr<lg rltl
trerzu.tku kada je grad Arutaberg dobio sta.ht'o pr&ao da kt$e nouac rrrct:rla uzrokujc, namcic krctanjc drugtlg. 'l'o ic jctltrosl;tv;ttr z;t
upotrebAauajuCi scutlo ntetal iz suoiilt ntdnika. Oua slika se nalazi u. Ir<rrr. ltclativno obiljc r.lata u p<>sljcdnjim g,odin:tnrlt XV. stolit't'rt,
gradskoj katedrali, nedaleko od oltara posue1enogrudarskonx zartA-
,l;rnsira<< srcbrnc rudnikc Njcm:rdkc. Ist<l tltko, prvi polt't lrr';rzrl
tu. (Fototeka A. Colin)
sl<9gzlata, okrt 1680, stimulirit srclrrnc rudnikc l)<ttosilt l<oiitlt;t srr
,,,rrtalom jak<t potrcbni, i j<:l5 viSc ruclnikc Novc Spanjolsl<t', sl;tvtrt
Stari teoretidari su Zcljeli da se za istu teiinu odredi dvrst ( iturnajuato, i vrltt btlgatu licu Vct:t N'llrclrc.
odnos, tako da zlato bude 12 puta vrednije od srebra, Sto sigurno Taprtvct, ovc oscil:rcijc otkrivttjr.t tltl<ozv:tni (ircslllllll()v r:l
nije pravilo od XV. do XVIII. stoljeia, jer se rcttio wlo desto mijenja Itol, ktljcm taj s:rvictnik llliz:rllctc l'inglcsl<c, ttostltltltrl ttopt't' ttt;t'
oko ili bolje iznad ovog >prirodnog< odnosa ili koji takvim smat- :rrrlor'. Njcgov tckst jc cltlbrrl poznltt: ltlS:t tnrlnct:t lit'rlt tlolrt'rr
raju. Na chtgi rok, vaga naginje das na jeclnu das na drugu sffanu, l,r-t'rltr drugim k<;nir.rktrlr:rrnlr, hijt'li ili ltrli tl()vll('igrltt ttt', it'tl;ttt z;r
ne radunajuii kratkc ili lokalne promjene kojima se sada moZemo tllrrgitt't, ulttgu mltnjc >tl<ll lt'c<trt()tlcl('ktli;r it'lit'rlrti tlt"ttttr, ltolirr,
baviti. ) tr r-trkc'Spckulirnlrt:r ili <lrrilt koji zgrtltr It()vil('. Nltrltvtto, ()v:t sl)oll
tlrrr:r igrlr mog,llr sc trbrzlrti nculnicsltitrt tliclov:tttit'ttt tlt'7:tv;t lioir'
Tako je, na. dngi rok, bijeli metal bio vredniji od )ffI. do XVI.
p;ovotlc vrijct'tttl tttlcSltv;titltli tttottt'lt', 11o<lihlt'i t'iit'trrr zl;rl:r ili
stoljcia, otprilike sve do 1550; malo pretjerujuii, reklo bi se da je slt,lrr-lr gvisp<l rl osciltrcii:rrrur trZiSt:t, tr t-ijt'll<o ltolrrt'tlt'ttoi tttrtli rl;l
tada stolje(imavladala inflacija zlata.To zlato koje kuju ewopskc r:t' rrslrost:tviti r:tvttolt'ltt.
p al at e, dolazi iz Madiar ske, s Alp a, iz daleko g Su dana, zattm iz tek
Al<o jr. lrotlizlrr jt' vrijt'rlrtosli t'liottotttslii isllt'ltvtto, ttiillt s(' ll('
osvojene Amerike. Tada je najlak5e sakupiti zlatan novac, i s rloglrtt:r, iti st.silrr:rt'ij;r rrc olt'2lrvlr. Alio it';rotliz:rrtit'pt'r'r't'lilio, rr
njegovom pomoiu vladari postilu svoje ciljeve, njega kujc Karl<l slrrd';tjtt li;ttl sr', tt:r gtr'irrtit't', rttlttrlsi tl;l Zl;tltttt tltollt'ltl, s:l\/ zltli tror'.tt
\rIII uodi silaska u ltaliju,Tr njcga troSc lrranjo I ili Karlo V u svojint slrsjt.tlttilr zt'ttr:tlj;r lt't:i t't'l)l'('lll;l zt'rrllii rt klrioi vi(r't't'iictli, lrcz
ratovim:t. olrzir';r rl;r li;r'ltt lrt';ttttttsl,;r Ilt'ttttli;r lll rlr'l'ir'ti;rrrr,\':l V('ll('('il,l lll
50o 'tl
ltertancl Bmuclel / Shra,hturs wahldalnJlco Nw
tllrrlrler lrllleil u svof rlncvrrik: ,,U lrgttvltrl sc srcCc tiiull() zlitio; ltr
jc tr toj rnjcri da ztrrnije niti lccl:rn zl:rtnlk (u srcrlrrnu nrottcttt) ko3ta
rkr clvadcsct s()ua (,..).S tlrr.rgc $trAnc:, zllrtnlk sc vltic,.. lttl fc vrltl
nr:ug,odno.'l'rcbitttl lli n<lsiti vllllu u dicpu<.7('
Bijeg, itednja i
zgrtanje nouca
M<rnctarni sustav u l)vropi i izvan njc trpi ocl dva zl:r kttjimlr ncnl:l
lijcka: s jcdnc stranc, tu jc bijcg plcmcnitih mctala prcmil villl, ti
drugc, ti mctali su imobilizirani Stcdnjom i oprcznom tczaurl.
zircijom; rezultat je da motor ncprcstano gubi di<l goriva ktlJe ga
pokrcCc.
Prije svega, plcmcniti mctali nc prcstaju izlar,iti iz <lptlcaJa
Tapada, najvi5e u smjeru Indijc i Kinc, vcd od dalckih vrcmcnil
l(imskog Carstva. Zlatom ili srcbrom ffcba plaCati svilu, pap:lr,
zatinc, droge, bisere Dalckog istoka, i to jc jcdini nadin da ih str
prisili da doclu na Zapad. Na taj nadin Cc ravnotcla livrtlpc u
oclnosu na Kinu ostati deficitarna, u tom wlo bitnom smjcru, svc
rlo otprilike 1820.77 Tu se radi o stalnom, monctarn(tm bijcgu, o
icdnoj sttukturi; sami plemeniti metali jurc prcma l)alckom ls-
toku prcko Levanta, I{ta, pa dak i Pacifika; u XVI. stoljcCu u <lbliku
$panjolskih osmaka, reeiles de a. ocbo; u XVII. i XVIII. st<>lJcdu u
olrliku pesos duros (onih jakih pijastri, uostalom idcntidnlh -
rlrugi znak permancncije - rcalima cle a. ocbo; jcdino sc lme
grromijcnilo). Malo je valn<> da sc njihov odlazak <trganlr.itir lt,
Rukoualac noucem:Jakob Fugger, slika Lorenza Lottoa. (detalj rutku). nijcva Cidiza, tako vclik<)g da jc pogodan r,a prliavc igrc, p<l(ev
B u dimp e i t a, Mu.z{ lij epi b mnj e tno s ti, (F o t o S n ar k) otl llayonnea i aktivnog krijumdarcnja prcko Pircncja ili <ld Anr-
-
srcrdama i l,ondona gdjc sc svjctski novac sastajc! Amcridktlnt
Engleska iz X\,1[. stoljeia. Ako situaci)a duie potraje, o.r:a zlatrra lrijclom metalu Cc sc dak dogoditi da budc transportiran s <lbala
moneta, precijenjena preko svake mjere, zaigrat ie ulogu lo5e l)t'rua u Aziju francuskim brodovima.
monete; tjerat6e srebrnu monetu. To ie desto biti sludaj uVeneciji, I)ruga odlijcvanja w5c sc u korist ist<>dnc livropc, podcv5i <ld
i, stalno, od I53l,bizarna situacija na Siciliji.T5 Kako je postojao llrrltika. Uistinu, Tapacl mal<l pomaltl p<ltidc m<lnctarni opticcaf tlh
interes, u Veneciji i na Siciliji, da Salju bijeli metal u sjevernu Afriku zir<rstalih zcmaljlt, dobavljadit'litir, drva, raii, ribc, kolc, krznit, I
i j oS vi5e na Levant, kladimo se da ova kretanj a, na izgled apsurdna, osrr:dnjih kupaca u ntzmjcni.'lo sc najavljuic u XVl. sttllfcCu s
nikad nisu bila bezrazloga,bez obzira Sto se o tome moie misliti g:romctom Narvc, pr()z()rit ()tvorcnc Mosk<lvskc l(usijc ( l55tl),
ili vam govorili teoretitari iztograzdoblja. zntim zlrtv()rcn(: ntr llirltiku ( l5ti l); ili s trgtlvinttm k<tf tr stt lirrglczl
Na ovom polju, uz pomod okolnosti, sve se moic dogclditi od zapodcli 155.i. n:r lliit'lorn In()ru, tt Arltltttgclsktr; to f er strrltrr
danas do sutra. U Parizu, u srpnju 1723,lidmond-Jcah-FranEois t)r'tr()Hr:l(lskc tr'govlttc I u XVlll, stolfcCtr.
()vrl rrllrlzgltvltttfc ln-
502
I ict't t r t t tr I ll tz t t t t I t'l /,\ t t tr I' I t t t't' .\ t,t r l' I(It t t,, I I ( t' Ntn,ttt
Ozcmnc n)()nctc p()tl'cl)n() je tllr lri s(: zll uzvr':rt 0r'g;rrrizir':r() ()ttcki- N;rgrrrli i lt.rlrj;r rr \\'ll I \Vlll slolyt't tr olrrlrr;u n('ulrolr rlrl;r'ntrn
vaniizvoz sirt>vina. I lolandani, k<lji ih tvrdog,l:rvo lclc 1tl:rtiti tckstil- s;t.tr;rrirrr ll()v('('11t. ll (it'novi olio l(ru(1, ll:tttli:tt'i sttr tl('ltt.tltt(I
nim proLzvodima, suknima, slcdcvima, na kraiu ic u l(usiji izgubiti rrili;rlivt. lloljr.rrrogrrt:rtosli, rrrrtlili n()v;t('slt'ltttt'ittt;l z;t I i l'1,;lllllol.ll
prvo miesto.7S vycrslii t't'tlovi otlttt:tlt stt isliot'istili t:ri t'tttlt'stti izvot'tl:t lri rt'
Druga teSkoia: toliko traicna metalna moneta morat ic juriti rrslolrorlili sllrt'ilt tlttgovttttilt s;t 5, (r i7'/,,.u''
sve veiom brzinom. A ona desto stagnira i u samoj Ewopi, zbog IlrrrijcSirlc su sc ivllrlc': lll:rgo Sil<st:r V, tutgrtrttilitrto tr p;tl;tr'i
Stednje u raznim oblicima, protiv koje ic se pobuniti FranEois S;rrrt 'Angcltt, Srrllyjt:vo lllltgo tt At'st'tt:tltr, lrllrgo l(r'lrli:r Nltt't'rltttl.;t
QuesnayTe i svi fiziokrati (i mnogo kasnije lord Keynes!), zbog (N:rdirn:rk pruskog kr':rlirr lrt'ictlt'it'lt;t Willrt'lrrt:r I l7l t l7'tll'
nelogidne, nastrane Stednje kakva je tezaurizaclja, uvijek otvoreni rr:rp. rcd.), k<ljc nijr-: zr-rlro iskot'istiti ic'tlrr:tko k;to tti svoitt vrtisl'tt,
ponor, koji sc moLe usporediti s Indijom, >pohlepnom za sreb- gvijck sprcmnu dlr udlrri (Sclrllrglcrtig), :r tril<:trl ttt' tttl;u-:t. Svi ovi
()ll('()l)l'('z
rom<<. 1;rirnjcri su p<tznati i dcst<l n:tvodcni. lttt.t i tlt'trgilt, klro
Srednjovjeko'rma Ewopa strasno je voljela plemenite metale nc bankc, uvijck p()n()v() stvilranc krltjcrrr XVl. itr:t ptttrt'lktr XVll
izlatan nakit; zattm se, oko )ilII. stoljcia, i kasnije, oko sredine )OV. stoljcia, ukljutujuii i uglcdnu Atlrstcrdrttnsku lrrtttktt. >Svt'st't'lrro
stoljeia, iaila nova, >kapitalistidka<< strast za novcem. Ali stara sc nalazi d<lista i to u g<lt<lvu n()vcLl u b:tnci<, k:tit: s littl tt vt'zi it'tl;ttt
strast za dragocjenim predmetima time se nije sti5ala. Spanjolski lrrrlljivi promatraa 1761. (...) ><lvo niic rnicstt) 7:l l':lzlllrrtr';trlit' ttiit'
grandi u wijeme Filipa II ostavliaju svojim nasljednicima sanduke li 6vdjc zatvorcn() srclrro jcdn;rko nckorisno ztt olltit';ti l<lto i rllt st'
zlatnog novca, bezbrojne izrad,eine od zlata: dak je i vojvoda od vrltilo u rudnikc. tlvicrcn s:tnl dit lli sc tnog,lo stltvili tl ()l)li(';li ll
Albe, koji je umro 1582. i nije bio na glasu kao bogat dovjek, ostavio korist trllovinc a d:r sc timc nc pot'ctlrcti krctlit, rtiti llog:rzi tloltl':t
nasljednicima 600 tuceta tanjura, 800 zdjela od srebra.so Dva vjcra...,<86 Svc tc bankc zusluluju ovlri prigovot' osittt lirtglt'slit'
stoljeia kasnije, u Napulju L751, Galiani procjenjuje zgrnute re- lrankc, osngvanc 7691t, i, kak<l ic sc vidjcti, nlt svoi rtltiitl t't'vrr
zerve kraljevswa dctiri puta veiim od monetarne rezerve koja je u lucionarnc.
opticaju. >Rasko5 je nadinila obidnim<, objaSnjava on, >>sve sre-
brne predmete, satove, burmutice, dr5ke madeva i Stapova, pribor
za jelo, Salice, tanjure, tako da je to nevjerojatno. Napolitanci, Raiunske nouilne j edinice
obidajima gotovo u syemu slidni starim Spanjolcima, nalaze go-
lemo zadovoljstvo u duvanju starih srebrnih predmeta u san- lzrnijc5ani Zivot moncta sam jc namctnuo rlti:unskc ntlvi'itnc f t'tli
ducima koje nazivaju s crittori i s c arab at to li <<.81 S6bastien Mercier }ic.c, z.vanc >imaginarnima<<. l)otrclrnc su irn z:rjcdnii'kc trtjt't't',
je jednako rcagirao na >ni5tarrno i dokono( bogatstvo Pariza >>u niSta l<>gitnijc. Itatunskc novi'lrnc jcclinicc sr.r jccln:rkc ttt!t't'ttt'
pokuistvu zlatnom i srebrnom, u nakitu, srebrnom posuclu<,.82 fcdinicc, kao sat, minut:t i sckuncl:r n:t$ih trr:t.
O tom predmetu nema sigurnih podataka. W'. Lexis je na Kad kaZcmo: jcdnog dan;r l9(r(r, nltpolc<lnclot'vriictli tr:t 1r:tt'ii
podetku XW. stoljeia, u jednom starom djelu, dopustio omjer od koi burzi 44,7O Ir, mi nc isk:rzujcnto tciko shvatljivtr istintt, :rli: l)
3 prema 4izmedu zgrnutih plemenitih metala i metalne monete u pr<lsjcd'ni Irrancuz sc <lbidn<l nc brinc () t()nl tci'aju i trc sttst'c(t' st'
opticaju.s3 Omjer mora da se u XVIII. stoljeiu promijenio, moida sv:rk6g dlna sa st;trim zlatnicim:t; 2) lizrnlrk, stvllrnll trovd':trrlt it'tlirri-
ne u omjeru 4 prema 1, kako tvrdi Galiani, nastojeii dokazatr da ctr, n:rllrzi sc doistlt u njcgttvu d7cpu, u tlllliktr Jr:tllirn:tttt1-1, ll()v(':1.
pitanje plemenitih metala ne ovisi samo o njihovoi monetarnoj Ako ncki p:rriSki gracl;rnin k:rlc: rl:r jc jcclnog rnjcscc;r l(ro.) zl:rtrrili
upotrebi. Istina je da je ukupna masa metala, od XVI. do XVIII. vl'ijctlio (r(r soua, ili :rktl htl(ctc, 3 li:rnk:r i (r sotl;t, lo zlr:ttli tl:r l:ri
stoljeia, intanredno porasla, od 1: 15, Sto je pribliZni omjer koji 11r';rtllrnin src(c rnn()ll() t'r'5(r: zllrtni i srt'lrrtri n()v:t(' tt sv:tlitltlttt'r,'
iznosi W'. Lexis,sa a poznati primjeri ga ne demantira ju: 167O. norn livottr tltl cllttr;rSrtit'g lrrltnt'tl7lt. ()n ic z;t ttit'111t ttl()lt('l:t tl
monetarni opticaj u Francuskoj iznosi 120 milijuna franaka; sto- ollticrtjtr. Nrtllroliv, ttil<ttrl ttt' st't'(t' li'lrrrlrt<. sotr, koii it' tt;t'1yrv
ljeie kasnije, uodi l(evolucijc ,2 mllijardc. U Napulju 157O. monc- tlr,;rtlt'st.li <lio, rriti rlitt:tt', tlv;ttt:tt'sli tlirl sottll.'lir srr ittl:t1;ill;ll'll('
tarna rczcrva iznosi 700.000 dukata, a 1751. iznosi 1tl'milijun:r. 1r()1(.1(. liojt. 1lonr;r2rr rr r';rd'rrtr:tttjrr, tt tltlt't'tliv;rrrirr otlttosttt'vriit'tl
50.1 'tl I
;rrt I ltr t t t t I tl t t' Nttt,tlr
I r t t t rr I /,\ l t' t t k I t t t'r' t't t I' It Itt\ r t IIt
5()6
I;trruttu| thuuilaI / Stt'ttktrtlr ttttl:khtIttlIt'r' Nttt'ttt
obrnutom smislu, bijcli rnctitl jc na1;uStao littglcsku iz istog, r'irz- Ali vt'lr(int'stt t cl;tlilttt' l(.rrlt st'rt ozivl;;tv;ttllll (!l,ll(;llit sl;tlrog
loga: od 17 lO. do 17 17, kaLu, za golcmi iznos od I tl mi I i j una l'u nti lrrrlnrt'l;t, ttslrt'lit)s ()tl(ltttt'ilo tttislt'stlvl'('lll('llici. A tt;tt'oa'ilrt tttrl
sterlinga.se Od 1714. do L773. englcskc kovadnicc monctc iskovat rrt'lt.p1t.l;rzt.iz l'irlir'tr rrrkrr, ,,1lttlllitt,r, liltlirl liltTt'it'tl;ttl lrot't ttgltlslit
ie, po vrijednosti, Sezdeset puta vi5e zlatntka od srebrnog novca.eo r.l\()f )()l1iSl (1761 ),"i tttttttoTt'ttt' stt vtltslitottt ltt'zitlttttt llo it' rltt:t
EwopaXVIIL stoljeia mogla je napokon sebi dopustiti rasko5 lr;ziryr o1:ticltllr l<ojtt tt:tsltrctr jt' l):tvltttzltti ( 1 52(r l(rO(r), olrilrirri;r
tih stabilizacija. Dotad su sve radunske novdane jedinice, one r,:rirr jc Willirrrn l'c:tty i (lltrrtillott koii it: pt'vi ttpoll'iit'lrirt ltii't,rat,l.')''
visoke kao i one niske apsolutne wijednosti, doiivljavale stalne Ir,otlsvlrkog oclskol<n 1'lorlrtrircn jc n<lvi t';lttutl, it't'tttottt'llt tlttvt'Sltv;t
devalvacije, neke, poput franka iz Toursa ili poljskoggrosza, bri.e r';rzrrrjclc >ktro klin koji Zlttvltt'it spoi<, rt'l<:to ic ictllrrl lttotlt't'tti
od drugih. Tc devalvacije nisu nikako bile sludajne: u zemljama cliorlornist. Niklrd sc rtc ptlclnrirujc: sv:tk:t ciictt:t 1lt'otlltit' ili svlltlt
koje su prije svega izvoznice sirovina, kao Sto je Poljska, pa dak i t r jt'rur kupovinc, vci njihovlt obidnit rltzlil<ir'
Francuska, postojao je neke wste dun4ting izsroza. tl Napulju jc 1751. u optjccajr"r .10
rnilijtrr-r i lrol tlrrl<rrtrt u lxtlit'r'ttoi
U svakom sludaju, devalvacija radunskih novdanih jedinica rrrorrt:ti, (r milijunir u srcbru, u zlittnicitrllt (otl koiilr .l rlliliirrrl:r
redovito je stimulirala rast cijena.Jedan ekonomist (Luigi Einaudi) rr lr:rrrk;tmn), ili gotovo 1{l milijunit clukltt:t. M:tslt kttJrovitl:t i 1rt'otlit-
je izratunao da zawljeme rasta cijena u Francuskoj od 1471. do 1.r zl jcdnu godinu molc sc proc:ijcniti
n:r 2tltt milijtrtrrt tltrkrtl:t. Ako
L598. (627,6%), devalvacija franka iz Toursa nije bila manja od .,(. lrztlc u <tbzir sam()p()tr(l5njlt, pl:rdc tt nltr:lvi, 1lt'otlltic' t'ltz-
2U9,6y".er Sve do XVIII. stoljeia radunske novdane jedinice su nr jt.n<lm, ako sc misli, <tbjaSnjav:r O:tliltni, >da scljltci koii 1lt't'tlsl;tv
neprestano devalvirale. Vei je IJtienne Pasquier, u svom posmrt- l1:rirr tri dcWrtinc na5cg naroda, nc pt>dntirujtt clcsctitttr svoiilt
()ttrtl
nom djelu, izdanom Sest godina nakon njegove smrti L62L, govo- lrrrtr'<rinja u gotovu novcu<<, br<ljklt sc mtllc sm:rnjiti z:t 50'X,.
rio da mu se nikako ne svida poslovica: >Ozlogla5en kao stari .,l1t.tlt'ii problcm: kak<> namiriti l/tlt ntiliiuna kojc tt'clrrt pl:rliti
novac, kaie se za (ovjeka na zlu glasu... jer kako idu na5i poslovi rrrorrgt:rrnotn rczcrv(tm <ld ltl milijun:r? Odg<lvtlr: d:t svltl<i littttt:ttl
u Francuskoj, stari novac je bolji od novog, koji vei stotinu godina rr()\/('a ()sam puta promijcni vlasnik:t.e6 llrzinlt opticiliil jtr tllrlilt'
sve manje wijedi...<1.92 l.r,ot.ijcnt rnasc plaig,anja i masc monctlt u ()pticitill. 'l'rclllt li vit''
r or,:rli dlr ic, s porastom masc plai;tnjlr, m()nctil llrlc >pircl:rti<i'
I'ostavljanju problcmap<>mairc zakon Irvinga Fishcr:r. AI<rI st'
nr;rsrr rtzmijcnjcnih dobara n'nzovc Q,:r I'njihtlva prosjcd:nir c:ijt'ttlt,
A1 rrr:rsrr n()vcil, Y brzina opticaja, icrJnadl,!'n n<lv:rjIijc*ckonotttisl;t
Metalne zalihe i brzirua
monetarnog opticaja 1,,l,rsi ukratk<l: MV=PQ. Ak<> maslt plaianj:r rilstc il m()n(:litl'll;l
r (./('t'vlr ()stiljc isftr, da bi sc svc ptldrnirilo u cktlnonriji <l ktljoi it'
r r;t'd', rnor:t rasti brzin;- ()ptic,li:t (tr Nirpulju ili clrugdjc).
'l';rl<9 nam sc tini d;l sc za vrijcrnc ckonotlrskogr;tstlt prlt(t'ttog,
Francuska uodi Revolucije posjeduje mo'zda monetarnu rezervu
od 2 milijarde franaka iz Toursa,lli, za dvadeset milijuna stanov- ,,r t.r,ottrcijom cijcnir< u XVl. stoljcCu, l>t-r,it'tu t>ptic:rjlt povc(ltvltllt tt
nika, 100 franakapo osobi. U Napulju, natelu1ibrojke, 18 milijuna r:,t()llt ritrnu kao i drugi clcmcnti jcdnlrdibc Irvinga Fisltct'it. Aktr
dukata i 3 milijuna stano\rnika l75L; svaka osoba irr,ala bi na :,u s(., lrtto sattstt, prtlizvodnj:t, m<lnct:tl'nll tllilS:1, i t'ijt'ttc tllx'l('l'()-
raspolaganju 6 dukata. U Ewopi je moida 1500, prije dolaska ..tlrld'ilt., upctcr()strutillt sc, llcz sunlnjc, i hrzinit opticlri:t. l(irtli st'
metala iz Amerike, bilo 2.000 tonazlatda i 20.000 tona srebra, Sto or.rglt'tlrro o n:rdinimu koji oclbltctrju vlrrij:rcijc krlrtkt' konitrl<lttt't'
su brojke intedene iz jednogizttzetno spornog radunanja;93 pro- (l,rro i(o jc rrit pritnjcr, ozhiljni zitstoj poslovrtrrjlr ocl l5tt0 l5tt'i)
cijenjene u srebru, otprilike 40.000 tonaza6O milijuna stanorrnika, rlr lohrtlnt' v:rrii:tt'ijc.
ili malo vi5e od 600 grama po osobi, Sto je smije5an iznos. Od 1500. I I izv jt'sni rn trentrt'irn:r, rtlrllr'o(iv, ogrlic:t j trtoit' tlosti(i ttt'ol rit"-
do 1650, prema shtibanint izvie5taiima, indijske flote iskrcalc su Irr., izrrz.elttt'11'zittt'; tt l':tt'iZtt it'tllrrl tltlit', k:tit'it'tl;ttr sttvt't'tttt'ttili
u Sevilli 180 tona zlatai 16.000 tona srcbra. To jc golcma kolidina, (,;rli;rrrij;r, ntttit' 1lt'orrriit'ttiti vl;tsttiklr 5O lrtrllt 't,',t )'1 s:llil: >''.' tt
a istodobno i skromna. atl.rv()1t svijt'lrr n('ntit lrrlllt ttov;tt';t koji st'1lolt'oii rr l)ltt'iztt s;lttl() tl
5()ti \t ll
I ianu t ru I I lnn rl al
/ .\ I t' tr k t t t t'r, t t t t k I t I t t I t t.l I t' c Nttt\tt:
jcdnclj godini, :lk() sc rilaun,r st!lnjL: l)()tl'()St)ic koj:r sc vrSi i plrrC:r rr z;rrrrijt.nil:r l)t ('lnir orltrosrtovtlt vt'i;t'tlttrtsll Kltlrilv t'rrtltrilt 1rt'olrlt'ttt;t
novcu, vci od prvog sijctnja svc do posljcdnjcg danzr pr<>sinc:r, u zrr rri't.nilit. ltoji srr rrrtrlirr rrrrr(ili lirriigr.r.tt At'i lttttttt'lit'rt ltt'ttlit.'tt,l'.
svim drZa\,.nim sluZbama, od kraljcvskog dvora dcl prosjaka k<>ji Alt.ss;rrrtlr';r tlt'lllr l'rrr"ilit'irziottt', iztlltttottt tt l(ittttt l7 I ll lJtttttllttt't'
ffo5e za jedan sou kruha na dan...<<97 ,, rr;rt'i ;rlirtrijt'rrili Pt';tvilrt lt'ojttr t t't'14tltt tli lt't' :tli tt:t it'tl;ttt rttl
Ovaj opticaj novca rnudi ekonomiste, oni u njem vidc izvor, slijt'rlctlilr slrrt'ltjcv:t: ollid'ttlt lt':ltlIl)ll, vtts;tk Zll l);ll):ll', tt:t 1rt'itttit't';
>>Proteja<< svih bogatswa, obja5njenje apsurdnih paradoksa. >>Za tr'lnll)it 1-lolit rr lr()v('l.r llolir rr rutt'ltvi;ll':ltttl):l ttlt t'rlk, >klttl st'otlt't'tli
wijemc opsade 'Iournaya L741.<<, obja5njava jedan od njih, >i tl;rltrrrr plir(irnjlr<... ('.irrjt'nit'ir Slo lu oltt't'itciitt sttst't'ttcltlt) tl lIl:tl('-
neSto ranije, kako su bile prekinute komunikacije, nastala jezabv rprrtii'krlrn r.rclTbc:niku grlvrlri cllr srr itrg,ovci vt'lili tritrttptt,;l ttllll, ltt
na jer se zbog nedostatka novca nije mogla isplatiti pla(a gar- /.r)lur)(), kao i svc rn jcnicc, >ornoguirrjc llrikrivlttrjc visirrc ktttttltt;t,..
niznnu. Dosjctili su se da od kantini pozajmeT.OOofloretta. To je
bilo sve Sto su na5li. Nakon tjedan dana 7.OO0 florena je waieno
kantinama, zatimje isti iznos posuden jo5 jedanput. To se ponav-
ljalo nekoliko tjedana, tako da je istih 7.000 florena zapravo bilo
49.OOO...<e8 Moglo bi sc navcsti niz drugih primjera, kao >>opsadni
novac<< izMainza, od svibnja do srpnja 1793.ee
510 at I
I tnna nt I I ru u il t I /,\
I I nr k I u ry n a k h I t t I tr I I t' p
I 'fraru{-,
ncprijatcljska vojska namjcrava iznenaditi grad, Sto dokazuje da (i.tlh'p!b l?'Dur.*ef.
kod nas nikako nijc sworcn sretan politidki znak (shvatite to kao
novdanicu) koji bizamijenio ove metale koji bi umjesto da putuju
ut' ' ,.
od blagajne do blagajnc, trebali biti nepomidni znakovi. Jadan je
onaj k<lji toga dana mora isplatiti mjenicu, a ncma sredstava!< Ovaj
:Is
prizr>r bio je utoliko imprcsivniji Sto se usrcdotodio samo na ulicu
Viviennc ima viSc novca, priml'eiuje na5 autor, (...) nego u
"gdjc
ditavom gradu; to jc diep prijcstolnicc,..lo5 Irtu,()ttuttoutttttit:r.t.l'ttt'iz, lliblirtllti:t1rr<'Nttlirtttttlc.(()tisrtl,:(iittttttl"tr)
rr;rvlrli su islitmski trgtlvci, t'ttttslinl:tt"ti ili nc, ito ttlttrt ollit-ir';tirr, otl
\ st91;ljcilr naic crc, dokr-rn'rc:r-rti zvrtni t1<:tti.zct, t'tltttt'rti ttgl:tvttottt rt
To su stare nauade .,rryrg,ggi star()g Kuira.l{)tr 1 61,'t', jc ullott'cl;ljav:rl:r novd';tttit t'orl lX
:,tol jci:t t-t:tic crc.
()vi d:rvr-ri ppctcic: trrrlrali lri rt:ts slt('trvltti tld izvjt'sttr tg, pottt.rlo
>Prckoradenja< monetc, u strogom smislu, stare su, dak wlo stare
rr;riv;r614 tuclcnjlr. KltZit'tto tllrt<lc, tllt sc, lilttl Z:t1'xltl potrot'o ll;tl'tzt
stvari, izumi izgubljeni u tami vremena. Tehnike koje je u najbo- (r\,(' stllt'C instrlttllctrte, ttt ttc t-lttli tl otkriiu, klto Slt) i(' ()ll'I l( ('
ljcm sludaju trebalo ponovo otkriti. I, jednom rijedju, >prirodnije< ,\nrt'r'ikc. /,'..prav<t, l3otovo logii'tlrl, klto da jc to tr tlrrlrrr lll('ll('
no Sto sc dini, zbog same njihove starosti.
Zaista, otkad su ljudi naudili pisati i otkad su morali rukovati ,r ir.tr<lc, pjcnog t<r'c(:rrr jlr, sv:rlilt cl<ttt'totttijlr kojlr st: tt;ttlt' sliit'Stt;r'r r,r
,, rrrt.ttrlrr1lrn o1l(iclrju, slllna 1ro st'lri trticitt tlostlt lrt'zo tt;t lit'r'rlrlrrt'
novcem, kovanim i propisane teiine, mijenjali su ga pismima, rir:,Ir'1tr)cl)tc: ()I)i izllijlritr iz rricrrilr otrltvt'zlt i, nc trrltttit', iz rricrtrlr
mjenicama, obe(anjima, nalozima. Dvadeset stoljeia prije kr5ian- I('7
r r.s:rvrSclttlsti.
ske ere, u Babilonu, mjesni trgovci i bankari medusobno su se
l);rl<lt" rr XIll. slolictlrr /.:rp;rtl ic olkrio tttit'ttit'tt, sl't'tlslvtr
sluZili novdanicama, dckovima kojih suwemenost nije potrebno Mt'tlilt't';rrt tr sv( )l
pretjerivati da bi se divilo njihovoj ingenioznosti. Jednaka vjcStina 1,l.rt1;rrrilr rxr vt'litic trtl;tljt'rtosli, lioit' lt' 1lrt'ilo
.l(.ll()\roj tlrrzirri, s rrspit'lr<tttl lit'i7:rrsliilr t':tlov;r. I(;tttiit'ttt'go Slo st'
postojala je u Grdkoj ili helenistidkom Egiptu gdje je Aleksandrija
, rlrrr'nrr rrrisli, ()\.';t lttit'ttir';t ttt'llili itrtlrtsit'ttttrr; liot'tsttil( l('l)('ll)l:'tllt'
postal a >najposj eienij e sredi5te med u n arodnog trnnzita<<. Iti m j c
poznavao tekuii radun, pasivu i aktivu knjigovodstvcnih knjiga, r rr:-lrrgt;t ( )t'itilt'tltlo, rl ll ll('lll(' l)l \'(,!l l)()Ztlill(t1', itttlrtsrttltl'tlItt l/
atgentar.ii. Najzad, svc instrumcntc krcdit:r mjcnicc, rn jcnit'c zrr I r lg,9r,;rj ol rlili. olrti<'.ri;l rtiit'otto iltt tlt'lirrsrriit'1rosl;tlt I'o:'ll1',ttrtl
-
donositclja, krcditnu pismir, b:rnkovnc novi';rrricc, i"ckovt' pt',',..- l{. 1()\.i tt,t1,t.,..l;rl. ptl(.nt(,t 5(' t!('( (' r'rrt' o11t.ttttr.tr';tll ll:t olrtt lltt
5lr
l\,t'tt t t ttt I I lfi r t tt lt'l /,\ t t tt I' I t t t t" \ t't t l,' I t l. t i, t I I t t' Nrtt'tlr
putovanjc iz jcclrrog, n)j('sllr rr tllrrgo, li;ro ll l)l'\,o vrrjcrrrt.ni(.rinit l,r,1tltt'tl/.tt,t tlrrr1it, lto t,tl;t l,lr;,'rll,l,,l l)():,1()ll r'.tli t ottrt j'lo ltl:,tttt,
primjcnjivanja. l'oslovr-ri ljudi ic jc sl:rti s rnjt'sttr rur nrjt'sto, s;r rtrt tr,rzr,.rlt l.t( tttt lrr'z 1g,rt,tlt( tl(',.tl.o lrt:,(', tl,ll.l\'lto, rlol)l() l)l l:,t.lll;ll\
sajma na sajam, Sto sc u lrrancuskoj zovc z:rrnjcnu i rrzvr':rtn:r Ir.rrrl..tt':t.'l'lt tltt)ll('1,! l('tl,rlrlr' |)l l:,lllll;l orI 1rot t'lL;t ovt' I'tt;t13'
z m)en\ a u Italiji ricor"sa. I'i pr>stupci, koji tnaic jcdno produZc-
n jc krcdita, postat ic <tpiom pojavom s tc5koiama u XVII. sr()ljciu.
Citava jcdna >konjica< tada juri, uz odobravanjc poskrvnih ljudi;
dak je postalo uobidajcno varati, tc su otvorcna vrata mnogim
zloupotrebama. Zapravo, zloupotreba je bilo i prije XVII. stoljcia: filttttt lt: i, llrcrI iI i,
poznajemo sludaj povladenja mjenica izdanih u korist Fuggera iz
159A, a i na lyonskoj burzi L592; jo5 brojnije u Genovi, gradu
prinova, od XV. stoljeia daljc. N.rrlrvnr), rrovi'lrrrit't'iP;rPiri ttistr trvijt'l< irrtlrli iit'olttt llrrlrlilirr.
Ne spominjimo vi5e da se novdanica pojavila L667. nablagaj- Irclllr zttl-l;ttttlili t'ttislto l). lltrrtrt'lr. [] lit';tt'tt'ttslioi, d'lrk itt:tl<otl
ni Stockholmske banke, Sto je uostalom brzo prekinuto (1668) ili, L,tsn{)fl osnivttnjlt Irt'lttrt'ttsl<c ltlttlkt' ( 180 l), njcrlt' novi;tttit't' z;ttti-
Sto je stvarnije, na blagajnama Engleske banke L694. Ima nov- rrlrirr tck nr:koliko p:rriSkih tt'!l()v1l('il i b:tnkltr;t, ,4()l()v() tlit<o1-1 tr
danica i noveanica. Prije svega, u Engleskoj su se od1667 . umnoZili pr ovirrciji. llcz sulnnjc zllo13 llolnc i tr;rjnc usp()nlcltc nlt lr:tttl<t'ol-
vladini orders, prototipi novdanica, i dok je ranije, sredinom ',lvo l,ttr,v:t.
stoljeia, bila uobidajena upotrebagoldsrnitbs' notes, kasnije naz- Mcdutim, p;rpiri ikrcditi, tI ()v()tr) ilion<ltn obliku, nc[)l'('slitlt()
vanih bcr.nker's notes, jer su londonski zlatari primali srebro na .,r' priclrulu.iu monctlu'n()ltl <t1-lticltjtl, cllr lli sc: s njitn izrrlijt'i:rli.
duvanje za novdanice. Godine L666. samo jedan od tih zlataraimao lt'rlrxr irrdosir:tn:t ntjcnic:t (tj. koju vllrsnik prcpuitlr z:tlrvlrljtritrt'i
je u opticaju 1,200.000 funti sterlinga u novdanicama. Sam Crom- r r:r1r<rnrcni i p<lt1-risu nc n'il pttlaclhti. p:rpir:t nlt kojcm jc s:tstltvlic'ttlt,
wcll je zatraLio krcdit od njih. Gotovo spontano, novdanica je vcr'r)1t licu, sr-rpr<ltno tld ()no!1, Sttl iinitn<l s nltiitn d'cktlvitna) prctll:l
rodena iz komercijalnc upotrebe. Pitanje Livota ili smrti: kada je lrrnrc ic, u opiic:rju kao ltruucr ttlotteta. ("lak i vrijcdnosni plrpiri
1640- kralj Karlo I prisvojio Sipke koje su trgovci deponirali u l.rvn(),1clug:t prod:tju sc, gcljc g<ld ih susrcicnlo, u Vcncciji, Fircnt'i,
londonskom Towcru, oni su za svoju imovinu na5li pribjeZi5te u ( it'r)t)vi, Na1;ulju, Atnstcrd;tnttt, l,<tndtlnu. 'l'ltktl jc i u lrr:tncuskrlj
obllku go I cl s rni t b s ct, pridoni j cvSi n j ihovu usp j ehu sve do stvaranj a ', rlrl:rvninr o[vcznicanra plrriSkc Vijcinicc, stvtlrcnint l5'2'2, kojilr
lJnglcskc bankc. ',u l)r'orrtjcnc bilc lrrojnc.
Ali Engleska na tom podrudju nije imala monopol rane raz- (il:rvr-ri z:rpovjcclnik vojsl<c, dc Montnt()rcncy, ic 1. sttrdcttog
vijcnosti. | 'i55. ktry.lio zt:ntljtr (ltosictl Mrrrigny), pl:rtiv5i jc ol;vcznit'rtttt;t
Vei 1586. Casa disan Giorgio imala je svoje biglietti, koji ie Vr jct'r'ricc.roe Mn<lgo put:l su lrilip Il injcgovi nlrsljcclnici ispllr(iv:rli
od L6O6. biti plativi u zlatnoj i srcbrnoj moneti, ovisno o prirodi 1r,rslovnr: ljtrrlc att .jttros, tlr'7:tvnitrt ollvcztrit'ltlna u n<tntinltlttoi
pologa koji ih je garantirao; u Veneciji su od XV. stoljeia banke di rrijt.rlnosti.'l'rrko isltllit'ni, poslovtti ljtrtli lli, slt sv<ljc slrilr)(',
scritta (pisanih dokumenata) imale svoje novdanice koje su se ;,orlrrririvrtli'tlttg<lvc lt rltlttostt trlt lt'ci:t ticlt, rt ttlj isttlj ,,tll()I1('li(,
mogle mijenjati i naplaiivati. ri.rrrrt'r'rrii tlt'r.rgittxt rizil<c i ttt'tt1-iotlntlsti svog /,lnl.llr. ()n<l ito st'
Ali novina Englcske banke je u tome da je depozitarnim i rr;rlr lit';rlo llilo jc tllt 1rt't'lvot'c l<t';tlliot'ot'l'lc' tlttgtlvc (rliihtlvc 't.ttj-
iiro-funkcijama banaka dodala i funkciju prave, svjesno organi- 1rr r1,1' lirtrtjrr, rtsit,tttos) tt sl:tlttt' ili tlttiivrlltrt', osigttr:tt'lt' tlltgttvc'.
zirane emisione banke koja je u stanju ponuditi veliki kredit u .,\lr srrtljt'lor';tttjlt tt s;ttrtittt rtsit'ttlttsitrlrr 1rt't'lrtrilltitt st'tlt'tt1-pttlt',
novdanicama kojeg iznos uvelike prelazi stvarne pologe. I'o udiniv- n.r:,ljt'rlrr!tr sr', tlijt'lt', orri liol;tjtt trt lrliitrr, tttlt kolilirt olto lrilrr
Si,kaie Law, ona je udinila najveie dobro zatrgoinu i drlavu jcr ,lr.,krr.lrro.llo ll svoir'r'r'ijt'rrrr', lrr srr i ":rli.t'iit',r Arnslt't'rllttttslit'lrttt'zt'.
je >poveiala kolidinu monete<<.1o8 Irr srr i, lrt'z litlrj;t, ltt'zlrt'tlittt' t't'ttlr' lioit' ttor.';tt' 11t':trlov:l slv;ll';l ll:l
Sto se tide wijednosnih papira, na njih icm<t sc vratiti; oni sc Irr rr rrrjt'sl:t; \,irlo1gr;rrlr tli lirrt't' st'li:tli:t tt st'ittl zt'tttl;:tttl:t /.:t1r:lrl;t,
pojavljuju u samim podccima bankarskog zan:rt:r: jcclarr r:ri'rrn lr,':.l,ou.ti;ttt 1rr izot l,oii (rl):t/.lttl(l horl ttt.tlrt lrol;r'g lrrottt,tlt'lttti;t
5l(t
I ;t'l', t( IIIt I I lt't t II t I t' I /'\ l,' t t L' l, l t't' \ t't I A' I t I t I \ t t I I t t' Nttt,ttt
zrr.tr'lltt ltl 1,:,ttrltlt :,r'll,l l)l .,lr,r',1 \r'.rl..,tlttcVtll /l\'il1 ;t'rr .1lr'l\'('/ll(),
tidkoj optici st:u'(), viSc s(()li(:ia. ()v1r ()l)tikr pt'itl:tr,:tl;t lri islilitri'ivtr ( ll('ll,l, ll /lil,l,
',l.olr ll'oj;t: t jr'( tttli tlrrllt)\'.lltl;t I l)o:'l('(l:t, lt.tttrl)(',
paznju moncti, prom,rtntnoj kao ltog:ttstvo slltI)() p() s('l)i, klt() rrr.slltllilt llt()lt('l:t, Loii olrttltr':tt;t I ()[]l;llll(';l\/.1 sr';tllo itlt;tlo t:tz
rijeka koja samom svojom snag,om p()krcic, dovrSava ruztl)icnc, I rjt.rtrl rlt'rrilvo. ( )vt' lt'lrrriltt' tt tlit'tttrt prlst;rirr rl:rslit'tl.r lioi.r st'
dija ih masa ubrzava ili usporujc. Moncta, ili boljc m()nctarna ,,l lrvgzlro l)l'('n()s(. l)ul('nt llritttit't':t i islitrslv:t. ( )ttt' rltlt't'tlttitt zivol
rezervaje istodobno masa i kretanjc. Ako sc masa povciava ili sc llrrrli iz tlttnlt tt tllrrr, tijt'littttl 2ivt)l:1, lxrliolit'trilt, stolit't'lt. ()ttt'srr
zajednidko kretanje ubrzava, rezultat jc gotovo isti: svc ic rasti olioliS ltovijcsti litrtli rr:r svit'lslioi t'rtzitti-
(cijene, sporijc plaic; obujam transakciia). U suprotnom sludaju 'l':rl<<l dlr, i'irrr ir.rlrto tlt'ttilvo l)()slllll('sttviit'lrt'<litttl, i'ittt sr'
sve ie nazadovat Kada se, u tim uvjetima, zbiva direktna razmiena optc;cti zlrlttjcvnirrr grirrlovirt)il, I)()r'ilsl(lttt t'itztttit'ttt', it'zik llostltit'
roba (trampa), kad jcdna dodatna moneta omoguiuje zakljudiva- :,loicnif i d;r lti rijcSio trlrst;tlt: 1lt'olllt'tttc. 'l'o 1-rot'tovo govori tl;t ovt'
njc dogovora bez pomoii pravc moncte, kad kredit olak$ava ,,svlt jtti:kc tchtril<c igr':rju llrijc svcg;t trit sclrc s:ltllc, r;ttl:tjtr st' iz st'lrt'
transakciju, treba zakljuditi da ic doslo do poveianja mase u r rtrijctrj:rju sc vl:tstitirn Iit'ct:tttjr-:ttt. Al<o sc trticnic;1, vc( tlttgo poz
pokrctu. Ukratko, kad sva orucla koje kapitalizam upotrebljava Ir:rlrt u pobjcdttn<)sn()ll) isllttrttt it. lX. i X. stoljci;r, n;t 7,1t1'rlttltt t':ttllt
ulaze na ovaj nadin u monctarnu igru, ona su pseudo-monete, ili
rr XIl. stoljciu, t() ic Zllt() ito sc t;tdlt nov:tc nl()rlt prctrtlsiti It;t
dak prave monetc. lz toga proizlazi op1e izmirenie, o demu je
riolcrnc udaljcnosti, prck<l iitlrvog Mcditcr;rn:t i ocl tlrlij:rnsl<ilr
Cantillon dao prvu lckciju.
tinrcl<lva do sajm<lva u (lhatnp:rgni. Aktl sc <l[r:tvczt-t:t novi':ttrit'lt'
Ali, ako se moZe potvrditi da je sve moneta, takoder se moze, irrrlosamcnt,burzc,bankc, csktlnti, p<ljlrvliuju tirlitttjcdnizlt tlrtrgi-
obrnuto, t\,rditi da je wc krcclit, tj. obeianje, stvarnost na rok. iak rrr:r, tr) jc zb<tg, toga Sttl sistcnr s:tjtttovit, rijctkih u vrclllct'lLr i ltlt
i ovaj lujdor dan mi je kao obeianje, kao dek (zna se da pravi , rtI;cdcnc clatumc, ncnlit ni priI:rg,otlIiivtlst ni udcstalost pott't'lrtttt
dekovi, izrudenje na jedan odrcdeni privatni radun, postaju uobi-
1r'tlr-roj ckonomiji koja sc svc [rlc krcic. Ali ovaj ckotrotrtslti
tajenapraksa u Engleskoi tek sredinom XVIII' stoljeia); to je dek 17ti1, u irtstr k:rtl
1rr-irisak mnog,() jc kasr-riji u istodnoi llvr<>pi. Oko
na ukupnost opipljivih dobara i usluga koji su mi na raspolaganju trgovci iz Marscillca ptlkuSavaju ptlkrcnuti sv<lju trgovit-ru trlt Kt'i
i izmeclu kojih iu birati na kraju raduna, sutra ili kasnije. Tek tada rrrrr, jcdan od njih us&rnovljuic cle uistt: >>nl Kcrst>nu i Kritnrr
& taj novac, u mom Zivotu, ispuniti svoju ulogu. Kako kaZe .rpsolutncl ncdostajc srcbrnog, n()vcil, ima sam<l bakrcnjak:r i lxrpi
Schumpeter: >>Moneta nije ni$ta drugo do instrument kredita, rt l-tcz opticaja, zbog ncd<)statka srcdstava cskt>nta<<. I(usi str tt'li
jedan vrijcdnosni papir koji omoguiujc pristup jedinim nadinima
'konadnog ,rli,rrpir:rli Krim i postigli tld'l'uraka otvaranjc tjcsnaca. 'l'rclrltl t't'
pla(anja, to jcst potro5nim dobrima. Danas (1954) Ce
moLda pobijediti ova tcorija koja nararzno moze poprimiti razfie lrroii gorlinc prijc ncgtl Sttl sc lito tlkrajinc budc rcdovito i't'vttt'iht
i,r't.lirrOrno[4 mom.'l'ko bi dotlrd nlislio na organizztciju cskottl;t
rr
oblike i- zahnieva vi Scstrukc r azr ade <<.1 5 ;ednom rij edj u, sl utaj se 1
Kcrsonu-/
mo'ze braniti u jednom a-zatinr, u drugom smislu. Bez podvala. 'l'ct-rnikc novca k:ro i svc drtrgc tchnikc, odgov;rraiu cl:tl<lt: tt;t
z:rlrlijcv:tnjc, izriiit<t, uporn() i dtrg,o llot-titvtjitn<1. Sttl ic ncklt zcrttli:r
6li6rr6rttski razvijcnij:t, t<l viic otr:t pt'tlSit'ujc ljcstvicu sv<ljilr ll)()ll('-
t.rrnih oruc1a i inslrunrcnlttlt krcdit;r. 7,itpt-zl<1, u mcdun:trotlttrti
rrror)c'tilrnoj zlr.icdnici sv;tktl clruStvtl inrit svojc nr.icsttl, jctlni ;lo'
Moneta i kredit su jezik vl;ritt'rro, tlrugi sc vttktt, trcdi su tciktt k:r7njcni. Nov:tc ic zlrft'tl-
rriSlvo, :tli i nc1'rt'lrvtllt sviicl:t.
Ljrrtli srr rrr:rrrjc ncsvjt'stti tt' ;'rotljt'lc i Jroslictlit':t lioit' ort:t
Kao pudinska plovidba ili kao tiskarstvo, moncta i krcdit su tch- rrzr.rllirrit.(jt.r'lrr)v:l('slirl)il rr slrrillrr tclrniki lttlvt';t) tregtl Sltl lli st'
nike, tehnike koje se reproduciraju, nastavliaiu svoiiivot s:rmc p() to t)toglo prtvjct'ov;tli. .f t'tl;ttr t'st'iist (V;rrl ()trtlt't' Mt'trlt'lr) 1lt'irrtit'
sebi. One su jcdini i isti jczik koiim ditavo drustv<l gt)vori na svoj r rrjr' lJ7tl. dt lrr st', t'il;rirrtti aul()l'(' ttit'gov;t tlol rtt ,,t't'klo tl:t irtt:r
nadin, koji svaka jcdinka m()ra n:rutiti. ()nlt nc nl()ril zn:rti i'it:rti i 1,1 ()(l;r lioji s vt'('nt('llonl nror':t jrr lrrlsl:tli izv;tttt't'tltto tttotttti i tlt'tt
pisati;pismcnost jcr.nak sarlr() vis<lkc ktrltrrrc. Ali nc zltrltli t':ti'trtt:tti
5)()
l;crnuntl lhrr tult'l /,\ lntk l rt rr' lt rttlxltltt 34ll('.'
gih, sasvirn sirornusnill(.l r(' stoljc(t' i llol ;lriic tog:t, l (r2O, St'illion l'ttglttt,lit' ,\
de Gramont jc pisao: >Nt)vac jc, rcklo ic scdunr grt'kih lntttlrltc:t,
krv i du5a ljudi, i onaj koji ga uopdc ncma, hoda n'lrtav tncdu
iivima<<.1r7
GRADOVI
522
I \,t"tt tt rk I I ln t t uIcI /,\ t rt t k t tt n' t tu t k I t It t I t t IIc r
IVlir grljc bio, gutcl rrvijck u schi srtrlrli st:ln()vit lrroj t\injt'ttit'rt i
l)r'(x:csir s otiglr:clninr pritvilnostirt'lit. Ncttrit gr:ttlit lrcz ohvcz;rtrrr'
pocljclc ritda, a ncn)a niti itnrtlo nlprcclnijc podjclt: nttlrt lrt'z
lrosrcdstv:r grada. Ncnut gnttl:t bcz trliitit, niti rc:g,i<lnirlnih ili n:tcio-
rr:rlnih trliSt:r bcz gruda. (lcsto govot'inr<l o ul<tzi gntdrt tr t'azvitlitr
i rirznolik<)sti potro5njc, rtli vrl<t rijctko o dinjcnici, prctnrl;t vt'lo
vti.n<>j, da sc i najsircma$niji gradanin obetvczno opskrlrljtr jt' nir
tr'7iStu, ukratko, da sc grad svodi na trli5tc. A s jcdnc i s tlt'trgt'
strilnc trliSnc linijc
i ckonomijc. Napok<)nr
to Cu sc vratiti
- nancmul - bitn<> sc dijclc tlrtrltvrt
grada koji nc bi imao nttt( z:tslllt' I
rr jcdno prisilc, ma kakav bio oblik tc moCi, ma kakva bil;t clrttstvt'ttir
sktrpina koja jc utjclovljujc. A iakt> mo( p<>stoji i izvlrn gr:ttl:t, tttt:t
rr g,radu postiZc dodatnu dimcnziju, podrudjc c.ljclovlrnj:t silsvlrn
tlrugc prirodc. Napokon, bcz grdd<)va ncma otvaritnjit l)r'crlllr
svijctu, ncma trg<>vanja s udaljcnim krajcvima.
U tom sam smislu prijc dcsct godina mol4ao napisitti,r it i
tlunas ostajcm pri tomc, suodcn s clcgantnom kritikont l'hilipu
Alrramsa,3 da jc >grad uvijck grad<<, ma gdjc bi<t smjc$tcn u
vrcmcnu i prostoru. A to nipo5to nc znati da svi gradovi nalikr.rjrr
jrrclan na clrugi. Ali, izuzcv5i vrlo rdzli(itc, originalnc crtc, svi tttti
olravczno govorc istim tenteljnim jczlk<>m; on obuhvada: ncprc-
1<inut dijalog sa scl<>m, prvu potrcbu svakida5njcg liv<lta: snrtlt-
tlifcvanjc ljudswom, tak<l potrcl:no kao voda mlinskom kot:tr*trt
rlistanciranost gradova, njihovu i.clju da sc razlikuju od drugih;
rrjilr<rv obavczni pol<>luj u srcdiStu mrci.c blii.ih i daljih pr()nr('t-
rrir':r;njih<>vo vczivanjc s prcdgrutdim:t i drugim gradovimlr. Niklrtl
sc nirimc jcdan grad nc pojavljujc bcr. prttnjc drugih gntclovit,
.f t'tlni ka<> gospodari, drugi k:to slugc ili dak r<>[rovi, <>ni sc drlt' i
tv()rc hijcr:trhiju, u Iivropi k;to i u Kini, k:r<t prtsvuda.
(kl rninimalnc do
glnba,lne " lciinc" {:rudoua
Zraina snintka lJriueq, (departmctn. Corrdze) : printjer graclct. zctnxr-
rt a s li c ch t . (Otisu.k Mhilstarstuu
(ir':rrl su svojorrr rrcrrolriC'irjcrtont kottt't'trlt':tcijortr ljtrtli, s llliskirrr,
i en i lt u li c a, p r en t. a. s r e dni ouj e k oat K ) rll
('t'sto slrojt'rrirrr ktrtalunlt, zirltlo zirllt, rtnrtttrlrlij:r jt'turptrd't'rtosli. Nilt'
gradcuirtcrrstua)
5.f
il4
l;r't't t ttttt I lltt t tttI t'l /,\ t t tt l' t ttt r' t t't t L' I t l, r i t t f I r r'
5)6
,r,tI Ittlt,ttI(I / .\lt,tA'l,tt t' \,'.tL'ItIt,IttIIt t' l,t\ltlttt'l
pr()nriltl'anju. Ili lri to lr;rr llio rlostrt porrztl;rrt rxrr'itt lilrtl lri st'l;rlivi lio, llr';r1ir)1,('l)t('ln.l \\',r1ir'rrr,rnnu, orl lrolrlr lrt r,r,t. lt,zrlo rl.r st.
postoci lakr> mogli utvrditi i k:rcl lri zutlovolj;rv:rli. ()ni kofc lr;rvorli 1lt'rlnrijt'rri s;lnl() orl sclrr'/
knjiga Joscfa KulischcrarJ pridinjaju sc prcvisokirn, prcviic o;-r-
timistidnima u usporcdbi s dana5njim procjcnama. A d:r uopic nc
govorimo o Cantillonovoj twdnji: >Opicnito se prctpostavlja<,
pi5e on, >da polovica stanovnika jcdne drLave Zivi i udomljujc sc Podjela r0,d0, ltlju, tr,ui,jcll,
u gradovima, a druga polovica na selu<<.l4 Nedavni proradun lreba ponouo za,poAcil,
Marcel a Rcinh ardt a za Il r ancusku Cantil I onova doba navodi s amo
160/o gradskog stanovni5wa. Osim toga, sve ovisi o razini koju smo U zamctku i u tijcku livota gr;rclovlr, u livropi i drr-rgtljt', lritrri
uzcli kao osnovicu. Ako su kao gradovi uzete aglomeraclje iznad problem ostajc isti: rijcd jc o pocljcli r:rda izmcdu scla i gr-:rrlshilr
400 stanorrnika, onda jc Engleska godine 1500. urbana lO%", a srcdi5ta, koia nikad nijc todn<> dcfinirana i uvijck jc trcb:r n:ut()v()
1700. 25Y". Ali ako smo utvrdili granicu od 5.000 stanovnika, bit zahvalati. U natclu, na stranu grada pripadirju trgovci, lirrrl<t.ijt.
ie 1700. samo L3Y";175O. bit ie L6%, 180L.z5%.Jasno je dakle da politidke, vjcrskc i ckonomskc vlasti, obrtnitkc djcl:rtnosri. Ali
bi trebalo svc ponovo preradunati prema jednom jedinstvenom samo u natclu, jcr jc njihova dioba ncprcstano u igri, u <lvorn ili
kriteriju prijc nego Sto sc valjano mogu usporedivati stupnjevi onom smislu.
urbanizacije razliditih regija Ewope. Najvi5e Sto zasad moZemo No nemojmo misliti da sc ta vrsta klctsne bor-be rjcS:rvtr i1r.so
udiniti jest da pronademo neke osobito visoke ili osobito niske facto u prilog grada koji jc jati od dvojicc p:rrtncr:I. Ncrnojrno
razine. vjerovati ni to da jc scl<>, kako sc obidno ka7c, vrcmcnski nuTno
Najskromnijc brojke u smjeru prema dolje u Ewopi se od- prcthodilo gradu. Dakako, dcsto sc dogada da probit;rk ><td scoskt.
nose na ltusiju (2,5'/o 7630,3/" 1724, 4% 1796, L3%" 1897).15 Visina sredine, naprctkom proizvodnjc, dini grad<<,r8 ali <ln nijc rrvijt.l<
od7O"/" u Njemadkoj 1500. ne bi dakle bllabeznadajna u usporedbi sckundarni proizvod. U svojoj zanimljivoj knjizire Janc .f rrcolrs
s ruskim brojkama. Tako je 1700. i u engleskom dijelu Amerike, nrdi da se grad pojavljujc, ako nc prijc, onda bar istt>dobno s
gdje Boston ima 7.000 stanor,rrika, Philadelphia 4.000, Newport naseljavanjem sela. Tako su Jcrih<l i Katal Ytiytik (Mala Azija) orl
2.600, Charlestown 1.100, NewYork 3.900. Pa ipak je od 7642. u 6. tisuiljeia pr. n. e. naprcdni gradovi, tvorci scll koja bismo rnogli
NewYorku, tada Nieuwe Amsterdamu, holandska opeka >>na mo- nazttatr modernima, zacijclo radi toga Sto sc zcmlja tada nucli k;ro
deran nadin< zamljenlla drvo za gradnju kuia, Sto je odit znak prazani slobodan prostor, na kojcm sc gotovo svuda mogu stvorili
bogaienja. Tko nc bi prepoznao urbani karakter tih joS uvijek scla. Takva sc situacija mogla ponovo zatc(i u Iivropi Xl. i Xll.
osrednj ih sredi5ta? G odine L69 O. ona pokazu j u gravitiran j e prema stoljeia. A jasno jc vidimo, blilc nama, u Novom svijctu, grljt'
gradu koje dopu5ta stanorrni5wo od 200.000 i nekoliko osoba, Ewopa obnavlja svojc gradovc, uistinu badcnc u prazninu, i grljt'
raspr5enih na Siroku prostoru, a to je ukupno 9"/" toga stanov- stanorrnici, ili sami ili s domorocima, stvaraiu scla koja ih [rr:rnt'.
niSwa. Oko 1750. od vei gustog stano'rmi5tva Japana (26 milijuna U Buenos Aircsu, p()nov() ()snovanom 15t10, d<lmoroci su ll(.-
stanovnika) bilo bi u gradovima oko 22"/o16. prijatcljski raspokrlcni ili ih ncma (Sto jc isto tako tc$k<l), rako rla
U smjeru prema gore, wlo je vjerojatno da je Holandija su stanovnici prisiljcni i r.b<>gt<>glt sc tulc r.l.ritdiv:rti krult rr
prekoradila 5OYo (140.180 gradana godine 15L5. na cjelokupno -
znoju lica svr>ga. [Jkratko, moraju stv()riti sclu -ovisno o potrclt:rrnlr
stanovni5tvo od 274.8L0, tj. 11"/"; godine 1627 . 59%; godine L795. grada. Gotclvo jcdn:rk pr()ccs opisujc M<lrris llirkbcck u lllinoisrr,
65"/"). Prema tom prebrojavanju iz 1795, ne ba5 avangardna pok- r>ko 18lfl, u vc:zi s >irlncri('kint< zirlctorn prcrr)ll /,l1t;rclu. >K:rcl jt.
rajina Overijssel dosegla ie 45,6/".17 nck<tliko novih kolonisl;t<, olrj;tsnjrrvrr on, >ktrpilo iz vl:rrlirrih rul<tr
Da bi se protumadila ljeswica tih brojki, valjalo bi doznati u susjcdn:r zc'rrrliiStrr rl:r ilr isl<r't'i, orr:rj vl;rsnik koji nr:tlo rl;rljt. rror.:rv:r
kojem trenutku urbanizacija nekog stanovni5tva dose2c prvu potrcltc zcrrrlic i nit'zin lrrrtlrrt'li rr:rprr.rl:rl<, l)t'(.tlx)stlvljlrjtr(i tllr 1r.
djelowornu razinu (moida oko 10%?). Ne bismo li onda imali njcgov poloT;rj l)()g()(l;rrr z:r srtrjclt;rj tr()v()g 11r';rrl:r, rlijt.li svojt'
drugi zna(.ajanprag,, priblilno oko 50%, 40%ilijo5 manjc? tJkrat- zcrnljiitt' (z;t lioit' irrr;r liorrt'r'sijrr) tr:r rrr;rnjt. ;r;rrt'r'1t., orlijr.lit'ltr.
s28
Frnand llmuclel / Suukluru wa*tdal4llec Cildout
5.:10 1il
l;cnu t tul l ln t ttt l tl /'\ l rr t k l t t tt' t t'r t A' l t lttl t t fl t t (i nttlttt,l
trcnutku strahov:lti z:l sv(), ()l)stlnlll(; vt'lililr tt'govitt:t ll)()/,(' llll rz lrtrlilir.'lro1i tlt rllrtlttlr Ltrll ,u lIr)l,l ,/,lll!lll,l z;t llt't lrt', ./('l\'(', z.t l'.tlivtt
prehraniti samo iznimntt. A to sc d<>g;rd:r silln() povlltstc:rtint g,t';tdtl- (u vllrir, z;r r'tjctru /rt,r r l.t.rtlt,r ll vt tlr'rtrt' tt;titlt r'yct'sl.ilr r .tlor'.t. ljrrrlt
iri..r^, Firenci, Brugesu, Vcncciji, Napulju, I(imu, (icnovi, l'ckingu, rz l(t'urrs,r i l',11t'r'tt;rl',t lltsir n,t l:,1o1 slt;ttti, 1r;r jt'tlrri i rltrrgi irltt tr
Istanbulu, Delhiju, Meki... lrcllrrr glotl .rloltt'o tt:torttT;tnottt pt';tlniorrr. Ali, lriljr'2i tt;tS lt's;tt',
Uostalom, do XVIII. stoljcia dak i vcliki gradovi zadrLavaiu ,,lopovi iz lipt'r'rr;ry;t otlvt'tloit'lit'tlo svittj;t iz gt':ttl;t (l(r'irns:t),..,
seoske dj el atnosti : oni daj u zaklon p astirima, pol j arima, teiacima, ,,rlvt'tloic ilr u sl)()nr('lrtrti lrllct'n;ly tt r.rl(lrrrk, .1O. oltrjklr I5().1.,,t(l
vino gradarima (dak i P ariz) ; unut ar i izu a.n zidina p osj edu j u poj as Nr;t'lritrro znlrli srrrrro lko (1t' grolrijt'rliti, l,ig:rSi ili lk':tt'nt'z:rrti: :r lko
vrrova i voinjaka, a malo dalje polja, katkad podijeljena na tri (('usoliti illojc'sti lrrt'soi'I'r'ililit'sc ttistr ttittutlo izrtrijcnilc ni 172),
plodoreda, kao u Frankfurtu na Majni, wormsu, Baselu ili Miin- ;r:r' ;t'tlrr:r r';lsl)r'irv:l o r:litlttotniji ):tli Sto st: tr tt jcttuttkitrt gt'lttlitlinxt,
ih"rr.r. Uclarci mlatila duju se u srednjem vijeku u Ulmu, Augsbur- r'.r1. i rr kncZcvskirrr grittlovitrxt, olrt'lrrici rrrijcS:rjtr tr poliogrt'ivt'r'rltr
gu ili Ni.irnbergu sve do u susjedstvo Ratbausa, a svinje se n.rrrrjt.sto i u irrrc scljlrka. lloljc lli lrilo clrt >sv;ttko ostrtt'tt' rr svojoj
slobodrro uzgajajtpo ulicama, tako prljavim i blatnim da ih treba r,lt'r'i<. (ir':rdovi oslolxrclcni stokc i >vclikilr Irrpa gnoj:t< bili lritistiji
prelazin na Stulama ili prebaciti bnrra s jedne strane na drugu. u r zrlrrrviji. l(jc$cnjc lri [rikr cl:t sc >iz gr:tclova ucl:rlji (...) poljo-
Frankfurtu su uodi sajmova na brzinu prekrivali glar,'ne ulice pr ivrt'tl;r ida sc prcdir u rukc onih kojirna priliti<.Jr ()brtrriltvo lri
slamom ili drvenim strugotinama-Z" Tko bi povjerovao da je u rrrr:rlo koristi prodajuii scljucitnrt toliko koliko bi oni zrtsigut'rto
Veneciji joi; 1746. valjalo zabranitt uzgoi svinja >>u gradu i u rrrogli rcdovito prodav:rti grudu. Sv:ttk<l bi na tomc z:trittlitt.
samostanima<<?25 Ako grad nijc sclu p()tpun() prcpustio monopol obt'ltdivltttjrt
Sto se tide bezbrojnih malih gradi1a, oni se jedva izdvaiaiu iz /('nllic i uzg<lja stokc, obratno, ni sclo sc nijc li5ilo svih >in-
seoskog iivota;.tak se govorilo o >>ruralnim gradovima<<. U vino- r-lrrstrijskih< djclatnosti u korist oblilnjih grad<tva. ()no irnrt udjcl:r
roclnoj-Donj o j Svapsko j gradovi'W'cinsberg, Heilbronn, Stuttgart, rr rrjinr:r, prcmda n)u sc t:tj uclio opicnito rad<t prcpttSttt. l'o-
Esslingcn ipak prcuzim.aju na sebe zadatak da upute prema Duna-
'r,,u vino koje priz.vode,26 avino ieve( samo po sebi industrija. Jerez
de la Fronteia, u blizini Seville, odgovara na anketu iz L582. da
>grad dobiva samo vlastito vino, Zito, ulje, meso<<, Sto dostaie za
ry="gorro blagostanje i za o'i-ivljavanje trgovine i
obrta.27 Kad su
7540. alZirski gusari nenadano napali Gibraltar, izabrali su prema
mjesnim obidajima wijeme berbe: tada se svi Zitelji nalaze izsran
zidina, oboreni s nogu u svojim vinogradima.2S Svuda u Ewopi
gradovi su ljubomorno bdjeli nad svojim poljima i vinogradima.
Svake godine stotine i stotine gradskih magistratskih funkcija u
Rothenburgu ili u Bar-le-Ducu oglasavaju podetak berbe, kad
>lisie vinove lozc poprimi onu Zutu boju koja navjesiuje zrelost<<.
iak se i Firenca svake jeseni pretvara u trZnicu mladog vina,
preplavlj cna tisuiam a bat ava.
Gradani onog vremena samo su napola gradani. U doba
iefre,obrtnici, dobri ljudi, napustaju svoiezanate i svoje kuie zbog
poljskih radova. Tako je u industrlializiranoj i prenapudenoj Flan-
driji XVI. stoljeia. Tako je u Engleskoj jo5 u predvedcric 1n- \ttttlttli.ft't,rttt.it Illlltttrtrt ttttntt ltttu I l:ttrrtt,ttttttttttt tttttz,ql. ltttltrt.ic lsttt
dustrijske revolucije;tako je u Firenci, gdje se u XW. stoljciu tako t,tu'.'ntt I nslltrrll.ilt'ttrt. l)r'trrl.l grttt,ltt'Vist:r <lt'l:t tttrry ttolrlc vill:r rlr'
29
vaina Art e za pr er adu \,,u nc obavl j a u gl ar,rr om zimi. M ai stor tcsar Itillr;tr t, l:rrql .\l'lll. .tlttllt't rt; .t1t'ttt,ltrttt l:r'ttttt l.t< rt rlttlttttltt Illt lttt't'. (l )rt
iz Reimsa, Jcan Pussr)t, u svom sc dncr.niku visc ncl{o za dogadajc A:tt tt t t't t I rl I t I r tt'r t )
sl) 1ll
l,l,l,lttl'l
l;t,t't tt t t t t I I lrr ttrtI r'l /,\' ! t tr l,' t t r t r' t t,t t 1,, l, l, t i t r / Ir r'
najprijc, scl;t nihttcl ttistr lril:t lrcz oIrrlrrili;r. Kolirrl nll li.olirrlr l)l'()iz- ( irrtrl t tlo:;1.1,r,'r
vodi i popravlia kolar na licu mjcst:r, u s:rrn()tr) sclu, kov:ri: vru{c t t::ol t i l o s i t'o t t t t t :'; i
kuje obrud na nicmu (ta sc tchnika Siri potkraj XVl. sroljcia), sv;rko
selo ima svog potkivata, a ti su sc radovi oclriali u Irrancuskoj do tir';rrl lri l)l'('sl;t() Tivjt'li li;ttl trc lri st'lti viit'osi1lttt';tvltr) tl()\'('l;rrrlt'
podetka XX. stoljeia. Stovi5e, u Flandriji i drugcljc, gcljc jc it. i ( )rr ilt ltrivll('i. A orri tcslo s;rrtri rltl st'l rt'rlol;tzr'tt susl'('l ttir'1',rrvtttr
XIl. stoljeiu ustanovljcna ncka vrsta industrijskog monopola " gra- ',r'jt'llinr;t, njt'govittt s(r'ltt'ttittt ili ltrivitlrrittt slol lotl;ttttlt, tlit'1',ovirtr
dova, podevii od XV. i XVl. stoljcia nastaje vcliko orjecanje grad- lrr rliirn rr;rtlrtit'rttrlt. I )ol;tzc lrtlirttlt't' i 't.;tl<t Sto ilr pogl;tvito st'l;r, ;rli i
skih radinosti u sclo, u potraziza jcftinijom radnom snagom iizvan ,lr rrgi grirtlovi viit' rrcr'c, r);rl)r'()s(() ilt orllr;tt'tr jtr. l(t'tlovilrt t'vt'slr r
sitnidavog okrilja i nadzora gradskih cehova. Grad time nilta ne rrtlrrrliv:rnjc jc r-rdrtriiv;rnjc sit'tttrr:tltrtlg isclicrrii'kog l<r'lrjlr s ltliliv
gubi jcr irsran svojih zidina nadgleda bijcdne seoske radnike i rrirrr gnrdrrrrt: It'iuli s Vctrccijortt (lirtrlutti joi cll.ju lizii'l<t' t';ttlttikt'
upravlja njima po svojoj volji. Od XWI. stoljeia, a joS vi5e od iduieg r sltrgc); K:tbilija s gr-rs:trskirtt Allirotn: Il()r5t:lci dol:tzc okop;tr':tli
stoljeia, sela su na svojim slabim ramenima ponijelawlo velik dio \'r't()vc g,racla i njcgovc oktllicc;M:rrscillc s Korzikotn;pr()v:lt)s;rlslii
obrtnidkih djelatnosti. rir';rtlovi i l4rruni s Alplr; Lttndon i lrci... Ali svaki golcrrti gt'rttl ittr;tl
I drugdje postoji ista podjcla, samo drukdije vodena: prim- ct' tlc:sct, stotinu takvih vrbttvanja odjcdnt>m.
jerice u Rusiji, u Indiji, i Kini. U Rusiji najveii dio industrijskih [J l'itrizu su 17fltl. ><tni koic nazivaiu tc5kim radnicittt;t gt tlot'o
poslova otpada na sela ko)a Live sama za sebe. Njima nc vladaju svi stranci (sic). Sav<tjci su distati cipcla, strullati i pil;rri rlr r'.r,
gradske aglomeracije niti ih uznemiravaju, kao gradownaZapadu. ( )vc'r-njanci su g<ttovo svi vttdono5c; Limuzinjani ziclu'i; l,iottr i srr
Ovdje joS ncma pravog takmidcnja izmedu gradana i seljaka. rrlrii'no trhono5c i nosadi stttlica; Normandijci su k:ttrtt'ttt)r'('s( r,
Razlog za to je jasan: sporost gradskog ranroja.Ima, bez sumnje, r.rr';rc;tri i pokuiarci, popravl.iadi firjansc, trgttvci zcdjirrt kttz:tttt.t,
nekoliko vclikih gradova, unatod ncdaiama kojc ih pogadaju t irrskonjci su vlasuljzrri ili brijadki pomoinici; Lotrinl:tni stt prrlrr
(Moskva, koju su 1571. spalili'I'atari, 7611. Poljaci, ipak 1636. ima
I r t'i k rpati starc obuic. Savoj ci stanuj
r u u prcdgradima; pod i j t'l I t'r r i
40.000 kuia),32 ali u slabo urbaniziranoj zemlji sela su neizbjcino
:,r r nir druZinc, od kojih svakorn upravlja po jcdan starjcSin:r ili st:r ri
primorana da sve radc sama. Osim toga, veleposjednici sa svojim
S:rr,oj:rc, ckonom i skrbnik mladarijc, svc dok ona nc clodc tt tlolt
kmetovima organiziraju stanovite rcntabilne radinosti. Nije samo
,l;r slrrn:r sobom vlada<. Ncki Ovcrnjanac, ulidni prod:rvad zt'i'iilr
duga ruska zima zasluina za Zir,.u aktilrrost tih seljaka.33
l,rr7ir, koji ih kupujc na malo zr zatim prodajc na vcliko, krrrii
Selo u Indiji, Liva zajednica sposobna da se powemeno
ucijelo premjesti dabiizbjegla kakvu opasnost i preveliki pritisak, rr:rrrkrrlo >tako prct()v:trcn da mu (uzalud) traiitc glavu i rttkt',, A
takoder jc dovoljno samo sebi. Ono platasveukupan porezgradu, :,r,i sinrrnasi obladc sc po obitaju kod starctinara na Ob:tli slrr'()ti
ali mu se utiede samo zbog rijctke robe (na primjer ieljeznlhalata). rt-lit'r,;t ili na Obali Stavljcnih k<t')ir, gdjc sc svc m<tlc trampiti: >Nt'lit
I u Kini seoski obrtnik nalazi naknadu zate:ZakZivot u izradi svile (rrl:rzi) u daSi:rru crn poputllllvran:1, aizltzizclcn kao papig;r".1''
(ir';rclovi nc prim:tju sttln() sirtlm;thc. ()ni ntlvatc i kvltlilt'lrrt'
i pamuka. Njcgova niska iivotnarazinadini ga opasnim konkuren-
tom gradskom obrtniku. Ncki englcski purnik (1793) dudi se i :,n;rH(', nlr Stctr-r gt'rtdanstva susjcclnih ili d:rlckih grad<tva: ltogrtlt'
odu5evljava nevjerojatnim radom seljanki iz Pekinga, bilo u rtz- Irtl()vc(:, m:rjstorc i olrrtnikc, zlr ktljih sc uslugc ptlnckad otitrutirr,
goju svilene bube, bilo u predenju pamuka: >Ukratko, one izra- rr;r!:rrrrnil<c, lrrocls;kc korntilitrc, glrtsovitc pr<ll'csttrc i lijci'nilit',
duju tkanine, jer onc su jedini tkadi u Carstr,,u<<.34 irrZt'rrjt'rr', rrrhitt'ktc, slikltrc...'l'akrl lti sc nll k;rrti srcrliinjt'isit'
\.("1.1)('ltllijt'rrroglt'orlrcrliti lot'l<t'iz kojih tr XVl. stolit't<tt tlol;tzt'rt
I rr"t'ncrr rr:rrrt'ttit'i i rtt:tjslr tt'i rlt'lt' tlclltt I.rtttrt; it'tltto slolit'tlt' 1rt'iit'
,l,rl;rzili srr rt'rlrlvilo iz rrtlltljt'ttt' Nizozt'tttslt<'. tt' .f t'tltt;tlirl llistttrr
rrrolili rr;r li:rt'li orlt't'rliti 1r<triit'lilo ttovilt gt';trl:ttt,t it'rlrtog zivol'
1,,r.rtl;r, rrck;r lrr ltrtrl,'rt:t lrtirttit'r'l\'1r'lz,t'ili t":rli Atttslt'ttl.rrtr (orl
'l',1(l,r ltt'lr,rlo izrtiir'li tt.t virlit'lo lrloslol'
l'r,,"r l(rl r)trt lri :'r'.rl.i ;rrrl
5lt
l;t'rtttttttl llttt tttlr'l / ,\t t ttl''l ttt ,' tt'rtl'lrlrtittllr r' ( tl tltlttl'l
obllje:Zavajuii sela, gradovc, trZi5ta koji prihvaiaju njcgt)v sust:rv Sr':rliigr';rtl jt'st, zt'li rl:r lrrrrlt';roscllttt sviit'1. I lp:rrlliit'.r e rrricttit.t, orl
miera ili njcgovnovac, ili oboje, i koji evcntualno gov()rc njcggvim \V. tlo XVlll. sloljt'r:;t svi iligrtlot'ost'i lirlrrlovi ittr;tirr svrtit'ltt'rlcttrr'
posebnim dij alcktalnim govorom. Z;rrollljt'rri srr rr prisilttrt ik;rt';tlilt't'islicttrt licotttt'lt'ijrt, s:ttttittt ltttt
To jc vrbovanjc prisilno i neprckiclno. Prije )ilX. stoljc (a grad orlsjt't''t'rri t';rl< i otl ttt'post-r'tln()l-l l)l'()sl()t-:t lioji irrr pt'i1l:rrl;t.
bioloski uopie ne pozn ie vcii natalitet od smrtnosti. U njemu lllrli sc llorr:r jllrijt' o sigrrt'ttosli. Srtttto jt' rr ttt'koliko zt'rtr;rl1,t
postoji i prckomjcrna smrtnost.39 Ako raste, ne moZe rasti sam po t;r zrrstit:r lrilrr srrviSnu,lrlii'r,ttt.r'l:tl< pttlvt'tlrrjt'Pr:tvilo. N;t llt'illtn:'l'ittt
sebi. U drusffcnom smislu on takoder prepusta niske poslove otocirnll, rrir 1-lrirnjcr', ncllxl gratlskih tttvt'tlit; itcclljivci k:titt <l;t srt
prido5licama; nicmu jc potrcban, kao i na5im dana5njim pre- t;rlio scbi priStcrljcli l;cskorisnc invc'sticijc, St:trc zitlitrt' (.ityi,r rr
napctim ekonomijama Sjevernoafrikanac ili Portorikanac, prole- l,rrrrrlrrnu irn:rju s:tnt() ltdntinistrlttivtru Tttlt(u, prcnrtl:t jt' slr';rlt
tarliatkoji se brzo tro5i zaniega i trcba se brzo obnavljati. >Scoski <'l:rrrova l):trlrttncnta u jcdnont trcnutklt godinc 1643. okrtriio lgr';rtl
olo$ postaje gradskim(, pi5e S6bastien Mercier uvezi s pari$kom
prcnagtjcnim utvrd:tm;t. []tvrdil nct'Itit ni n:t -fitp:tnskont ltt'lrtgrr'
sluZindadi, nir.odno vojskom od 150.000 osoba.ao Postojanje toga
l;rgtr, jcr i njcg:t Stiti morc, ni u Vcncciji koj;r jc zascbni otok. /.ir ltt t,t
niskog, bijednog proletarijata odlika je svakoga velikog grada.
n('rnir niti u zcmljama sigurninxt u scltc, ka<l Stt> jc gtllcrno ( )sttt,ur
JoS u godinama poslije 1780. u Parizu umire u prosjeku svake lijsko Orrrstvo, kojc ic tnati tit utvrdcnc grad<lvc sitnl() nil r r11 ( !./('
godine 20.000 osoba. Od togabroja, 4.O00 zawiavaaivotu bolnici,
rrirrr p1r:rnicitmil, u MadTarskoj, prcm;r llvr<tpi, u Armcniii, pt cttt.t
bilo u bolnici L'H6tel-Dieu, bilo u bolnici Bicetre: ti se mrtvaci, I_'t'r'ziji. Iircvan, u kojcm ima nc5to topni5tva, i llrzcrtun, pt rli
>za5iveni u wciu od grubog platna<, pokapaju u Clamartu zbrda-
lift'itcn prcdgradima, jcdan i drugi su 1691t. ttkruZcni (lv()stt'uhtnr
-zdola, u zajednidku raku koja se zalljeva Zivim vapnom. Ima li zitlirxrnra, dodu5c bcz nasip:t. Svagdjc druydjc1tcr,x ttu'cicu tlotrort
uistinu ista kobnije od kolica sto ih svake noii rudno vuku od- prol-rirst drcvnim bcdcmima koji sc uru5avaju katl zidovi tt:tprrS
vozeli mrtvace iz bolnice L'H6tel-Dieu prema jugu? >>Zablafeni tcrrih posjcda, dak i prckrasni istanbulski bcdcmi, naslijcclctti orl
sveienik, alonce, krii<<, to jc pravi pogreb siromaha. Da li je llizrrnta. Na suprotnoj strani, u Galati, 1694. r(su) ziclinc n;tpol:r
bolnica L'H6tel-Dieu zaista >Kuia Boiia? Sve je u njoj okrutno i srrrscnc a da ih 'l'urci, dini sc, nc mislc popravljati.,.4j [J lrilipo
surovo(<; 1.2OO kreveta za l.OOO ili 6.000 bolesnika: >PridoSlicu ie
poleii kraj samrtnika i kraj lc5a...<41 lrrrliju, n:r ccsti zat Adrianop<>I, nijc viSc bilo >ni traga vratiln:l((.1r
Ali drugdjc ncma nimalo tc sigurnosti. I)iljcm kontincnl:tlrrc
AZivot nije plemenitiji niti na podetku. U Parizu se oko 1780.
i',r,r'opc (u I(usiji sc gradovi, viSc ili manjc utvrdcni, ttslanj:titr rr:r
na tridesetak tisuia rodcnja raduna sa 7.000 do 8.000 napuStene
rvrtl:rvu, klro M<>skvzt n:t Krcmlj), dui. kolonijalnc Amcrikc, l't"r'zijt',
djece. Ostavljati djecu u bolnici pravi ie zanat, dovjek ih nosi na
Inrlijt', Kinc, g,radskit utvrd:t sc n:tmcCc ka<> pravilt>. Irut'ctit\t'r'ov
ledima >>u pojastudcnom sanduku u koji ih stane troje. PoloZena l"jt,<'tri/r, (l(r90) dcl'iniru grud klto: >n;tstitnrbu dostit brojnog pu
su uspravno, u pelenama, odozeo udi5u zrak. (...) Kad (donosilac) ( ;r r rslvil, rcclovit<l ()pasunu zidinltnlt<<. 7,'.t ntnogc zapadnc grlttlr lvt',
otvori sandudii, desto nalazi po jedno mrtvo; nastavlia put s t.r j ,,li:rrncni prstc:n<<, izgrltdcn u XIII. i XIV. stoljcdu, bi<l jc vlrnjslii
preostalo dvoje, nestrpljiv da se rije5i tereta. (...) Smjesta se waia
-du .,rrrrtrolsvjcsnc tclnjc prc:nl:l ncz:tvisnosti i slobodi, kojijc obiljt'iirr
ponorro preuzme istu sluZbu koja mu je kruh<.42 Medu tom
rrrlr;urtr cl<sp:rrrzijtr srcclr-rjcg vijckrr. Ali jc C'csto, u livropi i drugrlir',
napu5tenom dj ecom, mnogobr oina dolaze iz pokrajine. Neobidni
lrro i tljclo vl;rrl:rr;t, z;tstilrt proliv vlrnjskog nt'prijatt'ljtr.a5
doseljenici!
ll l(irri s:lnl() osrctlrrii ili proprrli gr;trlovi ncnt;tjtr vilc zitlrrr;r
( )lrioro str lrt'rlcrni l;rl<o tlolrnljivi,l:tlio visol<i rlrt sl<r'iv:tjtr otl lrolilr'
il.r,,sljt'rrtt'lirrrl;t.,. (it';ttltlvi stl,,svi s;t1',t';ttlt'tti tttt isli tt;tttitt., li;tzr'
1,'rl.rrr lrrrlrril< ( l(rl()), ,'("('l\1('t'olirrltto, s rlolrt'ittt ztrlirt:tttt:t tttl olrcL:t
I'o;r'lroliriv:r jrr islr)nt ()n;tl\\,(lrn zt'ttrliottt tttlli,:tli,vt'l)t.:lv('lrot'r'ttl.ttt,
(,ll,l s(' s \'r'('nr('n(,nr loltlro slvt tlttc rl;t It jt' ttcttt(rlltt('(' dt'hlr'r'ltl
516
liaryutnd lhttt.ttlcl / .\tt'trltttrtt tt'ttltlrlrtitt.f !t t'
( inttlt tttl
5l9
r r'
l,l,t,lttt'l
l;trtt t t t tt ! I ltt t t r t ! r'l / .\ t t tr k' I t r t'r' t t't t l,' l, It ti tt1I
I
r,r(lrl('/.t\'('tt 1rt1rl1ir,l(lllll.l ltol,l:,tl vtl(, (lrlH,l(1.,1", lt'l:'l('li()(llll("
l(r()(r, gllrvrrr tlt,t(l l\r.lilli :)ll,r u 1i()l nl('lll (ltlt'lrr (}l rrtltr'.tr.t "lttll()t',,1
1,oIi;t, \'l l()\'('i rtt;tli Irt tl; sl:tttr)\'lllliit .,'.'rl
N:t Z:tyllttltr it'tltrtrirl lril;r z;liillll(('l):t silltll'll()sl l)('./ r't'liliill
rroilir)\/il: slnlo j;rrtrli, ;l u ()l(()ntil()i lirriji zitl;ltl ttt;tlr) sttt('l:l iirt'rl jrr
lit;r(l;r, rr)n()ll() nt;uli('ll('H() St() s('()l)i(11)() l<ltit'. Alio ic gt';ttlrr
pol;t'lllrn zt':rl<, zitlirr('s('l)t'('rIlit'Sl:r;tr klto lilrzltliSttt'litrlist',1lt'itlt
;r'r'it'c u (;aIt(lu, tt lrit't'ttt'i, Stt'ltslrtlttt'1itl, i t() ktllilitlg,()(l l)rrl:l lrtrtlt'
lrr rtrcrlrrro. /,itl jc stcztrili p() tll
jcl'i. K:tl<tl 13t'lrtl t'ltslc, t:tl<tl olio st'lrt'
joi jcdtrn.
\t\,:lr':r
Ali sugrlrdcn ili rck()n:itruiritn zicl nc prcstltic' olit"ttTir,:tti i
orlrcdivati grad. ()n jc TitStitit, lrli inlcdlt, llrilnicil. (irlttlovi orl
lr;rcrrju na pcril'criju mirksirnurn sv()jc ollrtnii'kc djcl:rtrrosli, osrt
lrilo prcgustu industriju, tlrko dir jc zid jtlS ilinijlr ck()t)otttsltt't
.lrrrltvcnc podiclc. IJ<>pic, grad rllstuii prip:rj:r nck;r prt'rlgt':ttl.t t
rniicnjzr ih t>dbacujuii nt;rlo podlllic d jclatntlsti kojc su ttttlt' rtit'1ir I
\'( )n) strog,o gradskom zivotu.
/;tto grad<)vi na 7apaclu, koji su rasli rnalo p()tnltl(), l);lliltl'it(l
no, intarju tako zamrScn tltlcrt, krivudavc ulic:c, nc1:rt't'tlvitlt'ttt'
.rr tikulacijc, posve supr()tno <ld rimskog gradil, ()nllkv()g li;tlilv it'
rr;rrlTivio u nckoliko gradova nastalih iz antitkog, rc(lrl: 'l'ot'itro,
I'.iilrr, Koblcntz, Itcgcnsburg... Ali rcncszrnsa ()znaaujc: pt'vi l)()l('l
r v j csnog u rbanizma l uz r ar.gr anatu p()j av u ni7.'d. Ilc()m ctri i s lt i lr p l r ;
lt Za,padu: gradou i,
lrt
Ioltniiluo i hola
I'rrr't'vsi <rd XV. st<lljcirr gradovi nt Tapadu susrccu sc. s vt'liliirrr
tcilioi:rrn:r. st:rn<lvnistvo im sc p<lvcialo, a t()pnistvo i.irri rr jilroyt.
:'t;rrc zidinc bcsnrislcnirn;r. 'li'cba ih po svaku cijcnr.r z:rrrrijt.rriri
:,ir'ol<irn l>cclcnrinur, dopolu ukopanim, prosircnim u ktrlt., rr:rsipr.,
()llr';r(lc, grljc r:rhl:r zonlja umanjujc cvcntualnc Stctc pr-otrzr.olirr
\';u)('rll('cirn:r. 'l':rkvi bcdcnri, r:rstcgnuti u Sirinu, nc m(),_lU st. viSt.
27 . PLRLZ U VRUEME REVOTUCTJE
Primjer zapadn.iadkog glada zamr5enih ulica. Na ovom starom planu nekoliko sadainjih osi, Prcnrjcitl(i bcz golcrnih troSkovir. A isprcd tih utvrrlt'pilr Iipij;r
oznadenih debljim crtama (bulevari Saint-Michel i Saint-Germain) pomodi de titaocu da se orijen- trclxr z:rrlri.;tli 1'tr",t't,;tr pr()st()r, prijck<l p()trcban z:r olrr-rrrrrlrt.lrr.
rira kroz stari Pariz, od Sorbonne do SajmiSta Saint-Germain i opatiie Saint-Germain-des-Pr6s, od .l)('r':r('iic, IO jc'st zrrlrrrrniti gradnju, vrt()vc, drvcCc. lli prcrrr:r
Luxembourga do Pont-Neufa- KlvaflaPtocope. osnovana 1684,nalazi se u ulici Fosses-Saint-Ger- I)()tr.(,.
main, preko puta m.festa gdje se 168!, u toj istoj ulici (danas ulica Ancienne-Com6die) smieSta lri Ponovo stvoriti l)r';rzirn pr()st()r ruSc{i stalrla i ku(c, k:ro ilo jt.
Com6die FranEaise. lrilr r rr ( irl:rn jsl<u ( I):rrrzigu) l5'2o, ta vrijcmc p<lljsko-tcrrtonsko;4
r,rt;r, i 157(t,'t.;t vrijt.rrrt' strkolxr s kr.:rljcrn Stcl':rnom li;ttor.it,rrr.
popis naprednih u urbanizmu vrlo se brzo pro5irujc; mogli bismo ( irrrrl jt' t;rko z:rtrslirvljt'n rr sircrrju, tcsic ncgo
pr-i jc osrrtlt.n
dugo nabrajati gradove koji se podiZu po geometrijskom planu, rl,r l';rslt'<lliorrriro. ll(it'rrrlvi, l'lu'izrr, l:rtinlltrrgtr, krr(r.ss st.vr.l6
kao novi Livorno od 7575, Nancy, obnavljan od 158ti. nadaljc, ili r.rrro lI';rrlilt'rr;r ;rt't, Scsl, r)silll) l)ll t'lrl< i rlt.sr.t k:rlov;r. llrrrlrrii rl:r jt.
Charleville od 1608, a naineobidniji ostajc slutaj Sankt-l'ctcrsbur- { rl('lt;l zcrnljiil;r rr('l)l'('sl;llr(l r';rsl;r, r,isolit.st. lirr(:t.n;lrrrt.rirr
ga, na koji icm<> sc vratiti. Osnovani kasno, g,()t()v() svi grltd<tvi lrosvtrtl;r.
;\l.o 1t'tt l,otltlotttt tlt vo lrilo otrrilicrriit'orlolrt.lir', lrilrt jt'lo zlrlo llrl
512
I;ernand th'audd / Sttuktan' suuklrhlnll*t
Geogral'ija i grutLsltc ucz( N;t sr'.rLt n,raln, l(' 5rl lrrrr'l,tsll( (' ltoloz,t1,t, lrtol,tzttr' ilt ttr',
pr rit'lio potrt'l)n(' /.1 rr:rpr ('(l,rk 1gt ;ttlot',t Koltt sc tt;tl;tzt lt.l lltl('sllt
Svaki grad rastc na danom mjcstu, prihvai;r ga i nc nupu$trr, osirn lirljt'st'susrt't'tt rlvilt't';tzltatl('l)lor''trllrt'ttlt l(;t;tli,;r'rlrl;l l)l'('llllt
u rijetkim izuzecima.'laj je poloLaj povoljniji ili manjc povoljan, rn()l'rl, tlt'ttg;t ttzvotltto, ;t tlolt('tt st' tt;t ttit'govittt tlll;tl;tttt;t. l(t'gt'tt
podetne prednosti i nedostaci traju i daljc. I']utnik koji sc 16131+. :lrtrrg rr:r I)trrurvrr jt' rr:r prijt'lr)lrnl()nr ttt jt'sltt z;t llt'otlovt' tlttlroliog
iskrcava u Bahiji (Sio Salvador), tada glavnom gradu l\razil'd., ri;rz:r lioji ()nllIl() sli,u ir. Ulttt;r, Atrgsl)ttt',1,:t, iz Arrslriit', M:ttll;trsl<t',
opisujc njczin sjaj, veliki broj robova >>prema kojima se postupa(, i;rli iz Vlrril<c.
dodaje on, >>s najgorom okrutno56u<; opisuje takodcr i malfor- Molcllr nigrljc rur svijctrr n('ln:l povlrtStctrijcg poloT:r jlt zlt tltrgrr
macije njezina polo'Zaja: >Nagib ulica jc tako teLak da sc konji ilinrtl<r.r plovirllrtr ttcg,o ito it'ltttloTlj K;ttrtottlt. (it':ttl, >.iO rrtilllr
uprcgnuti u kola nc bi mogli odrLatt<<, dakle ncma kola, samo rrtllrljcn od ntrlrskc obrrlc, nlt svojint rnnogoltrojrrirn votllttrut joS
tegle(a marva i jahaii konji. Sto je joS ozbiljniji nedostatak, strma osjciu smjcnu plirnc i osckc. Stog:t sc ovcljc n'l()gu susrcsti prt'lio-
kosina odvaja grad u pravom smislu rijedi od donjcg trgovadkog rnorskc laclc, dZunkc i cvrt>pski jcdrcnjlrci s tri jltrbollt, i llot;t
dijela na morskoj obali, tako da se, >>da bi se roba diglaiz luke u s;unp:lnzr koja kanalirn:t dopirc do svih ili g,()tovo svih krrrjt'vrr
grad ili obrnuto, trcba koristiti nekom wstom dizalice<<)5 Danas hontincntainc Kinc<. >l)osta sam tcsto promatra(> krasnc kr:rjolikt'
dizala skraiuju taj uspon, ali je on ipak jo5 uvijek tu. Il;r jnc i Mcusc u l)vropi<, piSc llrabrrndanin.f . I'. Michcl ( 1753), >:rli
Istanbul, na Zlatnom rogu, Mramornom moru i Rosporu, tt' dvijc cjclinc nc m()gu pobuditi ni ictvrtinu ()nog, divljcnj:r koit'
podijeljcn je i te kako vainim morskim prostranstvima te mora pobudujc ona rijcka u Kantonu,,.t(' Ipak je Kanton sv<tju vcliltrr
uzdrZavati mnoSwo ladara i skclara radi neprekidnih prelaienja ilrrsu u XVIII. st<lljcir.t durgtlvao s:tm() lclji Mandlurskog (lrtrstv:t
koja nisu uvijck bczopasna. rlrl trgovinu s llvrt>pt)m protcgnc Sttt jc moguic daljc prcmlt jtrg,tr
Ali sc tenczgode nadoknaduju vclikim prednostima, inade se l):r su mogli odlutivati, cvrt>pski trgovci bivi5c vttljcli dodi do Nirrg
tezaprckc nc bi ni prihvaiale ni podnosile. Tc prednosti redovito l'o:r ili Jangtzc Kianga; prcdosjciali su Sangaj i korist od d<>l:tskit rr
su prcdnosti udaljcnog smjc5taja sr-cdiStc Kinc.
govore o >poloZaju< grada u odnosu - geografi su stekli naviku da
na susjedne rcgije. Na Ccogralija, doncklc povczana s brzin<>m ili, boljc rcii, srt
olujnim morima Zlatni rog jc jedina za(n1ena luka nakon neiz- slrrrro5iu prijev<>zit, obja5njava i tisu6c malih gradila.'l'ri tistr(t'
mjcrnih putovanja. Isto je tako Siroki Zaljev Svih svetih nasuprot gr':rdov;r svih vclidina, kojc ima Njcmadka XV. stolicia, takodcr su
Sao Salvadoru Srcdozcmno more u malom, dobro za5tiieno svo- i rnjcsta zt <>dm<>r, na jugu i ztpadu zcmljc na svakih 4 do 5 srrti
jim otocima, izajedrenjak koji dolazi iz Ewopc jedna od najpris- l)utir,:l na sjcvcru iistoku na svakih 7 iliS sati. Ata sc odmoriSt;t
tupadnijih todaka na brazilskoj obali. Tek 1763. glarrri grad ie se rrt' n:rlazc sam() u lukama, izmcdu ucttlttct tetrcte i uettutct. nutris,
prcmjestiti juLnije, u Rio deJanciro, zbograirvitka zlatnih rudnika li;ro Sto sc kalc u (icnovi, ncgo katkad i izmcdu tcrctnih kollr i
Minas Gcracs i Goyaz. rijcdnc llotc, k:rd sc >samrlr upotrcbljava za g()rskc stazc a kollt z:t
I{azumijc se, svc su te povlastice vclikc udaljenosti prolazne. rrrvnicu<<. [J sv:rkom sludaju svaki gr:rd prihvada krctanjc, pon()v()
Malacca je doLivjela stoljeia uspjeSnog monopola, >ona zapo- 1l:r stvilra, rursprSujc robu i ljudc dlt lri n;tnovo t>kupi<> drug,c, i tlrko
vijeda svim brodovima koji plove kroz njezin tjesnac<<<; ali ic rt't lont.
jednog lijcpog dana 1819, izmraka izaii Singapore. No jo5 je bolji I uprav<l to gib:rnjc unutitr iitvtnr.idina ol;iljclava pravi gr;rtl.
primjer za to da jc Sevilla (koja je od podetka XW. stoljela imala ,,lliltl n;rnr jc vrl<l tcSko tog:t d:tn:t<<, tuli sc: (l:trcri stigav5i u l'c:kitt13
trgovadki monopol nad >>kastilskom Indijom<) zamijenjcna Cddi- l6<)J, rzlrog rrrnoStvir kol:t, clcv:t, koltillt, Sto jc svc i5l<l u l'ckitrg i
zom, jcr brodovi dubokog gaza viie ne mogu prijcii sprud San vr';rr':rlo sr otllrtttlc,;r lrilo ilr jc toliktl ct:t sttttl ictlv:t n:tprctlovrtli...tT
Lucara de Barramede na u5iu Guadalquivira. 'l'o jc tchnidki razkrg 'l'rr lirnlicijrr gilrrrrrirr svrrtlrr r'irri opipljivotn gr:ttlsklt lt'ltticrt.
i izllka za promienu koja je mo'Zda razumna, ali k<>ja (c u vrt<r (iotlirrt' l(r().i. nt'lii ptrtrril< rttoit'slolrotltto l'r'ii z:t Stttit'ttrt tl:r jt'
Sirokom Kadi5kom zaljcvu dati dobru priliku sprctn()rn nrcclun- ',ol rit';rrr lxrz:rr isrrj;rrrr.,."rt Ali sv:rlii gr':rtl, ttt;t k;rl<;tv lrirt, lrorr;riglriit'
arodnom krij umdarcnju. ;r'lr'7rrir';t. Alirl jt'n('ttt;l,1ir':rrl it'ttt'z;ttttisliv; rlltt'ttttlrt, ()ll:l st'lttolt'
\/l (,
Ircrynand nfduilel / S truBtura,ut, litddtqllec
Na sljedeioj strani:
Luka u Seuilli (deta.lj), pripislie se Coelht, XVI. stoljcie. (l;ttttt Girau'
don)
550
!ittttt t rul I ln t t tr I el /,\ I t't t k I t t,\' t t r tl' I t I t t I r t
I lt't
slrrlrrrirr ljcstlilc ltr srt l,ll,rrtlct"lt'zttict'olrtt Zt'llcvr'rt XV. slolit'i'tt;
plovc u Scvillu prck() S:ttr l,trt'rtt'tlc li:tt't':trnt'tl:t, l)ut't't:t rlt'Srtrtt:t lol.;rltri sttjtttrtvi ol'o l\ltl.ttt,r tt lslrrllr t.tztlol rlirr; rr XVl. stol;t't tt ttiz
Maria ili C)diza. 'l'riana zircijclo nc bi irn:rlu tc lr:rlr:rtosti niti svojilr lrrli,lr rtlr 1lt'or,;tns,tlskoi oltrtli, t't'z.ttttlt zlt l\l;tt'st'illt', orl Nl;ttligrtt's;t
krdmica s nadstrcSnicama <ld lozc, da Scvillir nijc pokrrrj njc, rr:r llc.r'slioi l;rgrrrri tlo lrrt'jrrsrr; ili gr'.rtlslii liotttlrlt'lis vt'liliilt s;tsl;l\i
nadohvat rukc, sa svojim >flamanskim< ili drugirn strirncinta, rrilr rli;t.lovlr lioii priprrilr Sr:villi Srtn l,ttt'itr tlt' llltt't';ttttt'tltt, I'ttt'l lo
svojim skorojcviiima,perulerosirnct koji sc vraiaju iz Novog svijc- rlt'Slrrrttr M1r'irr i(iirtliz; ili ;trrt't'ollt gt'tttlrtt,it ol(tt Vt'rtt't'iit'; ili vt'zt'
ta da ovdje uLiva)u u svojem bogatswu. Prcma popisu iz '156L. ltrr;goslr s n.ir'1-i,ovitrr vlrrrisliirrr ltrliltttut (tlsollito llillxrorrr) Sto ilr it'
Triana ima 7.664 kuie i 2.666 dewerodlanih obitclji, odnosno rlrrgo, (':tk itxrkon sv()l-1,;l 1'llttl;t, ttlttlzit':ttl; ili l,trrttltltt iltll<t'tt;t'l't'lttzi
poveliku gomilu stanova i vi5e od 10.000 stanormika, Sto je vei r I;r Mlrpc'Icrr; ili tr:rpol<orr nlr jkllrsid'rriii prirrrjt'r' llrtttzt'. N:r tlorrioi
jezgra jcdnog grada.63 Da bi pre"hivjela, jer nepo5tcn rad nije
1,,r'lrrrici rrrogli ltisrrro spornct'ttrti Oornllii'gttt's ttit'govittt s:ttt'lilottt,
dovoljan, 'I'riana ima svojc obrtnikc, koji proizvode plodice od jr.tlirrirrt godinc l5(X), I'ict't't'littttlsottt; ili St'rrlis koicttt it' ttlt t'ltsllo
lakiranc majolikc, azulejos, plavc, zclcne, bijclc, s geometrijskim l;rgtrnju i.,iull() Oripy.('('S;ttrtlt t:r lltljctlirtttst tllrjc tt:tsltltiti vt'li<,'itttt
crteZima koji govore o islamu (ti se antlejosi izvoze u cijelu ( iorrrpidgnca iScnlislr.'l'lrlio bi sc trtog;r() rilsl;lvili rriz grltliliotl;l lilt
Spanjolsku i u Novi svijet). Ima takocler i obrtnidke radionice za lrrrrlicion:tlnih vczlt i tlvistrosti: pt'itvilni krttgtlvi, 1'lt';tvt'i, sit't'iit;t
proizvodnju sapuna, bijclog i crnog, i luga. Pa ipak je samo jcdtrost:tvnc trli'kc.
I )l'llvirc:t,
predgradc. Careri, koji onuda prolazi 1697, blljeLi o'friani: grad Ali tc shcnrc tr:rjrr s:rrrro stlrnovito vrijcnrc. ilirn sc I)l'()tIt('l
)>ncma nideg vaLnog osim kartuzijanskog samostana, sudnice i ri.i''t.;r, d;rk i bcz protrtjct-tc n;rjvlrlnijill I)rtt()v:t, ttcl<:t sc tltltltot'iilit
tamnicA inkvizicij e<.6"
prc.sklrdu, prcslttju sluliti i proplrclajtr. Sib:rstictr Mt'rt'it'r lrilit'li
178'2. dit sc >>grad<lvi drugog i trcicg rcdlt ncosicttto l)l':lzl)('(( tl
li.orist gl:rvnog grlrd:t.('7 Frltnqtlis M:turiltc prii'lt o iccltltlttt t'ttglt's
Gradske hijerarhije tiorn gostu k<ljcg primit n:l sv()tn itrgtlzitp:tcltt: >l)rcsp:tvlto it' tt
Irotclu Zlifini lav u l.ang<lnu i noiu ic Sctil() usnulitn grlrcli(t'rrr. l(:rlt'
Na stanovitoj udaljcnosti od vclikog grada obavczno nastaje mali rl;r u Iinglcsk<lj takvih vi5c ncmlt. N:tS provincijski iivot jt'z:rl)r'lv()
grad. Rrzina prijev<>za, kojc modelira prostor, ravnomjerno je lrrc7ivjclost, ono Sto prct>stajc od svijct:r koji ncstlric iliofi it'
rasporedila niz odmori5ta. Stcndhal se dudi blagosti talijanskih tlrtrpidjc vci ncst:to. Voclim svog Iinglcrt u l\ar.;rs. Klrkltv l<ottlt'ltsl
velikih gradova prcma sreclnjirn i prosjcdnim. Medutim, ako nisu izrrrcdu tc p()spanc sclctrclrc i njczinc golcnlc k:rtcclrlrlc, lioi;t
sravnili sa zemljom one suparnike protiv kojih su se ogordeno svjt'rlodi () vrctncnu k:rd jc gl:rvni gr:tcl ll:tzad:tislt bio tt:t1tt't'tlttlt
borili - Fircnca osvojiv5i 1406. napola samrtnu Pisu; Genova lriskupija. ViSc sc nc sjci:ttnt) ()r'l()!1, vrct'ncnlt k:rd jc: svitk:t lloht'ltiitt;t
nasuv5i 7525. savonsku luku imali su za to valjan razlog, a taj je tr,oril:r svi jct za scbc koji jc g,ovorio svtljirrt jcziktlrn i potlizlto svoit'
-
Sto to nisu mogli, Sto su im oni bili potrcbni, Sto vcliki grad .,porrrcnikc, prolinjcn<l i lrijcrlrrhizit'ltrto druStvtl koic st' lliit' osvt'
neizbjeLno ukljuduje u sebc nimbus gradova drugog reda, jedan t:rlo n:r l''trir.i njcgovtr trttttlu. (,trtlttviSni l':rt'iz koji st'n:tltt':ttti() l(,lll
za tkanie i bojenje tkanina, drugi za organiziranje podvoza, treii rlivrrrlrn tvlrri i iscrpitl j".,.t'n
kao morsku luku kakva je za Firencu bio Livorno te ga je pret- l):rriz oCito u toj prilici nijc vc(i krivltc ncg,o l.ontlttn, otlplo-
postavljala Pisi koja jeza(laprevi5e daleko u kopno i bila neprijate- \,()r';rn jc jcclino opCi nltprctlltk ck<lrtomsktlg, livot:t, orl ist'r'plirrit'
ljska; takvi su bili Aleksandrija ili Suez za Kairo, Tripoli i sr.l<rrntlirrnc t<l('l<c gr;rtlskih mrt'l:t tl korist osntlvtrih. Ali tc glltvtlt'
Alexandrette zaAlep, Dedda za Meku. Ioi'lit', krtd n;t rrjih tltttlt'rc'tl, opcl trtt'tlttsol:ntl stvltt':titt lltt't'it'tt;t
U Ewopi je ta pojava osobito izrazita, a mali gradovi brojni. povt.C;rnoj svjt'tslioj ljcslvici. I igrlr llot'injt' izttov;t. ("1:rk tl:t ()lolirr
Rudolf Hipke65 vjerojatno je prvi upotrijebio za lllandriju lijcp I ltolliir,'l'lrorrr;tsrr Mort';r, p1l;rvrti gt'ltrl Attt:ttn'otc ol<t'ttitr jtr 5.1 g,t'lttl;t.
izraz >>arhipelag gradova<<, pokazuju1i njezine gradovc, povczanc K;rlivrr lijt'11;r gr':rrlsk:r rrrrcl:t! Svlrki jt' trtllrljt'n otl strsit'tlttilt ttt;tttft'
uzajamno, i jo5 vi5e s Brugesom u XV. stoljeiu, a kasnijc s Antwcr- rxl )'1 rrrilit', lo it'st ttt:tttit' otl it'tlttog tl:ttr:t lrttl:t. S:tv lli st' l;tl t't'rl
penom. >Nizozcmska je<<, ponavljao jc Hcnri Pircnnc, >prcdgr:rdc grrorrrijt'rtio k;rrl lri st' ;lt'iit'voz ttt:tlt:tt' tltltltt ttllt'zito.
Antwcrpcna<<, prcdgradc prcpuno aktivnih grad<lva. N:t nilcm
552
Gradou i i c iu i l,i,zu.t: i,j c : l)l'('nr:l z;rliortrr l,l';l\'('z;t pts,tttjt', rlrt ilt tttolit'itr'lt nc rld'ilri rrt'i'islirrur
sluiaj islama .,tlt';tirtrli 1ro ttiittt;t,,.'/'l't'i,1.'st'llrli gotlitt;t li;tsttiit', it'rlrr;rk jt'tloilutt
( ir'rrrt'lli;r (,rrrt'r'ilt ( l trtt.l): rt lspltlt;tttrr, li;to i rr cijt'loi l't'r'ziii, rrlict'
Druga crta, zajednidka svim gradovima, koja jc doduSc ipitk u rrisrr 1'rrllllorlllnr', z.rrto jt'zirrti lrlllto, lr ljt'ti ltnrsittlr. r'l'tr vt'lilitr
korijcnu njihovih dubokih razlika u fizionomiji, jcst da su svi oni prljrrvSlirrtr joS povt't'rrvlt olri('rtj tl;r sc rrgirrtrlt'livotirrjt' lxrcrrjrr rut
proizvod svoje civilizacije . Za svaki od njih postoji prototip. O. du rrlicc k:ro i kl'v olrilr kojc trlrij:rjtt trtcsitt'i i tl:t sc j:tvlto olxrvlj:r rrtritl;r
Halde to rado ponavlja (L735): >Vei sam drugdje rekao da gotovo lirljc: god sc dovjck nuttc...< Nr:, to nijc l):rlr:rnlo, kiro Sto sc nroglrr
nema rxzlike izmedu veiinc kineskih gradova i da su dosta slidni, ;rornisliti, l'alcrmo gcljc >n:rjrn;rnj;r kuCa (...) nrrclrna$rrjc nrrjlxrljc tr
tako da je gotovo dovoljno vidjeti jedan od njih da bismo sworili ls;r;rhitnu...<7J
predodZbu o svima<.69'I'ko nc bi prihvatio te Zustre, ali ne ne- Istina jc da jc svaki muslirnlrnski gr:td ncrurzmrsiv sltlr:t lo$c
promi5ljene rijcdi o gradovima Moskovske Rusije, kolonijalne ,tlr'Tavanih ulitica. Sto jc moguCc b<>ljc iskoriSt:rv:r sc strntlnlr, tltko
Amerike, o islamskim (Turska ili Perzija), odnosno, dodu5e s r l;r ki5a i potoci sami prcuzmu smcdc. Ali u toj zbrkanoj topogrlrli ji
mnogo vi5e oklijevanja, cvropskim gradovima? lrostr>ji dosta pravilan plan. LJ srcdi$tu Vclika di:amijir, svuda oko
Nema sumnjc da kroz islam, od Gibraltara do Sundajskog trflovadkc ulicc (ntkoui), stovariSta (bcmoui ili karauarx-saril-
'ric
otodja, postoji jcdan tip islamskog grada, a njegov nam primjer ii), z:dtim sc u konccntridnim krugovima rcdaju <>brtnici prcrnil
sam po sebi moZc dostajati kao slika oditih vezaizmedu gradova i tr':rdicionalnom rasporcdu koji uvijck v<>di ratuna o p<ljm<lvinr:r
civtlizaclja.To i'ist()g i ncdistclg. '[ako su trgovci mi<>mirisima i tamjanom, >tisti
Uglavnom su to golcmi gradovi, udaljeni jcdni od drugih. l)r'cma kanonistima jcr su posvcicni((, sasvim blizu Vclikoj dlamiji.
Niske kuie u njima stisnutc su kao ko5tice u Sipku. Islam zabra- lllizu njih su tkadi svilc, zlatari i tako rcdr>m. Na vanjskim gradskirrr
njuje (osim izuzetaka: u Meki, u njezinoj luci Deddi i u Kairu) igrrnicama koLari, kovadi i potkivadi, londari, scdlari, bojadisari,
visoke kuie, obllje:Zje mrske oholosti. U nemoguinosti da se iznajmljivadi magaraca koji hodaju bosonogi i urlajuii sc svadajtr
s:r svojim Zivotinjama.Zatim na samim vratima scljaci koji prodlrjtr
podiZu u visinu, zgrade zauzimajujar"rre putove, Sto muslimansko
rf rcso, drvo, maslac, povric, >>zclcnjc<<, svc proizvodc sv<lga racl:r
pravo ba5 i ne brani. Ulice su uski prolazi, dva magarca sa sama-
,,ili svojih krada<. Druga rcdovita odlika: podjcla na dcwrti pr(:llla
rima prigodice ih zakrduju.
r':rrilrma ivjerama; gotovo uvijck postoii kr56anska dctvrt, lidovsk;r
U Istanbulu >ulice su uske kao u na5im starim gradovima<<,
r"'r'tvrt, ova potonja opicnit<l pod za5titom vladarcva autoritct:r i
i kaLe jedan francuski putnik (7766); >opienito su prljave, i bile bi
I
wlo neudobne po lo5em wemenu da nemaju pje5adkih putova sa z;rlrvaljujuii tomc katkad smjcStcna u samo srcdi5tc grada, kao rr
l'lcmcenu.
t: svake strane. Kad se dvije osobe naclu jedna nasuprot drugoj, treba
Svaki grad, naravno, pomalo varira na tu tcmu, ak<l ni zlrog
siii s puta ili se postaviti na prag nekih wata. A tamo po vama lije r't'ga drugog, onda zbog sv<>g porijckla i svojc ffgovadkc ili olrrtrrc
kiSa. Kuie veiinorn imaju samo jedan kat koji dini izbodinu nad
r';rln<>sti. U Istanbulu jc glavna trinica, dva bezistana sagrl.tlcnl.
prizemljem; gotovo sve su premazane uljanom bojom. Taj ukras , rtl kamcna, grad u gradu. Kr5ianskc dctvrti l)cra i Galata su clrugi
dini zidove manje mradnim i manje tuZnim; ali je gotovo uvijek
1ir':rcl, s drugc stranc Tlatn<>g,r<>ga. tl srcdiStu Adrianopr>l;r sc rli7t.
koban. Sve te kuie, ne izuzimajuii dak ni one gospodske i one ,,llrrrzlr<<. >lllizu tc Ilurzc nallar.i sc (1(r9-1) ulica Scr:rchi, prrn:r
najbogatijih Turaka, gradene su od drva s opekama i premazane rlolrrih duCana sv:rkovrsnc robc i duga milju; natkrivcnu jc rl:rs-
kredom: zbogtoga th poi,ar u kratko wijeme pohara<.71 li:rrrxr kojc su pol<>icnc jcdnc na drugc tako da jc izrncclu rrjilr
Usprkos golemoj razlici u poloZaju, jednaka je siruacija u r rst;rvljcno nckoliko rupil sa stranc <lad<>l'l.t,i svjctlo<. lllizu tll:rrnijc'
Kairu, kao Sto 1782. opisuje Volney, ili u perzijskim gradovima
;t' >rr:rtkrivcnir rrlicir gcljc su z.latitri<<.74
koje je jedno stoljeie prije (7660) nedobrohorno promatrao jcclan
drugi Frantcuz, Rapha€l du Mans: >Ulicc u gradovima su (...)
vijugave<<, pi5e on, >>grbavc, mjcstimicc punc jaraka kojc ti divljaci
5 >/1
551
Ftrrutnt| thutuileI / SttukIute suukidll.lttlite'
olilGlNnl,Noli'l' '/,hlrAl)NIII
C} ITAI)OVA
'/,u1'tadjc priliclno ritntl llio ttt'l<:t vt'stit svit'tskt: r:rsktl5i. (it'lttlovi stt
trr ilili i<lvcclcni cl<l tcrnpr:r'atrlrc koju tlrtrgclje nip<t$t<l tllt nitlltzittto.
()ni su stv<lrili vclid'irru tn:tlog kontinctrtlt, ;rli tlrj prolrlctrt, prcnttllt
v1l<t c.l<l[r<) poznitt, nijc ictlrrtlstrlvlll). ()clrcditi nc(:iiu sttpcri<lrnost
zrrirti p<>dsjctiti ili n:t inl'ct'i<lrtrost ili nit pr()sictn()st u oclnostr
l)rcm,r kojima jc t<l supcrirtrnost; to znadi, prijc ili (lovtlrimg
poslijc doci tr
inutan sukob s ttstalim sviict<>m ktlji razodarava. li tr
6tljcii, novcu, gradovima, kapiurlizmu, ncm()guic jc, prcma Maxu
wcbcru, izbjcci usp<>rcdbc, jcr livr<>pa sc ncprcstan<t izraLtv"r
,odnt>s<>m prcma drugim kontincntima<<.
Kakvc iu razlikc i originaln()st llvropc? Njczini gradovi su ptlcl
znakom ncujcdnadcnc sl<tb<>dc; razvili su sc k:ro auton<lmni svic:-
tovi i prcma vlastitoi sklonosti; nasamarili su tcritorijalnu drlavu,
k6ja jc spora u zauzimanju svojcg mjcsta, a r.atim ic rasti sam() uz
n;ih<ivuicbidnu prip<>moi, hit ic uostalom samo uveiana, dcst<r
closaclna kopija rrlih.rr" sudbinc; oni su iz vclikc visinc dominir:rli
sv<)j <rm okol icom, kc>ja za n j i h prcdstavl j a prave _koloni j alnc svj c-
l()vc u malom, pa tako prcma njoj i postupaju (drLave ic diniti ttr
isto ubuclu &); z.ahvaljujuii svojim p<>loLaiima i dwstim lancitrt:l
graclskih veza, <>ni su vodili vlastitu ckonomsku politiku, dcsttl
s1-r<rscrbnu da rdzbijc r.aprckc, a uvijck da stvori ili ponovo stvot'i
fovlasticc, utodiStc. I)a u ma$ti ukincmo dana5njc driavc, zittitrr
illr trg()vaakc komorc vclikih gritd<>v:r budu slob<ldnc da funkcio-
nirzrjl na svoj nztdin, lijcpo bi nam sc pisalo!
('lak i bcz tc vrlo pr<lizvoljnc usporcdl;c, tc starc dinjcniccr
rr1.l:rdaju u <lti. N<t tlnc dtlvodc dtl kljudntlg problcnrlr k<>ji sc m<lic
liirrnuiirati na dvit ili tri razlititit n:ttina: za5tr> drugi svjctski grltdovi
rrisu upoznlrli tc razmjc:rno slobrldnc sudbinc'/ Kltkltv jc bio onlrj
ili tlni k<lji njirnir kvarc vcscljc'/ Ili pak drugi oblik istog prohlctt'llt,
ztrsto jc strtlltinlt zltp;rdnilr grltdova tr znitku prtltnjt'trr: -- otti st'
rrrijcnjlrjtr d'itk tr sv()IIl liziC'korn biiu - dok su clrtrgi gr;ttlttvi, tt
rrsltorc:cllti s trjitnlt, lrt'z p<lviit'sti, k:ttt ttkopitni tl tlugtt ncJ)()-
rrrid'nosti, T,lrSlo srr jt'rlrri l)()l)ut glltt'rtilt strojt'v:t, :t tlrtrgi lrtllltrt
s:rl()v,1, rl;t 1r:tt'otlit';ttrtrt l.Cvi Slt':ttrsslr'1 tlkl';rtko, krlnlpitt':tlivtt:t his-
na ueliki bazar ili gktutlrt. trirtictt<, Aleksa,ndriiu, krai XVIIL
tgr.ijlr rr;rs irlr;rvt.zrrjt' rl;r islt':tlittto uzt'ok tilr r:rzlik:r i ltoktrilttttrt
,,pogted,
stofieta. Opis Egipta, grauira iz 1812. Kabtnet grctfike. (l;ttttt ll. N.)
\\i
556
tt(,1,Ttfl nfi ltrau(I (.t /,'t tr-t, At t t,rc. it,(aN tqfi tnlt('e'
uspostaviti >rn<ldcl<< titlio lrut'nc t'volrrt'ijc gt'rtrlovl tut 7,ir1llttlrr, rlliolir'rr, rrt.go I zlr trrt'rlrrtt;tt orltttt lt'govltttt ( )ttl tit' st' ttosl;tlttttl
modcl koji bi bio dinarnitan, dok bi rnoclcl livot:r tlrugilr p1r':rtlov:r ptlvojiti otl sr'oskrtg tlt'rtSlv;t i sl:tt'ilt polilit'l.ilr vt'z:t. l(lrshitl it'
nazemljitckao dugatkom ravnom crtom, bcz mnog,<> zaprcka kroz rrt*irrjt:1 rnilorn ili silorrr, irli rrvijt'li it'lrio ztt;tk stt;tgt', olriliit tl()v(';l
wijeme. i rrro(i.
()ko tih povluslc.nilt gt':ttlttvit ttsl<ttt'tl tlt'(t' lliti tlt'iltv:t. 'l'o it'
slutaj ltalijc i Njt:rnli'kc' s politid'kitn krtt:tstt'oliurt:t tr Xlll. stoljt'drr,
Slobodni sujetoui ( )g'rct jc jcdnont zcc lttttlijctlio kot'ttja('tr. l)r'tlgtlic, tt lrt'ltttt'ttskoi, tt
linglcskoj, u Kastiliji, tr Arirgonrr clrtprt('c:, tcritorii:rlrt:t clt'iitvlt ttits-
Evropske gradske slobodc su klasidna tema, prilidno dobro l;rjc d<tsta rano: ct() 5t() koi'i gradovt:, zitt'obljcrrc osirtl t()gll tl
I
i osvijetljena; podnimo s njom. t.l<on<tmska prostranstvit lrcz vclikc livosti. 'l'u sc tlni r:rzvii:titr
I
I
Pojcdnostarmjeno moZcmo reii: sporijc ncgo drugdjc.
i
i 1) da jeZapadizgubio, u pravom smislu rijedi, svoju gradsku Ali bitno jc i ncprcclvidivo da su ncki grlrd<lvi sasvirn r:rzlrill
l:
ti okosnicu potkraj Rimskog Carstva, koje je, uostalom, doZivjelo Politidki prostor, da sr: sc k<lnstituirali u autonon)nc svjclttvt', tt
postepeno propadanjc svojih gradova jo5 prije dolaska barbara. t lr'/.a,v c-gradclvc, oborulani stctcni m i l i izn u dcni m povl rtst i t':t tl;t t
Nakon wlo rclati'rmc Zivosti merovin5kih wemena, nastaje prije ili l<ojc su pravi juriditki bcdcmi. Ntt >tim razloz.ima koji sc: tctrrt'ljt'
kasnije gotovo potpuni zastoj, neka wsta tabule raze; r)1r pravu<( povjcsnidar jc m<>idajutcr prcvi5c inzistirao, icr ltko st'
2) dase prcporod gradova od)il. stoljeia ubrzava, nadslojava oni katkad mogu svrstati itnad ili usporcdo s razlozinl:t koii st'
na seosko bujanje, na mnogostruk rastpolja, vinograda, voinjaka. tc'mclje na gcof4rafiji, st>cit>ltlgiji ili ck<>nomiji, t>vi p<>sljt'tlnii srr
Gradovi rastu u skladu sa sclima, a gradsko pravo jasnih obrisa rrrr5iroko uvaZcni. Sto ic povlastica bcz matcrijalnc srli?'
desto proizlazi iz zadruinih povlastica seoskih skupina. Cesto je Zapravo, eudo naZa.padu ba5 nijc u tomc Sto jc nlrjpri.ic svt'
grad ponovljena seljadka materija, nanovo oblikovana. U topo- lrilo uni5tcno, ili [4,otovo uni5tcno, s propa5du u V. stoljcdu, :t z:tlitlt
grafiji Frankfurta (koji jc ostao tako seljadki do XVI. stoljeia) neke yc ocl XI. stol jcda sve ponovo olivjclo. l']ovijcst jc puna tih sttlljctnih
ulice u svojim nazivima duvaju uspomenu na Sume, Sumarke i lrglaganih polazaka i povrataka, ckspanziia, radania i prcp6raclrt-
modvare usred kojih je izrastao grad.75 nja gradova: Grdka od V. do II. stoljcia pr. n. c., P2, ako hoCctrto,
To pregrupiranje sela dovelo je logidno u grad koji je nastajao i l(im, islam podcvsi od IX. stoljcia, Kinaza dinastijc Sqng. Ali str
predsta'rmike politidke i dru5wene vlasti iz nezalnlenih podrudja, sv:rki put u toku tih ponovnih uzlazaka bila dva trkada, l)rlltvit i
tilr gospodu, laidke i crkvene vladare; ( irad. Obidno l)r'iaxa pobjcdujc, a Grad tada ostajc podjarrnliut i
3) da ni5ta od svega toga ne bi bilo moguie bez opienitog porl tc$kom Sakom. eudo k<>jc nastajc s prvim vclikim urlr:tttittt
t:
pow atka zdravlj u, poveianoj novdanoj ekonomij i. Novac j e putnik t.vr-opskim stoljcCima u tomc jc Sto jc grad potpuno pobijcclio, lr:tl'
koji je moi.da clo5ao izdaleka (za Mauricea Lombarda: iz islama), rr Italiji, l:landriji i Njcmatk<lj. On jc u d<>sta dugom vrctnctrskttrtt
ali djeloworan, presudan. Dva stoljeia prije sv. Tome Akvinskog rrrzdoblju iskusio potpuno zascban '/.iv<.tt,Sto jc kolosalan dopllttlli
Alain izLllleaje rekao: >Nije Cezar,vel ie novac sada sve<<. Novac, liojcmu.sc gcncza nc m<tlc sigurn<> <ldrcditi. lpak, gtllcn)(: I)()s-
a to su drugim rijedima gradovi. lir:dicc su vidljivc.
Tada nastaju tisuie i tisuie gradova, ali malo njih ie imati
sjajnu buduinost. Samo se neki krajevi, dakle, urbaniziraju teme-
ljito, i time se razlikuju od drugih, imaju odevidnu pokretadku Modernost gradoua
ulogu: krajcvi izmeclu Loire i Rajne, u gornjoj i srednjoj Italiji, na
odsudnim punktovima sredozemnih obala. Tu se brzo pojavljuju Nlr osnovi tc slolloclc, vcliki grltcltlvi i tlrugi s ktljirnir gr:ttlit*t',
trgovci, cehovi, industrije, prometne veze s udaljcnim mjcstima, liojirnlr slrric k:rtl prirnjt'r, s:tgr:ttlili su originltltrtr t'ivilizltt'iitt, t':ts-
banke i gradanstvo, jedno odredeno gradanstvo, pa dak i odrcdcni ;rpostrlrniti novc'tcltttikt', llilrl rlltrrovlictrt'ili 1r<lnovtl <ltkt'ivt'ttc
kapitalizam. Sudbina tih osobitih gradova vaz na jc nc s:lm() zir rr;rl<op lt.kolit<o sloljt'talt, :tli lo tliit' v:tltrrl! llilo ittt it' tllltrrt tl:t tltt
558
rcrrl awt lrr'{t u ( n. I / :t t ru N I u t.., sI til At l ( ( il t n l l ( tl (iffi(Iot,t
clattzct, sictrt'tri t-rtzgt'ltttit':tr,:tirr r)l)irslrosli lrroliv liojilr st'v;rli:r osi rLoilr)tlt:,1\ilil tlr.lru:,1\'('nln /n,l(,tll\,uu.r l'utrlrt=l.r' r,rzlrl,,rr,,rlr 1,,l,tv
gurati. I)akako, viSc nctrxt r)i!l()v()r'a () l()llr('rl:r st'7ivi iz tl;rn;r rr tl;rn tt('llt;l(lrrvt', lvtrl.t\'r', ul)t'ttlttlr'llt ,t(lovr'1 l)1111r:,rrrt:,lrr lt.Itlr.r'.t
na naain kak<> su livjcli plcnriii, pocliTuii svojrr prirnrrnjrr rrg,lrrvrrorn l',lirlttotttslit': t':tzlili.or':rli lrrl.r', k,u:l\';trrslir' 1gr':rtlovt', lr 1ior,.r(lrr. 11r.r
na razinu trt>Skova koji vodc igru. A poslijc ncka budc Sto budc! <lot,t', il)(lustl'iislit'lirltlr)\'(', r)ovilrrsli:r srt'rliil;r. I)r'rrslvt.rrt.: n;tpt';l
Trgovac ie Stedjcti svoj novac, proradunavat ic tro5kovc prcma liti llopis gr':rrlor,;l lio;i pr i1l;rrllr jtr rt.rrtijt'r'irrr;r, t'r'ltr,i, tlvor.rr,
prihodima, a ulaganja prcma njihovoj unosnosti. I'jc5dani sat ie r rlrrtrricirrlr... 'l'rrlt<l srn() us\'ojili rriz li;rtt,gorij;r lx,t. it,n crlrtlt.rr j;r,
okrcnut u dobrom smjcru. Stcdjct ic takodcr i wijcmc: trgovac rl;cljivilr nlr ;rotlvrstc, klrrlrc tl't'ttdr),c sv(.vrst('loli:rlnilr r':rz
vei govori: chi tenxpo ha e tentpo aspetta, teinpo perde.78 Pre- rrrrlil<osti. l'odjcl;r t:rkvc vrstc int;r 1'lrcrlrrosti, rrr: toliko 7.;t prol rlr'rrr
vcdimo, netodno ali logidno: Time is monqt.
1ir':rcl:t vidcn u njcgovoj c.icloktrgtnosti, koliko zlr ltrorri;rr,:rnit. ovt'
Na Zapadu su zapravo kapitalizam i gradovi bili jedno te isto. rli onc ck<ln<tmijc, dvrsto <lgr:rnitcnc u vrcll)cnrr i ;rros(onr.
Lewis Mumford wrdi da jc >kapitalizamu nastanku<<, nadomje5ta-
Napr<>tiv, nckc opicnitijc r:rzlikc, p()n()v() stuvljcnc u sr.t.tliSrc
juii vlast >>feudalaca i cehovskih gradana< vla5iu )>nove trgovadke lir-ctanja davnih cv<llucija, dov<ldc do pocljclc korisnijc z;r nrrirr
aristokracije <<, ncsumnjivo razbio uski okvir srednjovjekor,nih gra- svrhu. I'ojcdnost:rvnjcn<t, /.npad jc tijckorn sv<ljih iskusl;rvlr rrpoz
dova da bi se na kraju povezao s drZavom, pobjednicom gradova, ruro tri bitna tipa gradova: otv()rcnc gradovc, to jcst <lnc koji st. rrr.
ali nasljcdnicom njihovih ustanova i njihova mentaliteta, posve rrrzlikuju od sv<>jc ncza5tiicnc okolicc i tak sc s njonr stirp:rjrr (A),
nesposobnom da preZivi bez njih.te YaLno )e da grad, premda r:ltvorcnc gradovc, <tgradcnc u najstroZcm smislu rijci'i, liojirrr;r
propao kao grad, i daljc drZi prvcnswo i jo5 uvijek vlada prelaze(i ziclinc jo5 vi5c ograniduju biic ncgo tcritorij (ti); napokon, gr.;rrlt r
u stvarnu iliprividnu sluZbu vladara. Bogatswo driavebitie uvijek
vc pod skrbni5wom, a pod tim razumijcvamo cijclu p()zn:rru ljt'stvi
i njegovo: Portugal teZi Lisabonu, Nizozemska Amsterdamu, en- t u potdinjcnosti vladaru ili drZavi (C).
gleski primat jc primat Londona (glar,rri grad je oblikovao Engles-
Uglavnom,Aprcthodi I)-u, Ilprcthodi C-u. Ali utorn por.t.tlirr
ku po svojoj volji nakon >>mirne revolucije< 1688). Kobna greSka
ncma strogog slijcda; rijcd jc vi5c o smjcrovima, o dimcnzij;rrrr;r rr
Spanjolske kraljevske ekonomije bila jc teLnjaprema Sevilli, gradu
pod nadzorom, trulom zbog ncsavjesnih funkcionara, gradu ko- liojima sc krcic zamr5cna sudbina zapadnlh gradovzr koji sc rrisrr
jim vci odavno vladaju strani kapitalisti, umjesto prema jednom svi razvili u isto vrijcmc niti na isti nadin. I,oslijc icmo virljcti tlrr li
t;r j >gralik<>n<< va:Zi zit p<>djclu gradov:r cijclog svijcta.
moinom, slobodnom gradu, sposobnom da proizvodi po volji i
da samostalno vodi pra\.,u ckonomsku politiku. Isto tako, Luj)ilV. Prui tip: antiaki grad, grtki ili rimski, koji sc ()rvaril pr('rn;r
sr,<ljoj okolici, jcdnak jc s nj<>m.8o Atcna prima kao puno[)1.:rvn(.
nijc uspio osnovati >kraljcvsku banku< usprkos raznim projekt-
irna (17O3,1706,1709), jerPariz, sudeljen s kraljevskom moii, ne rir';rd;rnc unutar svojih tidinl cupaffidc, uzgajiva(.c k<tnja, jt:rlrr;rlir r
pruia za5titu poput nekog grada slobodnog u svom gibanju i k:ro i sitnc scljakc vinogradarc, dragc Aristofanu: dim sc dignt.tlirrr
rzrurcl Pnyxa, scljak na taj znirk dolu) u grad i u Narodnu sktr pSt ir rr r,
svojim odgovornostima.
ritljc ic zasjcdati pokraj svojih vclikaSa. U podetku pckrporrr.sltog
r;rtrr cijcla sc scosk;r Atika s:rnra od scbc cvakuira u vcliki gr.rtl,
rr;rstlrnjdjc sc ondjc, za vrijcmc dok Spartanci pustoSc poljlr, rrr;rs
Pouode lise urbani oblici lirril<c, kuic. A kad sc oni s d<llaskom zimc povuku, muli st'oslii
Zapada r r;rrocl yt<tlaz.i nzltl'all u svojtr star;r obitlrvlrli$t:r. (lrC'ki gracl jc z:rl)r-;rv(,
za, nekim >uzororn<<?
Zamislimo daklc povijest ewopskih gradova koja obuhva1a cjelo- N.r str':rn;uu:t 564f 5(t5:
kupni niz njihovih oblika, od grdkog gradado grada XVIII. stoljcia, l't,1ilt'rl ttrt /l'lttsl Nttlt't -"1)rutrt: rt l'ttriztt, s ttjt1qottittr ttlsttLittt kttt,ttttttt
odnosno sve Sto je Ewopa mogla izgraditt na svom podrudju i l.',,ft't't'sct'rtiititcl: lTtiT.Ntttlt.sttrtj rtltrtll,rtltliz.itti'l'r-,qtt(itt"ut,,.qrtlt'tttrt
iman njega, prema moskovskom istoku i prck<> Atlantika. Ilil() bi Ir.t<ttttttt,it'r'tt:.lii'itttttt ntltttttt: i.itrtttt, rlrt,,tttt i sl.it'ttottt. (it-rtt,it'tt i:..\t////.
tisuiu nadina da sc ta obilna grada svrst:r, prcma politii'kirn, t t t tl it't t t, lll t t slt' (,'t t t't t rt t,tt lt't. ( l;r tt t t ll t t I lt y; )
562
l:r,l.1r t 1r I I lt, t t t, lr.l,,' \tt tt l.' t t t t i' \ t . t l-' l, l, t i,t I I t t
ii;l
t r," ri iri
*." lfil,
nli
trll'
fr[
t ::',TIWffiffi
,,';.ffi
't
ff
.,ifr
:ll i:::: :i
ii#*:
,"iHturr,q,,:.lt,.j
,1 rr,rl
, .l I ,11,.;
i;.]tl;*itl
l;r't't t ttttt I I it, t t t t I t' I / .\ I t tt I' t t t t t' \ t't t l,' I t I t t v t I I t t'
r'or';r'l.u l)()ltr'lrtt,r l'r 1'1,, ltrr.t lrot ,tt'1,.t rl.t ttttt lttttlt'tlo;ltilt'ntt
i rrjcgovc Siroli.t'oltolit't' A lo;t'z:tlo ilrt.qt'rttlttt'i tt'/,:
z.br<>j g,l',lcltr
ttrtllrli ./..1 l)t \'o, .r .l'r l,urllrr,t r,t rlt tr1lo J\l,rlo ;r' tzuzt't.t[,t orl 1o1,,
itg su t'tctstctli (jcdr-ro ili clvlr stoljct';r zr)lti'c III;tl() r)il tol llt'slvit'i),
tck sto su sc izdv<>jtli iz scoskc sumltglicc; ()siIn tog:r, nijc sl)()l'I'l:l 1rl'ltvillt liojr' rrljt' r.tttto lot trt,tltto, tr('llo orllit)\',lt.l :,l,ttr()\'rl()l :,(rltt
rriir'ltvrlsli: jcrltt;t otlltrl.:r St'rr,rt.t iz I lli(r i;rli z;tlrt;tttirrlt' rr(tvrtrr
podjcla industrijskih djclatnt)sti, ta jabuka razdora ktlju ic Lrpo7.-
nati buduinost. Atcna dodu5c ima prcdgraclc Kcramiku, gdic linrrllrrtint:r (rrliljrri'ivst i ont'lioji irn;r;u l)ulto 1it';ttl:tttslio pt:tvo) rl.t
rr Vcrrcciji izt';tvtto trgtr jrr s tt jr'rtt;tiliittt tt'grlvt'ittt:t, rtt l;ttttrlt'< rt tlt'i
stanuju grndari, ali oni raspolaZu samo malim radionicama. U 'l
t,dasclti ili izvlrrr rr jcpilr. A1:rli ljrrrli rr gt'lttlrr ttisrr ttt:tn jt' lr('l)ov jt'r l;ivr
Pireju ima takoclcr i svoju luku gdjc r,rvi od nteteka' osloboclcnih
robova i robova, i gdjc se afirmira obrtnidka djclatnost, nemojmo
r ncprijatcljski rirspololctti l)r'('lIl;l prirloilit'rrtnlt. l'r'r'rulr iVl:rrrrrrr
Srrnudu, u lipnju 152O. ptrl< s('r);l trlit'i polrrlilto slr st'li;rcirn;r l!()lr
reii industrija niti prcdindustrija. Protiv te djelatnosti stoje prcd- srr tck stigli s kopt-xt, pril<trllljcrri ktto l'olrijlrSi ili li;rr) \'()1u(
rasude posjednidkog druSwa kojc iu prezire; ona jc dakle swar
r
566
I ;e,llt r t n r I I lr. t, k I d /'\ l,' tt k t t t,\' t t t t A, h IttI t t
I I t' r linttltts'l
vrstu slikc, podijc:ljcrrc: rr:r trilltilr: rr:t lrolxrt'ttittt slik:tttut, pl'izot'i ttr lvoslru( lrt('r';tt ittt' t rlosrrtlrrjt'rt'lri rritlrovrr rlolrlrr
lit';tlit'r,slilt t'l;tsl
karaktcristi(niz.a sam obrt. IJ srcdiStu, kito u trckotrt dritgocjc:not'n poltlvit'rr. l'lrliz, l;tli.rlrlt't rr Sl.tlt'zirrr:r, ('('slo lrrisilit'rt rl;r lrorrr;rlt'
porodidnom albumu, bczbr<>jni mali portrcti ovjck<>vjcduju ptlko- ll'ltljcvsl<rr lrl;tg;r jrrtr, l;tliorlt't' jt' osttr)v;l zl vt'lilirr opt'r'lrciirr s t'('n
ljenja majstora kclji su sc u udruZcnju izmjcnjivali tijckom stoljcii. l;rnra z:rl<ljtrt'crrirrr z:r ( imtlsli,rr viit'tlrrit'tr. ('.;rl< rri l,tr j XIV rrr. rr;rllrrsllr
JoS bolji primjer, londonski City i njcgovi ancksi (na rubu gllrvni g,rrtcl, Vct's:rillcs sc zill)l';r\,() rtt' orlv:tj:r orl golcrrrog olrlilrrjt'tr4
njegovih zidina) u XVIII. stoljeiu joS su lcno svadljivih, zastarjclih gr';rclit, :r kr:rljcvsk:r vlutlrr jc otlrrvijck irn:rl;r olrii':rj tlrr sc vrli ol<o
i moinih udruZcnja. Ako \i/estminster i prcdgracla ncprckidno rrroinog grutdrt kojcg sc i bt>jlrla; prcllivulu jc tr l;ont:rirrt'lrlr':rrrtr, rr
rastu, blljcLi jedan mudri ckonomist (1754), tome je razlog odit: S;rint-Gcrmainu, u S:rint*(,loudu; u l.t>tlvt'crr jc nlt rrrhrr, l rr
>Ta predgrarla su slobodna i pruZaju slobodno poljc rada svakom 'f 'uilcrijama gotov()
iz.van srtm()!a, l'uriz.a. Nijc li po7cljno bru' lrov-
radinom gradaninu, dok London u svojim njedrima ll,rani 92 rL:rncn() upravljati tim prcgust<l nascljcnim grurclovinr:r izcllrlt.l<:ri
ckskluzivna druSwa (korporacijc) svake vrstc, a njihovi se brojni l;ilip II. jc stalno u l]scorialu, u Madric[ jc tck u z:tdctku. I]:rvirrsl<i
dlanovi svakc godine vidaju kako s razuzdanom pompom ukra- lincZcvi su kasnijc u Nymphcnburgu; lrridrik ll u I'otsdantu;c:lr(.vi
Savaju budno gradonadclnikovo slavljc<.82 Zaustavimo se na toi rr Schonbrunnu kraj tlcda. [.]<>stalom, da sc vratim<> l,ujr-r XlV, orr
lijcpoj slici, i ostavimo po strani, na drugoj obali organizacije rada, ilrrrk nc zaboravlja samom Paritu p<lkazati svoju mo( iu rrjt'rrrrr
oko Londona i drugdjc, slobodne obrte, i:zvan cehovskih starje$in- r.adriati svoj uglcd; za njcg<>va kraljcvanja gradc sc clv:r vt'lik:r
stava i njihovih okvira, koji su u isti mah smetnja i z.aitita- l<r'aljcvska trga; 'frg pobjcdi i 'l'rg VcndOmc; zapodinjc >r'lrskoSrrir
P o s lj e dr! ct. k a. t egor| a; gradovi p o d s krb ni5tvom, p rvi m o der- ir,gradnja<< D6mc dcs invalidcs. Zahvaljujuii njcmu, Pariz st., po
ni gradovi. Zapravo, dim je driava dvrsto stala na svojc poziciie, uz()ru na barokne gradovc, otvara prcma okolici Sirokint pl.illtr,-
disciplinirala je gradove silom ili milom, s nagonskom Zestinom, rrim putovima po kojima vozc kola i prircduju sc v<tjnidki nrinlo-
kamo god bacimo poglcd diljcm llvrope. Tako rade, a da se nisu lrodi. S na5cg jc glecli5ta zapravo joS vaZnijc da jc 1(r(r7. osnovrrno
dogovorili, Habsburzi jednako kao i pape, njemadki kncZevi jed- rrrjcsto upravnika policije s prckomjcrnim ovlastima. I)rugi nosi-
nako kao Medici ili kraljcvi Francuske. PosluSnost se nameie lrrc tc dasti, markiz Argcnson, imcnovan na taj visoki pol<lilrj .io
svuda osim u Nizozcmskoj, osim u Engleskoj. godina kasnijc (1697), >pokrcnuo jc ma5incriju, nc ba5 tirkvu
Poglcdajte Firencu: Mcdici su jc polako pokorili, zavriieme Ii;rkvapostoji danas<<, tumadi Sdbasticn Mercicr, >ali jc prvi izurnio
Lorenza sve se dogadalo gotovo clegantno, ali nakon L532. i rrjc:zini glavnc oprugc i zupdanikc. eak sc govori cla sc ta m:r$in-
powatka Mcdicija na vlast dogada)i se ubrzavaiu. U XVII. stoljeiu t.r'ij:r danas okrcic sama od scbc,,.8'l
Fircnca jc jo5 samo dvor Vclikog vojvode: on ie prigrabio sve:
novac, pravo dazapovijcda, dadijeli dasti. Od palade Pitti na lijevoj
obali Arna vodila ie galerlia, Tapravo tajni put, koja je omoguiavala Ilazne euolucije
Princu da prijecle rijeku i dode u Uffizi.'fa otmjena galerlia,koia
postoji jo5 i danas na Ponte Vccchiju, nalikuje na nit pauka koii iz Ali sasvim jc razumljivo da cvolucijzr gru)'t nc nastajc sama od
visine svoje mre:ie nadglcda zar<>blieni grad. sc'lrc, da nije ertdogena pojava koja sc rlvvija izoliran<>. ()na jc
U Spanjolskoj con"egidor, taj gradski >nadstojnik<, prcdaje rrvijck izrazdruirva kojc na nju vr5i pritisak, iznutra ali i izvanlr, p:r
>>opiine<< na milost i nemilost Kruni. Ona dakako prepu5ta malim
i(' s tog gledi5ta, ponovirno to, n;r5a podjcla prcjcdnostavna. Kako
mjesnim plcmiiima profite, koji nipo5to nisu osrednji, i podasti r rrr:r onda funkci<>nir,l. izvan strogc domcnc z.npadnc llvnrpc?
mjesne uprave; ona saziva delegate regidoresa iz gradova (koji
podmiiivanjem mogu zadobitr poloZaje) svaki put kad se sastaiu Grudoti kolrtLijalne Arn.arikc. Morali bisnro rcCi ilrcr-
'a)
cortesi, naduti sabori koji rado predoduju svoje ialbe, ali svi kao rlit' Amcrikc, jcr slrr{'rrj cnglc:skilr gr:rdovrr - ost;rjr: po sturni: oni
jedan glasaju za namet kralju. U Francuskoj >dobri gradovi< rrrrl':ijtr i.ivit'li s;ttni otl scllr', it,a(i i'r. svojc tt,iltlurtrs.s tl:r lri sr'
uLivaju povlasticu vlastite upravc i mnogostrukih porcznih olak- r lol<op:rli lirol<og svijt't;r; lo str srt'rlrr jrlvjckovrri gr:ttlovi, :rko rrroir.-
Sica: prcmda su u StalcZima, dcklaracijom od 21. pr<lsinca l(t47. ilrt't'skt'Arttt't'ikc itturli srr jt'tlrrosl;rvrrijtr, vi(t'
rrro l:tko t'r'tli. ( it';ttlovi
568
1a'()
(it,trIrtt'l
l;t't't t r t t t r I I tn t t t, I r'l /,\ t t tt I' I t t t't' t t't t l,' Ir Irt i ttI Ir r'
( )lltr n(l ,(' .tur, r lt l.t lir .rrl vt lo rrr.rl,'rr, 1,.'z trlt rl,rr or,.r l.r)ll slt./u
* skutcnu suclbir-ru. 'l'o srr llllrniz()llslii gt'lttlovi, gt'tttlt'tti popttl t'ittt- izrl;tlt'lilt. ( )rr ulrt'.tvl;:t s,ulr() solrottt, nrll\() s('lr('lrrtnr'() lll('llr)\,()l
ti
il skih tabora izmcdu tctiri zcmlj;tn;t zitln, iz.gub ljcni usrccl Sirokih srrrlllitti. (iosllrlrlltt i srt tttrr zt'rtrliollosjt'tlrrrt'i: oni lrr irrr;r jrr lirrct',
ncpriiatcljskih prostranstava, uzaiamn() p()vczani p()lagltnim pro- rlrrZ i:ijih srr lrrot't'lilr, rur rrlii'noi slr';rrri, rr:r zirlovirrur 1rrit"r,r'Sct.ni
metom koji se vude prcko golcmih pustih prostora. U doba kad jc l<olutovi ttt vc'r.unjt' kottjrt. ( )tti str ))l)()Sl('ni nrult'vi<, tts ltttttt<,tts
sredniovickor,rri grad povlaStcnih praktidki osvojio cijclu Iivropu, ltt;tts it br:rzilskih grrrclsl<ilr sktrpititt;t ili l.to<:t:trrlrrrlos ip:rrr jolsl<ilr
u cijcloj hispano-portugalskoj Americi za(udo pravladava antidki srrdova (cctbilckts). Mnog,o irnu rnrrlilr Sp:rrti, rtrirlih'l't'lr:r iz vt'(,ln('-
uzor, osim u vclikim gradovima, gdie su sjcdi5ta vicekraljeva: rra lipaminondc. Molcmo rcii du jc povijcst zap;rtlrrilr gnrrlovir rr
Mexico Cityju, Limi, Santiagu de Chile, San Salvadoru (Ilahia), to Arncrici podcla <ld nulc. N:trztvno, izmcclu njih i njihovc ()tv()r('r)(.
jest u sluZbcnim, veC parazitskim organizmima. okcrlicc ncma razlikc, ncma industrijc koja bi sc clijclil:r. ()rrtljt'
U takvoj Amcrici nema sffogo trgovadkih gradova ili onih u gdjc sc pojavi industrija, na primjcr u Mcxico Cityjr-r, prcprrit:r st'
manjc vrijcdnom poloZaju; na primjcr Recife - grad trgovaca - xrbovima ili pscud<>robovima. Srcdnj<>vjckovni gracl nc lri st'
diic se pokraj aristokratskog grada Olinde, grada velcposjednika rropic bio mogao zamisliti s obrtnicim:r-robovim:r.
plantaLa, sertbor"es de engenlto.s, i robovlasnika. To je, ako hoiete,
Pirej ili lralcron prcma PcriklovojAteni. BucnosAires nakon svoga b) Kctko sur"stati ntske gradoue? Naprvi poglcd ncnlr rlvojlrt':
drugog osnutka G)ravog, 1580) takoder je trgovadki gradii, to je gradovi koji opstaju ili nastaju u Moskovskojl{usiji n:rkon str;rsrrilr
Megara ili Egina. Imao je nczgodu da oko scbe ima samo Brauo- liatastrofa mongolske najezde, ne ')ivc viSc na t'.rpadni nlri'in. 'l<r
Indijance, divljake, pa se njcgovi stanovnici Lale da u toj Americi, su dodu5c veliki gradovi, kao Moskva ili Novgorod, ali ponckrrrl
gdje su bijclci rentijcri, moraju zaradivatt >kruh u znoju lica zvjcrski drLani u pokornosti. I'oskrvica kalc joS u XVl. stoljc(rr:
svoga<<. Ali s Anda , iz Limc, stiZu karavane rmazgi ili ve like drvene "'f'ko se m<>ie suprotstaviti Ilogu i vclikom Novgorodu'/<, lrli pos-
i Iovica nije u pravu. Grad jc bio surovo dovcdcn u rcd l1(27, zlrtinr
dvokolice, i to je jedan od nadina da sc dode do srebra iz Potosija; * l 1*77 (mor ao jc izr utiti 3 00 kol a n at<>varcn i h z.l'at<>m) . I)ogu b l.i c: n j r,
izL)razlla jcdrenjacima stiZe 5e6cr, a uskoro zattm i zlato; zahva-
r
$
rlcportacije i konfiskacijc slijcdile su jcdni za drugima. ()sim tog:r,
ljujuii krijumdarenju kojem sc odaju, brodari-prijevoznici crnog 1
; ti su gradovi ukljudeni u polaganc tokovc promct:r n:r golcmorrr
roblja dolaze u vczu s Portugalom i Afrikom. Ali Buenos Aires i
l)rostoru koji jc vci azijski i joS divlji: 7650, kao i u pro5losti, svt'
ostajc izuzctak usred >>barbarswa< Argentine koja se rada. 1
sc kreic uz uiasan gubitak vrcmcna, rijcdna plovidba, slronicr.,
liovorkc kola. icsto jc dak opasn() pribliZiti sc sclima, pa sc v:rlj:r
svakc vcdcri zaustaviti na otvorcnom, kao na balkanskim ccstlrrn:r,
r-usporcdiv5i vozila u krug tako da jc svako sprcmn() za obranu.
Zbog svih tih razloga, gradovi Mosk<>vskc Ilusijc nc n:rmc(tr
sc svojoj golcmoj okolici: ona vi5c djclujc na njih ncgo Sto oni
rxrmciu svoju volju scljadkom svijctu izvanrcdnc lri<>l<lSkc snal](',
:rli ncsrctnom, uzncmircnom, u trajn<lm p<>krctu. Yai.nt jr: i'i-
rrjcnica da su >>')cilrc po hcktaru u cvnrpskim zcmljanra lstok;r tr
prosjcku ostalc stalnc od XVl. do XIX. stoljcia<, i to na rrisl<oj
r:tzini.84 Ncma vclikog scoskog viSka, daklc ncma ni pr:rvih irntri-
nil'l gradov:r. I(uski gr:rdovi tuk ncmaju u svojoj slullri ni orrt.
slrrrrcclnc grirclovc koji su ocllik:r Tapatl:. injcgov:r iivol-g J)r()ln('ttr.
Ali su z.at<t bcr.l-trojni scljrrci knrctovi, pr:rktit'ki ht'z zt'rrrljt.,
rrrsolvcnll)i r.r <li'itnrt svojilr vt'lik:rSrr ili i';rk rlriirvt'. Svt'jt'rlrro jt,
Pogled na Stari trg u llauani, Anteritki topogrc{ski ullnott, XVIII. prrSlrtjtr li ilt tl;r otltt tt gt'lttlovt'ili <llt st'z;tltoslt'rr krrrt;rrrur lrog:rtilr
stokete. Kabinet gralike. (Otisctk Il. N.)
l:r't tttttttI Iit,ttt,l,'l /' \It ttl"tttt t' \t'tl"tt/'t\ttfit I' l,,,t,ltn l
, 1,.
SCljlfklr. Il g,r'lttlrr t:t' 1tt):,t:tll l)l ():'l:l( 1, ll(]1,,1( 1, olrt"ttttr't kl 'llll'll l, i 1*''
*
^
.', I nF":''
kaikadtrgovci i oltog,accni tvot-rrii'ltri. Alio ()stltl)tt, lrit t't'ollrlttit i tr , ,t.t.'
,:,. ,,
a r', I,rlr.
i
k<lji u tornc nalazi korist za scbc, icr ti tlbrtnici i trgovci na sv_aki {
1l
crapa uopie niji pojavila. Odmah sc javlia Car, kao zrnai tz bajkc.
)J
Iiennand I h'a u ilt'I /,\ t nt k I t t t'e' st u t k It h t I n I I t t
nosti, prcd <lrL:'.vorn ili otitorn nroCi sclit. Scllt stt st't:tliStll itttt't't's:t VELIKt ( llt^l)ovl
Zive aktivnc Kinc k<>ia rdzmi5lja. Grad, rczidcncijit I'unkcionltr:r i
velikasa, ne pripacla niti obrtima niti trgt>vcima; tu sc nikakv<l
gradanswo ie iaztlia lagodno. To ie graclanstvo u poloZaiu da
fanla o izdaji, odarano raskosi mandarinskog Zivota. Gradovi bi
Vclikih gradova dugo jc bilo siln'r() nir Istoku i l)alckotn islokrr. 'lo
i
l:
Livieli svoj Zivot, nagovijestili bi ga, da su u njima pojedinac i
kapitalizamimali slobodno polje. Ali skrbnidkase driava tome ne z:rdivljcno obznanjujc Marko l)olo: Istok jc daklc strilnlt svijt'lir rrr
i pril a go c1u j e. Htj e I a-nc htj el a, do'Livljava n ekol iko trenutaka nep ai.' kojoj su carstva i golcmi gradovi. LJ XVl. stoljciu, :r jo$ visc tt tolitt
I
nje, potkraj XW. stoljcia iavlja se gradanstvg i poslorma q\oz- clvaju slijcdciih stoljcCa, vcliki gradovi niiu na T,nprdu prigrirlr-
,rieurort, .riogu kojih nasluiujemo u velikim kovadnicama bllgtq Ijujuii zascbc najvaLnijc ul<tgc i otad ic ih slavn<> z:tclr/nti.livt'oprt
pekinga, u radionicama porculana koje se ramlja)u u King-te- jc tako nadoknadilazactstzjanjc, izbrisala ncd<>statak (lrko jc ncrkr
denu i jos vise u zamahu svilarstva u su-deu, glarrnom gradu statka uopie bilo). U svakom sludaju, nasladujc sc u t'itskoii, tt
Kiangtsua.s6 Ali sve je to malo pa ni5ta. Nakon mandZurskog novim uZicima i gordini vclikih pa vci i prcvclikih gradttvlt.
osvaj-anja, kineska kfiza ie se razrijesiti u XWI. stoljeiu naustrb
gradske slobode.
Samo je Zapad otvoreno teZio prema svojim gradovima' Oni Tlzoje odgouoran?
su ga gurali napiil.d. Vrlo vaZan dogadaj, ponovimo, ali jo5 uvijek Driaua
stabo obla5njen u svojim dubokim razlozima. Pitat iemo se Sto bi
I nastalo ocl kineskih gradova da su u podetku XV. stoljeia dZunke 'l'aj zaka5njeli polet bio bi nczamisliv bcz stalnog naprctkrt rlt'l:tv:t:
I otkrile Rt Dobre nade i iskoristile u punoj mjeri tu priliku za ()nc su dostigle galop gradova. Njihovi glavni gradovi su povl;rS
I osvajanje svijeta. tcni, zasluiuju li to odsad ili nc. Sad sc uzajamno nltcltttt'f tt tt
rnodernosti: gdje su prvi ploinici, prvc ulidnc svjctiljkc, prvc piu'n('
crpkc, prvi kohcrcntni sustavi d<lvoda i raspodjclc pitkc voclt:, pt'vt'
rrumcracijc kuia? Svc to poznaju l,ondon i Pariz, ncgdjc tt J'rt't'tl^
vcdcrjc l(evolucijc. Nararmo, grad koji nijc iskoristio priliku osl;t jr'
nlr rubu puta. Sto njcgova stara ljuStura ostaje ned<ldirljivij;r, lo
irna vi5c izgleda da se isprazni. f)cmografski rast u XVl. slolit'(rr
ioS jc ravnomjerno favorizirao svc gradovc ma kako vcliki hili:
glavne kao i najmanjc. U XVII. stoljciu politidka srcC:t s(' lrs-
rcdotoduje na nckoliko gradova izuzctih od ostalih: otti ntslrr
trsprkos mrskoj konjukturi, nc prcstaju rasti niti privlaliti ljtrtlt' i
llovlasticc.
London iParizvodc pokrct, ali i Napulj, povla5tcn joS u cl:rvtr:t
vrcmcna, koji jc od kraja XVI. stoljcda brojio vci 300.0(X) litclia.
l>;rcil, koji su 1r94. francuskc svztdc m<>ida svclc nit lftO.(XX)
stun<>vnika, vjcrojatn<> (c sc udvostruditi u vrijcmc l(ichclictrl, A
z:r tim vclikim grutd<>vim:l uzilstopcc slijcdc drugi: Mrtdricl, Atttstct'-
rl:rm, usk<lro llcd, Mtinchcn, Kopcnlragcn, :t j<l$ vi$c S:rrrkt Pt'tt'r'-
slrrrrg. .fcdino Amcrik:r zuostrtjr: z:l tim pokrctonr, :tli njt'zirrrr
svctrl<rrpno st:rnovniSlvo joI jt'vrlo sl:tlrtt. Ncprilii'ln trslljclr l'olrr
sijrr (lOO.(X)0 sl:trtovnilirt olio gotlittc l(r(X)) pt'ol:tztti jt' rrslrjt'lr
574
l;t,rt tr tt ttl I lt't t t t t I ('l /,\ t t tt l' !tt t't' t t'r t A' I r I r r i t t I Ir t'
- Nlt t'r't'opsLl t';l/\'( )l viir' lt' ttlrllli rrtvt'r'tttt'tti l)l'o('\';ll l;rp;tttshilt
ruclarskgg p()cll'ui'i:r. N{rr l<rrl<o si:rini lrili I\1t'xit'o
(.ily, l,irrt:r ili l{irr
(
1ir;rtlor,;r. ( iorltrrt' |(rO(), lrltrl l(otlt rlio Vivt't o ltt t'l;tzi ;tt ltilrt'l.tgottt i
)l<o lu(X). l(irr rlivi tttrt s(', tt,tl\'('(t gt';trl viSt'ttt;t'Kyt)l(), sl;ll':l llrijt'strlltttt';t gtllt'jt'
cle Janciril, ()ni za()st;rju u pril<upljrrrritr vc(lill lllilsil.
ima najvi5c 100.000 sianovnika. St,r sc tii:c grlrclovrt tr Sit'tlirticttint ;r'njrtv:tllt 1rt'istrlttost tttililttllt,"'' S;t st'oiilt olllrilil<t' 't(X)
(XX) sl;tttov-
DrLavama, radinih, nczavisnih, oni dalcko zitostitju z1I tim sjrtinim rrili:r stlrvljt'tt jt'tr tlrtrgi t't"tl iz;t Yt'tllr (5(X).(XX)st:ttlovttililt, ik totttt'
uspjcsima. r',olcnri 1.q,:rrnizorr l<oji ztr jt'tlrro s ol ritt'llittut viSc ncgo tttlvoslt'ttt'tt jc
'laj rasr vclikih aglomeracija, koji sc poklapa.s prvim modcr- lrroj Titcl.jstvll, oclriosrro d'ini rrlitrl>tto ltrcko nrilijrrrr slitnovttiklt).
nim clriavama, cloneklc tumadi drcrmu pojavu vclikih grad()va na l'r'r'ic rrtjcsto 1tt'iptrtllt ()strl<i s -lOO.(XX) st:tnovnikrt, ()s;tklt, slts-
Istoku i Dalckom istoku, velikih ne po gustoii stanovni5tva koja bi t;rl:rliStc j:rp:rnskih trll()vtlc:t, ttltlttzi st'tlocluSc prcd vt'likottl ckspltrl-
bila vcia ocl onc u Evropi (znamo da jc istina sasvim drukiija), zijonr: 400.0(X) stanovnikrt goclinc 1749,500.000 gotlittc l78l.eo
ncgo po climenzliama moinih politidkih skupina: Istanbul ncdvoj- XVll. stoljcic bit Cc u.f ap:rnu stolic(c Osakc, >burZo;tsko< stoljc(c,
b cilo im, od XVI. st<'ij e1a700. 000 stanovnika ali izagol
ernog gr adl rrroglo bi sc lcii na Iircntinski nltCin, uz stanovito poit'dnostitvnjc-
nalazi sc golcmo Osmanlijsko Carswo. Iza Pekinga koji bi 1793. rr jc patricijsk<>g Zivota i prtlcvitt rcalistitnc knjiZevnosti, poputitrnc
mogao imiti 3 milijuna stanovnika, postoji jcdna jcdinswena Kina. s, viSc strana, pisanc nitrodnim jczikom a ne vi5e kincskim (icz.ik
Izabchiia, Sotovo jcdna jcdinswcna Indija' rrd'cnih ljucli), koja u kr<>nici i sk:tnclltlima ictvrti cvricCit r:tdo crpi
Primjcr Inclijc pokazuic koliko su ti sluzbeni gradovi {o svoju inspiraciju.9'
apsurda vezani za vfadara. Politidke te5ko6e, odnosno vladarski Ali uskoro ic pobijcditi Ycdo, glavni grad Sogtrna, slulbcni
hirovi, u visc nawata su iskorijenili, presadili glavne gradove. 1ir';rd s administracijom, gdjc su na okupu bogati zernliopttsjcdnici,
osim izuzetakakoji potvrduju pravilo - Bcnarcs, Allahabad, Del- ,lrtintyosi, koji imaju ob:tvczu da ondjc borave polir godinc, p()ma-
hi, Maclura, 'Irihinopolis, Multar, Handnar -_ gradovi su selili lo pod nadzorom, a d<>larzc u grad ili odlaze iz njt'ga rcdovito u
oil"ko* ,t.ri;"iu ,ru piilitr-ro velikc udaljenosti. eak se Delhi dva ili rlrrgim i vclidanswcnim pttvorkama. Nakon Sogurrskc rcorp;,;tni-
tri puta prcmjcstio p. rro* pol<>'Zaiu, na vrlo malu udaljenost, ali z;rcijc u podctku XVII. stoljcia, ondjc su podigli svoic nastambc, u
sc prcmlcstio kao u nekom plcsu na mjestu. Glavni grad Rcngala t t'tvrti odijcljcnoj od <lstal<)g stanovniSwa i rezerviritnc>i za plcmi-
L5iZ. je ltajinahal, 1608. f)acca, 1704. Murshihad. Grad je ugro- r'r', >.icdinc koji drZc svojc oslikan<> i pozla(eno oruljc iznad svojih
icn, piopaia, ponckad umirc, dim ga napustivladar. Jedna sretna vr':rt:r<<. Ncka od tih vrata s grbovim:t stoje vi5e od 2O.000 dukata,
okolnosi, i on ponovo procvjcta. Godine L664. u I"ahoreu su kuie .rlio jc vjcrovati na5cm Spanjolskom i;zvjcstiocu ( 1609).e2 'ltrki<>
>>mnogo visc ocl onih u Dclhiju i Agri, ali u odsutnosti dvora koji ()'cd<r) otada ncic vi5c prcstati rasti. U X\{III. stolit'iu mo'ldl ic
nije pttovao onamo vei visc od dvadcset godina, veiina njih je r lv:rput tolik kao |'ariz, ali u to vrijcmc Japan ima lrrojnijc stanov-
preworena u ruscvinc. Ostalo je samo pet ili Sest spomena wijed- rriStvo ncgo Francuska, i vladu bcz sumnje jednako ltut<lritativnu
.rih rli.o ocl kojih su dvije ili tri dugadke vi5e od dobre milje, a i u r t'cntralistidku kao Sttl jc ona u Vcrs:rillcsu.
njima sc vicljclo dosta poru5cnih zgrada'<'87
uostalom, tu nema zabune: Delhi je gradvelikog MogulaviSe
ncgo sto jc Pariz grad Luja )ov. Ma koliko ponckad bili bogati ( )cmu sluie?
baikari i trgovci gla.rme ulice Chandni Tchoke, oni ne znade nista
nasuprot vlaclarJ, njcgovu dvoru, njegovoj vojsci. Kad godinc I'r'crn:l zakonima jcdn<tstltvnc i prisilnc politidke aritrrtctikc, d.ini sc
166i. Aureng Zeb polazi na putovanje koje ie ga dovcsti dcr r lrr, St<r jc drlavt silnij:r, ccntr:llizirltnija, glavni grad irrtlt vi$c izglcda
Ka$mira, cijeli ga gracl slijcdi jer ne mol,eiiviettbeznjegovc milosti rl:r budc guSCr: n:tscljcn.'lir pr:rvilo vriicdi za carsktt Kitttt k:to iz;t
i darcLljivosti: stvara sc nevjerojatno mnostvo kojc ic jcdan foan- linglcsku I I:tttovcr:ttutc:t ili t:r 1'uri'r.l.uj:t XVI i Sibastit'rr:t Mcrcicr:t.
cuski lijcdnik Sto ie sudjelovati u ekspediciji, procijcniti na tri ili (".:rk i z:r Atrtstct'tl:ttn, pt':tvu 1tl'ijcstolnicu Lljcdinjctlill pokt':tiitr:t.
detiri stotinc tisuia osoba.88 MoZemo li zamisliti kako l'ariz 1672' Viclit't (ic'rrro rllr li grlrtlovi irrutjtr golcmc tro5liovr', ttjilttlv:t sc:
slijedi Luja )ov na putu za Holandiju, ili 1774.l.ujrt XV na putu za r.lionrlrrrijlr rlovotli tr r':rvrrott'/,u siun() izv:tnlt, drtrgi tttot';titt 1ll;r(lrti
Me?-?
s77
57(t
njihovu t':tsl<oS. (.t'rrrrr <lni rl;rlilr'slrric ovtljt'rlr Z:rp;rtlrr, gtljt. ltir'tr
i tako sc snalno n:rrnciu!'()rri stvtrrrjrr rnrlrlt.r'nc tlrl:rvt.,:r lo jc
teLak z.adatak, tciak posa(). On i ozn :rtava j u prck rctn i cu u sv j c'ts oj l<
578
t
f
t
(ittttltntl
*rillru*-
'lHi
NapuA u XV. stoljetu: ueC nxar,l.ertiti grad. Slijeua Castel del Ouo na. tli.jcli cluostrttku htku. u krlu se ura(a. eskadra galija nakon, osksbod*
saonx otoiiCu, golenta antiuuittska. turdaua Castel Nuouo, i molo koji tr.ju Iscltije. Nu brehttjkuVonrcro scu'ttosta,n San. Martirn. (Fotrt Sculu)
dinormika, sudaca, odvjetnika, parnidara... U pravnidkoj detr,rti lromoinika 6tkad jc postao vojvodom<,107 ditaltc: otkad jc kupitr
nalazi se jedna od prljavih gradskih zona, Castel Capuaro, gdje lrlcmicki naslov. Ali nistc cluLni jos jcdnom vjcr<>vati na rijct
zaqcdaVicania., neka wsta napuljskog parlamenta, gdje se pravda prcclsjcdniku I)c []rosscsu (Charlcs I)c l]rosscs, francuski ctnolog
prodajc i kupuje i >gdje lopovi webaju na dZepove i novdarke<<. i lirrgvist, pisac zbirkc pisama o Italiji. -ltcd.).'faj grad, zahvaljtritrCi
Kako je moguie, pita se jedan odvci razborit Francuz, da druStve- rrsobito dri,i1i, zahvaljujuii Crkvi, z:rhvaljujuCi plcmswu, zAhv:t-
no zdanje ostaje stojeii kad je >optereieno golemim Ziteljstvom, litrlu(i r<tbi, privtzrdi k scbi svc viSkovc Napuljskog Kraljcvswa, gcljc
broj nim prosj acima, rasipnom sluZindadi, znatnimsvj etovnim sve- irrr:r mnog<l Scljaka, pastira, nlOrnara, rudara, obrtnika, prittililcil
ienstvom i redovnicima, vojskom od preko dvadeset tisuia ljudi, lionvgja, vi{.nih tc5kom radu. Grad sc hrani tim vanjskim radorn,
cijelim pukom plemida i armijom od tridesettisuia sudskih dinov- orlrrvijck, orl lrriclnik:r ll, Anluvinca, od spirnj<lllrclt. orkv:t, protiv
nika<<?106 kojc: lrovjcsnii':rr (liltnnonc l7'23. pi$c dugi pantllct, lstrtria clt'llc
Ali sistcm se odrLava, kao Sto se uvijek odri,avao, kao Sto se i rl<,1 Rt'14tttt rli Ntrpoli, ;rosjcdujc u nltjmltnju ruku clvijc trc(int'
drugdje drLi, itobez muke. Ponajprije, ti povla5tcni nc uZivaju svi zr.rrrtjilnilr ;losjt'tl:t tr kt'lttit:vstvtt, it plctlrstvtl tlviic tlcvctitrt'. Iivo
Sirokogrudne nadarbine. S malo novca moile sc prijcCi u plcmidc. Sfo us;lost:tvliit r:tvttolt'ltt Nltptrljlt. l't'cosl:tit', istittlt, s:llll() it'tltlir
lotl
>>Mesar kod kojcg smo sc opskrbljivali radi io5 samo prcktl svt>jih r lrvcl i t t;t't.;t,,,qt't t I t' t i il I t t t ss t t t I i c t t t t I tt t urrlr,..
1
t
582 5Nt
I\,t'rttrtrtI IInttttIt'I / ,\tt'trI'Itrt t' trttI'ItIttittIIr t'
$
r posvt'tio c:rrici Klrt:rrirri ll.llo llit (rc rr;rrrr rlovoljrro rl;t grt l)r'('lisl;lnl().
.f ;rr-rr:rino
jc: rn:rlo koji lloloi;rj tolil<o nt'priklatl:ttt i ttt'z;tltv;tl;ut
l,:ro on:rj nlt kojctn l)ctlrr Vcliki l(r. svilrrrjlr l7O,l. poslrtvli:t prvi
l,;r11rcn za ()n() St<l ic ltiti slitvn:t l'c:tr<lpitvltlvsk:t tvt'dltv;t. llil;r it'
$
i: potrcbna njcgov:t tvrst:t volj;t dlr bi niknutl g,r:tcl u l()lll olivit'tt
*
r rttrk:r, kopna na samoj raz.ini vodc, nlt olt:tli Ncvc i njczinilr d't'liriirr
$
pritok:t (Vclika i Mala Ncv:t, Vclik:r iM:rl:r Ncvsk:t), gtljt'st's:rrrr()
nrl.lo izdilc prcma ist<tku, u snrjcru Arscnitllt i ntitnitslit'lr Alt'li
s;rrrdrir Ncvskog, d<lk jc prcma tapadu tirk<l nisktl dlt stt ltt ttt'iz
lrjclnc poplavc. l'<>loi.aji z;r utlluniivanjc na riicci otl:tlilitr lrrz
rrrrlridajcnih signala: pucnjcvi ir. t<>ptt, danju bijclc zllsl:tv(', ll()( rr
:,t:rlno upaljcnc svjctiljkc na Adnrir:tlskom ttlrnju, zv()llll lioi;r lrt'z
lrrcst;tnka zyonc. Ali ljudi oglaSuju, a nc svlltcllrvltjr.r ()l)llsrt()sl,
t i<rtlinc L715. cijcli grad jc popl:tvljcn, i bit ic ponovo 177\ Sv:tlit'
rirrclinc mu prijcti poplava. Mora sc nck:tko iz.di6 nltd ttt sllll'lrltr
rr1'xrsnost koja mu prijcti ako ostanc na rtzini tl:t. N:tr:tvtlo, t''ittt st'
b i lis Ne crp o lit cut ao : p len t er fi t a n ap u A s k a go sp o d a j e, rcui d Aiu a iza rrt'Sto iskopa, na 2 stopc, najvi5c do 7 st<lpit dubinc, vttcl:t provrtli,
"No
zastora. saoje nosiAke s ttosctiintct. (159/t). (Otisak Il.N.) t:rlio d:r jc ncmoguic imati p<>drumc isptld kuia. Kamcni tt'rrrt'lii
rrlricnito sc namciu unat()a njih<>v<tj cijcni, tak i ttt drvctlc kott
Godinc 1785, kad Fcrdinand, napuljski kralj, i njegova supru- strukciic, s obzirom nirbrt<> truljcnjc grcda u vlitlnom tlu. 'l'rt'lxtlr I
gaMarija-Karolina posjciuju velikog vojvodu Leopolda i Toscanu 1r' t;rkodcr prokopati kanalc krtlz cijcli gr:rd i obrulliti ih pt'trtlt'trt i
>prosvj etitcl j swa<, j adni nap u I j ski kral j, v e1i I azzarone nego pros- liticrrma od granitnih blokov:t;to su na primjcr Mojka i l;oltl:tttli;t,
vijeicni vojvoda, dosaclujc sc lckcijama koje mu obilato dijele i liojima sc kt>ristc barkc kojc dobavljaju drvtl i livd'..
reformama kojc prcd njim hvale. >>Doista<<, rede jednoga dana tJlicc i trgovi titkodcr su sc morltli ittlii dvijc do p('l sl()l);t,
Surjaku, vclikom vojvodi Leopoldu, >nikako ne mogu shvatiti ovisno <l mjcstim;t, funtltstieno izvcclcnim rad<lvim:t kolllttli:t, zitl;t
demu ti sluZi sva tvoja znanost; titaibez prestanka, tvoj narod radi rr j:r opl:kom ili kamcn()m, sv<tdovimit k<lji n<tsc popltli':rnt' ttli<'t'r
isto Sto i ti, pa ipak, woji gradovi, tvoj glavni grad, tvoj dvor, sve je rslorkrbno om<lguirtvitju <ltjccanjc v<ldc s uticc tt Ncvtt. 'l'lti izv;rrr
tuLno, turobno. Ja pak ne znam niSta, a moj narod je ipak naj- rt'rlrri rad p<lcluzct .ic sust:tvno poslijc 1770. podcv$i ttcl >>liit'pilt
veseliji od svih naroda<<.1oe Ali Napulj, stara prijestolnica, to je ictvrti< Aclrrtir;rlitcl:t ttz ob:tltr Vclikc Ncvc, a pocluzctt 1;,lt it'gt'rrt'
veliko Napuljsko Kraljevstvo sa Sicilijom. U usporedbi s njim, r';rl l;r jln:rnt vorr Ilrruct'I)() zalx)vijt'tli K;rl:rrinc ll i n;t lrol;tl< (.;n'sli,t'
Toscana stanc na jcdan dlan. rrzr rict',
Ilrll;rrriz;rt'ij;r ic tl;rl<lc llil;r lrol;rg:ttt:t i sl<ttp:t. 'l't't'll:tlo ir' llotto
r,( ) t-:lzntolr"ili rurcrl rrliclr i tr'll()v:1, rlly':tttittili trr'zlptltto Sirr'rrit'litt(';t,
rllirlrrstrrrit;tli rt l<;ttttt'trtt i:tvttt'z1it';ttlt', t't'livt', li;rrl i trtlltlit'rti ltt:ttt.ts
58,1
I i(rrrt r t ttI III\ t Itr tt' I /,\ l t', I A' l, I r(' \ l't I l.' I t ( t ( f t t I I ( .' ( it ttrlttt'l
586 5,t7
l'l'rtla, r,lt t l,-(I II, t'l /'\ I t t tL't t, t 1- \ t'( h' t a t (t \ tt I I t t-
I t
t it rttltrt,l
il
l(ijcl<;r i rrjt'zirri r;rzrri lllilot i lrrt'l:rzt' s(' s;lln(, l)(,nlorrsliirrr
mostclvinra, od kojilr c[vlt llrt'rrtoSt:rr jtr Vclili.rr Ncvtr;n:r;r'lrzrrr;i l)()\'('-
zujc trgovadki Otok sv. V:rsilijrr s trll()rn, gtljc sc joS i rllrrr;rs, pol<r'rrj
Admiralitcta, uz.di'ic Liva i grandioznrt stlttua l)ctra Vclihog (od
Iralconncta, ili boljc prenxa. Iialconnctu). Most sc s:rstoji od '21
damca, priveT.ana s dva kraja za avrst() usidrcnc, <>ptcrcicnc [rarkc.
Prcklopni mostovi omoguiuju prolaz ladaizmcdu tih tamaca.'I'aj
su most kao i svc drugc obidavali rastaviti na podctku svakc jcseni,
ali od 1779. ostavljali su ga na micstu, zarobljcna zaledcnom
rijckom. Kad jc dolazilo odledivanjc, most se sam od sebe pre-
mjc5tao, z'aLtim sc dekalcl da rijcka bude potpuno slobodna pa da
se ponovo postavi.
Po zamisli svog osnivada, grad sc imao Siriti u isti mah na jug
i na sjcvcr od rijckc, potcv5i od Pctropavlovska. Ali je Sirenje
krcnulo ncsimctridno, usporeno na desnoj obali, dosta brzo na
lijevoj obali Ncvc. Na toj povla5tcnoj obali, dctr,rti Admiraliteta i
Trg Pctra Vclikog wore jczgru grada sve do kanala Mojkc, posljed-
njcg koji ic na jugu dobiti kamcnu obalu. To je najuZi od gradskih
sektora, ali najbogatiji, najljcpSi, jedini gdjc su kuie od kamcna
pravilo (izuzcv5i poneko carsko zdanjc) (30 jarmih zgrada, 227
privatna kuia, kojc su icsto paladc). 'I'u se nalaze glasovite ulice
Malog i Vclikog Miliona, vclidanstvena ulica uz obalu Neve .,t)roika gyactctttirtct Sankt-lrctcrsbrrllcro, grtt'uiru iz XVlll. slol.it't tt, ll
podctak Nevskog prospckta, Admiralitet, Zimski dvorac i njegov
- ,'1. (ZbirkaViollet)
golcmi trg, galcrija Brmita:L Senat, mramorna crkva sv.lzaka na
istoimenom trgu koja sc tako sporo gradrla (1819-1858).ttt 1736,btla 7784. prcmjcstcna na jcclnu i drugu str:rnu >vt'lili()li
jc
Hotimidan, svjcstan zoning dijelio je bogate i siroma5ne, prOspekta<<. f'a grupiranja prisiljavaju l)ctcrsl;url:tnc trrr tlttti.r
bacajuii na pcriferiju tvornice ili nezgodne djelatnosti, na primjer lrodanja. Ali cilj jc postigr-rut: lijcpc ictvrti saduvrtlc str sltrilrt'tti t
kolarstvo. Onc imaju svoj zasebni grad s onu stranu Ligovidkog strrrnbcni karaktcr.
kanala, bijcdan, prcsjcicn praznim prostorima, sa stodnom trZni- I'o odito nc uklanj;t st:tnovit ncrcd: p()vrcnlL:llo sc prlirtv'r
com. Istodno od Admiralitcta nala-zi sc ljcvaonica topova (drvena Loliba pojavi pokr:rj palaic, povrtnjlrci (krtrno sc stjcitr st'lirrlr
zgrada izgradcna 1713, rckonstruirana u kamcnu 1733), u sus- rodom iz Ilostova) pokrlrj pcriv<lja gcljc zu drllrvnih pt'rtzttili:t
jcdswu Arscnala, koji jc kncz Orlov gradio od 1770. do 1778. Grad sviraju vojnc gl.tzbc. Zltr l>i i rnoglo biti drukiijc u gradu koji lrrzt I
takoder ima I'}aladu novca, mlinove duZ Neve, uzvodno i nizvodno r.rrstc, a pomalu mu visokc cijcnc, tllliljc radnih nrjcstit i tltol-1trr'
od gracla, obrtnike bolje hranjene nego u Svedskoj i Njemadkoj, rr<rsti,tcvolj:rvl:rdc?Sankt-l)ctcrsburgltroji 1750.-74.'273slrtttttv
koji imaju svakog dana pravo na kavu i votku prije obroka. T'u se rril<:r; 1781t. - 19).4t)6; l7tlg. -'217.9tttL ()cl rnornrrr';r, voirrik;r i
izraduju izvrsne tkanine holandskog tipa, a u susjednoj Kazinki l,:rrlctrr (i n jihovih oltitcl.ii) u g,r:tcltt 17tl9. ).ivi 55.6'21 osolr:t, otlttos
tvornica po uzoru na Gobeline isporuduje wlo lijepu tapiscriju. rro viSc <l<l i'ctvrlinc njcgovil stllll()vniStv:r. 'l'tr tltrtit'ltttt stl':tllll
Najspornija inicijativa mora da jc bilo grupiranjc sitnidarija na .rgl<rlrrt:r':rt'iit. ir,r",t't.il<l olriljcTrrjt'golt'rrtlt rlrzlik;t iztltt'tltt ltlttSlirtg i
velikim trZnicama, kao u Moskvi. Od 1713. postojala jc jcdna takva /,(.lrsk(),.1 sllln()vlliilvlr ( l,it3.52O rtrrrsltlll'il(';l l);ll)l'ltrlt:t (r().'iltl 7t'rt:r).
trinica na >>Petersbur5kom otoku<< (blizu I'ctropavlovskir), tatirn l,t'lt.r-sllrrrg lt. gr':rtl g;rrnizott:t, slttgtt, rrlllrtlilr lirrtli Alio it' r';t't'or',tlt
jcdna druga kraj Admiralitct:r. Nakon p<>)trr koji ju jc urri$ti<r ltrojlilttn;t lirSlt'ttj:t isrttt'ti, gr';rtl lli otl vt't'tttt'tt;t tlrt vl't'lltt'tt;t ittt.ttr
5r9B
l;t,t'tttttttl tltttttrlr'l /,\'lt ttL'ltttt'\t'ttl,'l,ltti,tltt t' I it tttlttt,t
t
viSak r<>dcni[r,ttli r-tcgrotlltrttc' lrt'ojl<(' tIr()Hu prt'r,:tt'ili. II sr,;rliorrt jr.zt.r'tr ( )rrr.ll.r, .rlr liovr'rl,t r ()\'( (' (lol,tzc tt l. l.totttt t't'.rh lz IlLt,lllttr',
sludaju, prctcZna smrtnost iznrcclu 20 i 25 godinlr yrol<rrzrrjr: cl:r Aslr.lrlr:rn;r, s l)tlrr;r, Vollit', orlrrosrro s rrrl;rl;r'rroslr orl I (XX) \'15!,t,
glavni grad obilno uvozi mladc ljudc koji dcsto pl:ri:rju clan:rk r':rl< iz.'l'trrslir', l svt'osl:rlo tr istoj trtlt't'1. ht'ottit tti tlt'lit it lrorltttittt;r'
klimi, groznici, tubcrkulozi. st'iz ( )lrrsl<c rizrrit't'igolcrnilr vclililril<ilr pt'iltotllt. S;tv ttov:tt'( ,ltt'slr,:t
Tajval doseljenika jc mnogostruk: dinor.nici ili plcmiii lcljni stjr:i'c sc tr l<ltcTcvsliittt glttllti':tttt;t i lrog;rtirrr l<ttt';tttl:t, 1.itlic st'lttttttlt'
promaknu(a, najmladi sinovi obitclji, oficiri, mornari, vojnici, t;r1'riscrijc:, kotnoclc, sl<trltocjt'tti tl;tttticStlti, izt'cz.lrltt't'tllt i 1loZl:ttit'tt;t
tchnidari, profcsori, umjetnici, zabavljati, kuhari, strani uditelii, tlpvcnlrrij:t, stropttvi oslil<ltrli "klirsid'rrirrt< stilottt; gtlit'st'slrtttovi
guvernante i, osim toga, jo5 seljaci koji se u zbijenim rcdovima tlijclc n:t brojnc odvo.ict'tc Sollc, k:t<l tt l'ltriztt i l,otrtlotltt, s islrr
slijeZu iz siroma5nog kraja Sto okruZuje grad.Dolaze kao nosadi, :. trrkvim mno5tv<>nt sluZind:rdi.
Najkaraktcristitniji prit<>r nit ulicitnr;t gr:tdlt i n jcgovc ol<olit't'
prcprodavadi namirnica (dak ih optuZuju
- kakvc li ironije - da
su odgovorniza skupoiu na trznicama); zimikao razbijadi leda na rrr<rlda jc budno prolalcrrjc koti.ia i kol:t, ncir.l'tici;-tilt tr gt'rttlrr
Nevi: odsjcdeni blokovi (to je posao Finaca) sluZe za opskrbu golcmih rar.mjcra, blatnih ulica i kratkih vcdrih zitrtskilr tlrttrrt
I
hladnjaka kakvc svaka velika kufu drii u prizemlju; ili kao distadi .f cdna carska r;tpttvijcd rcguliral:t ic
u tom ptlglcdu prilvll sv('l:l z;r
snijega i lcda zapola rublje dnevno: nikako im ne polaziza rukom svakoga: samo glavntlkom:rndujuii gcncrali ili oni u istotlt t':lllr.l,rr
da dokraja ra5iistc prilaze bogatim kuiama. Ili pak kao vozadi nr()gu u svoju kodiju uprcg,nuti Scst ktlnja s itl5 dvrr konj:trtili;r rr
saonica, koiizajcdnu ili dvije kopjejke voze mu5teriju kamo Zeli lrratnji, osim k<tdija5a. Od viScg k nilcmu stilcmo dtl portri'rrik:r i
kroz golcmi grad, a stacioniraju na raskr5iima, na mjestu gdje su rlo gradanina koji imaju prav() na dv:r konja, dtl obrtnika ili tt'govt'rt
kodili5i fijakcra stajali prethodnog ljeta. Sto se tide Finkinjar one l<oji ic sc zadovoljiti samo jcdnim. Niz propisa rcgulira t:tkotlt't'
su sobarice ili kuharicc, prilagoduju se svojim duZnostima, i desto livrcju slugu, prcma rang,u gospodara. Kad sc prircdujt' t'ltt'slii
se dobro udaju. 1rr-ijcm, kodijc pri dolasku napravc mali dodatni krug,, Sto sv:tltottt
>'l'i stanovnici (...), sastavljeni od toliko razliditih narodnosti ornoguiujc da vidi drugc i da buclc vidcn. 'l'ko bi sc tztcl:t ttstttli<r
(...), duvaju svoj poscbni nadin Livota<< i vjerovanja; grdke crkve irnati samo jcdna unajmljcna kola s konjima <>srcdnjc opt't'trtt' i
smjestcnc su krajprotcstantskih hramova i crkavaraskolnika. >>Ne kodija5cm odjcvcnirn scljatki? Ali zavr5imo s jcdnom pojcclinrtltltr:
mo'Ze sc naii nijeclan grad na svijctu<<, nastavlja na5 izvjestilac l<rrd su dvorani bili p<>zivani u dvtlr:rc Pctcrhtlfl smjc$tcn k;to i
(1765), rgdje, da tako kaLcm, svaki stanovnik govori tako mnogo Vcrsaillcs zapadnct od grada i izvan njcga, u Sankt-l'ctcrshttrgtt,
jezika. Ncma nikoga, do najniZeg sluge, tko ne govori ruski, prida sc, nijc ostao nijcdan k<>nj.
njcmadki i finski, a meclu osobama kojc su stekle neko obrazovanje
dcsto se sreiu neki koji govorc osam ili devet jezlka (...), te od njih
ponekad dine mjc5avinu u kojoj ima nedeg zabavnogrr.ll2 I' redzadrj e putou anj e: Peking
Originalnost Sankt-I'}etersburga u pravom smislu rijedi dini
ta mjc5avina. Godine 179O. H. G. Georgi dolazi do toga da se pita N,logli bismct pt>vciati br()i putovanja a da ni5ta nc promijt:ttittto tt
kakav je petersbur5ki karakter. Priznaje mu sklonost prema no- z;rkljuiku: rasko5 glavnih gradov:r uvijck trcb:r da budc nolc:tt:t trrt
vom, prema promjeni, titulama, blagostanju, rasko5i, tro5enju. It'rlima drugih. Nijcdan nc m<>lc livicti od r:tda svofilr rtrl<tr.
Prevedimo: sklonosti Litelja glar,mog grada oblikovane su izbliza ili Sil<sto V (l5tt5-1590), tvrdogt:tvi scljak, nc shvaia ltirn svoit'g
ndaleka prcma sklonostima dvora. Svojim prohtjevima, svojim vl'('lr)L:nlr; htio lli g;l ll:ltjcrlti cl:t >>r:tcli<<, usaditi u njcglr irrtltrstriirr,
svedanostima koj e s u opia vesel j a, nj ihovim velidanstveni m osvj et- rrli stvlrrnost orlb:tcujc ttrj pro.ickt;r d:r ljudi uop{c nc ntor:tjtt tlorl:tli
ljenjem Sto blije5ti u isti mah na zgradiAdmiraliteta, na slulbcnim svojr'.rrJ S('lrrrsticn Mt't'cit'r i ioI nckolicin:t tlrtrgilr s;tttj:titr rl;t
paladama i kuiama bogataSa, dvor daje ton. prcol rrlrZr. l'ltt'iz tt tnorsl<tt ltrl<u cllt lti tr nicglt trnijt'li tttlvt'tlit'l;tl
Golemi grad u srcu siroma5nog kraja ncprcstan() p()stavlia rrosli. I):r jt.to i llilrl tt)ttgtttit', l':rt'iz hi, p() tlZ()rtl tr:t l,rltttlrltl, lil(l:l
problcmc opskrbe. Dakako, ni5ta nijc jcdnostavnijc ncgo na bar- rr;riyt'r:rr svit'lsl<rt lttlirt, ()sl;l() 1l:rt':tzilsl<i gl':rtl koii livi tt;r grlxrd'i
kama napunjcnim vodom donijcti Zivu ribu iz. icz.cru L:rtlogrr ili rllrr1go1,,.
590
l\'rtt ttttt I I ln t t tr lr'l / .\ I t t t L' !ttt t' \ t't t l' l, It t i, t fIt t' Itlrltlrtt l
592
l;(,'t tt t, tt I I ltt t tr tI t' I /,\ t t rt l.' t r n t' \ t', t l.' l, l, t v t f I t t'
kk
,,1r,.
'i-{.i, D
s
,.t\ '/01'r'i
t. ...,-....-*..r
strane grada... (Premda trasirana od istoka prema zapadu), nai-
ljep5a od svih tih ulica je ona koja nosi ime Cbam gan Kiai, to jest 2(). I'liKlN(; tl XVllt. S'l'()lJ Ir(lt I
UlicaVjednog odmora (...), obrubljena sa sjcverne strane zidovima ',lrt.rrurtsl<i PIurr ko.ji lrrikuzrrit'r;rsPort'tl trijrr gr:rtlovlt (st:tr()9, ll()v()f it;rrskoli)
Kraljevske palade, a s juZne raznim sudovima i Paladom Velikc A, rrtttj<'ltto lrrtltl tr 1l:rllt<Yi; l|, sv<'i':rrri rrllrzi. (lzvlrtl',tkit.()1x'r'ltttt'iir'tli
gospode. Tako je Siroka da ima vi5e od 30 hvati (gotovo 60 m) u l)trt()ttu,t.f(t, sv V, I'lrriz, l74tl)
Sirinu i tako glasovita da se udenjaci u svojim spisima njomc slulc
da oznate cijcli grad, uzimaju(i dio za cjclinu; icr sasvinr ic isto 'l't'iir.olir', 1lroZr';lt'r)r'rrlicr'ltrrrrt'Str Svijt'l:r. r>N4ttrlilvo tt:tt-otl:t
reCi da je taj i taj u Ulici Vjcdnog odmora 5to i rc<li tlrt ic tt ;r'rr lr)ln lll:l(lrr t;tlio vt'lilio'., lrtttl:ttli ( ) tlt'l\4:rg;rill;rrrs. "<l:t st"(l l()lll
Pe-kimu...<119 n(' ll:,lrrlrr jt'ttt 11()\'()l rli i r',rl' ll(' 7l'l:lllt li;tlto rl:r rrri lrovjIt rrlrt Svr'
51)4
linttlttt,l
l\'rtttttttl Ilnttttlt'l ,/ ,\tt ttir'tttt t'\t'ttl'ltltti,,llt t'
T
vi;t'rllt;rr trt'Lt'zlgorlr'lrrrl, l,trltr,'rl.t n.t:'tnt;tt tlt t rtzr',':,t'lr', tlt 1l,tl. nrl.r'
", "q?",
''l r"it,ii{r". vt'sl('ll:r(lr ilr;r'r nlL:l r,lo rlr;t'lr'5\'()l(' lt;r'Lovt' r rr.ltt.tt tt;tltovt'tltvttt'
rr(irrlit'. ()solrt'L{)lr'il1sil t/. l)uh;t ttttttltlt'lli st'sr,,tl't ('.ts z.tttslltt,ll;rtt
li;rtl llrt'ti rrjirtr;r rrt'lli iS;to liottj:tttili lioji t':tzttti(t'tttttoStvo r)l)()rnr
rrlrrii g:r tllr rr:r;lr';rvi rrrjt'sl;r,..1/l l);r lri olrjltsttio z;rlit'r'r'rtosl liirrcsliilr
rrlicrr svjctirronr (1577\, rrt'ki Sp;rrrjol;tt' ttt' rt:tl:tzi lrollilr rijt't"i orl
rrvih: >l(ltd l;i sc ll:rcil() zrll(t ),il;t, ()n() t)('lri tttoglo p:tsli tr;t zt'rrr
ljtr<.122 >Sir svilr stl';lll1l(, lliljcTi crrglcsl<i 1;utrril< tlvir stoljt'trir k:rsnijr',
"r,iclc sc radnici krrko nosc <lnrrlc i tr';rlc l)()s,l() i torlr;rri k;rl<o rrrrtlr'
nlr prod:rju ro[;u<<.r2't'l'() sc nrnoStvo otito turn:ri'i vc'lil<irrr lrroit'rrr
sl:rn<rvnika godinc 1793. l'cking t:tcl:t ncma ni izd:rlt'k;t povrSirrrr
Londona, ali jc vjcrojatno dv:r ili tri puta guSic tutscljcrt.
Osim tog:r, kuic su niskc, dak i kuic [ro14atilr. Ako irrr;r jrr pct
ili Scst stanova, Sto jc icstr>, oni ncic biti jcdun i.nxl tlnrgog li:ro
rr livropi, ncgo >jcdan ita drugol3 i t>dijcljcni vclil<irrr tlvorii
rirna<<.124 l'ako da na vcliaanstvcnom Cbctttt14cttt Kirtitt nc srnii('nl(!
z:rmi5ljati niz drskih prodclja prcko puta carskc prtl:rtc. l'onrr jpriir',
lrilo bi ncprilidno postaviti takvu raskoS sutclicc crrrcvoi lirrt'i, ;r
z:rtim, uobidajcnct jc za svaku pojcdinu od tih pltl:ti:t tl:t nrt trlit'rr
irna samo vclika vrata i sa svakc stranc od njih po jcdnu closl:t ttislirr
t.gradukojuzauzimaiu slugc, trgovci, radnici. LJz rub ulicc srr zirlrr
tt'..-gc i duiani s visokim jarbolima cimcra, dcsto ukraScl'tittt z;ts
l:rvicama od tkaninc. Visokc kuic plcmi(a nalazc sc daljc ttcl rrlit't',
:r ()na jc iskljudivo trgovaaka, obrtnidka. >'l'aj obidaj slrr7i olxloi
trdobnosti; u na5im (cvropskim) gradovima, naimc(, kako hiljt'Zi
( ). dc Magaillans, >>dobar dio ulica ja zapr>sjcdnut kudarnlr zn;ur)('
rritih osoba, tako da dovjck m()ra, da bi sc snabdio ;-rotrt'lrrrirrr
Pekinike trgouine: slijecle jethta zcl drugolrx r.t gotouo ,xeprekinr.dirlx stvarima, iii vrlo dalcko na'l'rg ili u Lukc, dok u l'c-kinru, ;r islo i
rtizouhna, prikriuaju1i stcrntbene ku1e koje su isto tctko niske, nentaju tr svim drugim gradovima Kinc, dovjcknalati prcd svojirrr vrrlirrr;r
proielja, na ulicu, a rasporedene su oko mtutrctirtjib duoNita i urtoua. svc Sto samo mo')c polcljcti da kupi tauzdri.avanjc i '/,ivot, p:r r';rli
Kabinet grafike. (Otisak B.N.) r t'a, zabavu, jcr su tc malc kuiicc trgovinc, krimc ili radionir'(',.. r'r"
Ovaj sc priz.ctr m<>lc zatcai u svim kincskim gradovirnu. Nrr
ulice starog i novog gradl su prepune, male kao i velike, one kojc nckoj slici iz XVI I I. stol jcia k<>jt prtkazujc niz niskih d uCan('i (:r tl r ri
su u sredi5tu kao i one kojc vode prema kraju grada; a svjetina jc jcclnc ulicc u Nunkingu, ili kuic u'l'icn 'l'sinu, otvorcnc l)r'('rn;l
svuda tako vclika da se moirc usporediti samo sa sajmovima i rlvori5tirnzr, ili p:rk n:r k:rkvom dr:tgocjcnom >>svitkrr<< ir, Xll. sto-
procesijama u nasoj Ewopi<.12o L1735. O. du Haldc jc pak zapazio llt'itr, nul:rzirno istc prizrlrc, islc kri'mc s kltrp:rrnrr, istc tlrr(lrnt', istt'
to >>nebrojeno mno5wo naroda koje ispunjava ulicc, i nczgodu rros;ri'c tcrctil, istc voz:t('c tlvok<llic:t sit z:tvjcs:trrt:t, islc volovslit'
koju prouzrokuje neodekivan broj konja, mula, magarac:I, dcv:r, zrl)rcg(:. Svrrcllr rrZtrrb:rrr '),ivol, 1-irljc {ovit'k ost:rvlj:r rrr jt'st;r s;rnr()
teremih kola, dvokolica, nosiljki, nc radunajuii raznc gomilc od t'ovjcl<rr (;rl<o i lo),:r sv:r(l<o lr;rr';rl:r lll<trlvirtur otlri;rv:rirrr<i st'r-:rtlrlrrr,
po sto ili dvije stotinc ljudi Sto sc skupljaju od mjcst:r do rnjt:strr drr slrr-r'lrrrlirltr, rrrtrjt'r't'ttoSr'rr. ( )rti livt'ni otl t't'g;t, >ittt:rirr rlivrtt'izrrrrrt'
slu5aju gataocc, sljcparc, pjcv:rdc i drtrgc koji d'itrrjtr ili pripo- z;l ()l)sl;ulirlt<. ,,N{;r li;rlio st'l)r'()slottt ilrcsliorisrtottt lrrid'irrj:rl;r lrcli;r
596
l;ct.ttrrtttl llnttttlr'l / ,\tt ttL'tttt t' \t,.tl'ltlrt\,tflt t' I tt ttrlrtt'l
stvar, onaic up()tl'cl)ljiv.tii/. r)i('s('izvl;tfi liot'isl Nrr prirrrir't', \;utt() lil,tvrrtt;r t,tt:,Ltl1i lrr tltr,,l,t tl ll(i\'( tl rrl,rt l trtrll, ll('l,l( lltl,llll( I 1rt lltrr
u gradu llc-kimu ima viSc od tisrrc<rr olritclyi (oko l(r5(r) l<ojt'troprit' ,lr' li.oji, t.rl,t,rlr't tt ll()\'( tl, l,ll(lol.rzc otl l,ottlt:,lt,tr t;,t, 1ro:,lcrlrrllt
nemaju drugog'/;vanja u livotu ncg() d:t pt'()d:rju Sibit't'i stiit'rrjt'z:r l)()r'('zit, iz rloltrt'rrt hrrrrrr' tlt l/ (.lrr( urr' tlontr'ttc N;t;o1ri1tl1tvt;;r r
paljcnje vatre. Rar isto toliko ima onih koji livc sarr"r() ocl tog;t Sto rr:rjttrrrlttii;t jt'ttt;tslt tl;tr';ttt;;t tt tt;tt',tvt lioi:t r'r'rlrrltkottt islrrrtttlt
po ulicama i mcdu pomctadima skupljaju krpicc svilcnih tk:tnina l)r'()slr';lnil sl<l:rtliit;r plrl:ti't', 1rt'ilttit't it t' 'i.t,.t2ll l.l'i ,>r't't't:t' t'izr i
i pamudnog i konopljinog sukna, komadc papira i drugc slitnc ziltr<, 1'xr viSc otl rrriliirrrr glrrr,;t soli, ll;r zr);rll)('kolir'ittt't'rttttt'ttict'i
stvari kojc peru i diste i zanm prodaju drugima, a ovi ih upotrcb- l;rl<:r, suhog voi:t, h;rli svilt', littt'svilt', sit'ovt'svilc, ll:tt'Sul):1, s:tl('r):t,
l)avaju u razne swhc i iirvla(e iz toga korist<<.126 O. dc Las Cortes rl;rnr;rst:r, purnutnilr ili korrollljirrih tkrrttir);t, r,l'citt ltolt;t (z;t t':n'slit'
(7626) vidio jc takocler u kantonskoj Kini trhono5c koji sc uz svoj l,rrrrjc), lrczllroj sl:ttnn:tti[r lrt'ct'tt;t, ),ivih t,iv<ttirri:r, tlivli:tt'i, ttli;t,
posao bave obraclivanjcm siiu5nogwta. Atrgovci juhama od trava r r r;rsllrca, mirodi j:t, sku 1-locjcni It vi tlt, svc vrst(: voi:t...
I 2n
klasidni su likovi na svakoj kincskoj ulici. Poslovica kaZc: >U O. dc lllrg:till:rrrs sc oclu$cvljrtvit prccl tonr r:tskoStrotrt gonti
Kincskom Kraljcvswu nema nideg ostavlienog<. Sve te slike poka- lorn prcizvoda k:to prcd l-rrp:tntlt zl:ttnih i srcbt'nih 1'rltrtlrrit'v;r
zuju velidinu latentnog, svcprisutnog siroma5tva. A iznad njega lrrrnih jcla, nasl:rganil-r jcclrrn it.nad drugog za vrijcntc c:trslirlr
blista rasko5 cara, velika5a, mandarina: kao da nije s ovog svijeta. r',ozlri.'fako jc bilo 9. prosinca l6(t9, n:tkon pogrcbnog obrt'tlrr ( ),
Putnici snalno opisuju pojedinosti iz starog grada, togposeb- It':rn:r Adama,l29 isusovca k<>ji jc 1661. zajcdn<t s O. Vcrbicsl()nr,
nog grada koji dini carska palada, rckonstruirana na mjestu palade .'n:r vcliko duclcnjc [)vor:t<, nlt vrh jcdnc <>d kula u pitlai'i ttspio
Yuana (Mongoli) i gotovo naslijerlcna od sjaja dinastije Ming, lrocliii gcllcmo zy()nol vcic od zvont u llrlurtu kojc jc (bcz strrrutjt'
premda je trcbalo otkriti ru5evine iz L644. da se to ustanovi. Dva s r)cpravom) slovilo kao najtclc i najvcic u livropi i na svijcttr. 'l'o
bedema, jedan unutar drugog, a oba u obliku >padetvorine<<, oba lrtrdizanjc zahtijcvz{t> jc izradu str()ja i rad tisuia ruku. LJ to zvonrr
pozama5na i wlo visoka, odvajaju je od Starog grada. Vanjski je rroiu su u rcdovitim razmacima udaralc straZc da nztj:tvc Lrzilri-
>>i:mana i iznutra premazan crvenim cementom ili vapnom, i pok- r()[)nc satovc; na vrhu drugc kulc drugi stra'Zar jc ka<l <>clgtlvor
riven sljemcnom ili kroviiem od lakiranih opeka zlatnolute boje<. rrtlrrrao o golcmi k<>Ln'atibubanj. Zv<>n<l kojc nijc imalo klatn:t, vct'
Unutra5nji bedem jc napravljen >od velikih opeka koje su sve 1t' o njcga udarao dckii, >ima tako ugodan i skladan zvuk da sc tirri
jcdnake i uljep5ane dobro rasporcclenim kruni5tima<<, a pred njim li;ro da nc dolazi od zvona ncgo prijc od nekog muzidkog itr-
se nalazi dugadak i dubok jarak, napunjcn vodom i >pun izvrsnih srrumcnta,,.130 Vrilcme sc tada u Kini rnjcrilo izgaranjcm Stapit':t
riba<. lzmedu dva b edem a nalaze s c p alade r aznlh namj ena, rij eka rli litilja od nckc slijcpljcnc drvcnc piljcvinc koja pravilno izgrtrrr.
s mostovima, apremazapadu dosta veliko umjetno iezeto...127
'/;t1'tlrdnjak, s pravom ponosan na svojc satovc, pokazat (c, 't,;r
r :rzliku od O. de Magaillansa, samo umjcrcno divljcnjc prcma t()tI)
Jezgra pala(.e je iza drugol4 bcdema, zabranicni grad, Grimiz-
ni grad, gdje Livi car zaia(en straZarima, nadglednicima vrata, ,,izrrrnu dostr>jnom dudcsnc vjc5tinc ovc (kincskc) nacijc<.rJl
protokolima, bedemima, Sandevima, prostranim ugaonim pavi- Nczgoda jc u tomc Sto mi boljc poznajcmo tc vclid:tnstvcn('
ljonima zavinutih krovova, Kicto leott. Svaka zgrada, svaka wata, lrrizorc u paladi ncgo ribarnicu s ribama kojc sc Zivc donosc rr
svaki mostimaju ime i narnjcnu, ako moZemo tako reii. Zabranieni li:rc'irrn:r pr-lnim vodc, ili trlnicc divljadi gdjc ncki putnik rr;ti';ts
grad je velik jcdan kilomctar na 780 metara. Ali je lak5e opisati rrglcdlr basn<lslovno nrnoStvo srnd:tia, l'',tzana i jarcbica... Nc:uolli-
prazne, oronule dvoranc, takve kakve je ewopska radoznalost po r ;r jt'no <lvcljc idc nrr u5trb sv;rkid:r5njcg.
milojvolji u tandine opisivala nakon 1900, ncgo njcgovu nekadaS-
nju djclatnostza koju slutimo da je bila silna: cijcli jc gradtciit>
tom izvoru moii i dobrodinstava.
Njihovu pravu mjeru vidimo iz bcskrajnog nabrajan j:r carskih Itttrrlnn,: orl, lll,i,zrrlx:lc r[n (]utr,trr:rr, III
prihoda, koliko u novcu, toliko u naravi (zapamtitc tai dvostruki
registar). Mi uopdc nc shvaiam<t itrt m<tlc prcdst:rvljitli ><ts:tt'lt- ,'\lr vr';rtirttr) s('s log rl:rlcl'r)tl l)llt:l rr lttlqlt'sl'rr, grlir'r't'l):llll slrri;tj
nacst milijuna Scst st()tina tistri:t st-r"brnilr Sktrtlrt,,, kolil<o izttttsi Iorrrlotlt rl,rlrrrslili ,l;t rlovtiitttt) o\'() l)o1',1:rvljc i s ttjrttt ()\'.r, \\'('
5(),8
l,t tttlttt'l
l;tt'tt,tttrl llttttttltl / .\lt trl,'lrttt' \t,tl.'t,l,t\nltt t
,','i,,i;,i,
, ",,, lll,
, itiit,
III
lr I lir rlllr ' I
,] r l
r' iltr ii,lil ir,lr ril
',lil ,i
I "i]lil il ii
,l
,i,'l'lll
lt
s
Ir
$t
lr
lIr
['1." kil_ ?'
Londotrcka htko, 'l'tttt.r<:r, tr drtliitti Ktttt'tlrtrltt sr,. l'ttt,lrt, l:tttl .\l,lll, ', 'llr't tt. l'ttt I
600
l;rtttrttul llnttrtlt'l / ,\tt trl,'lttt t' \t',tl'ltlttittllt t'
(t02
I \,t't tr r t t t I I ln t r r t I rl /,\ t t t t A' tttt r, : t t t A' I t Itt I ttI Ir r'
micstu kakvo jc Oustont I lottsc, caril)lll'tIi(':t lioj:r jt' izgorjcllr l(r(r(r, l)tr2r.i1t.lir.,rl,rl,lr.,.tIlrll't(.(tl(l1.,1lt.tl;t,|(./i',l.tl,rrttrlrltr.tjt'
( li;tli
t 'rty
nugotttilrttti Pt'oslot' ktrr';t' rrlit rr' 1lr';r'
tr
ali ju je 1668. odmah p()n()vo izg,radio Klrrlo ll. 'l':rf sc prizor "'1'll':1.:]:r'tli'tv
produZujc do l(atcliffa, >>ozkrglaScnog sastaialiSta djcvojtura i vitrrglttlclt.ctltrItr,'1..g.,,.'st:rr..zi.lirrt..lz11t.;ttlt.ttt.tt:lst:tt.ittrt.itttsliittt
st,l.it'<tti ttt'slltlt's ()v('slr'1ltlt'r'iit'l<t"
kradljivaca<, do l,imehousca, s njcgovim vapncnicama i kolarama, bcclcmim^, ()ac r,, ,.,?g,ii.'rr Xll.
do Illackwalla gdje vas uZitak da glcdatc usidrcnc ladc prisiljava gcljcsukcjtlvi,pr.istltt-riitlr,1.,.,|)'.,,]1.vt.lttt.:ttrtlllr.tlllilillt'slillt.istltt
da podnositc >wlo jak zadah smolc<<... Nije ugodno vidjcti mor- obranu.Zzt<]ri'ltlcSuSc'nltpt.tll'iv,nltislrr.ckitllrrrtlj.lirriii,trglltvttrllltI ).ck.
rlr rrck.r,rirrrs stcpsir iri rlirttwcll
;;;T;r,", r.,,i^ ij",ia prckidaju
narski, obrtnitki i pomalo lopovski istok Londona, a njcgovi su ;ffi.fowcra. tu crtu: r.udgirtc, Ncwgrttc,
smradovi i previSe stvarni. do Scclmrlra vratl
Iiishopgatc' Aldgzrtc' l)rcko pu-
Bijcclno pudanstvo vidi pred sobom bogatswa na ladama koje Alclcrsgatc, C.ippi"iot", t''rt""gotc'
mitnica oznadujc gr:t-
pristaju. Kakva napast! Godinc 7798. >>stra.Sna razbojsMakojima je ta svakih od njih, ii'it'ftt' ''' prctlgraclima'
'fi tako pripojcna jcstt
popri5te 'lemza, a vr5c sc nad svim wstama ffgovadkih dobara, nicu clo koje scZc'"f o'ti'""aona' -vclika:prcdgradlt prctl
mitnica
osobito nad zapadnoindijskim proizvodima (...), smatraju se jed- liberties, poarrcii"i)*^" iii:na,primjcr katkicl
na granici Smithliclcl:r'
nom od najstraSnijih ncsrcia<. Najopasniji od tih kradljivaca uop- Biphopsgatcom smjestena i9 tu
kro z Luclg;*c trcb a p ri i cC i t rt
v
d' i
ie nisu >rijedni gusari<<, koji opcriraiu u organiziranim bandama zapadnoocl UolboT;;; izl asku- 'Icmplc Bara' u r:rvnitti
do
kraduii prema prilikama sidro lli u'Ze, nego noini duvari, is- Fleet Strcct .1, bi";;;;;"kir" stiglo Bit ic da su'l'cntplt'
stranda.
tovarivadi, mornari zaposleni na tcglcnicama ili tcretnim brodo- Hrama bivsih;&;;;;;forcttu
Tako ic I-ondon, ili boljc oity'
vima, >ptidicc iz gllba<<, prckapadi rijcke koji toboZe ffaie staru Bar dugo bilo ouiino J."""o wata. doti-
uiad, staro Leljezo ili izgubljcne komade ugljena, te napokon, na fo5 prije fliraUetine
vladavinc izasao iz svoiih uskih granica
sc s njima nizom putov:t,
kraju lanca, njihovi jataci...137 Sve one moralizatorske jadikovke, duii lokalitetc u niirr."; okolici i spajajuii
uzcte iz jednc Policijske rctspraue (1801), saw5cno todno postav- ulica omedcnih kuiama' srcc grada zakucalo icr
ljaju sumnjivi svijctpoola, Sirokog podrudja vode, drva, jedara, U wiicmc llioitt" i Shakespcarca' ()cl
smolc, bijeclnog rada, na rub Zivota prijestolnice s kojom je pove- unutar zidina. d;]]o,e src,i*ie na osi koia sc nastavl,a
zan putovima od kojih gradanin Londona najde5ie vidi samo kraj. Londonskogmostaprcmasjcveruiulicamarazliditihnazivastilc
osi t: rcd ulica ocl
.Westminstcrskog
Do izgradnje mosta (dowsenog 775O) sa- do Bishopsg,atca' Na nlcgov o1 zapadnoi "Y:
mo je jcdan most, kako smo vci rckli, premo5iivaoTemzu. Ome- Nevrgatcanazap'ad'udoetdgat"anaist<>ku'Ulllizabctinovrijcmt'zapadu
clcn trgovinama, on je nckawsta trgovadke ulice koju je ncugodno ," .tof,,it' btl'it'istt'cks Markcta' na krajnjcm
>kriZanje<
prelazitr.Istina jc da prcma jugu vodi samo u mr5avo predgrade, Lombard Strceta' uzdiic sc l(<lyal lix-
Southwark, s nekoliko gostionica, s pet zawora na Zalosnu glasu, Na clva t<oraka oclavcte, na C]ornhi],|u,
'l'homas Grcsham' u potctktr
s nekoliko kazaliita (gdjc su prikazivani Shakespeareovi komadi, changc, Sto ga je 1566' osnovao
ali nisu nadLivjeli revoluciju), i dva ili tri cirkusa (Bear Garden, na.zvan rrallcl'sloil b'-'t'ot"
kao uspom:l^ :o Antwcrpcnsktr
tlte ioyal Exc-hary4e' kalc lcgcn-
Paris Garden). Na sjeveru, na lijevoj obali rijeke, malo vi5oj od burzu (Byrsct Lo',,i'n"sis, uttlgo 'l'ai posljcdnji n3ziv slulhct'ttr
suprotne strme obale, gdje se nalaze dvije visoke gradevine, St cla jcdne g.o,it""i' XVII' stoljcia)'
prava Kula babil.nsk:t' kititt
Paul's Church i londonski Tower, pruia se pravi grad, poput mu ic doclilclila tliizob"" SiO"l'o ic
t ra .rro*. cJ<trzv.c trg.vci d ir src:
tl u i rr
>>mostobrana prema sjcveru<<. U tom smjeru vodi niz ulica, prola- crdevici, osobito ;'k;;;"",
za,uliticakojima se London spaja s grofovijama i engleskom te5ko svojeposlovc;umctcluvrcmcnunaiclcgantniiidu{ani.tlkonicg<tvilr
obradivom zemljom. Velike osovine upravljene su prema clvoriStancprcstanoprivladcb<>g,atcmuStcrilc.Ncdalcktltlcll(tlylrl vi ictl-
Manchesteru, Oxfordu, Dunstableu i Cambridgeu; svc su to starc l ixchan gca .,l
i G ui l cl hal l' 7'apr i]vo l on <lonsk a.gr:tclsk rtllrtlltr'
rimske ceste. Ovdje sc ostvaruje neka wsta trijumfa kola, dvoko-
"t't"
niclt, i p.r,, ",.'gil'i"t-f"tnft"' smfc*icn:r
nlripriic u'(irrtcct's
177/t' zltttzcllt sv.itt l'ltslt,S-
lica, uskoro i diliZansa, po5tanskih konja; odavdc sc kopncni i.iv<>t trgtrvi.i ,rri,',"fi1""t", 1'"'iltt.tcg.'lttt it:
Londona Siri u lcpczu dobrih put()va. ttrt zgt':ttlrt.
604
l:t'rtttttIrI Iltittt,lr'l / ,\It trl'!ttt r' trrtl.'Irl,titt/1, ,' I itttrlttt'l
lntctrzitct lotttlottsliog livolrr or'ilrr jt'st'i n;r lrzrrit'lrrrlr, li;ro iltr t,t l()\/:l llgl',.rtrlt Ittt;t, :,r'lo st' rrrl,tl;tlo orl ttt'1,,r:,t t'tltlt' okoltlt' l'ott
je npr. Siroki prostor Wcst Srnitltlicldsu, rr lrlizirri lrctlr.'rrur, 1-itljt' sc rlrrr;t. I vliyt.rrtr,slt;tlir's1rt';tt('ll l'lllotttllr,lt I)t'l, lit't';r, gt:ttl st';oi
ponedjeljkom i pctkom prodaju konji i stoka, zrrtirn llillingsl-i:rtc 1;sltrrri:r<l p:r zr';l(lr;t iozt'lt'ttit'ltt ttlit'sl;t, tt;t lloli;t, tlt vt't t', 1lt,tr';l st'l;1,
naTemzi, ribarnica sa svjeZom ribom, ili l,cadcr I-lall, blizu srcdiSta grljc jc i'1y1,jr.li r)l()t{lt() loviti p;rlltt', llosit'tiiv;tli lttrlt'ttliarlt'st'osltt'
Citya, s olovnim krovi5tcm, nckad trgovina Litom, gdjc sc na vclik<t rtrirotlii;tttl:t (tt
11<lsti6trict', tt ttjittt:t llolliti ptvo illoit'sti liol;t('t's
prodajc mcso iz klaonicc i koZc. Ali nc molc sc rcii svc o tim l logsclgntr), ili /.s/ill.g ltttt tt,ltiltt /)()/, vl'stu ttttlt'llc lit't'ttlt' lioilr it'
najvaLnl)im srcdi5tima, o tim krdmama, o tim rcstoranima, o tim grr6st;tvil:t st:l<l lslirrgttttt. /.:ttittt, rzt':tl< l<tlii tltliScl))() Ll vltttisl<ittr
u gl avnom pcrifernim i zato p opu I arnim kazali5tima, i I i o tm C offee r'ctvrtirna prijcsttllnic:c(, l)iSc lroslictlnja lliog,r:rll<irrjit 'l'ltotlt:rsrt
bouseinur koji su u XVIL stoljeiu toliko posjcieni da je vlada vei I)ckkcrlr, >nijc uvijck tclul< i trctist: llt'cktl k:rzltliltlt t't:t jttgtr, sit'vt'r'rr
razmi5ljala da ih zabrani. Sto sc tide opasnih mjesta, zli jezici, i sjcvcr<tz;rpaclu, sv:r r:rdost Vcsclc lir-rglcskc, rrli i niczin:r litt:t i
umi5ljanja i promjcnc dekora dovode do toga da se sumnjide sve ll-opcrava maSt;r, pr<>diru tr prcdgr:rdit...:t krgz niih u ciicli gt';ttl,,.
ulice, a ne samo oni samostani kojima je promijenjcna namjena, Vcscla Iinglcska, to jcst Iinglcska ir. skroz.-nrtskrtlz scljai'kih strr
gdjc sc prosjaci igraju sqttattet sa. London je mnogo uZivao u lic(a srcdnjcg vijcka: romantidnaviziiu, ali nc i lll).nll.. Ng t;t sr('lrrrr
tome da sam scbc ogovara. vczt nc(c potrajati. rJB
Ali City nikad nijc bio sam u trci na obalama Temze. Uspo- Londonskazajcdnica koja sc ncprcstano 5iri rascijcpit (c st',
reden s njim, Pariz jc imao osamljenidku sudbinu. Uzvodno od ili boljc, dokrajditi rascjcp nadvoic. vci odavna zap<ldct pok;t'l
Lond<-rna, Wcstminstcr jc sasvim nc5to drugo nego Versallles (za- rrlrrzat ic sc nakon vclikog p<>lara l(t(t(>. koji jc praktitki r:tzot'itr
ka5njcla tvorcvina ex nibilo), to ic u pravom smislu rijedi stari i srcc, cla nc kaZcmt) gotovo cijcli City. I'rijc tc katastr<ll'c, Willirrrrr
Livahni grad. Pokraj Opatijc, Westminstcrska pala(a, k<lju je Hen- l'ctty jc vei obja5njavao (1662) da l,ondtln rastc prcmlt Tltplttltr
rikMII napustio, postala jc sjcdiStem Parlamenta i glar,rrih sudova: l<ako bi izbjcga<> >>dim, isparavanja, smradr)vc svc svjctinc rt:t
ovdje ugovaraju sastankc pravnici i parnidari. Kraljevska kuia se isrcrku, jcr najjadi victar pusc sa zap'dda. (...) 'l'ak<l da sc pirl:rd't'
smjcstila malo dalje, u'Whitchallu, Ilijeloj paladi, uz obalu Temze. rrajvaZnijih ljudi i kuie onih koji o njima ovisc prcmic5taju prcrtt;t
'Wcstminstcr jc
dakle istodobno Versailles, Saint-Denis i, da Wcstminstcru, a starc lrclike r.gr,stdc Cityia p()staiu halc trgov:rC'kilr
bi se odrZala ravnoteia, pariiki Parlament. To je redeno da bi se tlrustava ili su prcWorcnc u stanovc...<,r'J9'I'ako londonsko llog:tl-
naglasila whunska privladnost toga drugog pola u razvitku Lon- srvo neosjctrro prcllazi nazapad. Ako jc jo5 u XVII. stoljciu srcdi$tt'
dona. flcct Strect koji izlazi iz Citya, detr,rt je pravnika, odvjetnika gracla u blizini cornhilla, danas, 1979, nijc dalcko od oharirrg
i prokurista te studcnata prava, i wrdoglavo gleda prema zapadu. ( .rossa, to jcst na krajnjcm zapadu stranda. Kolik li jc put prijc:dt'rr!
Strand, koji jc i:zvan Citya i malo dalje od Temze vodi u 'West- Mcdutim sc istok i nckc dctvrti na pcrif'criji svc vi$c i vist'
minster, pogotovu postaje detvrtplcmstva, ono ondje gradi kuie i pr-olctariziraju. Siromastvo sc ustolidujc, ukorjcnjujc g,cljc gotl
uskoro, 7609, tamo scbi owara drugu burzu, skup rasko5nih ir;rlazi mjcsta u l<>ndonskorn svijctu. Najmradnijc stranicc odrtost'
trgovina: od kraljevanjaJakova I luduje se zatar.-:,osnjim modnim sc na dvijc katcgorijc u pravom smislu razbastinjcnih, nlt lt'cc i
predmetima i >>ukrasima<<. 'i,itl,<>vc iz srcdnjc I:vropc.
Sirok procvat u XVII. i X\{[II. stoljeiu ponio je grad u svim []pftrvo irsko doscljavanjc zapodinjc rano, nrriprijc iz n:rii;rt't'
smjerovima istodobno. Na rubovima grada osnivaju se stra5ne izglrrrlnjclih podrudj,t ()t()ka. I)oscljcnici su scljrrci, kod ktr(t: ()str-
detvrti, desto slum.oai prljavih koliba, s industrijom koja nagrduje tlsni ntr slltb clolrod:rk rlrdi zcrnljiSnih propislt, a isttl tolikrl i r:rtli
(osobito bezbrojne ciglane), uzgajali5tima svinja koje se hrane tlr.nrogrlrl.skop;, r:tst:t ktlji dovocli ot<lk do katlrstrol:r ltl'((r. Nrrvil<li
gradskim otpacima, s gomilama smeia, prljavih ulica: takva je rllr Tivc s:r stoliottr, tlijclc(i s trjorn svtljc kuicrkc, hr:tnt'st's ttl;tlrr
situacija npr. u rMhitechapelu, gdje uZurbano rade siroma5ni uZa- rrrlijr.lilt il<t'trtttl'rit':t; vii'tti stt tcrsl<tlm r:tdtt, nc prt'ltt(i rti pt't'tl
ri. Drugdjc pak tkalci svile ili vunc. k:rlivirrr lroslorrr, r't'rlovilo srr utt;t jntljiv:rni l<lttl ;roliol'rt'ivt't'tltti t';ttl
Osim u zapadnim dctvrtima, gdjc sclo i zclcnilo prodiru pit'i rt;t lortrlottsltittt ;loliirtl:t, z;t sv;tlitt kositlllrr. ( )tl;rvtlt' st' ltt'lti
prcko vclikih pow5ina Hydc I'arka ili S:rint f rrrncs l,:rrl<a, i prck<r 1r;6l rijrr rlo l,orrtlotr:r iorrrlit'st'rrli.ttt'ijcttr'. Nlrliortril:ritl s('tl lrrli;rvt'
(t0(t
I ;t rt (inttlot,l
nt I lt't t t t r I t I /,\ l' Itt tt' t t l' Irt t rtf It r,
r
rtt r I t' t t st Ir
potlcuSicc u opCiniSlrirrt- (iillt's, sv()nl lcrrrr sjt'vt'r'rro otl(,ity j;r,livc li()il;tt. s;r Z,t(l.rItrtr.r li(lli stl ll('lrl('f,l,lll() :,1'(' \'('( l l, l)()ll;tll)lll(',
po desct ili dvanacst osoba u jcclr"roj prostoriji lrcz prozor':r, llrilrr:r- ttsigrrr';tti t.lr.ntt'nl;ttttrr (lsl()(:lr; llr('(lttosl tttl.tllt sllllllll(tsl, lrrvtlr:t
juii nadnicc dalcko ispoc-l uobidajcnih tarilh, radcii kao istov:rri- 1r;otiv llozltt'ir iltoplltvt', opslitll;t, 1rolit'i;:t. l';t li;rtllri ilrtio. ttt'tlos
va(.i, raznosadi mlijcka, ciglari i dak iznajmljivadi lcltjcva. t1j;rt1 lri ptrr srt'tlstvlr. II rt jcrtrrr tt:tigot't' tn:tlt't'ii;rlttt' st'lttttolt' osl;titt
Suprotstavljaju sc jcdni drugima u tudnjavama ncdjcljom r.a vrijc- 1-lrrvilo.
mc pijanki;jo5 se vi5c sukobljavaju u pravim bitkama s cnglcskim Svc topotjcic otl lrroiu, plt'vt'lil<og lrroi:t osolrlt. Ali vt'lilii ill
proleterima koji radosno mlatc konkurente koje nc mogu udaljiti. grad plivllri'i. ()rl rrjcg,ovlr nlrtttctt'ticl<og livotit svltki llttit'tlittrtt' tt:t
. Ista je tragcdija sa Zidowma iz srednje Evrope, protjeranim sv6j naiin prinr:r ltoncl<n rnrvictr, tr.r ic tlollitnik. I)tr tt tittt llovl:ti'
iz Cc5ke 1744, iz Poljskc L772,kojibje'ie pred progonima. Godinc tcnim gradovim;r uvijck imlt ncSttl z:t plrllir(:cnjc, dokltztrit' s;tttt
L734. njih ima u IJngleskoj 5.000 ili 6.000, a 1800. samo u Londonu lopovski stalcZ u niimlr; ()n sc ncpogrc'Sivo sktrpljlt tt tl;tipt'iv-
20.000. Protiv njih sc razularuje najodwatniji gnjevnaroda. Poku- ladnijim prcdjclima. Oolcluhoun l79tl. oi:tjltv:t: >Situltciirt (...) st'
Saji sinagoga da zaustavc opasno doseljavanje, koje ide preko potpuno prornijcnila nltk<ln prcvrirt:t starc vlltsti u lirlttrcttskoi. Svi
Holandije, pokazuju sc uzaludnima. Napokon, Sto mogu ti bijed- iupcli i z-lotinci koji su iz svih dijclova llvropc dotrrd dol:rzili rr
nici? Mjesni Zidovi im pomaZu, ali niti ih mogu potisnuti s otoka l,iriz,glcdaju na Lt>nd<>n kao nzr svt>jc svcopic sastaialiStc i krto ttrt
niti im omoguiiti da tu Live. Londonski cchovi ih ne prihvaiaju, popriSic na koicm mog,u s najvisc koristi uvjclbavati svoic trtlt'tttt'
odbacuju ih. I tako silom prilika postaju staretinari, trgovci starim i razbojswa...<< Pariz jc uniStcn, i stakori napustaju br.tl. >,Nt'
ieljezom Sto vidu ulicama vozeCi ponekad stare tadke, lupeii, poznavanjc cnglcskoglcztka, kojc jc za nas llilo zaStit:r (...), rriit'
kradljivci, krivotvoritelji novca, utajivadi. Njihov kasniji uspjeh kao vise zaprckom: nas jczik nikad nijc bitl tako opicnito r:tSit't'tt, i
profcsionalnih boksada i dak pronalaza(aznanstvenog boksa neie nikad upotrcba fiancuskog,icztka nijc bila tak<l uobit:tjcn:t tr ()\'(,1
Ia2
r.ratiti njihov dobar glas, prcmda je slavni Sampion, l)aniel Men- zcmlji, osobito mcdu mladima-.. <
doza, otvorio svoju Skolu.1ao
Tck od tog prizcmlja siroma5nih moZe se zaista shvatiti drama
Londona, njcgov obilni krirninalitet, njegovdru5weni talog, njego-
va tc5ka biologija. I(ccimo ipak da se materijalni poloZaj uglar,rrom Urbanizacija, naiaua
popravlja, kao i u Parizu, s poplodenjem ulica, dovodcnjem vode, nouog ioujeh,a
nadgledanjcm graclnji, naprctkom u gradskoj rasvjcti.
Sto da zakljudimo? Da je London, kao iPariz, dobar primjer Nc kanimo oponasati sjctnog konzcrvativca kakav jc bio (.olt;rr-
za ono Sto je mogao biti glavni grad prije francuske revolucije. houn. Golcmi gradovi imaju svojc ncdostatkc i svtljc z:tslttgc. ( )tti
Rasko5 koju drugi moraju platiti, skurp nekolicine izabranlh, broj- stvaraju, ponovimo t<>, m<ldcrnu dr7avu jcdn;rko kito Sto ()nil slv:lI';l
nih slugu i siromaha, koji su ipak svi povczani stanovitom kolek- njih; na njihov poticaj r;rstu nacionalna trTiSta i s:rmc n:tciic; orti
tir,rrom sudbinom vclike aglomcracije. su u srZi kapitalizma i ovc mcldcrnc civilizacijc kojit r-r l)vrolri svrrlti
Zajedni(ka sudbina? Na prim jer uiasna prljavclst i smrad clan sve vi5c mijc5a svt>jc razliditc br>ic.7lt ptlvjcsnii':tt'lt, otti stt
ulica, jednako poznati velika5u kao i pudaninu. Swara ih nesum- ponajprijc izvanrcdan tcst o cvoluciji livropc i drugih kontincttrttrt.
njivo masa ovih posljednjih, ali se odralava na svima. Vjerojatno i)ob.o ga intcrprctirati znati swtlrfi cjclokupan poglcrl nrt i'it:tvtt
su svc do duboko u X\{II. stoljeie mnoga sela bila rrzmjerno povijcst mlttcrij;rln()g iivotit i prijcdi njczinc uobidlrjcnc gt':tttit't'.
'l'tt stt
manje prljava ncgo vcliki gradovi, te moZemo zamisliti da jc Irroblcm jc ug,l;rvn<lm rulst ckonomijc starog, port'tkrt.
srcdnjovjekor.rri gradi( bio ugodniji za stanovanje i distiji od ovih g,r:rd1;vi prinrjcr clull<lkc ncurilvn()tclcntlsti, ncsinrctt'it*rl()!-1, l'llsl;1,
gradova, kao Sto nas opominje Lewis Mumford:141 on nijc pocl- rrcplr6i6tr:tlrrilr i trt'pt'oclrtl<tivnilt ttl:tg;tt-tj:t n:t r:tzini rt:tt'iit" .f t' li zlr
lijegao broju, slavi i bijedi u isti mah, Sirok() sc ()tvara() pr-cma I6 rltlgovot't"t;t l';tsli<li, ltllt'lil ottilt gtllt'lrtilt lrltr:rZit:t/'ltl kltlt'.f t'lttt
okolici, nalazio vodu na licu mjcsta unutar bcdcmu i nijc rr)()l'il() .f rrt'r1rrt.s l(ottsst':ttr
rr litttilrtt: >Vt'lilii gt':ttlovi ist'r'plf tritr tlt'l;tvtt t
dalcko iii po nju. Golcmi gracl, z,lprilv(), nc rnolc sr. trhvrrtiti tr d.irrr. jr.sl:tlrottt, lrog;tlslvo koit'pt'oiZvtltlt'1lt'ivitlrlrl it'ir';tt'liivo; lrr
(ilt)
60u
li'rt u t t t I
t I ltr t, t(I (l /,\ I t' tr l: ! t t tt' t t,r t k !t Itt i t t I I t t, ( rl 'l,lttl'l
jc mn<>g<> novctt it nl;tl() r"ri'ittl<:t. K:rZu tlrr gt';l(l ltiu'iz vrijt'rli li,r';rljrr oltt Zttttlt l'.tt tz, ./.lltttt ( ('l',,1 :r('orlt t't I, tt vl ll('lll(' lrt,rvrlr trl.ttl.ttt1,t, rt
Francuskc kao jcclna pc>krajina; ja pak lnislirn da g:r stoji kao tirtt'isl rr11l1t'n:t n:t:,1('\'('l'tl, r'otlo1t.rrl.r rt,t:tlz.til,itll I ll('h.lllt.t tltl,rt,'tt
nekoliko njih; da pokrajinc u viSc ncgo jcdn()m polllcdu lrranc sliog 7r'llt'z:t. Svt' st' trl zlrir':t t';t./.ltll('l llo li;lslto. lit;tttt rtr,l!l lltlllll( I
l'arizi da se vciina njihovih prihoda slijcva u taj grad i ru ostajc, a ktt.ji llrtsjctltr jtr lirrglt'slirr tr XlX. stolit't'tr, trtlirt t't'slo liritii l'i l .l:,1)( )
da se nikad nevraeani narodu ni kralju. Neshvatljivo jc da u ovom Iolctri, pllric st' liottt't'ttlt'ltt'iic i t'ttUol tt' itttltrslriilrlizlrt'iit', ,,1)( ):,ll('( I
stoljciu matcmatidara ncma ni jednog koji uvida da bi Francuska lrjcg kruglt I'akllt<, rcii ic lligrpolytc"l':titlt'. No tl;t li orri ztr:tirt rl,r
bila mnogo moinija kad bi Pariz bio uni5ten(.r43 jc l)nglcsklt, kao lrtva ut'llltttiz:tt'iit', gotttil:ttrjlt ljrrtli tr loit' 1it;ttlt'
Primjedba jc pretjcrana, ali samo djelomice. A problem ie nim gradovinr:r k<lji nisu stvorcrri cla tc ljtrclc lijt'po pt'itlrt', rl;t 1,'
postavljcn. Uostalom ,zar tovjcks krajaXVIII. stoljeia, koji paZljivo upravo t<l buduinost Irrltttctrsl<c izctttltlj:t nil l)tllrl l)l ('lll.l lll
prati dogaclajc svoga v'remcna, nije imao pravo da se pita nisu li te dustrijalizrciji? Tntju li oni koji cl:ttr:ts glctllrjtr Sjt'tlirrit'rrt' l)t z;tvt'
gradske ncmani naZapadu nagovjc5taj blokiranja nalik na ono u ili Japan, da imaju prcd otirn:r bliTu ili dlrlju btrtltr(ttr)sl vl;rslilrlr
Rimskom Carstvu kojc jc tcLilo k IUmu, tom mrwom tcretu, ili na zcma,lj'r?
ono u Kini koja je na dalckom sjeveru poclupirala golemu inertnu
masu Pckinga? lllokiranja su kraj evolucije. Mi znamo da nije bilo
tako. Zabluda jednog Sibastiena Merciera, koji je zamliliao svijet
godinc 2440,144 jest u tome Sto je vjcrovao datajbuduii svijet neie
promijeniti kriterij. On vidi buduinost u omotu sada5njice koja
mu je pred odima, to jest Francuska Luja XW. Ne nasluiuje
neizmjerne moguinosti Sto se jo5 owaraju pred monstruoznim
aglomerac ijama nj egova vremena.
Zapravo se napudeni gradovi, djelomice nametnici, ne stva-
raju sami od sebe. Oni su ono Sto im druStvo, ekonomija, politika
dopu5taju da budu, na Sto ih obavczuju da budu. Oni su mjerilo,
ljcsMca. Ako se u njima uporno pokazu)e rasko5, znati da su
dru5tvo, ekonomija, kulturni i politidki poredak takvi da se kapital,
da se vi5kovi tu uskladi5tavaju djclomice u nedosratku bolje upo-
trebe. A narodito se vcliki grad ne moie prosudivati poscbno; on
je uzct u cjelokupnoj masi gradskih sustava, on ih oLivljuje, ali ga
oni odreduju. Potkraj XWII. stoljeia zapo(.eta je postepena ur-
banizacija koja ie se ubrzati u slijedeiem stoljeiu. Dalje od privid-
nosti LondonaiPariza odvija se prijclaz od jednog umijeia, jednog
nadina Livota na novo umijcie, na drukdiji nadin iivota. Svijet
Starog poretka, vi5e od tri dewrtine seljadki, nestaie, propada
polako i sigurno. Veliki gradovi uostalom nisu jedini koji osigura-
vaju te5ko uvodcnje novog poretka. Cinjenica je da ie glar,rri
gradovi u svoj stvu gledalaca prisustvovati industrijskoj revolucij i
koja ie izbitt. Novo wijeme ne lansira London, nego Manchester,
Birmingham, Leeds, Glasgowi bezbroj malih proleterskih gradiia;
dak se ni kapitali, koje su nagomilali patriciii XVIII. stoljcia, ncic
ulagati u novu pustolovinu; London ie tck oko 1830. n<tvdanim
vezama okrcnuti pokrct u svoju k<lrist. Nova industrijir nlri'lrs Cc
(t l0 lr l
ZAT<LJUEAK
Ovaj prvi svczak djcla kojc irnu tri svcskil z;rcijt'lo r)('nrir ttr:tlr.r'ij.rlrri zrvol :,t' l.ll."t' lrorlvl fi,l\',t ll{'['.(] (lr rrlit :'r'l'lot t llrrl:'l'r'
pretenziie da prtkaLc cjclokupan matcrijalni livot ()d XV. rlo XVIll. povijcsli
stoljcia, i to u ditavom svijctu. On nudi sam() poku5aj da se svi ti d.ittrl;rg i6 jrrnr;ri'rro prirrriit'tio tl;t sttto lttt'tltt pt';tvtlrtrlslitttlt tt
(
prizori spoznaiu u cjelini, od prehranc do stanovania, od tchnika prvi prlirl stlrvili orrt. l<oit.ovisc o t'iviliz:tt'iittrttlr i llrrlltrt';tttl;t )v:t st'
do gradova, i to zato da bi sc razgranitllo Sto jcst i Sto jc bict i<njig;r, nc ltr:z llrzloglr, nlrzivlt rtlrtt<'t'i.itrltttt <:it'ili.:ztr<'i.itt: lo it' pil;rrrit'
v('7(', t() it'sl t't'tl,
matcrijalni Livot. Zapravo nczgodno razgrani(.enje: dak mi sc do- iJ;tnrrg izltoru. (iivilizut'iyc zltl)t'lv() slv:tt':titt tr lli(i ttcolriilt:t' tt;t pt'vi
godilo da svjcsno prijcdcm granice da bih ih boljc spoznao, na izmc11,., tisuCr,r ktrltu;piI rlolr:rr':t I<oj:t str
pclglcd strana jcdn:r clrugitrt:r, poicv$i od onih kojit ovist' o tltrltrtv
primjcr u vczi s presudnim dinjcnicama novca i gradova. Evo Sto
daje osnovni smisao mom pothvatu: ako ne sve vidjcti, onda bar noJti i intcligcnciji pa d0 prcdrnctrt i orud:t svrrkitlaSnicg Tiv()t:t'
sve smjestiti, i to na ncizbjcZnoj svjctskoj ljeswici. Prcma onom llnglczu koji putujc: po Kini (1793), >tl:ti()ltit'ttii;r
('cst6 it' t,
Druga etapa: nizom pcjzaLa koje povjesnidari napokon samo orucla (o,rcljc) imaju nc5t6 p()scbn() u k6nstrukciji;
clodu$e malarazllk4 ali <>na iasno pokazujc d:r jcdna ni1'roSto ttisrr
wlo rijctko prezentiraju, a koji se smatraju oditim znakom opisne
ncjcdinswcnosti, poku5ati swstati, srcditi, svesti neujednadenu posluzila kao uzor clrugima iako su manjc viSc prikl,lrdnlt tl:r isPt t ttt'
gradu u pribliZne okvire, na pojednostavnjenja povijesnog tuma- ist, swh,r: tako gornia strana nak<>vnja, koja ic drugcljc r:rvrt;r I
dcnja.'I-o nastojanje obja5njava ovu knjigu, pridaje joj vaZnost dak malo nagnuta, u-"Kini ima izb<tdcn oblik<. Ista prirnicttttrt o lirr
iako jc plan tu i tamo bio vi5e skiciran nego ispunjen, donekle i vadkim riilchovima: >Mijch jc napravljcn ka. kutii^ s 1'r.ttrii'ttittt
zato itc> jc knjiga, namijcnjcna Sirokoj publici, kuia s koje valja watima, tako prilagoclcnim da, kad sc p<lvuku prcnril llillr':lll,
skinuti skcle. Ali i zato, ponovimo, Sto jc rijed o slabo istraZenom praznina $to nistale u kutiji puSta unutra nalct zrakit kroz olvol'
()tv()r' sit
podrudju, dijc bismo izvore i sami morali pronaii i provjeriti jcdan neke wste zaklopca, a u isto vrijcmc zrakiz.l'.rzi na drugi
po jcdan. suprotne strane<<.1 Dalcko smo od vclikih ktllnih ntiicltovrt t'v-
Dakako, matcrijalni Livot se ponajprije predstavlja u aneg- ropskih kovadnica.
^ einlenica je daje svaki svijet gustc nascljcnosti izrlrdio sl<tr-
dotalnom obliku tisuia i tisuia ncvaZnih novosti. Hoiemo li redi
dogadaja? Nc, to bi znadilo uvciati njihol.u vaZnost i ne razumjeti pinu etemcntainih oclgovora i-ima nezgodnu lamiclu d:t ilr st'
njihovu prirodu. Da Maksimilijan, car Svetog Rimsko-German- rJrLi, zahvaljujuii sili incrcijc koja jc jcdn_a od vclikih r:trlttit';t
povijesti. sto i" onda civilizaciia ako nc stavljanjc 'I'o_ na st;lr() tnjt'slo
skog Carstv a, za wTjemc j cdnc gozb e stavlj a ruku u zdjele (Sto nam
itanovitog dovjedansWa u stanovitom prostoru? jc poviit'stt;r
pokazujc crtcL), banalna je dinjenica, a ne dogadaj. Ili da Car-
touchc uodi smaknuia vi5c voli da5u vina ncgo kar,'u Sto mu je to[S".iii prillko potrcbna pocljcla. iovjctanstvo tck t>d kr:rirr XV
nude... To su zrnca povijesne pra5ine, mikropovijcst u smislu u stolj"eh ieLi za timda p ostan c j e clirts t u azo (u tom j oS n i j c u s p j t' I r I )
kojem je Gcorgcs Gurvitch govorio o mikrosociologiji: sitne di- Doiada,i sve vi5e i viSc Sto icmo sc daljc vraiati kroz st<lljcilt, ont t
je bilo poclijclicno izmcclu razliditih plancta, od kojih jc sv:rki Slitir I
njcnice kojc sc, ponavljajuii se beskonadno, zapravo potwduju
kao lanac stvarnih istina. Svaka od njih upuduje na tisuie drugih jedn,, iivilizacilu, ili jcdnu posc.bnu kulturu s niczinim izvot'ttos'
koje probijaju gustoiu nijemih wemena i traju. timai dugotrajnim izborima. Makar i bliski jcdni drugimlt, kon;tt'tti
Moju painiu zadrlali su ba5 ti sljedovi, ti >>nizovi<, ta >>duga ishodi se nc mogu Pobrkati.
trajanja<<: oni istidu linije prolaznosti i horizonte svih onih minulih Dugo trajanjc i civiliz:rciill, tc prvcnstvcno v';tL.nc kltlt:1priit.'
predjela. Unose u njih ncki red, pretpostavljaju ramoteLe, poka- zahtiicuiju ckiclainu podjclu, ltitntl vcz:lnu uz dru5tv:t k6ilt stt
zuju ncprckidnost, uglarmom ono Sto je gotovo obja5njivo u tom takoclcr .svuda prisutnlr. svc ic drustvcni porcdltk, lt 1() jt" z;t
prividnom ncredu. >>Zakon<<, rekao je Georges Lcfebvrc, >>jcst p.vjcsnid':rrtr iti srlciotog,lt, nitptlkot-t ntis:trl tklstoitl:t l'lr l':rlisst'lt ili
konstanta<. Odito jc tu rijcd o konstantama na odreclcni rr>k, dug li6spgtlirrlt.f ortrtlltit-t:r. Ali ll;ttlltltlt'
isliltt' ittt;titt svoitt lt''l'itttt' N;t
ili prosjcdan, od kojih su nas onc prve zadrialcjoS vi5c od drugih, .i,r1i., slrrl Il()v()r'io o lrog;rlirtt;t isit'ottt;tsttittt;t, o t'ltsl<rlSi illiit'tli, rl
u vezi s hranjivim biljkama, odjciom, kudama, drcvnim i prcsucl- ,lrjt'trtt, sll':llllllll;l zivollt.'l'rt stt it'tlttoZtt:ldttt'islittt', it'tltt;tlit'rr
nim podjclamir na gr:rdovc i scl:r... 'l'im p<ll:rganirn cvolrrcij;rrn;r .;,rgr;rrrrr li;rrl itr Nt'rr.'lottovoi
l'.rrglt'skoi, li:to itt r)ll(,1 lrt't'lLolttttt
(>ll
I;oLttrnil Ilttt trtIrI /,\tt'ttk! ttt t' \,,1tL,I(l.tIttII( t, Ittl'llttirtl,'
bovskoj Amcrici gdjc su prijc tlolrrsl<ir Sp:rrrjolrrt'lr vrlo sn'ogt. I1(.on ortttlul(' lt,t lrotll.tclttot,l, tt.l l('(ltrrr r'lrollrt (tt,t:,tt, "tlvt ('lll('
zabrancpropisivalc naain odijcvarrj:r d:r bi sc po njcrntr rlrzlil<ovlro rrrr) rr liolr,;, lolitr=tro, ltloz.olt;,t, tlt rril\'('ll;l /ll.ttl():'l I lll,ll('ttl.tll/ll,t
'l',t; trrr'
narod od svojih gospodara. Kad ih jc cvr<tpsko gospodovanjc svc rt.ic tlt'lttrtn;tttiztt':tltt l)()\'ll(':,1 ;rolt,tl.tl' ttl.t;r'it t zt'tttl;t lrt t
swstalo u red potladcnih >urodcnika<, propisi i razlikc su ncst:rli, vrrk:to,:tli tttt'rrijt'o1lt't'tliir'lio. No;t'lt tttogttt't'tlollt'o sllr';tlilt
ili gotovo ncstali. 'I'kanina za njihovu odjciu gruba vuna, pamuk t'kortotttslii Tivot llz('l tr t';t'lirli ;tl'o s(' 1,()ll;ri;lriit' ttt' islt;r/(' s,tllll
ili agavino platno, mi bismo rekli sukno zawe1e - jo5 ih jc jcdva tcmclji ku(Ci,()vostr ti ti'rrrclji lioit'it'lrtit'l;r llostrtviti or,;t littiill;t,;t
razlikovala jcdne od drugih. - n:r njim;t ic sc z;tsltivitti tlvi;t'krrjigc koit'slilt'tlt'itrpolprttrirtirt
Ali jo5 vi5e ncgo o druituinta (ri)e(je usprkos svcmu prilidno cljclo.
ncodrcclena) valjalo bi govoriti o socioekonornijanta. Marx ima S ck<tnontskirn livttttltrt izlttti ictrltl iz t'tttitrtl, iz ttt'svit'sttt'
pravo: tko posjeduje sredswa za proinrodnju, zcmlju, brodove, svakida5njicc. Ilkonomski Tivot ipak jo5 r,rvijck saclrli 1>t':tvilttosli,
obrte, sirovine, gotovc proizvodc a da nema i vladaladke poloiaje? stara i naprcdna podjcla r:rda izar.iv:t nuln:t ru.dvltjttrrirt i olit'S;tit'
Ipak je odito da te dvije koordinate: druStvo i ekonomija, nisu same kojima sc odrlava aktivan i svjcst:rn sv:rkida5nji livot srt svoiittr
sebi dovoljnc; mnogolika drLava, u isti mah uzrok i posljedica, sitnim koristima, svojim mikrtlkltpitltlizmom koii sc tlt' i'itll ttrt:'
namcie svoju prisutnost, pomuiuje odnose, iskrivljuje ih hoti- kim, jcr sc tck odvojio od uobid;tjcnog rad;r..f tlS i viSt', lr:t lr;rlvr',r
mice ili nehotice, igra svoju ulogu, desto nespremo, u tim arhitek- stupanj smjcstit icmo kapital izam i njcgovc Sirokc ori it't tl rtr i it', [.t o
turama koje moZcmo grupirati nckom vrstom tipologije raanih i njegove igrc kojc sc vci tinc dijabt>lidnima vc6ini olridttilt sttrr I
svjetskih sociockonomija, jcdnc u robovc, druge u kmetove i nika. U kakvoj je vezi to solisticir:tnjc, rcii ic narn, srr slit'otttlttttt
vclika5c, trcie u poslovne ljude i prctkapitaliste. 'I'ako se vradamo Tivotima na dnu ljcswicc? Mold:r u vrlo uskoj, jcr ih trhlirrirr;r' rr
Marxovu jezlku, ostajcmo na njcgovoj strani dak ako i odbacimo svoju igru. To sam poku5avao rcii vci od prvog popil;rrlirt ort'
njcgovu egzaktnu tcrminologiju i strogi redoslijed po kojcm bi knjige nagla5avajuii dcnivclaciju nejednakoSg suiiatu llrrtli. ll:ts lt'
svako dru5wo ncprimjctno prelazllo iz jcdne svoje strukture u nejednakosti, te ncpravdc, tc suprotnosti, vclikc ili ncztl;tltt(" l)()
drugu. Problem ostajc u klasifikaciji, u promi5ljenoj hijerarhiji kreiu sviiet, neprestano g;i prcobrai,iwaiu u vi5c struktrtt't', 1t'tlirrt'
dru5tava. Toj nuZnosti ni5ta nc(e izbje(i pani na planu marcrijal- T.itistapromjenljivc. Jedino kapitalizam, naimc, m<>i.c itrt;tti t't'lrtliv
nogiivota. - nu slobodu krctanja. Ovisno o trcnutku, moLc uspjc5rro izvt'sli
udar udesno ili ulijcvo, naizmjcncc ili istodobno biti sklotr 1;r'oli
**8 tima od trgovinc ili onima od manufakturc, odnosno zcrnljiirrt'
rcnte, drLavnogzajma ili lihvc. Kad jc suodcn sa sl;tbo srrvitljivirrr
iinlcnica cla sc takvi problcmi strukturama, strukturama m atcri j al nog Liv otat i uobi da j ct't og, r-' li r r
- clugi rok,
ekonomija, drLava, hijcrarhijc >>druStvenih
civllizaclja, dru5rvo,
nomskog Zivota, dano mu jc dzr bira podrudja kamo sc hoic i trtoZt'
vrijednosti<<
natom planu skromnih rcalnosti materijalnogiivota, samapo - nameiesebi umije5ati i ona koja ie prcpustiti njihovrlj sudbini, pri ttlnt nLr[)l'('s
dokazuje da sc povijest vei ovdjc prezenttra sa svojim zagonet- tano ponovo proi;evodcii, podcv5i cld tih clcmcnata, svojc vlltstilt'
kama, svojim tc5koiama, Stavi5e s istima kakve susreiu sve ljudske strukture i mijcnjajuii malo pomalo, u prolazu, <lnc tudc.
znanosti kad se uhvate u koStac sa svojim predmetom. Covjek se BaS jc to od prctkapitaliznttt stv()ril() ckonomsktr tlrtprtirr
nikad nc svodi na lik koji bi se mogao shvatiti u prihvatljivom svijcta, i'm<tr ili znak svih vclikih m:rtcrij:rlnih naprccl:tk:t i svilr
pojednostavnjenju. To je pogre5no ma5tanje i jednih i drugih. Tek rrajtcZih izrabljivanja ttlvjck:t od d'ovjcklt. Nc s:ttn<l zbog prisv;r j;rrri:r
Sto ga shvatimo u njcgovom najjcdnostar,nijem obliku, vei se vnijcdnr>sti< ljtrclskog r:tcl:t. Ncgo i tbog ()tt()ll ltcl':tztttjt't';t
"vi5ka
ponovo potr.rdujc u svojoj uobidajcnoj kompleksnosti. snilg,zr i siturrcija zrthv;tljtritr(i koit'rn, n;r licstvici jt'tlrrr.'rl:tt'ijt' l<rro i
Uostalom, ja se zacljelo nisam tolike godinc posvciiva<) t()m n:r svjctskoj ljcstvici, trvijck llosloji, vc'( pt'cttut ol<olttoslittt:t, tnit'slo
dijelu povijcsti zato Sto jc jcdnostavniji ili jasniji. tli zat<'t Sto bi bi<r kojc sc rrrolc 'r.lrt't,t'1i,1'r<ltlrrrt' jt' lioit' sc tttoic izrlrlrljivirti, ttnosniir'
prioritetniji s glcdi5tabrctja, ili Sto ga vclika p<>vijcst <>bii'no r.anc- orl rlrrrgilt. l(;rlio it'golt'rrr;r llovl;tslit':t lrit':tli, tttotli llit';tli, t';tli ltlio it'
marujc, ili razlog koji jc doduSc bio valan u nt<ljirn oi.irn:r ,- Sto izl lot' z;ll )t'rlvo ; rt'i I ir'tt to sli r tt''t'r t!
-
(tl(t
I Nttlx,,r,t'rt.'
l\. llltrtl,lnl,,gtt' \.'ttt!lt, l',lll, 1lr rl) t', llrf'lfrl frxl,rr I tt t'ttttllt,,lt'l r,nrtr l,,tll
I\TAPOMENE l(r. Krrrl 1..\l\11'ltl ( | | | , lrr'rrrr lt \\ rtttr lr,rllt
gtyltttl,lt, l()lll, ll,',lr l(rl, l(,trl lUltrrr
trr I l(r,', !t,t lrrrtrtlt t, lrrrrlrro',1 ;t tt lrtrt
rlor rrt, l',rr I zr r, \',lr r.,tvt, l(o1 rcr rl r,rlirt ru. I'tl,r
lllil,()Oll.,,l)rl ltcr0lkctttttg lrtttr,lt,tr tttr Irrolr) \'/r'r',r rrl tt.tl,tltlIl;t II ot'ilttt lror
Millclrtltcr'., \t /.l'tl\t l,,1ll ltit'\rtttrtlrltt l;r'rlrr;r'rn lrtlrr ;t' .1.'rll rtttlvtlt tlit,' .'llr)
stusc/rtt.ll, lt)oo, \1,. to\ ll) /. rrxlcrr;,t, rlok tt t\tl.tvo; zt'tttl;t 1ro:,lo;t t.tv
t 7. I'. M()Mlllill'l', rl)rt' lilttrvtcklttrtll rk r lk' rlo|< );t.
vOlkcrttttg l'iutrrpits st'tl tlt'i Mtllt' rlrs I / ,1O. (i. Mn(;Alt'l NlrY, ryr. r'rl., lV, rtt. lll
Jalrr.< tt: Ztilx:ltri.ll .lilt Nttliottttlitltttttt' 4 t, P. ll. (). Lorrrkrn, .lO. ll. (r5, l()1, r), lt'55
mie, l<)-\(>; .1. O. ll.llStil,l,, ltrlt trtrt it'rrl ll l\4oskoviji Drl('ttlil ()sol)(' ko;;t lrru tt,t;r'
afld ,il(,dicttll I)rtlttrlttl itttt, I t)5t't; A/1. z;trlrt kilurllit osittt ttt'koltko slt;ttt,tt',t kolt
zuiINIl^Itl)',I, A. AltMliN(;AtJl), .1. l)lll'A- str rlrili iz IIol;rrrrlijc ili N;r'ttrirr'kr'."
QUllJIl, /Ii.s/oira l1itttitttlc tlc ltt lxtltttltt- 4). N. SAN(ll lliz ALlt()t{N()/,, ('l'. 1tt., \tt
tion ,nofldiale, l96lf. I8tt.
18. >The tlistory ol' l'ttpulatiorr atrrl Scttk:- 43. l'rrrrl Vll)Al, l)li l.ir lll.A(;lllt,, I'ttttr'r1t's,lL
ment in I)urasi:t<, u:'l'lse (icognrliti<ttl gti<4qxt1il:i( l:trttr<tittt', 1922, slr.,l1.
Reuietr.t, 1930, str. 122-127. 44. Ilt'rr( (;lt()tlSSlil', llislttittt rlt ltt (;lttttr.
19. Louis DERIIIGNY, 1-a C:l)ine et I'Occil(\t. 1957, str. 2-1.
Le commetce d Cantott au XVllll' sitiL:lc, 45. Ul. ROI'KIi, I;stpli<:tttitttt t1<'t,rtttrrti.!il( tlil
Napomene uz predgouor 20. Ibid.
11, L964, str. 472475.
46.
tnotde modctto, l<)411, str. lo2.
lJsportrli knjigtr l)icrrt'a ( )()t ll{{ )l lA, kr r;'r
2l_ Vidi sliku na strani 26. i<: rrsk<rr<r ita(i:'l'crrc tlo llottttl l:.\lrt't!trt
1. Prvo izdanle or€ knjige bilo ie dio zbirke su desto napu5tale plvobitnu kartoteku, 22. Leo FROBENIUS, llistoire de lrt ciuilisa' ce.
koja ieizdana bez napomena. Kada ie tako da sam morao juriti za stotinama, tion afticaine, 1936, str. 14 sq. 47 Naxrdito pr('nla istririivrtnjirrtit l). N()l(
moj izdavad prihvatio da druga i treia k- tisuiama referentnih naslova. I ne uvi.iek 23. Otac Jean-Baptiste LABAT, Nortuclle Re' LIJNI)A i r:t<lovinr:t'1 . l.()N(iS'lAlrlrA. rt"
njiga sadrZe napomene, ponovno izdanie uspjelno. Ispriiavam se mojim ditaocima lation de I'Aftique occidentale, 1728, V, porcrli Iirnnritrrtrt'l l,li Il()Y l,AI)liltlli. //rr
prvog dijela, ispravljeno i pro6ireno, mo- povjesnidarima zbog onih nekoliko sluda- str 331 s4
jeva kad >>referenca izgubljena< naialost toire <ltt <:litnal rltltrris I'trtr tttil, l(xr/, \lr
ralo ie naravno biti po uzoru na isti mo- 24. No, radi se o razdoblju vrlo jakc cnrigra- 244-24t .
del. To je bilo lako udiniti priie deset go- zamjenjuje nf,ponrcnu koiu nisam mogao cije, usporedi Michel DllVEZIi,, L'llttxt1rc 48. >l)iscussion: 1:ost-glitciitl clitttit(it (llr;rrr
dina. Ali danas! Moje reference i odvi5e naii. el le monde ci la ftr. du XVIIIC sikle. gc<<, u:'l'lte rt t t I c t'l-1t.f t t r t I I I lrc ll t 1', I
tL t t t rt t t
Q
197O, str 331. i napomena 586. Moteoxtlogictl .\o<:i<:l_1t, ttirviur, l()4(), str.
25. Prcma slulbcninr brojkrnra o >pas:tictos 175.
a Indias<, 10o.ooo tijekom XVI. stolicia; 49. Iiino JU'I'IKKAI-{, >'l'hc Ott'itt lrirtttislt lrit
Napomene uz poglaulje 1 G. CESPEDES DE CASTILLO (u, Ilistotia
social econ6ntica de Espafia y Arndri-
y
nrine in 16<)6-1697<, u: 'l bt 'Srrttrtlirttt
uidn licoflomic IIislotlt Rcrtitttr, lll, l')15,
ca, kojim upravlja J. \4NCES VI\,11S, lII, I, str'. 5l-52.
1. Prema Ernestu WAGEMANNU, Economict 8. D. A. BRADING, Mineros y comerciantes str.393-391t) smatfa da bi ta, bro.i trcbalo
en el llldxico b6rb6n.ico, 1763-1810, 50. It. II. SLICIllll{ VAN tlAl'l l, >lr clitrtit( r'l
munelial, 1952, naro(.ito I, str. 59 sq. rrdvostruditi ili utrostruditi. lcs rdcoltcs :ru hrtut Moycn Ag<:< tt: .\r'l
2. Emmanuel LE ROY LADURIE, Les Pay' 1975, str. 18, NicoLis SANCFIEZ-ALBoR- 26. Op. cit., str. 148.
sans de Languedoc, 1.966, l, str. 139 s4. NOZ, La Poblaci6n de Amdrica. latina' timana... de Slmleto, XIII, l()(r5, s(t. 4O.l
27. lYoilcl Population, Past Gtoulls anrl l'tc-
3. Fernand BRAUDDL, I;r M6diterran6e et le desde los tiempos precolombitos, 1.97!, 5r. Ibitl., str. 4(034(J4.
sent Trends, 1937, stlr. 3A47. I{hys CAIII'liN'l'ltl\, I)isttrtrIittrtiIlt i,t ( ;, 1'
52"
monde nrdditerran6en i l'6poque de Phi- str'. 81.; B. -N. CFIAGNY, Vadole et cbute 2tt. Cir. dl, str. 123.
lippe II, 1966, str. 368 sq. Tatim ukratko de I' Empire aztique, otipkana teza, ek Ciuilization 196(r, slr. 67-6tt.
29. L. DER&IGNY, o2. crf., II, str. 4-77, 478- 53. ()ronce FlNIi, Ze.s (,'tttotts cl tl<x'ttttrttrls
naznateno u Madit, Dijon, 1"975; 479, 481"482. ItGs arnples toilclJont I't.tsrt11tt t'l Itr.tlitltt(
4. E. \r'AGEMANN, oP. cit., I, str. 51. 9. Pi6rre A. DAVILLA, Historia de la funda' .\O. Ibid.., slika na str. 475, i r;uspr:rva na str.
5. Angel ROSENBLAT, Ltt' Poblaci6n intlige- ci6n y
discutso de la pxtuincia de San- des communs Almanacbs tlttc I'tnr urtttr
472475.
na y el llestizaje en Amdica, l, t9S<., tiago de Maxico, 1596-1625, str. 1OO, l. G. MARC.{R'I'NW, Voyage dans I'intii' *. Elrltrim*idns, 1551, str. .J5.
.1
srr. 102-103. fla,516-517. eur de la Chine et en Tartatie t4. Ako se zadrii br<ti rxl -J5o nrilijrrrrrr tt
lait dttrts IJ(X). i ietlna milijarda u l{'XX). ()vc lrrrr;'
6. Naiosobitiia djela: S. F. COOK i L. B. 10. N. sANCHEz-ALBoRNoz, op. cit., srr. les annies 1792, 1793 et 179f... l7<)8,
SIMPSON, >The Population of Central 1 88. IV, str. 2O9. ke de se zaLhaati u proradunitna kt>ji slijt''
Mexico in the 16th Century( u: Ibero- 11. Ibicl., str. 121-122. .t2. rUf. II. M()lutlANl), Ittdia al tbe l)aath tlc.
A. Grenfeld PRICE, Tbe Westenr' Inuasi- lcinriclr ltllCl l'l1il.,
-Americana, 1948; W. BORAH,
>The L2. of Akbar, l<)20, str. l(>22. 55. I Wi rl s<:lx1li sl4esclti<.lr
Aborigenal Population of Central Mexico ons of tbe Paci,fic and its Continents, i J. Nar<rdit<r l54lr, 1596. i 16310: Ibid. str. 11, le l)eulschlanls t.r<ttt 16. ltis ll)..1<tlnlttttt-
on the Eve of the Spanish Conquest<< u: 1963, str. 167. 22, lritpontctrir l, 266. dotl, ll, 1952, str. 25-26: I k'ttttittrtt Klil.
Ibext-Americana, 1.963. Brojke Skole u 13. W. S. i E. S. IIOYTINSKI, World Popukt' t4. Vi(li ir.litt, lll, str'. 4.12. i tt:tpottr<'tr;t. l,liNIlljN7,, ,l)('r Aulsl i<'g K(llrrs zrrr
Berkeleyu sada osPoravaiu, narodito tion and Production, Trenrls and Out' i5. A. li., lrtrlt's ()r., llJ, l" 157. Mittclirltcrli< lr<'rr I litrttlt'lstnctr'(rlx)l(',, tt:
Charles Verlinden, Tjedan u Pratu, 1979. took, 1953, i E. R. RMltRf l;,, lndians oJ' J(r. 'l'bc lxrlrillatli.rr, (,.1 l,ttli4 tttttl I'ttl:istiltr, .fttht bttcb tlrs l:illni< lrrtt (it'sthichl :
7. Pierre CILAUNU, L'Amdtique et les Ami- lbe Americas, 1939, citirao P. A. IAI)AMII, l()5 l. slr'. 14 2(,. ttt'tt'itts, li)(,7, slr. I i(1.
riEres, l)64, str. 105; Abb6 PREVOST, Le Rble des migt'alions dans le mttnd<' t/. (:ir. (YI., str" 5.1.1 541. ()vr. llro;kc j<'lslr;tlrv;to llolx'rt MAN
Histoire gindrale des uoyages, frl,-1759, librv, 1958, str. 14. 18. lticttr' ()llAllNll, /rr t ltili\ttltttr, .l{ I' 'lllAN, /rlrllrlrll tlttrtt ltt \tllrtt.lt, rttlt,lltl
str. 9. t4 P. A. IAI)AMll, (rl. dt., stt. l('. !ittt,4x' ,hs I ruttt,'t,'t, l')/ l, rlr 1,1 tlu .\l'll' rtrr/r'. l')(r,'. 1lr 4 l \,/
6r8 Itlt)
I ;tnu t rul llrc, t t t l.'l /,\ I t' t t l' I t t tt' t t't t I' It IrrI t t
I Ir t'
ll(i\Nl l'll'l l(' tlt" tt'!tttlt'rlllttltt I'ttl
lt l'Alt'\l' r'l' r/'' V' rtr )l(t
51
58
llcinlrirrrl 'l l l( )l\4, /)lr' .\rltltrrltt lx'r I'ttt,rtt
(2-I l;ebntar l52S), l1)(ll
Peter LASLII'I'l', I.ltt /ll<tntlc tltt( tt.rtts
.
i't ,\nl()rn( rlr' \,\lNl t,Xlll'l l(\'. lltr
lrtDiltn1.\.
rlr:
tJO. l'. Vll)Al. l)ll lA ltl.A(:l lli, r,/,. r,r., slr. l()
2/*
l05 ()l,r(f ' ",'
,,' ., ,.,
",lll, rr.
"(
:l;l''11;i',i,il";.1;'' l,l,li,."'1,,1,,1,1'
r,,,,,,i,,', I rinr'.r2,, t)at t)tttttr14s1itt';rr14t
"""'
auons Perdu, 1969, str. 16. ll. ",,, lr,,lnLi,Till,i'lJ; '.' ''..'.' tttttl tltt\ 'l(ttl\.ln'l/ttlk' lr)('l' slr'
59. M4dit., ll, str. 394-396.'fodiur pxrr:rdrrn ttl. (;. W. llli\)flllS,DA (:()!)sl)((tus ol tlr<' (K<rll>crl1.-
lll ,-,.,',
(174/)' stt ^ttt'u
/.
.ie nemogui (vidi H{R'|I,AUB i QI"iAIU'[), Workl's (lulturcs il1 I 5(X) A. I).<, rr: {./lr- ro7. i;ir(' l'li(iv()s'I, ttlt'"'!,".'i',',,,i;,]ll,
cit''
ali turcka flota brojila je 230 galija, kr5- uercil.y of (ldortdo Sltulies, br. 4, l<)54, Iu0-ltil.i645;V,'t'i'ltri'ttt'i''rrrrlst:Altl)()'"is'('ritttliVttt'tttta'
srtlrs l(t(rlt' slr' 4()2
str. l-22. llltl. l()urrt(tl d'tttt lttttttyutis r/<r /'rlrls' (; l'I(ANZ ' olt' tit'' rtr' 5l-5J'
ianska 208 i 6 venecijanskih galconzr. Ra-
82. (ltarlcs VI tl (lsttrlts 11t, lrZt), \tr'. l50, I tl. 'llibttttrtttx et gens de
dunajuii ubijene, ranjene i zarobljene, Ukoliko se svjctskonr st:rrrovrriitvu J:ripi- l r r' iit''t"'tf r;t ri'ru('ti'
sule 4OO ili JOO nriliiun:r st:urovnika. :104, 309. la lnilliage Scttlis d la
Turci su izgubili 48.00O ljudi. (l
l09. Gllsl.()n IL()tJl'Nlll', t tt Villt l't '''t'ttl'(tl<' 1"''i':" tltttts 'dc
60. J. -F- MICFIAUD, Biolqrapbie uniuerselle 83. K. J. BDLOCII, cit. dl., str. J6, naponrcnir
str'. .lti, nitPo- 'Jittt
lll'5'ttt A14e (tters l\8o-uet's l55o)'
ancienne et modetne, 1843, t. 41t, tlantk 11. ne a,t XVII. siiclL, 1955, 'lrt str' 57'
l9(r'l'
84. A. P. USIIER, cir. dl., stl'. 131. mcna 117' ., des aus-
)Wallenstein<. s<ttts l'tlttt:itttt t'l4 wiltrc'tm AllEL' Die wiis'tufigen
85. ll. BUCI l'fLL, ol,. cit.. str.2\-26. t lo. Albert BAlltiAU' I-e villrtllc Mitlclalters' 195:.' sm' 74-75'
61. Ernest LAVISSE, Ilistoire de France, str' i' ntt1"'nt"".tt '1' o"i'""i'"
1911, \4II (1), str. 13r. 86. Jean FOURAS1'|D, Macbinisme et bian- Rtiginte, 191 5, 't4 ('id'vrr- lJ5'ilOtlEAU' Reclserches el considdrations
Maurice BA[.Ml:l.l.l:,,ir,'ffe,i'rlu -' -
62. Louis DUPRE D'AULN,\Y, Tt'aitd gdndral -Atre, 1962, str. 4o-41. uclan et le capita'nc ;i:: ti*t[t"tt r>'rtn- sur la popt'iatton de la France' 1778' str'
des subsislances militaires, 1744, stt.62. 87. Daniel DEFOR, A Reuieu of lbe State of
t95i' 264'
63 Benedit de VASSALLIIIU zvan Nicolay the Btitisb Nation, 1709, str. 11t2, cirirali -.i"' c""gtAt de Mcndc' p, q' 1:C' iitt'E"is DORNIC' L'Industfie
textile
Lyonnois, Recueil du rdgletnent gdn,6ral Syclney POLLARD i Davicl 1i(. CIIOSSLIIY, l11. A. N., Maurepas,
I'be Wealtb of Bitain 1085-1966, "'
de I'ortlre et conduite de I'afiilletie...,
str.
1,968,
i ii. lr'..'o^.itc, Lo' Massifs a: t!.c::"!: 173'
v",.ni., lgJl', Il. str" lJ7. Yvls-Maric uERC6' Itistoite des croqrt-
160.
1613, B. N.. Ms. fr., 592. Cbaflrcttsc n1 ,1u
64. Ifenri LAPEYRE, G6ograplsie de I'Espagne 88. Johann Cottlieb GEORGI, Vereuch einer
Rescbreibung der.,. Residenzstadt '""
moisque, 1)6O. St.
ll4' Por ]isP(ttta- y Pot'til|al
(1194- iit" siicle dans le -sud-ouest de la
65. Prema Robertu MANDROU u, La lirance
Petercbutg, 1790, str. 555, 561,. " ' viaje
iliSl,'195 l, str. 42. Frnnce, 1974' I' str".16'
aux WIIe et XVIIF sidcles, 7970, str. 183-
8!. Johan BECKNLANN, Beitrtige zur Econo- sukladnitr in- ftiir-gLAiCU, ,,Oie \W1rtschaftspolitischc
mie..., 1,781,IV, str. 8. U vezi bonifikecijcr I t5. lzgubljena bilicika,.li vi5c f:S.
18lr, obidno se prihvaia broj od 3OO.OOO. dikacija u: Giinlllcr i'lt'uz' Dcr tlctttsclse Tiitigkcit dcr Komnrission zur Bekimp-
mo&zra u vojvoclstvu Br€me: >[,es petitzrs
F{. LUTHY, La Banque protestaflte, stt. Bauentktieg, 1972' stt' 79 sq' funf ae' Flungcrc-not in Bohmen und
villages (de 25 i3O feux) sont plus faciles i'd' u: vieflcljabr-
26,ra.diye koristi broj 20O.OOO. \f. G. r r.6. I. -8. T VERNIER, vu1'ngi ei.Petse' iltfrt;;
'scltrift (77i-17.72)"'
i r6duire i l'ob6issance que les grands, '^" 'C;;it';;t1r'tiopnit"' iez' tlatuma str'
SCOVILLII takoder vjeruje da su gubici za
i ce que dit l'exp6rience.<
wirlscbaJtsge'
fir sozia! und 1'969' stt' 299-
francusku ekonomi.ju precijenjeni: Tbe
90. Denis DIDERO'I', SuPpl4ment ail uoyage 4143' 56' 3' tistopad
Persecrttion of lltrgenots and Ftench Eco- rrz. ir. lossoN i L' Ii(/ILLAEKI' correspon 'ct'iittti'
33r.
rle Bougainuille, 1.958, str. 322. de Ia Corn' 139.;i;a,,acco di econotnia di Toscana dcl
notnic Deuelopntettt. 196O. 91. Ibicl. clance de Ferdinant!Vcrbiesl,
66. Yidi infra, lII, str. 378. jngiin auyt,ts (1623-168s). l9J8' str' ailno 1791, Fi'cnca, l79l' citirano u:
Andrea NAVACIIRO. Il Viaggio fatto in.
92. Aclam MAURIZIO, Ilistoire de l'alitnenta- 'lio-lgt.
67. tion udgdtale, 1932, srr. L5-16. "lv1atOUl-St-O, Mddit..', I, stt' 301' --
op. cit., Il, str. 523' , t4O.'U"V"...t1i' A. d. S. Vcnise, BrcI'a, 51,
P
Spagna, L563. 93. I18. i.';.
68. Karl Julius BELoCII, cit. dl., str. 7a3-7a4.
Alfonso dc ESCRAGNOLLE TAUNAY, Ili.s-
conr:,u' iclation des uoyages ".- irz r", tizro. u Amiensu: Picrre DEYoN'
toria. geral das bandeiras paulistas, ii;.'r.;;rq;r
--'
rle F).angois coroal anx Indes occiden-'
sur
69. IUd., str. 786. 1924,5. knjiga. ii"t,,ir,- "nlrirntn ptouinciale. Etude1967
'i"'t""iira
70. BRANToME, (Euures, 1779,[x, str. 2/t9. 91r. Georges CONDOMINAS, Nous auons i'"t"t.' iip"it 1666 jtrstlu'en 1697' 1736' irbaini au XVIP siacle' '
71. H. LUTHY, op. cit., I, srr. 26. mangd la fordt de la. Pierre-Gdnie I, str. 40. _...-^:A^ str. 14. i napomena.
72. G. NADAL i E. GIIIALT, La Population ca- rzo. ri.gi""iJ" de LII4ARMGA',f?:^Y'.n:: t,rt."i'i-"i,"'' ie ctaude Haton. ut Docu-
G6o..., 1957. Plataychk"r,"rr,
talane de 1553 a 1717, 1960. 95. Ishwari PRASAD, L'Inde du VIIe au XVIe dci-Perri, Tucunr{n' Rio dc la i,Adits de l'bistoire de France' ll'
73. Barthel6my JOLY, Voyage efl EsPaEne, si6cle, 1930, u: Histoire du m.on.de, pri- L'.,,^u,ii;t'"'i"dorcs de lndias' 7909'll'
iaii, .". 727-72s'
1 60j
- 160,t, priredio L. BARITIAU-DII II- redio E. Cavaignac, MIII, str. 459460. su'. 6/t4'
GO, 1909, str. 13: svi zanatlije u Figu-
erasu u Kataloniji >sont Frangois de la
96. Maximilien SORRI, Ies.ltrondements de la '-"
.r''pnlvosT,ilt' cit '
y":!y,:,,f r!16?)'
tti voyase ttu capitaine xl' l7'J' str' 32_'14' lii. f lr?Ylffil"?;*;i"'i;\\'naition,
"-''ioi,nn*
in
Inctia (looo-15ooA' D')' 1936'
gdograpbie buma.ine, til, 1,952, str. 439.
Haulte Auvergne<<. 97. P. \'IDAL DE L\ BLACHE, oP. cit., stt.35. f 22. R. de LIZAIIMGA,
or.,..'"'.-tt'tt,...111-';, str. 3o8.
Rei'sc-duta:D il-
74. 123. valrher KII{cI'lNIln, Ei,,e razr. *. ri. MoRELAND, op. cit.,
Kardinal de RETZ, Mdnoircs, izd. t949, 127-12a'
98. G. CONDOMINAS, op. cit., str. 19.
lll, str. 226. 99. P. de IAS CORTES, Relaci6n del uiaje, oiil-f.{^,li1xif.:"1.;;fi1',,1,'?z;il'^'ji i;; opt" r; v'"
75. Antoine de BRUNEL, Viaje de Espafia, naufragio y captiuerio..., l62L-1-626, Bri- ,,"n I'-.- .--.
'il;::;t:'trx;;;I3}!'
1-665, u: Viajes estranjexts por Espafia y tish Museum, Sloane, 10O5. PRI'lv()s'l', oP' cil , xvlll' str'-7 stt. 2ll-212.
Portugal, II, 7959, str. 427. r25.;;;', tu. ir>- nusii",7' 17-74'.t"' 255-!.:(::. s-enNren, vovases"' co"tena"t
1OO. Rijkmuseum, Amsterdam, Azijski odjel.
(i()ttl llancrkttnllen utter r46.;;,.;;;"
'"'
76. Jean HERAULT, sire de Gourville, Mdmo- 1ol. Bescbreibung des japoniscben Reicbes, Joh. Otl()R()l'
'iiiru ;,, I{rrssis<',br* P.'i''h, l' 1775' str" i)--'a'nr"riplion des btitt-'du Crand Mrt'
ires..., 1724, II, str. 79. 1794, str. 42. ,,,1..., taip, I, srr. 2(}2.
77. Louis-S6bastien MERCIER, L'An deux 102. J. A. MANDELSLO, Voyage aw Indes od- 22-24. ,?.\ )7( t47. iii1,r.Jlt't:tKKAlA, cit. dl., str. 4tl.
mille quah'e cent qilarante, rdue s'il en
fut jamais, 1771, str. 335.
entales, 1659, ll, str. 388. Izvjcstaj 'W.
BOLTSA, A. N., A. E., Brrr, 459, r9. mr:si- l;:: il flttl,),iJlii,l,1i;,i:,Jli. ,i,'',1;,11'li
ili
i'ii;; ffi
;Yi;t:;i;,;,,!;,,"',';;,,',u *:,!:'
78. Emmanuel LE ROY LA,DURIE, >D6mogra- dor:a god. V. (itok' rlcs lllrtrtt's (itrrrl<'s' Vl sckcilit' l ltt'
ltt. Williirrn PIi'l-lY' ('/' r'il'' slr ' ltl5
t;k':':;til":':'"";''t4"""l'.''l't"
phie et funestes secrets: le Languedoc<, 1O3. G. MACARI'NIY, o2. cil., lll, srr. 12. I l4() (; ll()til'Nl;'1" <'lt ''it ' sit J5' ttitP.trt.tt;t
w: Anna.les bistotiques de la. Rduolution 104. C. F. CIlMIll-l.l (lAltllltl, Vo.ytrlqe tltt tour ll(). liliclr KIiYslil(, lo4'
frangaise, listopad 1965, str. 397-399 rlu rnonlc, 17)7, I, str. 54ti. l)t'ttlttltltttttlt, t'l'1l' srr lii't \Vtlltt'l"r
(t.l I
620
I t,tttt t rtt I lht t t t. I d /,\ t,', t l' I t t,'t' s n t I' It Irt\ ttI It t'
lf)i I I I ll\l(llll lt. l',rtt tt,tl ltt\lt't ttlttt' I t ,' ll) I hl \",t l{, llt|illl,'rt /.fr,r:\,rr|t. ltit l,lr I t(il
15O. l)n<'vnik (;Atll)lil.li'l'n, A4s. 7,lt'|, ltrlrl. Irr I r'5 l'rlr rr' (.1 l. \r.rrl/,, tl l ,llltt,ttt,!ut',
l,\l lNl tt,ltt tlttlttlttr ,ltt tr',r;t| 'l, l,,trtt \l', llt I ' ltr lrltrrttlt, l', I l, ',lr lll l, rrlr r lrlrt, .1.
jon, str. !4, citir':ro (;. lt()tll'Nl:1., t'1,. t tl., Vllll. lt)51), str. .l(x) il.rlx,Ir(.r.1 l, I r l(. :lr I lrt rrr,,1ir,tl',1.t t,trl 1',t,trlilr.t ttr /l'll l lr r tr
str. 35, nap()nrcn:r lO5. Nl(;( )l.nS, ltt Vie tltrttlitlit,n,t' .,,t .\tu\t- l1)(' ,1rtlr/, l, ',lr 11,(! rlrrllr'rtrr \\' .'()A1tl,1l(1, l)r,,,ttt,lrtttt
l5l.Jountal de Cl6nettl tr7tcl:ctt:1... crrrtl rl'- itt..., l<)Jt), str'. I l(). l,)/. (;. l\,14(1,\l{lNl\'. r,/r .r,, Ill, '.lr .'(,,' h,tlttl,tlt\ttttt\, ll, \lt I l.'I
I[ottbes (1628-1658), prirc<lio l]. tX)(J- 176. Sirnttrr:l l)lil)YS, 7b<r /)irl1,, i7111111;.' 11t1,,",,- l()lt. l'f('frr' (i()()lll l(1. /h'rI('rrrr rl lt llt,rrr ,ll I lrrfr.trr l'r'lcr Sll\SNlll.l.ll, l)tt t'itlllttltr
GARD, 1880, Il, str. 142. lcy, 1u97, v, str. 55-56. tt.tist\ .lr l(tOO tl Lr ll) ('tt,tlttl,ttltt,tt tt I )t.lnuu.q ttt tlctt l'ctiltr,lrt tttrsi,'tt,lrt
152. P. de SAINT-IACOB, o?. cit., str. 196. t77. Miclrcl rlc M()N'lAl()Nli, /.cs /i.ssrl.s, iz<la- I'ltislttitt' trtt.t,rlt ,lt ltt I ttrtrrt rltt \'l ll'' tttt'ttttltltt lu'tt (,tv ltlq /r/r..., I z'(r1, l, :tr
153. JoS u 1867, jedanput ili dvaput mjescdno nje I'l6iaclc, 1962, str- IOIti*IO19. sii't'lr', I()(rO, str, '1 L. 5l t.
na milanskom selu, I'aolo MANTEGAZZA,, 178. Nicolas VIlliSOltls, Lit.n'e de raisott, ptite- l()'). Miclrr:l A4()l.l.A'1, (r: ll(l()tlrrl(l l'lrl(lt()Y. /.r' ).1). l'tcrrl rlc SAIN'1 .1.\(l()lt, Ic\ lt!tlt\tt,t\.lr
Igiene della ctrcina, 7867, str. 37. rlio G. FAGNIEZ, 1aA5, srt'. 23-211. llloltt:tt A14t', l()51, sll. .l()l{ .1o1). Itt !kttttyttllrtr'tltt Nrtttl tttt thtt,ttt't \trtlr
154. Ncva-Zna opaska ali korisno potvnlena od 179. Eticnnc FERRIEIIES, citirao Gillcs CAS- 2OO. (icrnrrrirt llltl(lt:, Norrlr'llr I)<'s<'t iltli,ttt tlc tlt l'Att<'it'tt ltr'.qrrrlr', l(X)O, slt. fi1
strane Enriquea F'LOITDSCAN!r, Precios TER, le Cottnrerce du ltaslel et de I'ipi- ln uille rlc l'.tt'is d tlc lttttl t't' tlrt'tlla ctttt- 21.J. l'r<'rrlt pttlrlikrtcrl.rrrtit (i;ttlttcl,t VlN,A.',\ I
del maiz ? crisis agticolas en lI6xico, ceie d Toulouse, 1750-1561, 1962, str. lictrl de lrltts n',)t(ttlltt.tblc, lll,1725, str'. Ititrttrirtit l'A'/A, Rtltttittttt's r/t' /or ltttrl,lrtt
17OA- laLO, 1969, koji usporcdujc (slika 247. 120- t 2.t. tl<, l:slttriitr, lt)41) lt)<t3.
l8O. Jean-Paul SARTIUI, Les Temps modetnes, 20 1. .J()lrIr NICK()l,l,S, R.tttt(tr(ltt(s -srtr' /r's r/<;s- 214. l,'lttt'ttsirttt Xt't'rrtttt,i.l,tt' cl ltt fitt ,la I l rtr
na strani 161) datume glaclnih rnzcloblja
listopad 1957, str. 6!6, naponrena 15; J. aLtantoses el Ics iltla,tldgt's tlo Itt I;rltt<'t' pirc, ltlt)1, ll, srr'..122
i raznih cpirlcmija u l\4eksiku u XVIII. sto-
el de la ()randc-lltclrtgttc, 175'i, str. )J.
sr1.
lfeiu. i
R. NICOL,S, op. cit., str. 12J. 215. (i<:s<:lti<'ltlt tl<'r Kliq4skrtttsl ittt litrlttrr, tr
18.1. IIenri S'lIIN, cit. dl., str. 133. 202. FranE<ris CORliAl,, Rdttli<ttt 1lp5 1ttt.'lttt14t's (1.,,' l\rlilistltrrt (it's<'l.tichlt. l()oo, l, rlr
155. Sanruel TISSOT, Auis att Pe,Qle sltr sa au-x Indes occilutlttles, 17.16, I, str. 95;
santd, L775, str. 221*222. 182. Grof clc FORBIN, >Un gentilhonrme avig- 47 2 sq.
nonais au XVIe sidcle. FmnEois-Dragonet Ciusten NlIjI]IJIltt, V<t.7,<r1111 ,',, tlubia cl 216. It('chi(l SAlrlrlil A'lnlllNl:N, ( tt,tt,tl,ttttttt,
156. Mirko D: GRMDK, >>ltr'6limintrires <l'une en d'autt'es prt.)'s de l'(-)'ic'tt, l78o' ll' str'
6tudc historiquc clcs malaclies<<, u: Antta- de Fogasses, seigneur de Ia Bastie (1536- ti ttttc ltislttitt: sitr<:i'rc tl','lllill, l().1'1.
1599)<, ut Mdmoires cle I'Acaddmie de 401; CIIAITDIN, Vol,ags ett Pt'rse el fltt-\ 217. I lcrrri l'lltliNNIl, LL:s Vill<'s (t l(s i,t\ttttt
les, E. S. C., 1.969, br. 6, str. 1473-14a3. Indes otiettlalc.s, l6116, IV, str' 46: >lcs
157. G. IfOUPNLI-, o.p. cit., srr. 28*29.
Vaucluse,2. serija, IX, 1909, str. 173. tiotrs rril:rritrcs, l9-l(), I, str. .lO(r .JO/.
183. Daniel DEFOEJounal de I'annde de la grandes cl6bauchcs tlc l'iarrtlc ct tlc brcu- 218. (;ttzdlc l<t lixtttt:o, 165(1, lxtsstttt.
158. L. S. MLllCIEll, o?. cit., III, srr. 186-187. vage mortcllcs aux In<k:s<< ztt lrnglczc...
159. Dtienne PASQUIDR, Les Recbercbes de la
peste, 1722, izd. Joseph Aynarcl, 19lr3, str. 2l<). (ies<:biclslc dcs ettnlilis(l.t(rt,\l.t(tl(,tsl'\
24,31, 32, 48,66. 203..John II. CROSD, 1l L)o)'aqe to lltc llast ltr- lcrns tlo,t I192-1t59, l()l(), str. I r,1
l;rance, 1643, str. tll. rlies utills obserDatiorrs o.[ uariorrs lnrls
16O. Pierre de LBSTOILE, lldntoires et Jout-
L84. Ibid., predgovor, str. 13, citat Thomasa 220.7;r ovc <lctirljc iotro ito slijttlr trslrrrcrlr,
CRUMBI-EA, La uie du giniral Llortk, tberv, 1757, I, str. 3J. Alcxarrtlt:r i l:trgt'rt Klll,lS(;l ll:l(, Atrriqs
nal..., u: lllttnoitvs Pottr senir it I'ltisto- 204. 'f. O\4NGTON, A Voyage to Sttrat, 16119,
ire de France, 2. serija, t. I, 1837., str.
1672, srr. 264. un(l lVilndc,ziilqc, lVcltgts<'hirltlr ttlt
185. O tonr prcrlntlu vidi <lobar ilunak Rcnda str. 87, citilao I'ercival SPIIAII' 'l'l.to Na' kcrlxtu rc8u trq. 19 3 ).
V6l
26r. BAlllllullA, >Epid6nrie ct tcn'eur': hisro- bobs, 1963, stt. 5.
221. ()ilO von K()'t'7-lilltJll, Rti.sc tttn rlit ll','lt
161. FI. IJAIISER, Lebrbncb der Gescbicbte der 205. G. MACARI'NDY, o7-r. cir., I, str. "121. Ctxrk
irc et sociologic<<, u: Annales bis!oti(lues it; dett./ctlstcrt IB2.l. 21, 2rtttt.l :(r, 1tl..\tl,
-L62.
Medicin, III, 1882,..str. 325 -s4 de la R6uoltttion frangaise, 1951, br. i Bougairrville su, za vriicmc z-atlr'Z:rvanj:t
I, str'. 47.
L. <1. S. Genova, Spanjolska,-11, Cesale 122. srr. 113-1,46. u Bataviii, >zenrlji koja ubija<, inlali svaki
Giustiniano DuZdtr, l4aclrid, 21. kolovoza viSe mrtvih i bolesnil-r nrcdu posatlonr nc-
222. 1:. J. l'UlLNIlll,'l'l.te I;ttttttier itt,'lrrrt't'icrttt
186. Venecija, Marciana, Ms. ital., III, 1r. IIistory, l)21.
1.t97. go za iit:rvo preostalo vrijcntc l)ut()vilnjili
187. Otac Mirurice de TOLON, Ptiseruatifs et 22.i. Putovanjc lijcdnika .|:rkob:t l:lllliSA, iztliro
163. llenri S1'EIN, >Commcnt on luttait autrc- retnddes colltre la Peste, olt le Capttcitr
Abbi PREVOS'f Strlltlilnattl .16 t'o.vaq"s,
str. 314 i 581,. KIllCllNlllt, oP. ciI., 1955.
fois contre les 6picl6mics<, rtt Atiltraitc cl:atitable, 1,668. )O(,
22/t. John I\DI,L, Ii'auels ltrnn .\1. l'clttt'sltttt'y
bulletin <le la sociitti de I'llistoire de 206. Bcrnard FAY, Georgc lYosbittston Se,tlil-
188. Pledgovor AYNARDA u D. DEFOE, op. lo diuerse patls of Asitt, 176.i, I, str'. 2l().
Frartce, 1918, str. 130. botntne, 1932, str. 40.
cil., str.13. 2o7. Abb( PRfvOS't, o?. cit., lX, str' 25o (ci- 2)i. Ozruiujtii poietkc ovilr istritZiv:ttrjit vtrlt:
164. M. T. JONES-DA!'IES, Un l)eintrc de la 189. M. I.OSSEYELTX, >Les 6pid6mies de peste \V. IIDNSEL i A. CIIjYSZ.'I()l\, lts Rech't
aie lotrdonienne, Tbonas l)ekker, 1958, i Paris<, u: Ilillletitl de la Sociriti d'bis- tiraiuii iirviestai Loubcrca).
208. Jean-Claude FIACIINI, Obsental ittrts srtr cbes archeologiqtres en I''(rl(rgrt(, lt)\tl.
srr. 334-335. toirc de la mddecine, XII, 1913, srr. 119, str.18. i
165. Dru5wo naro<la, Rd?port dpiddniologi- le cotttntetce el les afis d'tttte 1nflie dc 66.
citirao J. AYNARD, Prcdgouor u D. DE- I'Eut'ope, rle I'Asie dc I'Afriqtr<t... 1766, l, 226. Ik>ris NOLDE, La liottttrtliort dc l'lirrtl,itt'
que tle Ia section d'b1'giine, br. 48,'i,e- IrOE, op. .cit., str. 14. ntsse, 2. knjig^, 1952.
neva, 24. travnja 1923, str. 3. str.1r51.
190. C. CARIUURE, M. COURDURItr, F. REBUF- 22-7.lwddit., I, str. 175.
166. A. D. S. Fircnca, ostavstina NIedici, 2. ruj- 2O!. Osman AGA, <lrrevnik koji su gxl rlitzi-
FNf , Marceille, uille mofte. La peste de vont per Gefangetre der (ii<tttt t:tt..., izdirli 228. Midil., I, str. 1OO-lO1 i nrtpotncttit.
na 1603. 1720, 1968, srr. 302. R. KnLUTIII- i Orto SPIIS, 1962, str. 2lO- 229. (i. I:. GIIMIILLI CARIllll, ol,. cit,, lll, stt.
167. A. G. PRICE, 01. cit., str. 162. 191. Pismo Monsiniora de Belsuncea, biskupa 166.
211..
16a. Ibid., srr. 172, i M. T. JONIIS-DA\4ES, op. Marseillea, J. rujna 1720, citirao AY-
crf., str. 335, napontena 22). NARD, u: D. DIIFOI, op. cit., str. 14.
1,69. M. T. JONES-DAVIES, op. cit., str. 162. l!2. Jean-Noel BIRABEN, Les llommes et la
170. Malherbe, citimo John GIIAND*CAR'IE- peste en France et dans les Pays eut'o-
PGT, L'I{istoire, la uie, les mouts et la piens et midilen'andens, 1976, II, str. Napomene uz poglaulje 2
curiosil6 par I'inage..., 145O-1900, 185.
1927.11, stt.322. 193. I.e Temps de la peste. Essai st.rt' les q)i- ()vir, Poskrvi<1itil izrilz (\i,ti st' rlit it' tlttttt
771. Antonio PiRtlZ, 1948, 2. iz<lanie, str. 5O. cl,imies en bist<titr-, 197t1.
t. M()N'flis(ltltljtl, /)r: l'lisltt'il tl* lrtis, k' l.
rtyigir XXll, 1rrtg. l'1, rt: (l'.ttt'tt's <'t,,ttltl.'11'\, 1.. A. ljl:l llrllltA( )l IA.
172. M. T. JONESDA\4DS, op. cit., str. JJ5. t94. Ping-'l'i I [o, >'l'hc Intr()(lucti()tr oI Arrrt'ri- ()64 \ llttl'lrt1,1'r l/o1,r1s1's, i'rtl. lt)l'/, l, \lr '1'l l,
l . sl r'. (l)O.
17J. Erich WOEIII-KENS, Pest und Rubr int can Ir<xxls l)lan(s ir)t() Olrirr:r<, rt: tltncri- ,14fi,l,lt)
16. und l/../ohr, 1)54. ciln Aillhrolr(r/()fisr, trilviill, l()55, str.
174. A. L., M. i I)., Itusi,a, 7, 1"298. t94--11)7.
I t.'
622
I, t'rrt tI t, / I llrt I I I t I t' I /,\ L l I A' I I l r'.', I t' t I L' I( I. t \ r' l r. .',
(,-'l
624
t'1-r alatraal
FIIIMAITDINQIJIII{, 1970, 511. (5, tabcla 149. Gazette de France, Rim, 11. kolovoza M0nchen, 1965.
5;
1649, str. 749. l7t\. Voltrtgt:s ti I)ikitt, Mrmille et I'lle de 2o4. Ir. M^RQUEZ MIRANI),\, >oivilisatiotts
A. rIUSSON, oP. cit., srr. 106.
li0. R. CROUSSET,Ilistoirc de la (lsitte, op' l,r,ittt,:... t1til- tll()1, o!t. cil., l, stl J2O'
-74' 262' pr6colombiennes, t:ivilisatiorr tltt tttrtis<'
119. Louis-S6bastien MEI{CIER, Tableau de | /() f' (;()tJlt()ll, /..1srr'. ryr' rit ' slt'
Patis,1782, lV, str. 132. cit. ,r, A lrnunrt les Anhirltt<ts Ittlittt:s' ittl;trttt
Godi5niak I:. A. ()., 1977. lHo. t. A. M,\Nl)l:l.SI.( ). t'l'' e il ' ll slr: -261t' 'ltltitt t
l5l. P(xl v(xlstvom Luci<'rr;r l:lillVI{llA'
(
12O. E. Il. PTIELPS BLO\(/N i Slrcila V' IIOP- lltl I. SA\'.\l{Y. rtlt cil', lV, <xllt'lirrk 561' ()() l(X)'
KINS, >Scven Ccnturics o[ Builtling V/a- 152. G. MA(lAll'lNI:Y, <yr. ('ir', ll, slr' 2.12' (;()lt'l'liS, cit' rkrk l'' 55' des Attnales, br' 4' str'
lll.' l). rlt' l.AS
(t.t'
62(t
lYa(lr1 ttl,l-rr1'
lrt'ttt t nil lln t w I il /,\ t t' tr l l tt t t, t t t t l, IrIt t I ttI I t r,
ziii. 239. J. BECKILA.NN, Beitrlige zur Oekonomie, 4. L. A. CARACCIOLI, Dictiottnaire oilique, 22. l.t llltinagier de l'ais, !raili dr mrtr',rlr
211. Ceorges i Genevidve FRtCIIE, Le P'l,x pittorcsque et sententieux, pt'oprc ci fairc ol tl' (t<:onornie donrastiqile cotillr.tsl t)t,t \
oP. cit., v, str. 28O.
des grains, cles uitts et des ldglnnes d 24O. Ch. VANDERBROEKE, >Cultivation and connoitre les usages du sidcle, ainsi que l.l,).J, ltl46, II, str. 9J.
consumption of the potato in the 17th ses bizanuies, 1768, l, str. 2/t. 23. Miclrcl de MON'IAlGNll,, Joutn<tl th' ru,
Toulouse, (1.186-1868), 1967, stt. 20-
1) and 18th Centuries<<, u: Acta bistoiae ,. Cer6nimo deUT:IARIZ, Teoria y prdctica .|'flX( en Italie, iz<|. l'lcjadc, l9(r7, str.
de cometrio I cle rtatina, 7724, str.348- l l.lr.
212. Carl O. SAUER, )Maize into Europe<<, u: neerlandica, V, 1971, str. 35.
241.Ibid., srr. 21. 349. 24. ltAltlil,AIS, Pantagruel, knjiga lV, poyil.
Akten des 34. Intentalionales Amerikani- Llx i Lx.
scben Kongrzsses, 1!6O, str. 781. 242.Ibid. srr. 35. 6. B. de LAFFEMLS, Reiglement gdndral
243.Ibid., srr. 28. pourdresser les manufacturcs en ce ,o- 2!. I'hilip1re MANI'ELLIER, ,>M6moix' srrr lir
213. O. de SEIIRES, Le Tbddtrc de I'agticul- vak'trr dcs pl'incipalcs denr(r<'s... rlrri sr'
244.A. SMffH, T'be Wealtb of Nations, izd. y.tume...,, 1597, slr. 77.
ture..., oP. cit., ll, stt. 1r. vcr)(liiicnt-.. en la villc d'Orl(:ans<, tr: Ift;-
214. A. BOURDE, Agronomie et agronomes en 1863, str. 35, citirao POLLARD and 7. Abbd PREVOST, op. cit., VI, str. 142. (pu-
CROSSLEY, op. cit., str. 157. tovanje du tlaldea). moircs de la. socittd arcbeologitlttc rlt
France au XVIIIe sidcle, 1,967,1, stt. 185. 8. L. -S. MERCIER, L'An deux nille qtmtrc l'Orlttnais, 1862, str'. 121.
215. Traiao STOIANOVICII, >[,e ma'[s dans les 245.lnuis SWIOND, Voyage d'un Frangais en.
Aflgleter're pendant les anndes LBIO et cent quarante, oP. cit., str. 368, napo- 26. Oazdte de Ft'ance, 1763, str. 385.
Balkans<, u: Annales E. S. C., 1966, str.
1811, I, str. 160; citiram, sreiom, jeclan mena a. 27. I krrnr:rnn VAN DER VDE, >'llpologi<' rI's
1027. i napomena 3, srl'. 1029. i nlpo- 9. Werner SOMBART, Lttt:tts uttd KdPitalis- cris('s ct changements dc structrrr<'s ;rrrx
mali detali (Gabriel SAGARD, Le Grand
mena 1 mus, 1,922, str. 2. Pays-li:rs (X\ie-Xrv1e sic\clcs)<, tt: Att n t I c t
Voyage du pays cles l{urons, l)J6): t
216. J. GEORGELIN, op. cit., srr. 2O5. 10. Th. DOBZIJANSKY, L'IIomme en 6uolu' Ii. S. (;., 1963, br. l, str. 216.
1623. brod kojim putuje prema Kanadi,
217. C. ANTHONY, L'Industrie de la. toile ti
zarobljava jedan mali engleski brod na tion, 1.966, str. 369. 28. !(/. Alilil,, >rWandlungcn dcs lil<'isclrvt'rlr
Pau et en Baary, 7961, str. 17. 11". Food in Cbinese Cultlu"e, priredio K. C. r;rtrr:lrs und dcr Fleischvcrs()rgunll i')
kojem se nalazi badva krumpira >en for-
218. G. i c. FRiCI-IE, op. cit., stt. 20-22, 34- CfLA,NG, op. cir. [)r'trtschland...<, u: I]ericbte iilttr Itrtt,l
me de gros naveaux ntais d'un go0t
37' beaucoup plus excellent< (str. 16). 12. L. -S. MIItCIER, Tableatr de Pais, 1.782, tttirtscbalt, cit., str. 415.
2l9.lmieitaj o Biarnu i Basse Nzrvarre, 17OO, 246. G. F. GEMIILLI CARDRI, op. cit., Iv, srr. X,srr. 345-346. 2). Voyage de Jdrdme l.i1t1tonano, (1,. cil.,
B. N., Ms. fr. 4287, F6. 80.
1.3. Food in Chinese Cultut'e, oP. cit., str. 75, srr. 575.
220. Moskva, A. E. A., 72/5, 254, t "29. 247. I./\BLT, Nouueau Voyage aux isles de I' 271., 280. 30. l ll()INOT ARBEAU, Ox:hisogntll.tit
221. P. de SAINT-JACOII, op. cit., srr. 398. Amdrique, 1722, l, srr. 353. 14. Ortensio ,l-AllDl, Contmentaio delle pin (lSttti) izd. 1888, str. 24.
222. J€r6nte i Jean TIIAIIAUD, La Rataille de 248. G. F. GEMELLI CARDRI, op. cit., yt, str. notabili e mostruose cose d'Italia, bez 31. '0f. AItlll,, Crises agraires en liu,1rJ,(,
Scutari, 24. izcl., 1927, str. 'L0l. 25. datuma str. 5-,6. Xlll''-XXe sidcle, op. cit., str. l5O.
223. J. GEORCETJN, op. cit., str. 2O5. i 225. 249. Ibid., \al, srr. 89. 15. Dvoyage de J6r6me Lippomano<, u. Rela- 32. tlgr 'l'tJCCI, >L't.lnghcria c gli approvvi-
224. G.I G. FRECTIE, op. cit., str. 36. 250. Ester BOSERUP, iuolution agraire et tions des anbassadeure uinitiens sur les IIi()nanrcnti vcnczizrni di lxrvini rrt'l ( ]rrr-
225. Filipp<t PIGAFETTA i Duarre I.OPEZ, Des- affaires de l;rance au XVI'| sic\clc, II, (lu('c('nto(<, u: Sludia llutttttttilttlis, )1
ptession. cl|mograpbique, L970, sv. 23
ciption du xtyaume de Congo, 1591, sq. 1ti38, str. 6<lJ (7.birkt ncobiavljcnih do- R.tlrltorli uenelo,tnBheresi all'e1xx'<t <lrl
prijevocl W. Bal, 1973, srr.76. 251. kunrcnal,r () povijcsti Irritncuskc). Rinttscintenlo, 1975, str. l5-j l7l; A. rl.
Jean-Frangois de ROME, Za Fondation
P.
226. P. \fERGER, Dieux d'Afiique, 1954, str. de la mission des Caltucinsau Royaume 16. A. IrltANKLlN, qr. cir., Ill, str. 205. S. Vt'nisc, Oin<1uc Savii, 9, I" l(r2l llistoirt,
168, 176, 180. de Congo, prijev. Bontinck, 1964, srr. 89. 17. L. -S. Mlllt(;llil\, 'l'abi<:rttt tl<: l'ntis, <tJt. tlu ctttnrtert:c lc Mttrsaille, lll. I lSl
227. Ping-Ti [Io,
he Introduction of Ame- (:i/., V, slr. 7(). 15.)t), t\. C()t.t.ilIt .1. Ilil.t.t()UI)ti, tr)5t,
>f 252. OtLo von KOTZIIIUE, Rer.se un die
rican foocl plants into China<, cit. il. Welt..., op. cit., l, str-. 711-71. lfl. A. (:Atl,l.()'l', Mintrtitt's lntur st'tt,it',i l'ltis- s.r. 144.145.
228. Betthold IAUFER, Tlse American Plant 253. Pir:rre COtIR()tl, L'Amitiqtu, t,.,l,it.ulc ct lttitt' tk's trttt'ur'\ (l ltrrrlt's r/r's l;t-tttt1'ttis, tt. 1,. l)lil.lSLIi, liltttl.I sur ltt .'tt,,tlili.,rt .l(
lll2l, ll, str. l,1ll. l.t tltt\s., tttr4ti<tlt d I 'ilttt tle l'ttUtt, rtl
Migralion, Ilse Polttlo, 79-\tl. ttttslrale, l<)76, str- 2<)--J2.
(t.")
(t2u
l\,rrttrtul tl,'tt,ttl(l / '\lt'ttL'l ttt t' \,'ttL't(ltt<,tll. t' Nrllu ttttt'ttt'
31t. E. I-E ROY L\t)tJRIll, l.cs l';t1'srttts tlt l.;trt- 5i). (;. lr. (;l:l\'llil.l.l t:.\l(lrl(l rt/t. ( /r., l\/, str. I
lir) Atr,ltl , l. ,tt I lll. I il.tl'il!rI il,l I llllx)
guedoc, 2. iztl., l)6(t, I, st(. 177*17<). r)() Ar lrn't tl lhrtlt llt r rllt l(lr')trr"t, 'ttlttttl 'tll Ifl | \A\/Al(\', t'lt ttt, lll, orllr'l1,rk 'r't'
35. '0f. ABEL, cit., dl. str. 4,10. liott tht Itr Chitttr, l(r8tl. (1>isrrrro l(r(rt|),
l('t tl M.lrs( rll( rr. lt lX, l'l I l'r ll N, il ir,')lllir, \'rl( / l(.rzrlly l(rrltIlrIrr,
36. Nodl rlu FAIL, ProTxls ,ltstiqtrcs et fac6- str'. 177* 7t|. /(r rlllrl( il1 l(','('.
'rl. l. SAVAItY, ol'. ttl., ll, orl;r'l1,rL /z'll'
I
tieilx, ild.1856, str. 32. 60. Il. MAN'I'I(AN, /.s1nlDrrl lttts la st:conde t)1. 1,. l.i:Mlrt(Y, .1,. (tl , str. .1O 1 . I l(' A N , A. lr., lt tll, 'l'1.1.
37. G. tlc COUBERVILI-E, Joutnal..., 1,8)2, trrctitid clu XV1le siiclc, ()l). cit., str'. 196. ().J. A. N., .t 15, Al' 2, ,1 /, l.orrrkrtr, l4. o)rr1k,r I I /. t'.rrrl I rtr( ll lAlt[41], Lt (.'(,,nltlt,it' ,l'tttt trr,rr
str.461+. 61. G. I. CiIIMELLI CAlLEIll, olt. cir..I, str. 6J- 1718. r.lutn,l rtu,\I'l/'' stt:tl<' tl'.tptt:s llll(' (ol
38. ol. cit., str. 279.
C. lL{TON, llI6ntoircs..., 64. ()4. (;. ll. (;llMl,l.l.l (;AIlliltl, ll' str'. 7 /. rcslxrtrrl.tntC ittirlttt', li)lO, sll. r)t) I l(1,
39. W. ABEL, Crises agrtrires et, EuroPe..., oP. 62. Ibid., Y, str. 305. 1)5. Vo.ltttg<'..., le lll. rlc (irrrgrrr's, ttlt cil ' I' N. l)lilAMAttlt, 'l'trtil( tlc !\'li((, .t'l'. (t1.,
c/r., str. 198-2OO. 63. ll. BAEIIRBL, Une Croissance; la Basse- sr r. .l7tl. l, str. (ro7; olr. rl<' l.A N4tlltANIlllil{li, rtlt
40. Anclr6 PLAISSE, La Ratonnie du Nett' Pt'ot)ence ntrale..., o?. cit., str. 173. ('ir., l, slt. l: l.<'s pi'tlt<'ttts D{lis( lll (()trl
botug, 1)6li Pierre CIIAIJNIJ, >Le Ncu- 6zr. L. SIMOND, Voyage d'un Fratteais en 96. P:rrlick O()l.QtJt !()tlN, ?irrirri srtr lrt lxtli'
ce l<: l.<tn<lr<'s, l lio7, I' l2t . ilrrn('llt: i'rri lrris tlt: lit ttttltttt'l\ 25 poltt
bourg. Quattc sidclcs tl'histoirc ttot nlfln- Angleten'e..., ol. cit., II, str. 332. rrrillt', ct: (ltti v('rlt tlilt: r;ttt'tttillt'rlc lr''.
97. llartolonrC l'tNl IIilli() l)A Vlil(;4, >l'it (irt -
de, XIV'-XMI[e<<, u: tlttttules ,8. .1. C., o). L. -S. lllllRclu\, op. cit., 1783, V, str. 77.
tc (l(' lrcliPc lll<, tt: Viryir.s dc c:tlrtttti<'ttts n)()fu('s Pt:st'trt :tPtis sitlitisrttt 25 (lllltll,l
1p61, str. r152-1168. 66. Ibid., str.79. trx (jtrl;rrr kvintrrl = 50kg)' Lrr ltts lrllll
41. R. GR-ANDAN{Y, >l;r glandt-' r6plcssion. o/. A. FRANKIIN, o?. cit., III, str. 139. Porllsltatia )t l'ttrltrgal,ll, l()59, str. l.J0
1.37. <lorttrt: 6O t1x :ttt ntillc, l:l ttroyt'tlttt' .l'r t l
Flypothdsc sur l'6volution clcs prix rdcls 68. Ivtidit., l, srr. 139.
9u. L. l,liMlilfY, ol,. cit., str.295. lir 1x:titc l0 <1x<.
iL la75<, u: Ptix cle uente et Pix 69. L. -S. MDRCIER, V, str. 252.
de 1375
99. Antonio dc lllNI'lS, Voltrlgs t1'' t:arrlitral I lu. N. l)lll^MAltl), ryr. <'it., lll, 172), stt. (",
de reuient (13. serija), 1,952, stt. 52. 70. Ibid., srr.85. ll9. M<rskva, A. It. 4., 7215-295, I'' 2[], l.r:.,t
71. Voyage de Jbbme LipPotnano, oP. cit. ll, d'Aragon,.. (t517-15 ltl), l)t'ir(:(lila
42. A. I{USSON, Les Consorttmatiotts de Pa- bon, 15. oittjkrr l7()1.
srr. 609. Madclcinc IIAVAIII) DII l-A M()N'lh(lNli'
ris, oP. cit., str. 157; Jean-Claucle TOU- 1913, str. 119. 120. G. rle UZ'l'Al\\7', oP. cit', ll, str' 44
TAIN, u: Ilistoite qunntitdtiue de l'6cotto- 72. M. de MONTAIGNE, Joumal de uol,tage
lOO. J. SAVAIfY, op. cit', V, otljcljak ltt2; I' l2l. N. I)lil^MAnll, 02. cit., l, l7o5' slr'. 'rl'l
mie ft'angaise, l, Cal:ien cle l' I. S. D. A., en ltalie, oP. cit., str. 1118.
odjellak 465. (1603).
1961, str. t64-l6J; L,VOISIER, >De la ri- 73. Ibid., str. 1131. 722. Vaddtds, op. cit., l, 316.
71t. Nfred FRA,NKLIN, La. vie prioAe d'autre- lO1. CARACCIOI,l, Dictionnaire'.- senle'nci-
chesse de la France<< i >Dssai sur la popu- t2"1. A. ITIIANKLIN, .{.a Vie lnirte d'trttnfrttt.
et$, oP. cit,, l, slr. 24.
lation de la villc de Paris<<, u: llldlanges ;fois. D(: Vati1tbs gasttonomiqu.es, 1891, lll, La Crdsittc, .'lt. cit., stt'. t(). i tt.rp"
102. Giuseppe PAIUINI'I, l'ime Ricerche sttlla
cl'dconomie politique, l, 1,966, str. 597- str. 6o.
nrcna. Anbroise iLRi (Ettrn-t'.s, 16o7, rlr
75. M. de MONTAIGND,JouInal de uoyage..., riuoluzione dei. pt'ezzi in l;ircnze' 7939,
59A. i 602. str. 120. 1065.
43. rJf, AIIEL, Cises agraires en Euro?e..., oP. str.1136. lll, 1719, srt. (,5.
l03. G. F. GEMELLI CAIIERI' o1t. cit., Yl, str' t24. N. Dlll,\MAlttl, o2.
.cit.,
cit., atr. 353-354. 76. M. de MONTAIGNE, Essais, izd. Plciade,
125. J. AC(XlftAS Dll SIlltlONNll, I'tr liicln'sst
44. J. Mn-LEIfnT, De la rddrrction du thoit 1962, str. 1,054. i 1077. 21.
104. Joutnal de uoyage en ltalie, op. cil', stt' de la Iloll.ande, (rP. cil.,l, str. 14. i l().1.
sur le sel, '1829, str. 6. i 7. 77. Les Voyages du Seigneut' de Villamont,
1 26.'ifl an d a
(DS ArJ, I I a m btt rgs O ril I t t, I : t r rt
4t. fmile MIREAIIX, fJne Prouitrce rt'angaise 1609, str. 473; Coryate's Ct'udities, 1152.
au tenPs du Grand Roi, la lltie, 1958, (1.6Ll), iz<1. 1776, I, str. 107. 105. MONTESQULEU,Voyages en [u'a'?e, st(' fabfl artl Walf scl:fang trttcl lloblx'trsrlt
78. Alfrecl rIL{NKLIN, op. cit., l, La ciuilit4, 2A2. lag uon 17-19 Jal:rbundefl, 1955.
str.131. 127. P.I. -8. I-L CMNI) D'AUSSY, Ilistttitt tlr'
46. Michel MORINEAU, >Rations tle marine l'qtiquette et Ie bon ton, 1,908, str. 289- 106. G. F. GIIMELLI CAIUIRI, op. cit., ll, stf .
291. 475. la uie priude rles l;r'angais, ol. cil , ll,:,tt
(Angleten'e, Ilollantlc, Sudde ct Russie)(,
79. Alfrcrl GO'I'TSCIIALK, Ilistoire de l'ali- I 07. A. IRANKLIN, op. cit., lX, Vaiatas gasttrt' I 68.
w: Annales E. S. C., 1965. Id ttttttr:
mentation et de la gastxtnomie..., 1)48, nomitpte, 1891, str. 135. 128. Kamala MAIiKANIACIA, Le lliz el
47. Pau[ ZUMTIIOR, La Vie qttotidiettne en
Ilollande dt.. tetnps de Retnbt'arttlt, 7919, II, str. 168. i 184. l08. Jacqu6s ACCARIAS DE sflluoNNll , I'rt Ri- son, 1956.
80. M. de MoN'IAIGNE, /ssa/s, op. cit., str. clseise de lct llollande, l77tl,l' str' 14' i 129. J. ANDIfti, Alirnenltrlion cl crtisittc ti lirt
str. 88 s4. me, (4,. cit., str. 207-2 11.
48. L. LfMERY, op. cit., str. 235-236. 1054. 192.
81. C. DUCLOS, trIdmoircs sur sa uie, u: (Ett' t09. P. BOISSONNADE, >>[-e Mouvcnlcnt com- 130. J. SAVAIIY, oP. cit., 1761, ltt, otlj<'ljilk 7o4,
49. P. rfe SAINT-.IACOB, ol). cit., str. 54o. takotlcr sc kzrZc >>nlilnigrtt'tl<'. itt;tli
50. P. J. GIIOSLEY, Londott, 1770, I, str. 29O. ores, 182O, I, str. L)C. mercial entre la France ct lcs iles llritan-
82. G. F. GEMELLI CAREIII, op. cit., lI, str. niqucs au XMe sidcle<, ut RcLnrc bisto'i- >mani(lu(:ttc<<. A. N., Irt2, 70, l'' l50.
5L. Mdmoircs de Mademoiselle de lilottlpen' 131. SIIMPIII{EY ClAl.lNl)(), llistttt'irr ltl lrt.t"
sier, izd. Cheruel, 1858-1859, III, str. 6L. qu.e,7),2O, str.8; II' BIICII'l't,l-, oP cit',
83. J. -8. LABAT, Nouuelle Relation de l'- II, str. 53. Napu5tanje ribolova u Scho- y de lrts lqtcs srrttttrrtti(rs, 17,88, ll, :'ll.
339. 2, napomcna l.
52. Abb6 PR-6voST, op. cit., x, str. 128-129 Afique occidentale, op. cit., I, str. 282. nanu 1473.
8/r. Barun de TOTT, Mimoircs, I, 1784, str. I lO. Uartolom6 PINIllillto DA VtilGA, ol'. cil'' 1'32. Le Mirtctl4icr de l'aris, (/, (:rr,, ll, sll
(putovanje Taverniera).
str. 137-.1 3ti. t25.
53. R. de VTVEIIO, op, cit., str. 269. 111.
l.J-J. (itrrrrt:z tlc Illtl'l'(), llislrttitt lrrtgitrt ttrtr
54. F. BERNIER, Voyages..., op. cit., 1699, ll, 85. Ch. GfRARD, L'Ancienne Alsace d table, II l. J. SAVAIIY, (4). cit., lll, txljt:lj:rk l(X)2 s'1;
sv. 252. 1877, st.2)). (llr. rlc L\ Motta,rut:lillttl, Ilistriro dc tt tititnd, l5<)8,ll, str. 4l(rr Abbl' l'l(l1V()S'1 ,
86. Prema arhivima Stockhalpcna i Alaina pt t .fit t t t 1: r t i sc I c I a tt rt r tt ( I t t, t s l' A' t <i' <,/'. dt., XIV, str'. Jl4.
55. P. de LAS CORTES, cit. dok., str. 54.
t
<: lt t rt
DUBOISA, Die Salzuetsotgung des Wallis ,iqtt? stltt(illritttrttlc, l<)(>2' l. krrjilirr, str' I.i4. I)r. (llAtll)lAN, littl,lx,tl 1tt{littrittrtirt', t'it
56. G. F. GEMELLI CARIIRI, o/). cil., IV, str
474. 15OO-1610, Wirtschaft trntl I'olil ik, 145 s21., o sitovottl lr:tkillrttrr; stt. l(rl s17, llitttitk, str..l7.
/, 4 (r.1, l'' (r5 sr7.
1965, str. 4146. o sttit'ttotlt ll.tk,tl:tt tt. | .t 5. A. N., M;t rit tt' Ii
57. Mimoircs concenlanl I'ltisloire, Ies scien'
ces, les atts, les tttottrs des Cbiilois lar 87. Dr. CI.\tlI)lAN, I)tv:t nr<'<lttnltxrtltt:t kon- I 12. A. N., st ri;:t K (r'trtti'tttt Sp:rrr;rtllko;), rz- I i(,. MAlll.Y, l)a ltt silttttlit'rt l\tliti.ltt( ,l( l,t
les missionnaires de P6kirr,IV, 1779, str. fcrcncija [:. I. I'. A. l,-, l()('4, ttvorltti r<'- v()t il('lt(,llltlll. I'rtl,,7itrt', | / /(,, sl t (tlt (rr),
fcrill, slr..l9. IIt li. Il(()(lN'lli t l\1 I)lll.Al;()\:il;, Id (t"tt I 1/ lt()ll liAll, ,frr/rl'r, trtl. (i.trrttt t l'l.tttttrt.t
32r-322.
,tt'tt t' tl,t l','l,ut ,l, l,t lttt ,ltt \t' rr'" /r' r!,il, lrX,'), \/r/rrr'lll, \ll (r,f \,/
6Jo (t i I
l;t,trtt t rul lltt t t t t lcl /,\ t t' t t A, I t n't, s t't t l, I t I t t \ t t I I t r. Nttlxttttt,ttr'
l-tt. K. (ll,AMANN, /)rrrcfi ttsittlic 'l trrrlt, l5(r 1,. li. Ml:lt(:llrlt. l',1,t .l(il.\ ruillr ,Ir,ttt!
I V.rll,r,l,,ll,l... rt l',tut rntr ltt\ltttttt .lr I .tlt .'ltl \ltttttt tlr'lltt lrtnt,ltryt.t, ttlt ttt. ll. \tt
tlr,,r, ,ltt gtltt,tttt
1620-l7.IO, l95tl, t:rt;clrr br.2, s(r'. 14. tt,ill tlutt,ttillt,, trl,. (i1., stt.,1 l, il.rlxrrrrr.rlr ,ilrill.tltt,,t. Prrrrlril J J lllll.\lll)lN I l,', I ll,ilt! l()l(,,
139. Drnst Luclwig CAI{L, 'l't'aitd do l<r ti<:ltcsst: it.
(.)tll'l(, r,/, r,/, il! i.' lltin tult tt'g' t,tlrr vlt,t,l , l.l,l, r ttr
des princes et de l"-urc ilats et los nto- .:it., Vlll, lTtt-1, ll{1. llrrlir'r l)l()N, //rt/rrtir' tl.' l.t t't.tttr rl .ltt lilllrt ,/r/r/, \ll l'1./ I ttitlntttr il;t / I
157. 1.. -S. Mlilt(lll1ll, t,1,. srr..
ttitt t'tt l,tttt|,', ltlii). 1lt 1{}i 1l I .fl I l.trrrlrr 5ll Il.l l(, /rr l'r/tr ttlltttt, rl lt t'ttt
yens simples et ,latt rels poltr y para,eilir., 34{0.
1722-1723, str. 236; John NICKOLLS, Re- 158. B. PINrIHRO DA VlllGA, o1r. cil., srr. l-18. It2.1,. S. Nll:l((illrl{. llrltlrrttt tlr l'tt,t\. ttlt rtt t,,,ltttrtt tt lttu'1,,\ 7.', t1.1 /,'1, lt)irr
,narques sut'les auantages el disauan- '159.Food irt C'binese Culture, olr. cit., stt. (r/., l, str'. )/l )/.'.. I I I l(, l'Asslr'l , t,lt I tl , \tr .r(, .'l
tages de la France et de la Grande-Urc- 229-230. Itt.l. (;. Ir. (;lii\llrl.l.l (:Al(l;l(1, t,/). ,//., Vl, srr. .'|.1. lltl.tttt t lqttntttli, Ir) I/, ll, rtr I X\\'lll
tagne, oP. cit., str, 253. 760. Ibid., str. zgt. .t87. .f 1,1. f . SA\/,\ltY, t'!t rtt, V, rrl;r'l;.rk l.l/ l.lrl
140. K. GLAMANN, op. cit., str. 153-159. Ki- 16l. B. PINIIEIRO, op. cit., srr. 138. IU4. A. IltJSS()N, 1,1,. t.it., str. 21,1. ,'l5. lzr';r'(t.r; ko;r s<' rxlrrrr:r n,t lnt('nrl,llturu
.1.754. Iu5. K. O. (ll IAN(;, tt: lixut it, (,lti,t.'s( (.ul 'l'roirtc lrrskrtp.r M('tlir, lirrrl,r t \/r'rrlrrrr,r,
neski Seier nestaie sa evropskog trii5ta 162. A. N., A. E., B t, 8gO, 22. tipnia
nakon 1661. 16J. Jean BODIN, La. Rdponse... nu Paradoxe Iilre, <tlr. .rr., s(r'.,lO. l(rr)u, ll. N., I\4s, lr, 4llt5, 1".1 I v .l .t
141. G. I\,IACARTNEY, op. cil., II, srr. 186. de M, de Malestx)it sur le faict cles tnon- ItJ6. l'. J.-tl. !.li (;l(ANI) I)'AtlSSY, rt1t. cit , ll, 2 l(r. ( ltrrll:rrrrrrt. (;ai.RAl ll r I'Al(ltAt,l l,\. / r, r ,r,r
142. A. ORTELIUS, Tb<1dtrc de I'uniuers, -!.J72, noyes,1568,Plr'. str. -JO4. tttttt'e tlts ttitts t,t th's t(ua.\ tlc a'tr ril I ttil
str. 2. 162r. Grof dc ROCLIEC}IOUART, Souaenirs sur 187. lltid. Nll.'.1.t<' stttts l',,ltr<'irtr Rtilqttttt, lr,''ll, .ilt
143. Alice Piffer CANAIIR{VA, A indtrstia do la Rduolutiott, I'Enpire eI la Restaura- Iti8. .t/orid della tct:ttolt44irr, plirt'rlio Olt. SIN- 2()tt. i -i(Xr .1O7.
aeucar" ,1fls ilbas inglesas e francesas do tion, 7889, srr. 110. GDI\ i rhLryi, l<)(>2, ll, stt. 144. 217. lbitl., str.7l.
mar das Antilbas (1697-1755), 1946, 165. Irrancis DRAKE, Le Voyage cutieux faict Itl9. Ibid., srr. 14/r-7/t5, i .f . lllit)KlvlANN, /lci. ).lll. .Sftnitt tlrlltt lr't'ttttlt44i.t, .t!t. I rf. lll. rtr
(daktilogram), ff. l2 sq. autour du monde..., 1641, str. 32. trdge zur Ockonotnie, l7ul, V, str'. 2uO. t2.
'1"4/t. Iman't povjeren.ja u ono Sto sam proditao 166. G. F. CEMELLI C,\RERI, op. cit., II, str. l9O. C. Macaulay 1'ltEVIl.YAN, llist<tt1t ttl ll11- 2l(). .fcittr (;lRAllt)lN, Nttltt, hittl4t ttJ'ltt.lut' \u,
o Cipru. Golena prodaja 1464. iznosila 103. gland, 1,)43, str'. 2t]7, n:rpom<:na l. lil ht rt tt ttl,ltl tt ttt, I H\h.
je oko 8OO kvintala: L. tle MAII-{'I'RIII, 167. R. LL{KLUYT, I'be Ptincipal Nauigations, l9l. Ren6 PASSE'|, l.'lttduslie ltns la gitti- 22O. 1.. l,l',Mljl{y, .tlt. (t1., slr'. 1Or)
IIistoirc de I'ile de Chlpte, lll, 18!1r, str. Voyages, Tnrffrlues and Discoueties oJ ralild de llordeau.t..., l<)r4, su'. 24 sq. 221..f. f'lllN(;l.lt, ()ltscrtutlrttt,\ \ut l.'\ r,t.tllt
aa-9o; -1,2.
olujkt 146J. venecijanska ga- the English Natiorr, 1599-16OO, 11, str. 192. Ilistoirc de llordeatm, prircrlio Oh. Ill- tlits lcs ttttttt;t,s,.,.t1,. ttl , ll. rlt | 11, t,
llja niie naila Seiera za utovar, Sto je do- 98' GOUNET, op. cit., IV, srr'. 5(X). i 520. str'. 14, I.l4 I.J5,.11/.t.ln,
kaz o neznatno.j proiin'otlnji, A. d. S. Ve- 168. Jcan d'AUTON, Ilistoirv de Louys XII rtty 19J. P. J. -8. LE CltANt) I)'AIJSSY, ol,. cit., ll, 22). 1.. -5. ,\'11:lt(lllrR, litltlttu tlr l'ttttt. rt!t
nise, Senato nrar, 7, P 107 v'. str. 12.
de France, 1620, str. 307-308. (:r/., Jl, str. I r) s./.
l45.lnrd SIIEFFIEI-D, ()bsentations on tlse 169. Fdlix et Tbonas Platter d. Montpelliet, t94. Ibid., II, srr.315. 22.t. 1.. l.l'MlillY, t,l', (tt., str, 5l.l
commerce ol lbe Ametican Slates, 1783, 1552-1559 et 1595-1599, notes de uo- 195. A. IIUSSON, oP. cit., str. 212. i 2ltl. 224. Cui l'A'l lN, /.r,//rls, ttlt. t il , l, \tr. t(11
str. 89. yage cle deux itudiaflts bdlois, lB)2, str. 196. A. N., A. E. Il1, 757, 17. srpnja l(itt7. l'is- 225. Atll)l(;l:lt, ltt llttisrttt tl9lr(, l(r)l
1-46. Ove pariskc brojke prenta Lt'oisieru u: 48, 126. mo Bonrcpausa Scigncla)'u. 226. J. SAVAItY, (r1,. cit., ll, rxll<'ly. llt, ,t.l i
R. PIilLIPPE, cir. dl., tabcla I, srr. 569, i l7o. fiIddit., I, srr. 18O. i 1gO. 197. A. N., Marine, 87, ,l.J6, P 75. )27, l7 lO. trgovrrctkir utlr.tr)t'rr;.r Nor rrr,rrrlrlr
Arnrand FIUSSON, Les Corlsoritmatiot s 17 L. l* Inyal Serwiteur, La TrisJoyeuse et trOs l!8. Usporedi npr. N. DIiLAMAI\LA,, oP. cit.,ll, pr'()tcstilirju l)r'()tiv I)rr'su(l(' krr;,r z,rlrr,r
de Paris, oP. cit., str. 330. Plaisante llistoire composde par le Loyal str. 97 5. i 97 6, ili Odluku Parlitlncnt:trtrog njrrjt'r:tkijtr kojrr nijc rr;rrrrn;r'rr.r orl rnr.r
'1"47. Pierre IIELON, Les Obseruatiotrs de plusi-
seruitel,r des faits, gestes, tliompbes du suda o zabrani za vrijcntc gla<li u rrrjnu A. N., (;7, t(>)J, f' 1t12.
euts sitrgulatitez et clJoses tttdmoraltles bott cbeualier Bayard, priredio J. -C. BU- 1740. 22u. I'rr:nrir N. l)lilAMAltlrtl, trl,. I tt., I / l(1, rrt
trouudes on Grdce, Asie, ltd4e, ilg'lne, CllON, 1872, srr. l06. l)). Votrt Biu'brauen, IlfIulth, 575. 1 971. i lt: l'()'l-l'llill l)li l.A llllS'l'l(())', ,\
Arabie et autrcs pals atranges, 1553, str. 172. J. BECKIVLANN, op. cit., V, srr. 2. prema 200. Izvor izgubljerr. N., (j7, 16u7, lp ltt( l7(rl), l:rj ,,i7r1111,, 11'1
106. i 191. jednom dokumentu iz 'L723. >depuis un 2of . ESTEIIANII-LO-CoNdI-EZ, >virla y ht' jcc:ro l>i iz XVl. sl.
148. Opat Ii.\\T{AL, Ilistoire ltbilosophique et certain tems que I'usage est venu de met- chos(, u: La Nouela ?iclr'esca cslntlolrr, 229..1. SAVAItY, tl'. (it.,ll, rxlycly. lott (ll,lr,rlr
politique des itablissements et du com- tre les vins en flacons de gros verre, il 1966, str. 1779. i 17<)6. >rirkijrr<.< ).
metce des Eurcpieils dans les deux In- s'est mis toutes sortes de gens i faire et 2O2. M. GACHARD, Relraite et ,no,l de (,llttr- l-JO. .J.tlc l.l:llY, //i.r/oirr tl'trtr 1,1t1,11.11q' lttrr I ur
des, 1775, III, str. 86. venrlre des bouchons de lidge<. A. N., les Quint..., oP. cit., ll, str. I l4 (1. vclyaclc la lcrrc tlrt lltt;sil, l5[to, stt. l],i
M9.Vf . SOMBART, I)er llloderne Ka?italis- G7, 1.706, P 177. 1557). 2.31. l'. I)iego rlt'llAlil)(),'ll4x44ttt1lttrt c lttt
mu\ op, cit., I?, str. 1031. 173. Ilisloirc de Bot'deaux, priredio Ch. HI- 203. Andr6 PIAISSE, La llaxtnttic lu Neu- Iotirt 14<,ttt'ntl rle tltytl, l(rll, l'' tl{
15O. J. -F. cle ROME, o?. cit., str. 62. GOUNET, Ilt, 1,966, srr. 1o2-1o3. bourg. Essai d'lsisloirt' ilXr.tir't', .;ctr- 232. .1. A. tlt' MANI)l:l-SL('t, tlt. t it., ll, rtr l,'.'
151. M. PRINGLE, Obsentatiorts sur les mala- 174. Archivo General de Simancas, Guerra an- nomique el sociale, 196 l, str. 202; .lrrk:r; 2.JJ. li. KAMl,Il)\, ttlt. rit., lll, slr'. / lr I l, ..tr
SION, 1le.s I'ays471s de la Nortnttndie oi-
-7
dies des arm6es, dans les carnl)s et dans tigua, X\aI, Mond6jal Karlu Petom, 2. pro- 2.
les prisons, franc. prijev., 1755, I, str. 6. sinca 1539. entale: 6tude gdograplsiqtte sur l..s lx\ilt- 2J4. Mdnroittts cortl:(,t,tul l'ltislrttn,, lts s, r,'rt
152. J. A. FRANQA, Une Wlle des Lumiires: la 175. J. SAVARY, op. cit., V, odjel,iak 121,5_t2t6i Itrtiotrs rurales du Catm el <lu l)nq1,, tlrr <'as, lcs tt<lrttt-s, /cs lrsrrg1,., tlt, r/lt t ltt
Lisbonne de Pombal, 1965, str. 48; Su- Enqtclo26die, 1765, YVil,str. 29O, dlanak Vexirt nonnand et <lc ltt t.urll<fu lu lt sd- ,ors, gx'kirrikih rrrisiorrit[ir, V, I /ll0, rlr
zanne CI{ANTAL, La Vie q,totidienne au >>Vin<<. ne,1909, str.154. 467-474,478.
Portugal apris le ttemblement de tene 176. Cui
PATIN, Zerrr?s, op. cit., I, srr. 211. 2t)4. .f . Sl()N, i/,i/ 1.r5. (;. MAOAII'l'NliY, ryr. r'll., ll, su. lttl
tle Lisbonne de 1755,1962, st.232. (2. prosinca 1650.) 2O5. llcn(' M t.lSSIil', I -u I I tt s - hl t t i tt t', til tt lt 14tit t - 2.i(r. Alrl>(. f'ltliV()S'1, ! listttitt, lqltu,r lb tlrt t,,t
153. Jean DELUMEAU, Vie dconomique et so- 177. L. -5. MERCIER, op. cit., VIII, 1783, srr. grafl:it1ttL, l() 17, srr'. .lo4 _1o5. yrr,q(s, XVlll, l7(rtl, str. .t.t4 .t t5.
ciale de Rome dans la seconde moitii 225. 2(Xr. A. lltlSS()N, (t1,. it., str'. 214, 2lt, ).21. 2.17. l'rrrrrit oznirkrrnrir rrrog kok'g< t lrrrl,rtll;,r
du XVIg sidcle, 1957, str. 337-339; za Ge- 178. J. SAVARY, op. cit., IV, odjcljak 1222- 2117. .lttttitr lclltt lt't'ttoltry4i.t. .tlr. rit., str. 145. Ali MA:/AilHU.IA.
norrr usporediJ. de LALANDIJ,Voyage en 1,223. )-lltl. (,ll trt >r t i t t t t's
1
t I r I i tt t is ! t t t1, t/r litt t;t' I / I tl('8, ,1.\tl ltnxl tn (,hittst, (,ttltrttt,, I'tit(.{lr(! h (
Italie, Yll.]., str. 494495. "179.L. A. C^RACCI()I-1, op. cit., III, str. lt2. Xll, sr r . 4.t ,l,t. (lllAN(;, Itl,. t,l , \rr. l/,1, l1(', ,'(t,'
154. Vatidtds, lI, str. 223, nzrponrena 1. l8O. []artt>lom6 I]IINNASSAII, >1,'irlinr<.rrtirrion lO(). M, MAL()lllN. lrtttlr'tlL tl,t,,ttr, |/l't,ntl .'1r) lirrkrrrr l)r\,ln;l r,rlxrr( rr,r Alr.rr,r lAl(A
155. J. CROSLEY, Londrcs, op. cit., l, srr. l.lu. rl'unt' capit:rl<: <'sJrirgrrolc irrr XVk' sii.<.tr': ).(tt ,'ll) lzlor tzgulrllr'rr
6,J2 (, i i
I ;tnt tt tt t I I ln t tt t I t' I / .\ l t' t t At l, l,'t' \,'t I A' I t It I s t I I I t' t'
T l'l'l(l I ll I ( l,rrtrll'r ( {rN',1'\Nll\l /rr,/rrr ltt 1 ( lt[,ril I I rl llfll(,n-1', 1/,rrl, lll, rtr l ,,i t
24 l. Mt'trtoirri goslxxltt t' (l(' M()nllx trsrr , ( rlr ,t/l ll'rtl, rlr. l(r. Ittt, t' tt,ttltltrttltt ltt I l!:lttltt tttll cl,t rltl \lll lltt,l. rr,ltxrrrr n,r (r
ra<r A. I'llANKl.lN, /.rr l'rc l,tttt(t( tl'.tttltt' )/,1 l)r l'rts,t1ic tltt rttft', tlrt llr','l tltr tlttrrt lit\t,tlit,ilrttltt ll.'ltll /,ril,/) lrrl'("'lr \t!i ,\1,1" l'lll \r( )',1 , t'lr t tl . \'1. '.lr i lr, ( l l'r
fitis, le caJi, le tlsi. le cl.xr<ttlttl, ltt().1, str'. /rrlr', ;rrrlrrrrrrrti ltulor, l(r/ l, rlr. .1.1. ,l lll I tr). lt tuttrc rlc l,\ I '\\l rl . lit,',rtlr' ilr lot'o lrtllr,l,llrl(. l(t('lt)
166-167. 275. n. lrllANKl.lN, r/r. (,r., sl,. ,15. i .l4lt. ttt llttltt I /'ll(', l\, ',lr \tr' lll() :!u/.urrt ( ll l,'\N l,\l I tt l tt tlttttlt.ltiltttt
2/r2. Bonavcntul'e d'AIICONN I),,4ftilarrgc.s 276.'/,ir t\it:tr' 1;itritgr':tl' koji slijt'tli ttsport'rli ]()1. (ittrrl,ic SANI), /r'lltlr tl tt,t ttttlttt!!(ttt. (ttt I'tttltt!{tl . ttlt (tl. :'ll ,r')lr
tl'bistoirc ct de litliralurv, 1725, l, str. -lciln LI)(;l-AN'l', ,l,r: c:rfrr ct lt's crrlils i'r I':r- iztl. ( iitt tttIt I l.ttttttl.tl lorr, s{l . /l'; l'r'ltlt 1(),/. l'. rk' SAIN'l l,'\(.( )ll, 1,1, t tl , '.tr 1'l l
4. ris (1644*16)J),,, u Atutal<r.s /:. .t. (,., Atrllniltry4ir.h' l.t (t!!tt?tl1', l()i(), rlr. .l{) l0t{. Alrlx l'l(irv()S'1, t'l) t,1., Xl\', rll 'llt.'
2113. Pisma od I 1. veljadc, 15. travnja, 1J. svib- 1951, srr. l-14. 21. $()(). IIslxrrcrli ttt.ltrt, lll, slr, .1,/i),
nia, 25.listoparl:r 167 l, 15. sijcinja 1672. 277. A. liltANKLIN, ryr. <:it., str. 255. jO2. L. t)lll(Ml(iNY, rrlr. ( i/., lll, 5tr'. 125.J.
244. A. rIL{NKI.IN, oP. cil., str. 171. 278. Suzannc CIIANIAl-, La Vie qilotididrile
245. llrrhivi Amsterdama, Koopmansarchicf , au Porlugal..., oP. cil., str. 256.
Aron Colace Stariii. 279. l'. J.-Il. LE CIL{ND D'AIJSSY, o1t. cit., [],
246. G. F. Clll\4llLLI CAltEli.I, op. cit., l, str. str. 1,25-126.
'l'abletru de Paris,
140. 28O. 1,. -S. MllRCIIjlf, o1t.
2217.L. DER-lvltCNY, o/. cit., l, srr. 3-19.
248. Coi PATIN, /-cllrus. I, str. 3ttj, i II, str.
cit., IY, str. 154.
281. Caston MARTIN, Nantes au X7111e sidcle.
Napomene uz poglaulie 4
360. L'dre clcs n6griers, 1714-1774,1931, str'.
2119. San-ruel PDI\S, Joumal, izdanja. 1937, l, 1 38. 1. F. COUBIIIIT', Ileauuais el le llottttt.tctisis 2l .f. A. rlt' Ml,Nl)lil.Sl.(), l(t5t), tlt t'lt , ll.
srr. 50. 282. Pierre-FranQois-X.Mer de CILA,RLEVOIX, de 16oo a 1730..., oP. cit., str' 2.Jo. srr. 270.
250. L. DEIiMICNY, o1i. cir., I, str. 381. Ilistoire de I'Isle Espagnole ou de S. Do- ) Bartolonr6 IIENNASSAII, Valladolitl trrt 22 (;. MA(;Alt'l NIiY, 1,1,. cit., lll, slr . /(nr, Nl
2r1. A. FRANKLIN, o7.r. cit., str. 122-1211. mitgue, 1731, il, str. 49O. Siicle d'or, Une uille de Castille el de sa <fc OLJI(iNl1S, Vtt.y,t114. ,i ,'ril'I,,,q . , llllll{,
252. L. DDRMIGNY, Zrz Cbine el l'Occidettl. Le 283. Dictionnaire dn commetce et des nar- car?rlragfle att XVIe sidclc, 1967, str. 147- II, srr. I I, ltO. i l,tssi,n.
contrilerce a cantotl..., op, cit,, :tlbum u cbandises, priredio M. GUILLAUMIN, 151. 2). L. S. YnN(;, /.(r.1 As/rr'('rs tit'ttrtttrlit!ttr\ tl(\
dodatku,slike4i5. 1841, l, str. 4O9. 3. Jean-Birptiste'IAVIIltNlllf, Lcs Six lkt.)'a- trotnroi l,tll)li<'s tltttts lrt <,:ltittt' ttttl,t't tttlc,
253. G. I\'IACAI{'INIIY, oP. cit., l, str. 30--ll i 28lr- O rzrznim kvalitetamzr kzrvc vidi korespon- ges..., 7682, I, str'. 350. l!64, str. -rlt|.
lV, stt. 227. denci.fu Arona Colacea, Gemeemte Ar- 4. Osobno sjeianie i fotografija. 24. lricrrc , So1;lrit' (;l lAlll'l1N lll.lt.
OLI1MIiN'1
254. S. POLIARD I D. CROSSLEY, The rVealtlt chief Amsterdafi, passim, godine 1751- 5. G. F. GEMELLI CARERI, oP. cit., ll, str. L' llaltitrtlion ln<4 thttts lts rrllt,tttt,lt
of Brilain, oP. cit., stl'. 166. 1752. -t-5. Vicnliatte cl l<t l.<,n(tilX I'ntlnut11, ltl/\
25i. G. MACAIUNEY, op. c'ir., IV, str. 218; L. 2a5. M. MORINDAU, >Trois contributions au 6. S. I{ERCIER, Tableau de Pais, oP. cit., 25 Voyaga rlu ()ltuurlicr (,:l\tnlitt rtr l'n tr',
DIIILMIGNY, oP. cit., Il, str'. 596 .s{. colloque de Gdttingen(, u: De I'Ancien I, srf. 21. i II, srr. 281. .l8ll, lV, str'. I ll sr7.
256. Leniiogrtnlski arhivi, toin:r refercnca iz- Rdgine i la R,tructlution ft'anqaise, prire-
7. Ibid., lV, str. 11t9. 26. Noel <lu lrAIl,, .,1,. dl., str'. ll(r lllt.
gubljcna. rlio A. CIIEMER, 1978, str. 4OBLIO9. 8. E.J. F. BARBIER, Jountal bistorique et 27. J<rlrann (lottlit'lt (;lt()R(;1, l\'tsrrrlt rtrttt
257. Food itr Cbinese Ctlturc, oP. cit., slr.70. 286. R. PARIS, u: Ilistoire du cotrrtrrerce de anecdolitpre du rdgtte de Lottis XV, olr. llosclsrailttttt14 lct Rttssisclt Xrtl'trt lt, lrtt
i 122. Marseille, ureduje G. R{MBEIIT, Y, 1957,
cil., l, str. 4. Residen.zstttll .\t. l'dt't's|ilt,N..., I 7()(), \lr
258. Pierre COUI{OU, L'Asie, oP. cil,, str. 133. str.559-561. o Gaston ROUPNEL, La Ville et la canptg- )') )- ) )(r.
259. Cirirao J. SAVARY, op. cit., IV, odjeljak 287. I-. -S. lllEI{CIIIR, Tableau de Paris, l, srr. 2fl. Ilclnrarln K()l,ltSOIl, l)ettlsclrct lltrttt't tr
ne au XVIF sidcle, 1955, str. l15.
992. 224_229. !urrt ir)t I;.lsass. Iltlx' tttttl VrtTtlltcltltrtru,
10 X. de PI-ANIIOL, >>Excursion <lc g6ogra-
260. G. MACARTNI]Y, o2. c/., II, str. !6. 288.Journal cle Barbier, pritedio A. <le LA 1941, str. 18. >1,<ttst;tt'tttt t('ttillr(r('r vorl
phie agraire. Ille partie: llt Lot'raitre nl6ri-
261. J. SAVARY, op. cit., IV, odiclj. !!1. VICEVII.LE, 2!. stucleni 1721. (lra c()trslrtrir(' s:t t));tisott, il tttt ttrlt,t 1
262. Totan iivor izgubljcn. Analogna prirrjed- 289. Citirao Issac de PIN'fO, Iraird de la cir- dionale<<, uz G4oS4taltbie el bisloirc agra'
ites, actes dt colloque intcntalional rle Iliilzer (tr<>rncs) (l()nt ttl Iittlt':ttt, ttttt r,t
b:r kod J. BARROVA, IlI, 1805, str. 57. culation et du ctidit, 1771, str. 5. blit)rc, tmr: pirrrrrt" liritii'rc t't tlcttx p.ttt
263.P. de IAS CORTES, citir;rni clokument. 290. L. *S. MERCIER, L'An deux mille quatrc l'Ilniuenit4 rle Natrcy, rtI0moire ,t". 21,
q()nS.(
264. J. SAVARY, o!. cit., lV. o<ljclj. 99J. cent quarante, op. cit., str. 359. 1919, srr. 35-36.
C. <|e UZ'lARl7., oP. cit., fr:rrrc. 291. A. d. S. Venisc, Cinque Savii, 11. F. VERMALE, op. cit., str. 287-288. i na- 29. lr. VllllMAl.ll, ol). (i1,, str'. 25.i.
265. pri.icv.. 9, 257
-JO. Ilomain IlAli()N, >l;t lxrtttllt oistc tlt' V,tt
II, str. 90.
1753, (1693). pon.lene.
266.Detalii koji slijede su prema Antoineu 2!2. Jules MICFIELET, Ilistoire de France, 12. P. de SAINT-JACOB, oP. cit., str. 159. zy au XVll': sit"clt'. tt: rlttttttlcs ,lc ll,'ttt
GALIANDU, De I'origine et du ?roqrez 1877, )O/II, str. 171,-U4. 13. Ren6 TRESSE, >>La f:rbrication dcs faux cn g<rgle, srp:rrtj-rujirn l()(r4 , stt . l() I .
du cufd. Sur un ntanttsctit (arutlte) dc la 293. L. LEMERY, op. cit., str. 476, 479. France<<, u: Annales Ii. S. C., 1955, str. !1. Ar<:bfulogie du ttilltlit tltist'tlt', J krr;r1iir,
Bibliotbdqne du Ro1,, t699; Abb6 PRE- 294, An<lrd TIIEVET, Les Singulaitez de la. Oahicrs dcs Arrn;tlt's br. 27,lt)lll
356'
VOST, o/r. cir., X, str. 304 sr7. Ft"ance antarctiqile, 1558, priredio P. 14. A. de MAYIIRBEI{G, Relation cl'un uoltage .J2. X. tlc PLANI l()1. i .1. S(;l lNllll)lrlt, ,,lrrr ttt
267.l. -8. TAVERNIER, op. cit., ll, s|]I. 249. GAI.FAREL, 1878, str. 157-159. en Moscot)ie, 1688, str. 1O5. siotr cn ltrrrilitt<' st'ptcttlrtott:tlt', vrll,r11 r
268. De plantis AegJ,pti liber, 1592, pogl. )O1I. 295. Stoia della tecnologia, Po. cil., lll, str. 15. M. de GUIGNIIS, op. cit., ll, str. 174-175. ct t('rr()irs ltrrt:litts., tr (;i\t8,rtl,l,t( (l I'l\
269. Pietro della VALLE, Les Fameux Voya- 9.
'16. Abb6 PIi[VOS'I', oP. cit., Vl, str. 24. loirc agtttitrs, tt<:lts tltt <<tllrulttc tttitt
ges..., 167O, I, str. 78. 296. L. DERMIGI{Y, op. cit., lil, 1964, str. 17. Ibid., sL(.26. ttrtlittttrtl dc l'(lttiut'rsittt .l( Ntttt. l', ltr
27O. Prema svjedodansvu nicgovog sina, Jean 1252. 18. Ibid., str. 69-70. ,iltri,\t ,t" 2 l, l()5(), slr'. .lr).
de LA ROQUE, Le Voyage de lArabie beu- 297.Prema Joan TI{IRSK, neobjavlien izvleS- f 9. A. rlc MAYIiRllliR(;, olt. cil., s(r. lo5 l(x)- .1.1. l)rrktrrt l.orris Ml:ltl,ll, ltt llltltttr tr (l
ret$e, 1716, str. 364. tai, Tie(lan u Pratu, L!7!. 20. l.a I\tlol4tttt au XV!ll'' sii'clt' prrl tltt ltrti- l'<ttuilttlitrtt rtl.4t ttitt' tlc ltt litilittt lutrlt'r,t
271. A. IiRANKIIN, La Vie lniude d'autrefois, 2!8. Riied u A. 'l-t{EVE-l-lJ, t4r. cit.. srr. l5tl. c('l)(('ttr ltrttlqitis, I lLtlrcr'l Virtttlitt, pt itr'- ,r(,, l()5ll,1xr;il. Ill, slr ,/5 r,1
le caJ6, le tb6, le cbocolat. op. cit., str. 299. J. SAVARY, op. cit., V, <xljclj. r.t6.t. <lilrt Mrrli:t (ll l()l.l)\Y() l;l,ANl)lN' l(X)()' \4. llirttt lx' sullt tlttn,ttt' t rttttlt ttt ll,tlr,t,
3oll. Minoirc o<l M. rlc M()NSI:(;tlltA ( lTOIJ), 1rt ttrrlio lrt 0t tt'',tt'.tt lll' r'l tto1,,'iht
( :('n(.tl /,1
33. slr. 80 tl l .
272. Ibid., str. 22. Il. N., Ms fr. 24 2)t], l'2O6; l,rri11i l](ll.-
(r i
6.]4
gc()gtrrlii(', Svr.rrrrrlrilr. u lr[r'il( i, ln)(r.Itl 15 A'l (;()N()N, I tt l'l/tt .!1.ttt.lir1,tt, t,rt /tt M rlr'(,lll(rNl',, ttlt ttt. I /rrr. l, !,lt t/,'
od l9-I.). l.l,rtttttttts tl'trlrt\t\ lrs ltsttttttttttt,,\ll.' //. M.tttr' I'rrrl' rt(lll(,1 /, \/l'/'r tl l tttttl'( frrll trl( )N I Al(,Nl', ltttttttttl tlt t'ttl',tHt' rrt ll,t
35. I{enri ltAtJl.lN 1.il .\.tt\ri<t (l()77), grrr,:r k- XVI'' srt\elr.s, l(X)tl, s(r'. ()lJ. lt\ltttHtt.', lt)('1, ',tr 'r / lt(,ttl, ttl,\tt llll) ll1.'
njiga zbirkc L'A rc ls i t ec I u tu t. t t ra I c .li-r t t t t -
q- t 56. l'. rlc SAIN'l --.lAO()l|, r{r, (.,/,, srr. 55.J, 7tl. K()tl\lllll ltl lll('('rl;t lrtlt oltt'titrt ltttrt ttt lllr I lllt\( l(l Nll()l I I lt, rrlr r,r. "rr ')l
ise, Cotl)t.,s des gcnres, des tJ'lxrs el dcs I59. Ictirttittt )'( l!'lll/,1( ll,tlll,l" llO (.rlrr,rr) (.nltANlS, .tl) tt! , \tt l"
uariantes, zbirka koja ic prcuzeti poclat- 57. Le (ittide rlu pil<tin le Stittl-.lttcqttts lt 79. .1. ll. l-^ll^'l , t'1, t tt , ll, str ' .lll iltt' I I I //r,/. 5lr t5
ke jedne ncobiavlicne ankere provcdene Cotnlrost el I c, prircrlila Jcannc VI Iil,l.lAll.l), tl0. (;illx'tt() lrtlt:Yt(l:' (,ustt (ittrtrtlt t' \r'rrrr' ll.l. lt. N.. Ms. lr. tt. t (t)'//' l" 'lll (lvt5)
izmedu l)42. i 7)45, pocl voclsrvom p. L. 1963, stt. 29. la, 1953; .\obrailos c lllrtt trntlxts, lt)'\(t' I l.t. (;AltAi:N S, rtlt. cil , slr ' .l7 l lrrrlxrrrr('rril
DUCII,ARTREA I C. II. RMEREA. 58. Ot'donnance de Louis XtV... sur le lait U1. J. *l). LAIIA'1 , o/r. (ril., IV, str' "ltio' I 14. 1.. --S. MtiROllill., 'l'rtlilctttt tlc l'ttt'is, ttlt'
36. O. BALDACCI, I.a casa. rurale itt Sardeg- des eanx et forvsts, IJ aofit 1669, 1703, 82. C. OIJLM()N'l', /,n lttloisrtn, 1929, str' lO' r:il., Xll, str'. .1.J5.
na,1952, br.9 od: Ricercbe sulle dimorc str.. 146. 83. llenri ltAVAltt), l)ictiottnairc da I'a' I15. llirl., x, str. .Jo.l.
ra, ra I i, citifana. 7,birka. 59. Daniel DEliOE,Jownal cle l,annde de la meublcmettl et dc la dicoratitttt"', ltl<)O, I l(r. Or<rficir (l'Atil,N()Y' I rt (.ttttt d l.t tillr tl!
37. C. SAIBENE, La casa ntrale nella pianu- pe.sfe, priredioJ. AYN RD, 194j, str. 1lr. IV, str. 345; J- WIt.lllll.M' l'a Vie tlttoti' Maditl; tvltlitttt tltt 1'<t.1ta1111' tl'l:sltttllttt',
ra e nella collina lotnbarda, 1955; p.W- sq. dienrte au Marais, aL, Xyl/('sic\clt:, l9(16, iz<1. I'lon, ltl-74-lt1-/(), str. 4tt7
LAR, Ia Catalogne et I'Espagfle..., op. cit., 60. Mddir..., I, str. 415. str. 6546. I 17. A. r0fl()[,ll, A ttistuy o.l' ,\<'it:ttt't" I'tt ltnttl
II. 67. Ibid., str. 2J4. 84. A. ITR NKLIN, op. cir.' lX:Vatidtis gastto' ogy and I'lsil<tsopl.tlt it tl.tc lllllt ( t'ttltttl',
38. Jacques }IIU,IRET, Dictioilndire bistori- 62. Citirao I-ouis CARDAILI-A.C, Morisques et notniqr,,es, sv. 16. 19r2, str. 547-541).
qrrc des ntes de Pais, 6. izrl., 1963, l, cltrdtiens, IJn affron tetnen t pol6m i que, 85. Ibid., str. 19. 118. .tfor7a della lecnologirr, Jrtircrlio (i. 5lN
str. 453-454, 553-554, 1.31. 1977, str. 388. gZ. N. -L. cle I-1r FRAMllolsliittll, o,ru,?s"', GIllt i dr., ol. cil., ll, str'. (,5.1.
39. Madeleine JURGENS i Pierre COUPERIE, 6J. Prema svjedodanswr,r Branislave TENEN- 1,613, l, str. 115. 119. Il. MAI:FIII, ol,. cit., str. 5; .J. SAVAIIY, '4'
>k logement i. Paris aux XVIe er XVIIe TI, upraviteljice radova u >6cole des Hau- 87. J. SAVARY, o?. cit.' N (1762), otljcliak cir., III, (xlicliak U4O i Il, <xllt'lllk l/4
siecles(, vt Atrflales E. S. C., 1962. tes-Etudes<<. 903. 120. Il. MAlrlrEl, ibid., srr. 4.
40. ZA sve Sto prethodi, S. MERCIEII, op. cit., 64. Pierre Daniel HUET, Mdttoirc touclrant 88. Ibiel., ll (1760), ocljeljak 11zt' 121. Andri G. l IATJI)RIO()[JIl'l', >( irtttr rlrrrttoI r
I. srr. 1l i 270. le nigoce et la nauigatiotr des llollan- 89. Villiam LIARRISON, >An historical De- i l' 6tuclc tlu nttl(t'tlr ltttltt:tttt", tl: "1""r'
41. P. COUBERT, op. cit., srr. 230, naponrena dais... en 1699, priredio p. J. BLOCK, scription of the Iland of Britaine(, u: I{' les d'lsistoire socittlc, tl;lvirlrl lr)'1o, 1ll
34' 7)OJ, 51. 2t13. TIOIINSHED, Clsronicles of England, 1l1.
42. G. ROUPNEL, op. cit., srr. 114-115. 65. Osman AGA,Jotnzal, izdali R. KREUTEL Scotla.nd and heland' 1901, l, str' 357' 122. E. M FIrlll, op. cit., str. l4 sq.
43. P. ZUMTFIOR, La Vie quotidienne en IIol- i Otto SPIES, pod naslovom: Der Gefan- 90. M. <te MONTAIGNE' Jortntal de t'olage 123. Ibid., str. 27-2t1.
lande..., op. cit., str. 55-56. gene der Giaueten, 1962, str. 15O. en ltalie, oP. cit., str. 1154. 124. Citirao A. FIl NKt.lN, t'l' (i1.,lX lirrt"lr'r
44. I*wis MUMF'ORD, Ia Circ a b.auer-s, I'bis-
66. Rodrigo de VIVERO, DuJapon et du bon 9r. S. POLLAIID i D. CIIOSSLIry, rYealtb oJ gaslronoriliquo.s, str. li. i 9.
toire, 1)64, srr. 485-486. gouaerflemeflt de I'Espagne et cles Indes, Britain..., oP. cit., str. 98. i 112. 125. Il. MAITFEI, oP. cit., str'" .l().
45. Peter LASLETT, {Jn monde qr,e noils prircdila Julierre MONBEIC, op. cit., str. 92. M.GACIIARD, Reh'aite et rno't de Cbar' 1,26. Ch. OIILMONT, I'rt Mrtistttt, .'l' t tl , \tt
auons pexlu, op. cit,, str. 7-8. 180. les Quint, oP. cit., II, srr. 11. 68.
46. Louis DtrRl[GNY, Les Mdrnoircs de Cbar- 67. C. F. GEMELLI CARIRI, op. cif., II, srr. 93. U. rle MON'IAIGNE, Jountal de uoyage l27.To je smisao liicpc kniigt'Mirri;it l'l(A7A
les de Conslant sur le comnerce i la 17. en ltalie, op. cit., str. 1129. (La I;ilosofa dell'an'edant<'trr(), l(x'4) I J
Cbine, 1)64, str. 145, i l{. de GUIGNES, 68. LeJapon tlu XVIile sidcle vu par un bota- 94. i,Iie BIL{CKENIIOFFDP., VO',AGE DN sljedeie dviie stranicc obiltto sitttt st' rlrt
nistc su6dois, priredio Claude GAUDON, FRANCE 16:13-16'14, 1'927, srr. r43' iio nienim
oP. cit., III, srr. 51. Podacirn:r.
47. S. POLLARD i D. CITOSSLDY, Tbe Wealtb
1966, str. 241-242. 95. British Museum, Ms. Sloane, 42' 10' 128. Princeza PAL4.'I'INII, I.ettxts, ittl lr)(r4, 5lr
of Bitain, srr. 97. sq: M. W. IIARLEy, u:
69. lf. de GUIGNES, op. cit., II, str. 178. 96. E. BRACKDNHOFFIIR, oP' cit', stf' 353, Pisnro od 14. travrtia l7l9'
Tbe Agraian llistoty of England and
70. CrIARDIN, op. cit., IV, str. l2O. 97. Markiz de PAUI-IVIY, op' cit.' str' 132' 129. Kuia na trgu Vend6mc st()ii 175 l ,'1{l
l7ales, pliredila Joan 1'IIIRSK, lV, L967,
71. Ibid., IV, srr. 19-20. 98. Encyctopddie populaire serbo-croato' 1O1l.oOO franakr; gotlinc l7t]tl' ktrr'rr tt ttli
72. Arntdnag SAKISIAN, >>Abdal Khan, seigne- sloudne, 1925-1929,I11' str' 447' ove po- ci 'femple 432.OoO fran:tka. I to s;ttlto p,t tt
str.745 sq.
ur kurde de Bitlis au X\{Ie sidcle et datke sam, izmerlu ostalog' pribavio za-
48. Marc VIINARD, Bourgeois et paysarls a,t ses bi ra<lovi. Ch. Otll-M()N'l', lt fllttistttt, ttlr
tr6sors<<, u: Journ al asioti que, travani-li- hvaljujuii gospodi Br:rnislavi Teneti' cit., slr. 5.
X711e sidcle. Recherches sur le r6le des panj 1.937, str. 255-267. 99. M. de MONI'AIGNE, Journal de uoyage l3o. lbid., str. 3O.
boulgeois parisiens dans la vie agr.icole 73. Rijed >biologija<, koja se nekim mojinr efi ltdlie, oP cit., str. 1130.
au sud de Paris, 1957. 131. Ibid., srr. 31.
kritidarima udinila pretleranom, naravno 1oo. Ednrond ttL'\FFff, Le Mobilier ciuil en Rel'
49. William WATTS, The Seats of tbe Nobility 112. L. MUMI:OI\D, I.a Citd .l tr't,ttex l'l'i\ttt
ne treba uzimati u doslovnom smislu. AIi gique au Moyen Age, bez datuma'r str' 45-
and Gentty in a collection of tbe most nijedan odtastao Evropljanin niie u sta-
ire, oP. cil., str. 487'
46.
133. GUDIN, Aust udnes de l.ottis XV, r'itilrttr
ifl teresti?rg and picturesque uieuts..., nju, bez posebne obuke, sjediti sarima u irOL. Z^ paragraf koii prcthodi, ibid', stt' 48'
Ch. OULMON'I', o1r' cir., str. t.
1779. odijelu (Charctin, koji je livio deset godi- 49. i 134. Ibid., srr. 9.
5O. Fynes MORYSON, An ltinerary, t617,I, na u Perziji, navikao se i osjedao se u 102. Charles MOItAZli, u, Euentail de I'bisto-
str. 265. 135. L. -S. MERClllR, |'ableau <lo l"t'is, t'l'
njentu sasvim udobno). Obl.nuto je tako- irc uiuanle, 1953' Zbornik Lucien Febvre
51. Bernardo Gomes de Bl\l'lO, llistoia tra- der istinito: Indijci i Japanci su mi pov- I, str'. 90. cir., II, str. 185.
gico-madtima, WIL 1905, str. 74. 136. Anoniman aulor, l)ialo&iltts sttt' ltt lrtttt
jenvalida bi u nekom pariskonr kinu, raj- l().i. Cospo<Ja Palrttinc, citirao doktor CAIIA-
52. Bernardino de ESCALANTE, pimeircr. no u mraku podvijali noge pod sebc na NIiS, Mcprrrs inlirnas du passd. l' scrija' turz, cititao Ch. OtJl,M()N'l', .'l'. 'il , |tt
llistoia de China (1r77), t9r9, str. 37. naslonjadu, u poloZaj koji im jc udobniji. 1958, str. 44. i 46. o
53. Abb6 PREVOST, op. cit., V, str.5O7_508 . M. PltA7,, Ltt I:iloxtlia lcll'tnvtltrtttt'trtrt,
74. C. F. CEMELI.I CARIRI, olt. cit., t, sir. l04. ch. M()n^i/.fi, cit. al.' str. 90-92. f .17.
(putovanje Isbranda Idesa, 1693). 257. lO5. L. -S. MlillOIIilt, 'l'ttbltat dt I'trtis, ttlt' o?. <:it., str. 62-6.1. i l4tl.
54. Mdtnoires..., pekin5kih misionara, o?. cit. 75. John BARIIOW Voyttge en (.:binq |105, r:i/., XIt, str. .1.J6. l.ltt. (:itirk) M. l'ltA;/., lltitl., str. 146.
ll, 1777, str. 648449. I, str. I 50. lO(r. Izvor izllrthlictr. l.I). 1,. MtJMI'()lll), r7r, r'i!., str' 4lJft
(r l,'
636
NtllxrlSll'111'
l4O. 1,. -S. N4lrlt(:llrlt, llrltl*tu .lr l'tt,t\. t'l'
cr1., V, stt. 2l. r Vll, srr'. ll5.
l(r/ ,/rtt,r/r rrt I t;r.lc s Irlo rrrololr rltr,.tr,,trr
lxrllrl.llolt, (l()sl.t ( rlr'(|tt.n(., k01t. str itrttlr.
r tlt ltr l,trrl,r ,lr I l,,,rrntrr. I ' i
"lr
r,'l I't,r l! l'l(\/, l,t I tl,'t,'lt,t .l, ll,rtrt,l,rttr,'n1,,
141. Ilugdnc VI()l.l.li'l l.l)--l)tlO, I )iclittttttttitt, vt rrccr;,rrrskr. i(.l.tit( (. rxl vl.r,irto11 tl,r. ,'(,r). l(l \
raisottrrd d'trcLtiologic Jirtn\'.tisc tltt Xlt' l(rti. l.orrrlorr 1,. l{. (). -iO 25 l5l, (iioru,rlt. l()li. Nl.rrlrrz rlr l'.\l I ll\', ',/, r,/, 1lr lrrt
au XVIe sidclc, lll5zr-llJ6lJ, VI, str. t(r-1. itUt()llrilli) tli rlrrrt.t.st.rt (irrr(irr.irrr tl.r Vr,-
142. G. CASTIR, Le Comnet'ce du ltastel ct de nczirr a Mirtlritl.
l'ipicede i Titulottse, l.l50-1561, olr. I 69. S. l,()CA'f l.,l,t,l, Voy ct gs I e I ; rr r n e, tt t r t t.s
< <: r
cir., str. 309. et cottturncs ft.rtrtgaises, 166.1* t (t65...,
l43.Jottnral d'utt curd de cantpagne att XVIF 1905, srr. 45. Na.ponr,ctL(: tt,z ltolllnuljt 5
sidcle, priredio II. PL,\TELI-E, 1965, str. 170. M. T. JONDS-DAVIES, IJn Peintrv de lct
).1.4. al trrrllttttlxtltt,rltt. .'.1. I'il1()v;il1,(' lrilrrrqors.t ltlrl(Nllrl(A, rr/r r l/.
aie londonientre, Tbomas Dekker, 1958, l. M. MAtJSS,,\tx'ittlogit
l44.Markiza ac SfVICNE Leilrcs, iztl. 1,8t8, I, str. 280. I9.17, str. J7 I . l(lX), ll, s(r'..1(,/.
VII, str. 386. f71. L. -S. MDRCIER, Tableau de Pais, op. ). Marc Ill.(X)l l, >l'trrlrli'rttt's tl'ltistoitt rlcs !"). L. S. ,\'llilt(:llal\, lltltlnrtr tlr l'tt,t\, ol'
145. G. MACARTNIJY, op. cil., III, srr. 3i3. t<'chrirlrrt's<. lzvj<'itrtj o: Konr:trtrlitrrt l(r- r'tl., Vlll, str'.,1.
cir., l, srr. 1,66-167.
1.46. J. SION, Asie des inoilssolts, op. cit., str. 2.J. A. rlc IltJN4ll()l.l)1, l:.sstti 1xtltlt,1trt,srtt lr
172. R. de VIVERO, op. cit., str. 226. char<l LlllrllllVltli I)lls N()li'l"t lis.,'1.'Arr('-
215. ,\,.1t.ilt,il1' tla ltt Nttttr,(llr lt.s!nrurrr, tlt t tl
17). Voyage du clteualier. Cbardin..., op. cit., lagc, lc cht:vrtl tlc sr:llt'i\ llitv< ts lls iilics. ,
1,47. K. M. PANIKKAR, Ilistoirp de I'Inde, L9JB, Il, str'. (rtl.J.
W, srr. l. Contri[>utiort i l'histoilt' <lt' I't'scl,tv:r1it'.,
srr. 257. 24. A. tk' SAIN'| . llll.Alltla, t'lt t tt , l, rtr rr I
174. Ibid., IV, srr. 89. \: Annales rl'lsislrtittt <i<'ttttrttttirlttt tl stt-
148. Mouradj d'OIISSON, Tableau gindral de
ciale, l<)32, str. 4tt.J-4{J4. .{r.
I'Empirc oltornatr, citirao Georgcs ivL{R-
175. Jean-Paul Itu\ILA,NA, Lettre d'un Sicilien ci
un de ses arzy's, priredio V. DUFOUR, .1. G. l-{ ROirtUIl, rrl{:s trrlsft)r'nlati()r)s (ltt 25. Nicoliis SAN(:l ll:Z Al,lt( )ltN( )2, I tt \tt1 ,t
QAIS, Ze Costune ntusttlntan d'Alger, 1883, srr. 27. g<ruvcrna i l<, tt: tl tt t t t I <: s t l' Lt i s I i lt'
< > ti<' t t rr t t - tle tuttlrts th, .*tlltt ttl l'ct tt, I / /:1 l!il)rl
1930., srr. 91. ptrblikrrtij:t IJrrivcrsrrl.rrl N;rlrorr,rl rlrl I tto
L76. Marktz de PAULMY, op. cit., str. 211. niqlte ct sttcitle, 19.15, str. 564-58.t.
149. G. I!f,ARqAlS, Ibid.. str. 91.
177. Ernst SCHULIN, op. cit., str. 22o. 4. I.ynn Vl ll'l'll, >Ctrlturirl clirlalt:s anrl t<'- Iirl, Silrtl:r Irr', ArgCrrlirrir, lr)()1, \tt .'(,1
150. P. de MAGAILI-{NS, Nolnrclle Relation de
17t1.Carlo PONI, >Contpdririon monopolisre, chnological arlvanccs in tlrt: Mirlrllc .t 12.
la Cl:ine, op. cit., str. 175.
Ages<<, u: Vialor, kniiga ll, 197 I, str. 74. 26. (;()NO()1.()lt(:()ltV(), ltitrcrtritt tlr !lrt
151. R. de VTV'ERO, op. cit., str. 235. mode et capital: le march6 international 1
ries tissus de soie au XMIIe sidcle<, dak- 5. Od 1730. <lo 1787. niz o<lluka P:rriskog tttts Aints it l.ittttt. l()(rl, Ptr.rllrrvor l.r;,r
152. VOLNDY, Voyage en Syrie s1 sn igJpte
til., Ilefcrat sa seminara u Bellagiu. Parlamenta branio jc zanrjcnjivanjc kosc srto M;tlt'<'l Ilirtitilkrrr, str, I L
penrlant les anndes 178:1, 175.1 et 1785,
179. J. *P. MARANA, op. cit., srr. 25. srpom: Robclt llllsNlltR, (;ottrc dc dxil, 27. l,tt I;.t-tttttrtttitt t,slrttnt,l.t sr,,r4tttt,,l,,,rtt,'
1787, I, str. 3.
l8O. I-. -S. MERCIIIR, Tableau de Paiq op. 1963-1964, str. 55. 'l'akotlcr virli llcnrl .h'.l,,tlt,S .y ltrttttrt.lttr lttt rts .l( I /tttt, lttttll,
153. J. -8. L{BA'I', o1r. cit., I, srr. 268.
cit., \11, str. 160. TRIISSE, u, Anilalcs E. S. (,:. 1955, str'. srr. Vlll. i XVll.
151r. Jean-Baptiste SAY, Col,-s cornplet 341-358. 2tJ. N. Srirrclrt'z ALIX)ltN()2, t'1,. (il , \tt ;'t(t
d'iconomie politique pt'atiqile, V, 1829, 181. J. SAVARY, op. cit., V, odjeljak 1262; Ntb€
str.1O8. PREVOST, op. cit., \rl, str. 225. 6. Izvor izgubljerr, nroZtl;r sc rarli o k<>nli:- 29. (;. Ir. (;llMl,l,l,l (:Altl)l(1, t'lt. t tt., lV, \tt
182. P. tte MAGALLIANS, op. cit,, str. 175. renciji u Pirenneu. 211 .
155. Opat Marc BERl'tlE'f, ,ittrcles histori- 7. Yidi inft'a, III, str. 4!l .sr7. .lO. Iinrilit'rrnt' l)tiA{()ll(;lr()1,,,1.r' r'lr.rrrrr'.rrr
ques, 6conomiques, sociales des Rous- 1.83.rbid.
184. L. -S. MERCIER, cirirao A. GOTTSCFIALK, ft. Abbot P. USIIDII, llisto,ia dt: las ittuen- (:t l'AIri(lu('<ltt N0Il tr)iltiilil(.(, lt ,lI
ses(<, u: A tt'duets les uillages du Jura, tttlcs li..t (,., l()6(), lrr. 2, str'. l4,l
Ilistoirc de I'alirnentation..., op. cit., II, ciones mecinicas, 194I, str. 28O.
1963, str. 263.
156. MOHEAU, op. cit., srr. srr. 266. 9. Citimo M. SOlfRD, op. cit., It, str. 220. -J[. Xavit:r tlt: I)IANII()1., >Norrrirrk's (.t I'tt,j
262. lo. Izvor izgubljcn. tcurs. l. O<'rti'st' r't <lillirsiorr rlu rr,rrrrrl
1.57. Ibid., srr. 261-262. 185.J. -J- RUTLIGE, Essai sr.n le caractire
et les nteuts des FranEois compardes d
Il E. LE ROY I-{DUItlll, Les l'ays<uts de lntt- tlisnrc Jr:rstor:rl tl:rrrs I'Arrtit.lr Morrrlr,,., rr
158. P. de SAINT-JACOB, op. cit., str'. J111. guedoc, oP. cil., I, str. 468. Rctttut Xtittgrttlthiqrtr tlc l'lisl, l>r..1, lt)('1.
159. Luigi dal PANE, Stoia. del lauoro in lta- celles des Anglois, 1776, str. 35.
t2. L. -S. MHICIEI\, 'fableart rlc Pais, o1t. str'.295.
lia, 195a, srr. 49O. 186. Doktor CAaANES. M(put.s itttimes du pas-
cit, IV, str. 30. .J2. M. <lt: (itll(iNliS, t,lr. <:it.,l, ltt()tl, slr'. 111
16O. Voyage deJdrdme Lippomano, olr. cit., il, .si, 2e s6rie, Lr vic aux bains, 1954, str..
13. P. G. POINSO'I, L'Atni des culliuatettx, J-J. I I<'nri I'lillllS, >lk'lirti<)ns ('ntr'(' lt. l,rlrl,rk.t
str. 557. 1,59.
op. cit., II, srr'. 39J1. ct l<: Sou<lirn il tr:rv<'r's lr. Slrlr;rlirr rr ,4lrr
161. Orclelic YlTltL, Ilistoirae ecclesiastirel 1.87.Ibid., str. 238-239. t4. IzvjeStai I'aris,r I)uvcrncya, A. N., Fl2, Ittn14es... oLli:tls ti li. lt. (;ililtit',', lr).1./, str
libri trcdecin, 1845, XI, str. 3211. 1,88.Ibid., str. 284 sq. 647448 (plijcdlog iz L750. tl:r sc oslo- 4o<)-4 t4 .
L62. Ary RINAN, Le Costttfie en France, bcz 189. Ibid., str. 332. sq.
datunra, srr. 107-108. 1!0. Jacques PINSET i Yvonne DESI-{NDRIS,
bode poreza >zcnrlje oblit<livanc ru- -14. 'l'rtlrn izvol ltisirnt rrtolliur rritr(i. ll(./ rurr
kom<). njt: A. N., A. 1,., ll lll. [] svrrkorrr slrrr!,r;rr.
16J. Frangois BOUCIIER, Ilistoirc du costume Ilistoire cles soins de beaut6, 1p6O., str. I5. G. MACAIII'NEY, op. cit., III, str. .i6tt; prinr,({lbu i(: p()tvrrli(}.1. Il,'lAVllltNllllt,
en Occiclent, 1965, str. 1,92. 164. Abb6 PR.riV()S'l" oP. cit., vl, 126. ol). cil., l, str. lOtl.
1.64. Jacob van KLAVEREN, Europdiscbe lYi,t- 1!1. Doktor CABANiS, op. cit., str.168, napo- 16. l'. rlc MACAll,lnNS, (4,. cit., str. l4l, l4ll. <,1,. t'it., Xl, slr. (rtt<r,
-15. Abb{' I'ltl,V()S'I,
schaftsgescbichte Spaniens int 16 und 17 mena- 17. G. F. (lliMlil.l.l OARIiRI, o/. cil., IV, srr'.
jabrbundefi, l!6O, usporrdi >>mode<< u -\6. Libxt ie atrgti<:ultttt'tt, i.trl. i't. l5r)11, srr
192. L. MUMFORD, op. cit., srr. 586. 487. -t6ti .sr7.
indeksu i na str. 16O. naponrenu 142; 193. L. A. CARACCIOLI, op. cit., III, str. 126. I tt. Ibid., su. 4(>0. .t7. (). IIS'IlliNNIi i.1. l.llillAtll, l.'rllqttt ultrtt,'
Wajes de extranjeros por Espaiia, op. cit., f 94. A. FR NKI-IN, Les Magasins de nouuaau-
t9. .llrcob IIAXA, (iuntwirr IllltJl INS, Zrrr;lrz tl ttt<tisott rilsli.lnt,, 1764, l" 21.
lI, str. 427. rd"s, II, str. 82-pO. itrt Lclx:n lcrViilktr, 1967, str. .J5. S()N- Jt). l;rtt,1'ois Qtr{siltt.1t d 1., Itl,ysttt.',ttltr, .tlt
165. Am6<l6e FR6ZIER, Relation tlu uoltags ds r95. l. I.RUTLIGE, op. cit., srr. 165. NliltA'l' je' n:ldirri() (l()slir pr<'t'iztrc ertr';It' ci /., l, st r. 4 .1 I sr1.
I
la met" du Sutl, 1716, stt. 2)7. 1,96. L- A. CARACCIOLI, o?. cit., l[, str. Zt7- <rvilr t'lcnrcrt(ltrrrilt slrrrjt'vit: lltt1,t17rr' rr,r., lr ). ll. N. listrtrtt;r's, 1576 kirrlc i plirrrovt
166. ESTIBANILLO-GONZALEZ, Vitta .y be- 2t8. Itt<lrs ot'it,ttlttlts cl tt ltt (,hitrt, 17t12, l, (ic l) l(r()2(r i l(l).17.
cbos..., o: La Nouela picarvsca espafiola, "197. L1 r'lva p:rragr;rfa koji slijr:tlc us1><>rrrli A. str. lOtl. (;rilvulir .15, ,lo l'. rlc IAS (l()lt'l liS. ( llniur rlokurrnr
oP. cit., srr. 1812. I:AN(;ll, Menoirus lxttrt' scttir ti l'hisloittt )ll llletttoitt's.., 1x'ktttrlkrlt nrrrron;uir, ry, r'rl.. llrttislt Mttscttnt. l.orrrlr rrr.
lt)l/.11. rtr.4ll. ll l. rk' (illltiNlrS, o/r rrr., lll. str l l
6.J8
(, l,)
Iit,ttt t tttrI lln t t tt IrI /,\ l,', t lt l, t tv t t t t I' Ir It t I t t I I t t
I Nttlttttttt'ttt'
42. Abbt Pl{l',V()S'| ,.,1,. (it..Vl, str'..lll ..ll.l. ('() 1.. S. Allllt(lllrl\, lttlilctrrt tlr l'tt,t\, t,l, r)l l( l'llllll'l'l \ri rllrr.rrri rl,rlttlr'1ir.trrr, "tt ,lt l,t (,ttttttlt' llt,'t,r1itt,'. t'1, t tl \tl
J. -B. I)U ll^l.l)11, ol). dt., il, srr.. 57. .rt., lX, str'. I 2. li llr
43. P. <le Itr\GAILIANS, op. cir., s(r. 5.J-54. 7(t.llti<l., X, str. 7 ). ltrt.l\tlr \,,tr,rl ililtl l\ttt lltt ll,t,l, \tt I lt'
44. Abbe PREVOST, Vo1,ignt..., op. cit., Yl, (it., I, s(r.. t-2. ')5. lr. l.lll(,l
7t. li. J. lr. IlAIllrll;.1\, <,1,. sclt,tflt,tr't, Ittt ltlr', lt')t'tt, \tt 1 ti 1 ltt lsrlr rttltrr, lll, ',lr 'l',o \,/
srr. 525 (Gerbillon). 72. 1.. MAKKAI, >>lrr<>rlrrcrivit6 ('t (.xl)l()itilti()n ()(r. ll<'ttt.ttrl (;ll.l l .Ir'r (t,t.tltttt'\,lr l,t g,rtr l,'(l lolrrr I I Nl:l; ','l'r'r lrrrol,,lry ,lrtrl r lvrll/tl
45. Yidi inft'a, lI, sti. 1O9. des sources rl'Cncrgic, Xtl(-XVll(<, rrc<lb- tlc ttttlttlltttl4rr' t'tt l ttt,tt r', l()'i /', "tt (") Ir([r,,, ili .\tll,lt iil ttrttrt( tli,lrrrtrtlt,rr l',trt
46. MAdit..., l, str. 427. iavfieni izviestai, 'Ijedna u I't.ttltt, t)Jl. i f 4. Itttti, lt)(t.,., V, tt,tttx'tltt slt 4ul 4rrl
47. Abbe PRfVOST, op. cit.,y:l,t,s:tr.263-264 73. Greffin AFFAGART, Relotion de T-erre 97. A. KliOK, tl: l',r1 is tl lttslttttt' tlcs ttttttt': 1.,1. ()vt lrrrrritr'ilrtt stt sttt;r'lt r l[('ilr.t lorlr'
(putovanla Pyrarda, 16O8) Saittte (|JJJ-1JJ.1), priredio J. CIIAVA- slxlill. (':rl.tv lrtoltlt'ttt lrt'lr,tlrr lrt lxrllrrlrr
Slrr. /r,s lt,,.,.iltri,.t,s ltttlttttttis ( rr.r pol;-
48. Les Six Volages de./ean-Raptiste T'etuet NON, 1902, srr. 20. skonr), l()(r0, str. lO5. Atttotrrrlir Klr(ll(- olrlitrliti oslrttt;itjttCi s(' ll;l stlll('111,(' l;l(
nier, op. cil., II, str. 59. 74. F. BILAUDDL, >>Gendve en 16O3<<, u: Mi- tltrcs;r I A( )( )S l li,A, " lk''t r rs1 x'r'l tvt' it tt' t 11tl
OWA, /.t'.s .\ttlittt's rb l(ttl'Xi1t,t tlt (,rttrrt-
49. Giovanni BOTERO, Relationi uniuersali, langes d'bistoite... en bomntage au pro- uia, XVt"*XYlll" sii'clt's, trit lxrliskottt, sit- lirltt<' rtt<ttrliitl<' sttr lottlltt<' lxlttrxlr' (ttty
Brescia, 1599, lI,srr. 31. fesseur Antbotty Babel, 1)6J, str. 322. tll('s ('t r((;llil((s). ttt lrtftttrnttlitttt\ .'l ti
ietirk n:t trjt'ttrrtlkortr, l()(r().
50. G. F. GEMDLLI CAIII,RI, op, cit., 11, str. 75. Robert PIIILIPI,E, Ilistoirc et tecbnologie,
9a- L1 prcth(xlltc lxttrtgr;tft: vitli irllirrrrritciit' ./h'.tlorts, tlitvitlti l()7tl, lrt. l, kolr'rc orl,r
1)
daktilogram, 1978, srr. 18g. dobivcnc <xl Michclirtt' IIA(JI"{N'1 , rt 1>tr'- rtj;rjtt rt:t l'tl'I NAM()Vtl krr;rgrr /irlr;i1' trt
51. Relazione di Gian Francesco llotttsini, / tJ, E. KAIVIPFER, op. cit., I, str.. 10.
mzr o<llukanrir Ijrc<lit gritrlit l'rrrizit. lln.lirlttttt, ()n tt<' tlttvtxli lt l)rlitrrl(' .'llt
bailo a Costarrtinopoli, 1585, u: Le Rela- 77. Storia. della tecnologia, priredio C. SIN- gt'tsku 1r<xlit'ltr kojtt ;rt lttttlttrt, ;rlt I ) rrrlrll
zioni degli ambasciatoi ueneti al Sena- 99. Michcl Dlryt',7,lt,, rrcol>j:tvljt'rri izvit'itaj,
GDR, o1r. cit, II, str. 62L. Z,a Poljsku sta- Ticclan u l'ratu, 1972- rl;r i<' t'rrt'rgijrr tIt ritsJrolitgitttIt lltl(llrrrit tr
fo, priredio E. ALIlfzu, seri.jzr III, knjiga tistika niie nadena. Nepotpune brojke u 1OO. P. de MACAILI"\NS, ol,. cil., s(r. 16.1. pnrlirrtlttstt ijsko tlob;t hilrt ttttlttrllt /tr,rr''li
III, 1855, srr. 305. T. RUTOtifSKI, L'Industie des moulins 1,O1. Midit..., I, srr. 1ll, .154, l5u. nija nt'g<l sc to ohi<rtto lttislt, itlt stl l!'')rrl
52. Madit..., I, srr. 318. en Galicie (na polfskom), 1886. 1O2. Thonras PL{I-l'liR, olr. cit., str. 2o4. rasipirli,2) tlir sc tltrvtt;t ktirit tr XVI rt, rt
53. Th6ophile CAUTIER, Constailtinople, 78. Uostalonr, to je prociena Yaubana, projet 103. Antonio <lc CUIIVAItA, tpislrcs <loxics' svir.l'l r.tjt'ttinr oltlicinlt ttto)r' ttslrrtt rltli r,t
1853, srr. 166. d'une dime rcyale, 17O7, str. 76-77. morales et fantiliircs, t: IlilslioleL:a tle nitftrtont krizonr koitt ltti ptrr)tvll.tr',tttrl
54. J. LICLERCQ, De Mogador i Biskra, Ma- 79. L. IVL{KIiA,I, cit. dl. auto,es espaitoles, 1850, XIII, str. 9-1. 122. Ilisfoirc gtinintle (l(s lt'(lrtti.lttr\, Ittitt'
roc et Algdrie, 1881, srr. 123. 80. .lloria della tecnologia, Il,np. cif., srr. 104. B. L. C. JOIINSON, >>L'influcncc tlcs b:ts- dio M. I)A[]MAS, l9(r5, ll, srr. .111.
55. A. BABEAU, Le Village..., op. cit., stt. 3O8, 625427, i Jacques PAYEN, 11isloirz des sins houillcrs sur I'cnrplzrccnrcnt <lt:s usi- 12.J. Abl;i' l'ltl1V()S'1 , ol,. t:it., VI, slt . .t,'t
343-3/14. sourres cl'<1nergie, 1)66, str. 14. ncs i fcu cn Anglctcrrc av:tnt cit t'it 124. tJsgrrccli itt.fin, lll, str'. 4J4 s.7.
56. O ovim kupovinama u Engleskoj, Irskof, 81. Lynn 'rX/HI1'E, Tecbnologie mddiduale, 171,7<<, u: Attnales de I'Est, 1956, str. 22O. 125. k:wis M()lt(;AN, An('i('tlt S(x i('ly, lll ,' /,
Spanjolskoj, AlZiru, Tunisu, l{aroku, Ara- 1969, srr. 108. Iz,or izgtrbljcn. str.4.l.
1.o5.
biji, Napul.iu, Salcliniji, Danskoi, NorveS- 82. CERVANTDS, Don Quichotte, citirala L. lO6. Citirao S. MllRclllll, oP. cit.,vll, srr'. 147. 126 Stcf:rrr KtJlt()t00sKI, Ilislttt'1tcttt1t ltrrtr tt
koj, vidi A. N., 01, ocl 896. do 9OO. WIIITE, i.bid.., str. tO); Diuine Com6die, 1O7. P. de SAINII-JACOII, o?. cit., str. 48u. tt))tt'ost,t goslro(ld r(:a.'q.r, I t)(t.\'
57. A. d. S. Mantova, A' Conzaga, Ccnova Infento, )C<XN, ibid., str. 1o9; I)iuine Co- LO8. Dictionnaite du corttrnette ct des nar t27. I1. WA(;liMANN, /:'r:orrorrrl(t rrttttt.lt.tl, t'l'
757. mdclie, Infetno, )OO(V, 6. cbandises, priredio M. Ctlll.l.ALlMIN' cir., l, str. 127.
58. Prema mojirn sieianjim:r na ditanje me- 83. Stoia della tecnologia, op. cit., str. 6JO. 1841, I, str. 295. 12U. P. I)ltY()N, tbniens, <'tt!tilttlc Itt.rtttrtt ttt
didejskih arhiva. A. d. S. Firenca. 84. ZA dva paragrafa koji sliiede, ibid.,llt, st. 109. J. -C. TOUTAIN, >l.e pro(luit tle I'agricul- cil, str. l-J7.
1e..., o1t.
59. J._8.-FI. LE COUTI]ULX DE O\NTELEU, 94 sq. ture frangaisc de 1700 i 1958: I, Ilstinra- 129. Irerrlinantl'l'RIiMIil,, l)tts ll,ttth'ltl,rt, lt
Etude sur I'ltistoire du cheual arabe, 85. Model izlo1en u Deutsches Brormuse- tion du produit au XVII[': s.<< u: CaLriers des ./udenbutger Ktttt.litttttrtttts (.lttttt'ttt
1885, narodito srr. 33-34. umu, u Ulmu. de l'IS. E. A., srPanj 1961, str. 1J1t; Kdrber' 1526- I5 18' l\)6(l'
60. Madit..., I, srr. 260. 86. Ruggiero ROMANO, >>Per una valutazione IAVOISIER, oP. cit., str. 60.1. 130. A. -G. I lAtJDl(lO()(Jlfl', >l;t lirtttc crr ( .lrt
61. Jules MICIIELET, Ilistoirc de li-ance, iz<l. della flotta mercantile europea alla fine 110. P. de MACAILLANS, op. cit-, str. l2-lJ. nc: C)onlntcnt l:t c<ltrtlltissittrr'<' tk' l;t lilttlt'
Renconrre, V, 1,966, str. 114. del secolo X\IIII<, u: Studi in onotv di 11.1. M,idit..., I, str. 2OO. tlc fcr er pu vt'nir tlt: l:t (llrirrt' itttli(lrri' 'l
62. VASSDLIEIJ, z'ran Nicolay, Rigletnent 96- Amintore Fanfani, 1,)62, Y, str. 573-591. 112. Guy TIIUILLIDII, Geotgas Dufartd et les l'Iluropc nri'tli6valc<, tt: M<iltrtt.t t'l rtt'tll
ndral de I'attillerie... 16L3. 87. Svi prethodni proraduni nadin.jeni su na ddbuts du grand caPitdlisrne dans Ia satiotts, ll, 1946, str. -J7-4 l.
63. I-AVOISIER, >De la richesse terriroriale osnovi informacija koje mi fe dao J. -J. m'italltttgie, en Niuentais arr X,/X: siiclc, l'31. Voyage du cbeualiar (,llxtrtlitt, olt ril., lY,
du royaunre de Francc<, u: Collection des ItEMARDTNQUER. 1959, str. 122. i rt'[t'r'cncc u napotttt'ni. str. 1.17.
Ptincipaui dcoflomistes, XIV, ponovo tis- 88. Maurice LOMBARD, L'Islam dans sa pre- Drugi prinrjcri kocl l.ttuisa'l'llllNAlll)A' u: 132. N. 'l'. lllllAlllW, >>Sur lt' 'tlittttits' ott< ttl;tl
kano l)66, str. 59r. miite grandeur, L971, str. '172 sq.
Charbttn el Scieilces btnttcrirtcs, 1966, str ct les lanrcs tlanrass(t's< tt. lll<;ltttt.t' t'l rt
64. P. QUIQUEMN DE BEAUJEU, La Prouen- 89. Bartolonreo CRESCENTIO, Nautica medi- 53 sq' ' uilisati<ms, I, l.)45, str. lO_16.
ce loude, 1,614. P:zlika u cijeni, nakon ter'ranea, 1607, str. 7. I 13. Mu PlllNlll', >>I,'inclustric tlu scl cn l;rirn- l.l-1. A. MATAI IIIRI, >k' sitl)r(' c()ltl l (' l'1'1x':t' ot t
obrade breiuljaka, postaje prerjerana. )O. Annuairc statistique de la Meuse pour che-Comt(: avant la con<;u6tc fratrqaisc<<, I'origint'chinoisc rlc 'l'rtcit'r ittl t tctts<'l',,,
1718. mazga vrijecli dvostruko vi5e od ko- I'An XIL u: Mimoirus de la sociilt d'dnulttiott rt: Attnak:s ,i. .t. (,'., l95tt.
nia. R. BAEFIREL, Une Cxtissance: la Bas- 91. Paul !f. BAMFORD, Fotcsts ancl Frencb dtt l)oulx, ltt97, str. 199-2(X). 1.i4. .J. \X/. (;ll,l,liS, >k:s [ouillt's rtttx t'lttpl,ttr'
se-Ptouence tarale, op, cit., stt. 1.73. Sea. Pottet, 1660-1789, 1956, str. 69, I I4. M. ltOLJIrlt, Lt:s Mitas dc charbon en nrt'nts <lt's :ttrcictrttt's forgcs rlirrts lit t(:;"it
65. R. BAEIIRIL, ibid., str. 6547. 2O7-2O8. i passim za poclatke iz prethocl- lir.dil(.) au XVl//. sii:clc, 1922, str. -l(rti- on rlt'l:t Sicg, <lt'lit I;tlttt ct rl<'l;t llrll.
66. IAVOTSIER, op. cit., srr. 595; R,flexions na clva paragrafa. tt: l,c l\tr ti lrttttct\ /r'.s ri8,'s, l()5(,: Allllrls
-ltt6. i 4ltt.
d'un citoyen-propridtaire, 1792, B. N., !2. FranEois LEMAIRE, Ilistoiw et arrtiquitis I l5..ft'rrrr l,lflatlNl,, !.rt !\tttrtttlirttt lrt ctrltiltt- tir I ltillli, >lr li'r ct s('s ;lttti(ltl('s ('xl)lt)ll,l
Rp 8577. cle la uille et duchd d'Ot-l6ans, 16/t5, str. lisrttc fio(l(rrtt' lttts ltt lttittt'i1t<rttli th' tirttrs rl;ttts l<' S1'ttotrilis cl lt'.lrtvttttt'tt,. tt
67. L. -S. MERCIER, Tableau de Pais, o?. 44; Michel DEViZtt, La Vie de ta !n-6t l,i.;Rc t.tt lt//'' siitlt', l().J(), str'. 172 l7('. ll,tlldiil 1t1 t11 v11 11t!qi tlts :t tIttt.rs ltttlrtt i
cir., I, str. 151; IV, str. 148. frangaise au XVlc sidclc, 2. knjiga, t9(rI. | 16. llltltlil..., l, 7('l. tlrttt . ,lr l'l'tttrttt', lr).1.1, slr. .li ,,( )1 1p,1j11'
68. L. *S. MERCIER, Tableau de I'cttis, o!t. 93. J. SION, Les Paysats le la Nortnttntlie lll..1. NI(:K()l ,1.\, Rtilrtrrtlttes srtr lct ttt',tttl ('t lorntittt(rtt tltt lt'l rlittts k'Sr'ttottittr,,,
cif., III, srr. 300-301, 307-308. oriortlnle..., ol,. cit., izrl. l9O(), slr. l()1. rrg|r .l /r'r tlr\tlt'.trtlttNr\ tlr ltt l'trtttt t tl ,/r,,/. lt)lr), \tl li r17, A (;()l,l),\ltll,
640 (t I I
I :rt't tt t tu I Iltz :ul rl /,\ I t'u l, I tt tv t tut l' I tI t t I t t
I It c
T
(,'t l,trrlttr', tll I lt'., rt ,,lr'. llr,ruilli \"ir h
>Notc suf I'r'x;rlortlrlrort rlcs 1,,rst'rrrt'rrts rlc lllt'tntrlr\'\ tlt ltt ytr'it'lr' rtttltttilttlt tl.\ (ut tl lil,rrrt tlll\l(1, lt, Il\llll\). I \llt't'i
ttttrt tlu lt|rr'. l't'l , 'st I I I rr,n llnrr '. rl,ltt', lr tttotttlt !'\" \lV rtr
scories dc Ii'r'rlirrrs k'rl('pitrtcrrr<'rrt rlc l'- tirlrtttitt's tlr l:ttttrtt,, lr),i5, str. ltl. " \rr' ( r'ttllt( \ rl ltt'.lrrttt' lrr.lllllrlll
Yonne<<, u: llullciin de la Socitlrj d'arclsi- 14.1. Nis;rrrr 1rn>rr:tiit0 lr.t't.rri rkrktrrrrr.r)t u V(.- It, ll,r,l . ',tr '1.' I I ' ' lr'..,,
ologie de Sens, 1936, str. 151-l8t]. \ i. lltt,l., ',tt I I 1,rrri, rtr ,r/
ncciji (A. rl. S. ili l\lrrsrrr (i)r'r(.r) rr [:ojr.nr r,r, l( rlr' \'l\'l l(( ), o/r t tl , \tt ,t)
135. J. w. GILLES, cit. dl. sc nirlazi broj r':rdnik:r koji ol>lrrlrrjrr ic- .ttt. lln,l , rrr ;lt
\t). lltirl., srt 'l(r. (ti I lll.l.l(S, rlr,,lr'\ fit.tttrlr': \'r)lr'\ rrr,rrrlr
136. J. -8. LABAT, op. cif., II, srr. 305. ljezo. Dobri opisi ovc aktivnosti 1527,
1,37. Histoire gdnira.le des tecbnirlues, op. cit., 4O. f. lr. (:Al('llllt, llr lttlt'trlrrtrt rtl 1't11111,1.t' lll('\...,,, t tt tYl., stt. .,2
1562. i 1572. u: Relaziorti di ,'clto,i trc- in (,llitttt .Itt.l tls \lttttttl tt'rsltlttttl, l'1"\, (,If. l'. Vll ),\1. I )lr l,A ltl.A(:l llt, I'rrttr rltt't tlc
priredio M. DAUMAS, II, str. 56-57.
neti in. Terrafetma, XI, 1978, srr. 16-17,
138. Ferdinand TREMEL, Der Friibkapitalis- lt.tssi,rl, i ttlttrxYiltt sll. 2l I ll8' Ntlt!,ttltlti.' ltttttt.tlttt', t)lt ttl., slt -'(,(r
mus in Inneriisteneich, 1954, str. 52 sq. 78-80, 117. 41. l.trys l.l') ll()Y, /)r' ltr l/itissilrrtlt rrrt l/ttt'it'lt; (rr). .los<'Plt Nlilil)t lAl\4, tt lctitl tl;t Sotlxrttl
1,39. Ibicl., str. 53. i sl. 87.
144. Richard GASCON, Grand cotnntetce et dcs cbttst's t'tr l'llttit't'ts, 157()' sl! l(X), /o. M. rlr' ( il ll( iNliS, l/o1't1111' ,, I'tl'ttr1; , rtlt
140. Auguste BOUCIIAYER, Les Chafireux, uie urbaine au XVIe sidcle; Lyon et scs citir:rrr llt'rri ti t lt;[41]l.l:, ()rttrttttisstttts ('rr., t, stt. .i5.1 .J54.
maitres de foryes, 1,)27. marchands, 1971, str. 133-134. rtotts la (,llsitte?, l')64' st. 4l). 7 1. Ablxl l'llliv()S'| , t,!,. cil., Vl, slr. I /ll
141. B. GUEN6E,Tribuna*x et gens dejustice 1,45.81i HECKSCIIER, >)Un grand chapitle clc 42. L. Irlillvltll, tl..1. N'lAt(l'lN, (Y'. (:r/, str' 60 7 2. 14t-1,111q1r tltt trti<lccitt.f . /iit's, izrl,ro V. l(llt
dans le bailliage de Senlis ci la fi.n de I'histoire du fer: le monopole su6dois<, sq.,72-95. OllNl:lt, (rlr. (i1., str. 7.1 74.
Mq)en Age (uers 1i80-uerc 1550), op. u: Annales d'ltistoirc dconomique et so- 43. Ibid,, str. 1.J4. 73 O()N(;()1.()ltO()l{Vt), o/r. ( ir., str 5(' ')./
cit., str. 33, napontena 22. ciale, L932, str. 131-133. 44. Ibid., str. 15. 74 lbid., str. 56.
1-42. Storia. della tecnologia, priredio C. SIN- 146. Op. cff.. statistiika tabela izvan rcksra. 45. Ibid., srr. 262 sr1. 75 Vtt-1,ttge -ftricl lr(tr',tt.r.lt Ititrtt' I rtt ttlrlt171,
GER, op, cit., I]I, str. 34; M. FRANQOIS, 147. Arturo UCCELLI, Storia. della tecnica, 46. Ibid., str. .168. rljr:lonric\no iztl:to li. (;l.l,ltAY, ttr /.!'t'rrl
)Note sur I'industrie sid6rurgique...<< u: 1945, str. 87. 47. Ibid., str. 301. rl'hisl<titrt dililotttttl itlttt', I()2 I , slL' / /ll
48. Ibid., srr. 176-188. 7(t. G. l:. (iliMlil.l.l (;Al(lil(1, (,/,. ( rt,, l, 1lr
49. Jean POUJADD, l,a Rottte dcs Intles el scs 256.
nauires, 1)46. 77. l'. d<: MA(;All.lANS, .,1,. (it , slt 4 / rr;
,0. \vtidit..., I, str. /t99. 7ll. G. F. (iliMIll.t.l OAI(llltl, (Y,, (r/., lll. slr
Napomene uz poglaulje 6 5t. Pitanje ostaje sporno, bar u odinra ic<ln<lg 22-23.
strudnjaka kakrv je Paul Atl:trn. I1:ak, na 7). (icorg I:ltllil)lll(lOl, lil (;ttttittt'r tlcl ,ltt
1. Aldo MIELI, Panorama general de bisto- u: Decadenza economica Veneziana. nel
egipatskoi freski koia prcdstavlja ckspe- cubtitnienltt y de lt ctttttlttisltt tlt tltrtnt
ria de la. sciencia, ll, 1946, str. 238, na- diciju kraljice flatchepsut u zcnllii l'unt ca, Spanjolsk<> iz-tlitrrit', l()7.1, str. . l,'
secolo XVII, 1957, str. 214-215.
(na Cffenon moru) na mene .ic poscbnn 80. C. l:. CIIMIILI-l (;Altlil(1, ({,. (l/., Vl, 5rr
pomena 16. 18. Izvje5taj viteza de \\azillya kardinalu Ri-
do.janr ostavilar iedna mala lokalna batka
2. Carlo M, CIPOLLA! Guns and scti.ls i.n the chelieuu, 26. studenog 1626, B. N., Ms.
s trokutastitn jedtom, porctl egipatskih
.l.t 5.
eaily pbase of european Dxpansion n- a., 9389' P 66 \P. 81. .1. I llllrllS, >l,t:s gr:ttr<lt:s v()i('s llr;lr ll I
dio J. GARCIA MENDOZA, 1912, str. 245. en ltalie, op. cit., str. 1155. 1954, str. i nagotllt'tlit.
8. C. M. CIPOLI-A, Guns and sails i.n tbe critique de l'bistoirv de la g6ogtapltie dtt
24. Medir..., II, srr. 167. 85. Ger6nimo de ll7;l'1\l\17,,'lltitnie cl l'trttt
earlypba.se of Europeern expafisi.on..., op. nouinnu cofltiflefll el dcs Pt'ogris de que du cotnmerce el de ltt tnttrittt', I J\.\,
25. lztie*aj Savorgnana de Blazza o posljed- I'astt'ortotnie nautique atx t1t'tinzidtne et
cit., str.1,06-1"07. njim godinama X\4. st., ili u DrTavnom str.255.
9. C. de RENNEMLLE,Voyages..., op. cit.,Y, seizidme sidc/es. 1836, I, str. 337.
arhil.u ili u Muzeju Correr u Veneciji, U6. M. POSI'AN, u: |'be (ktnbtitlq( I;.(,,tt,,tttt
str. 43. Jean BODIN, La llQtublique, 1576, str. Ilisloty of F-urcpe, II, str. 149' l50.
26. w. SOMBART, op. cit., str. 88. 630.
10. SANUDO, op. ci.t., [I, UO sq. 27. Ibid., srr. 93. f]7. 1,. tlu IIAt-DIl, op. cit., ll, s(r'. l5lt l5().
11. Michel MOLIAT, D, Histoire d.u Moyen 57. 'I'hom6 CANO, rlrre 2rrra fabticor... ttttrts
titi. P. de MAGAILIANS, (rr. cir., slr. l5tl l5r),
28. F. BREEDVELT van VEEN, Lottis de Geer de guena y mercbante, 16ll, str. 5 l'.
Age, izd. E. PERROY, op. cit., str. 463. 1587-1655 (na holandskom), 19J5. str. t62, t64.
1,2. i 13. Ikrl RANDI, Ka.iser Ka.rl Y 1937, str. 5ti. I;rurcnt Yl'l'A!,, Prcniet'Volaqe de Char'
40. i 84. les Quint eil lis?ttSrrc, lti| l, str. 279-2lla. U9. (). Ir. (lltMIil.l,l OARliRl, (r7,. {',r', lV, srr'.
132.
L4. W. SOMBART, Krieg und Kapitalisnus, 29. Oko 1555? Srara serija K arhiva AN iz Pa- 5!. Muzcj Ozartoryski, Kr:tkov, .i5' f* .-t5 i 55' -J 19.
riza, preseljena u Simancas. ((). (i. tlc Ml;Nl)()7,A, Ilisloixt tlu grttnd 9(). (;. MA(IAll'l'NIiY, 1r1,. t:it., lV, str. l7; lll,
op. cit., str. 84-85. str..l6ti.
1,5. Chroniques d.e Froissart, izd. 1888, VI[, 30. M6dit..., II, srr. 168. ,'(r.y(tttttc <lc la ('lltiutt..., l6(X), stl. 2-ltt'
31. Mddit..., II, srr. 134. (rl. l(. rlt'VlVlilt(), tt!t. cit., slr'. l()4. ()1. (;. lr. (;liMlil.l.l (:Altliltl, (r1,. (i|., lll, stt
str.37 sq.
16. SANUDO, Diarii,l, 1879, odjeljak 1071-
32. P. de l-AS CORTES, citirzrni <lokumcnr. 61.. .1. ll. rlrr IlAl.l)li, ttlt cil, ll, str. l()o. 2<).
33. G. F. GEMELI-I CAIiIIRI, o?. cit., tV, str. (r-t. l. llAlll{( )V, Vo1'111.31' t'tt (,littr', ttlt ' tl ' I' ()2. frr((fu('s Illililts, ('tirtt's.t,t IL^ rir:,'lr',
1,O72.
17. Ralph DA\4S, >>Influences de I'Anglctcrre 374. str. (r2. lr)(rl, slr'. l/,1 ttlt fil*lrl., l, sll. 1.1 /
sur le ddclin de Venise au XMIe sidclc<, 34. A. Ill.tJM, l.es Otilliru,s dtt 1tt4ti<,r, tlc l'itrt- (r,1 (;. M,\(:,\l( I NlrY. d/r .,' , ll, rlt . /'l /'t ') I llttl., str ll l.
pimhic el dc la gnttttrtv, lt)-\5.
(t I I
(;,12
I it,r'n.tnil lltt t tul r l rl,\ t r t t At I t t t\, r, \ t ln I t I t, l r, I l.' (
T Nttlxtttttrttt'
94 Izvic$taj () ziruzt'((rr sirir .lolurir ltlll(lt() lOtl. I. lt. lrAY, (.'1,il, s ..t,nltltl tl'it tt,ttilrur
UGIIA, It. IIAKLtJY'lA, 'l'Ltc l't'itt<i1utl Ntt- l', llrr,l,*r ,lt \'1., I IN(,lll',(lll.,.\\',tttt rt v M.\(,,\lll.'\l r,()l )lN!l(), l lrttttttilttt
l\tltlt.lt..,!ttttlttlttr', rzrl ltX,t', ll, stt ,1()/, "
uigations..., izd. 1912, V, str'. 66 .sr7. ; Al- rt:tJxlrIt rr;t 2. ltlltt,tttrl lll lll'.lt'r1,. tt lrrr,'tt,.ttt littltt tlr I l rttltttt I't,,tnv,tt\ rt, \lr r I \\'l'
frecl de STIIRNI]trCK, llistoite dcs .flibtts- 109. /)rr'ril.rl(n,( Ktr!titttlismrts, trlt, (it., ll, ,?r// \r, I tlll t rlr'r l|r, olr lt , 1lr 1l,' 1I I
(
tiets, 1931, str. 158 s{. str. 2-l l-420. .fO. W. (;. t, ltANl)l I\, / .lrrr trtt lit,l't,tttttr tltt I r llu,l , ,,rt t1 I tltl
(.itttgtt rles (tttNtttt'\ ,r l,r fttr r/rr ,\/.\' rrr' ,t\ lltttl , ttt llll r,/
95. M6dit..., l, srr. 254, 260. I lt). Vitli itrlru, ll, srr. .Jo6 .si1.
96. H. CAVAILLES, La Route ft'angaise, son 111. \4di in-[ra, ibid.. clr', l()(rt'|, str /l /).. 'l(r (i. l' (;l1l\4l1l,l,l (:Al(l.l(1. r,/, i,r, lll, \lr
bistoirc, sa fonction, L91L6, srr. 86-94. 112. Marcel I(OUFI:, I.es Mines rle rlsurbotr en I L (;. ttAl.ANl )llll(, /..r l'i( t!ttt'lttlt(,t,tt' .ttt ,\, )- I tt.
97. Flenri SEE, I{istoire 6cononiryle de la I;rance au XVIIIe siicle (1744-179t), .)rttttttt( th,Atrrlttr,,,, ttlr. ttl., str. ll'1. ,l/. llttl., lll, rtr'. L
France, l, 1939, str. 294. 7)22, str. 368 sq. 22. Vitolirto MA(;Al,l lAliS (;()l)lNll(), /.'/:irr 4lt. llt,l., lll, sfu'. ll().
11.J. Voyage du Cbeualier Cbardin..., op. cit., nontio tlc l'litttJtirtt lt.tt!ttN.tis rrrr ,\l'n <'t 4r). v, MA(;n l,t l^liS (;( )l )lNl l( ), ,{, (,/ . \tr
98. L. -S. MIIRCIER, Tableau de Pais, op.
IV, str'. 24. i t67-169. XVI('sit':clt's, l()(l), str. .Jr.rO sq. J\7, 444 st1.
cir., V, str. 331.
L1.4. Thierry GAUDIN, L'Ecoute tles silences, 23. G.ll^l-{Nt)llilt, olt. t:it., str. ll) 124. 50. llitl., str. 52.1,4(t/ st!
99. MACAUIAY, citirao J. M. KULISCHIR, .9ro- 2/t. Arlam SMI'l'll, Rrr:,brlrbos strt' ltt ttttlttnt
ia economica..., olr. cit., II, str. !J2; Sir r978. 51. llirl., srt. .15(r .15tt.
115. Stotia della tecnologfa, ptiredio C. SIN- et les cattscs lc la iclsasst tl<ts tt<tlitttts, 52. lr. IIALI)tl(;(ll l'li(;()1,(rl-l l, l'ttttit tt tlrll,r
Walter BESANT, London in tbe time of izcl. 1966, l, str. 29.
tbe Stuarts, 19O3, srr. 338-344. CER, op. crl, III, str. 121. ,r,ct\:illnt'il, 1766, str. .t 4.
116. A. d. S. IIENDCIJA, Senaro rerra. 25. Pierrc Vll.\lt, Olcl ntotttttric l<rtts l'lsislo- s{ 7:t Jrr<'tlrrxlrrt' pirrirllirlc vr(li V. MA(;Al
1OO. Arthur YOUNG, Volags s17 France, 1793, ire, 7971r, str. .121.
117. Marc BLOCH, Mdlanges bistodeptes, IlAIis-(;()l)lNl l(), rr/r. r'iI., srr" .l,r,,,l(x)
I, str. 82. 1963, lr, srr. 836. 26. ISAAC CIIIVA, ii^'icitai u str()i()l)istr t)
lol. A. SMITH, op. cit., II, str. 382. 54. I'. rlr: MAOAII-l-ANS, Nolrrr,//r, R.'lttll.til tlr
118. Arhiv Simanczrs, E" Flandes, 559. Korzici; i Cernrainc'l'll,l-l()N, >l):tns I'Att- la (lltitta, olr. <:it., str'. l(r().
1O2. L. DERMIGNY, Za Cbine et I'Occident. Le rds: le dlanre dcs civilisations arcl'raiq-
119. A. WOLF, A llistory of Science, Technol- 55. v. MA(;ALI l^lis.,(;()l)lNll(), (/,. .t,, rtr
cornmerce ci Canton au XVIIIe sid.cle, ogy and Pbilosopby in tbe t6tb and 17tlt r.rcs<<, u: Annales D. S. C., 1957, str. -19-l-
1719-1833, op. cir., IIl, str. llJl s4 5lt].
centuries, srr. 332 s{. 402. )(r. Mitcstr() MANlllQ(,1,, llitttrttt itt .lt lttt
lO3. Vidi inlt'a ll, str. 306 s{. 120. D. SCFIWENTER, Deliciae physico-ma- 27. Frangois I-A BOtil,L\YE, I-Qs VoyoSes et
1O4. H. BECHTEL, lYittschaftsgescbicbte Deu- rtIisiott<'s q,,e biz<, trl Ittttlt| l;. .!/|\t\lttlt,,
tbamatical oder matbematiscbe und obsetarations du Siaur dc lct lloulla),e...,
tscblands, op. cit., I, srr. 328. pltilosopltiscbe Ezquick stttttd.en, |6)6. 1653, stt. 73-74.
Itlandqttc, 1649, str. 2tI5.
1O5. Armando SAPORI, Una. Cotnltagnia. di 121. A. N., A. E., B lll,423,L[ag,7. rujna 1754. 28. C. L. LESUR, Desplogris de la /trtissttnce 57. ll. N., Ms. fr. n. r. 75tt!, l'' 46.
Calimala ai pimi del Trecento, l))2, I22. Gerhard MENSCII, Das tecbnologiscbe russe, 1,812, str. 96, naponrcna 4. 58. I'. rlc lAS (;()R'l l;S, cit. rkrk, l'' ll5 r lt1
srr. 99. Patt, 1977. 29. W. LEXS, >Beitrage zur Statistik der Edcl- v'.
1O6. P. de SAINT-JACOB, o?, cit., str. 164. metalle<, u: Jabrbiicber fiir Natiutal6ko- 59. Citirani <lokunrcnt, lrirlxrrrrcrrir 5/.
LO7. Stoict. della tecnologia, prirrclio C. SIN- nomie und. Slatislik, 1t179, str. 365. 60. G. l'. OIlMlil.l.l (lAltllltl, (lt. (tt., lv, \tl
CER, op. cit., ll, str. 534. 3O. Ruggiero ROMANO, >>Une 6cononlie co- 43.
loniale: le Chili au X\{IIe sidclc<, u: rlrr- 61. >Ml'nrt>irc sur I'irrtl'r'i't rlr'I'irr'1,,r'rrt ln
nales E. .t C, 1960, str. 259-2t15. Clrinc< u: Mdnoin:s cott<'t:t'ttttttl I'lttirt
31. Manuel ROMEIIO DE lllllRllRo, L<ts 7'la' ire, les sciertccs, (f/(:." Jx'kirrikrlr rrrrsrc
cos coloniales. Ensayo nt.ttrtismdtico, nar:r, IV, 177.), sr(. .lo9-.il l.
Napomene uz poglaulje 7 1935, str. 4. i ,. 62. L. DEI{MIGNY, /.a (,lltitnt tl l'()ccitlorl. Lt
32. Ibid., str. 13-17. Meksiko nijc inrao bak- con,rnetce i Cttttlon..., (4t. (i1., l, rlt
L. N. du FAIL, Pxtltos t'ttstiques et facdtierut, und England<, u: Vietteljabrscbrifi fiir renu monetu priic 1814. 431-433.
op. cit., sr.r. 32, 33, 34.
- un d Wit"t scbafi sgesclt i cb t e, listo-
Sozi a I -1J, Referenca izgubljena. 6J. Opat lr. CALIANI, l)cll<r /l,lotttltt, I l\tt,
2. Markiza de sfvIGN6, op. cit., VII, srr. pacl 7963, str. 329-359. 34. E. CIAVIfRE iJ. -P. Blusso'|,I)e la ltran.- str.2l4.
386. 10. Princeza PAIATINE, Lettres.., de 1672 d ce et des Etats-unis, 1787, str. 24. i na- 64. G. Lle U7:lAl\lZ, ol,. cit., str'. l7l.
3. A. N., H 2933, P3. 1722., 1964, str. 419, pismo od 11. lipnja pomena 1. 65. C. Ir. CtiMDLl.l OAI(IiRl, (y,. (',/., Vl, srr
4. G. F. GtrMELLI C,ARDRI, op. cit., I, str. 6, 1720. -15. Alfons DOPSCII, Nat uraluirlscltttfl uncl 353-354 (iz<t. t7t9).
70 sq i passim. 11, Vidi infra, II, str. 355 s4. Gelduirtscbaft in der lYeltpiescbicb!e, 66. Vidi inlra, 1ll, poglavljt: IV, slr. .l(x).
5. Datum I'Iarweyevog otkriia optoka krwi: t2. Scipion de GRAMMONT, Le Denier roTtal, 181O. 67. O Kipper-und lViltltotz<'ir, lr. l.il'l'(ill,
1628. 162O, str. 2O. ViSe autora spominje tu sla- 36. f ako i na Kozici: Mddit..., I, str. :,51, na- Deutsclte Sozial-und lVitlx lutllsgttt lrr
6. William PETTY, >Verbum sapienri< nu monetu koju opisuju oblikom malih pomena,2. cble, oP. cir., str. 2ll). sq.
(1691), u: Les (Euures dconomiques, l, opeka, raznih velidina, ovisno o mjesru. 37. Muzej Correr, Dona dcllc ltosc, l[tl, P
68. Ilarl J. IIAMIL'f()N, >Anrt'ricittt 'liotsttr'
1905, srr. 132. 13. J. -8. I1\BAT, op. cit., III, srr. 235. 62. zrnd An<lalusiart I'ric<'s, 15O.1 l(r(ro,,, rr'
7. L. F. de TOLLENARE, Essai sur les entra- 14. Ibid., str.3O7. -18. M. IAKIZAVA, Tbe l'e.nelration of Montlt
./outrrttl of liconoruic ilrtl llusinos\ lli\
oes que le commerre dlnouue en Emope, 15. Monum ta. mission aria africanct, Afri- economy in ./alxtrt..., oP. cil., slr. -l.l .s4
en tory, I, l92tl, str. 17. i .J5.
1820, srr. 193. i 2lO. ca ocidental, yl, 1611-1621, priredio _r9. Ibid., stt. 38-39. (t<). Ilaplrrr('l rltr MANS, listttt lL lt, l'rt\{ .'rt
8. Ja mislim na Some Considerations on tbe Antonio BRASIO, 1955, stt. 4O5.
4(\.An<lrca Mli'f'ltA, Il Metttorv 1x:r{etlo .lc'rtc-
1660, pri,<'di<> oh. Sol ll:lrlil{, r/r r'll., rtr
Consequences of tbe Louteting of Intercst 16. LI CHIA-JUI, dlanak na kineskom na ko.ji !<ozianli, olr. cil.t Ill, str. 125.
4t_ Vcn(:cii:r MAlt(;IANA, ,\<:,illttftt... otl) c at' t9.t.
and Raising the Value of Money, 1.6)1, je upozorila Rez,ue bibliog.aphique de si-
usporedi Eli I{ECKSCHER, La Epoca mer- nologie, l)JJ. 14t:ttl<t, Yll M()OXVIll, l(r7 l; llgo tlt){)1,
'l 711. Krrrl MAltX, l.c()ttlritrtl ,lil. srxrrrlcr, lr)1O,
>lrs t(rrtissiorts ntrtttri(ititt's tk' Vt'ttist' t'l l, slr. l(Xr. rlt;rorrrcnit l.
cantiliste4 1943, str. 64a sq,, 17. Clanak u talijanskoj Stanrpi. '1
l. lrriurk Sl'()()Nl:.11, l.' litrtttnrrit, ttutiltlittlr
9. 18. Paul EINZIG, Pimitiue nonE, in its etb- l('s ilt()uv('l[('ills Ir(('Ititlloltitttx rlr' I'ot",
Jacob van KLAIIEREN, >>Rue de Quincam-
poix und Exchange Alley, die Spekulati- tt: litttttt' luttttrrtlttt, lt) /8. ol ltr lrttltltot tneiltilttn.t\ til l:tttttr t,
nologicetl, bislotical and econontictl as-
onsjahre 1719 und l72O in Iirankreich pects, "l)48, s|r. 2-/ l_27 2. 4) A. N., A. lj., ll lll, .l(r1 ( l(,ll(r), Mt'itttottct I ttrl l(il|(), lt)\(,51r /1,1.
llit rrtr,r ux l] lliltl .tr ll
644
(t l't
IiarnttntI llrutttrIcl / ,\n'ttI'I trt't' tt'ttllItIttIttIIt t' E
1 lt ll,\lt(|N,,,1,r l',,rrr11rrri',lr tlt \,rtr/t'rrtt \rr lrlrrr (,r lll lill rl. rrllll,lllr n\, I \lttllrtt
t' ll/ i t t s ( l' ll t 1)1. A. 5(:lllll!11'l:ll:l(,,\lorrrt rlrll'tttrrrlr:t XVll'' rtr'r lr"', tt 'lrtrr'rl' t 'lt llttrrtrirtIrtr. It't ,1,' l',tt ttrt'1,r. l\:
7:3. JoscI KLJl.lS(;l ll:.1\, tll I 74t t t r ci t r 1 .1.
.'ll,,',,tro rlr' (,tlrt,tltitt.., tt lrr'r /ir'/,trllrtlr
sgescl:icble des tVlittcldltars ltttl ,ltr Ncrr' .'.triltrtlttt.t, l()1(), I, s(t. .JlJ() ( tt. al , lll l('l ,'(lll, lr,tl('r llil rll ll'1
r t lt'll ,l| lrlrrr,: lilliltr rr
Irrtlttttr tt;, .,( itl.
zeit, 1965,Il, str. J-]0. 9(r. l:. (;Al.lANl, l)tlltr lltttttltt, r,/r' rrl., slt. I8l , /Oll
(r. l'. l)l.ANl, W A ( (\ll.lltrlttlr Irrttrt'ttrt' t tttlorrrr,,, lllllr)
74. P. dc SAINT-JACOI], o? cit., str. -Jo6. 27tt.
.", .'llr,lrl , l, \lt ,'l1
75. Antonio dclla ROWI{E, La Ctisi tilo,,eta- 97. l. de l'lN'l'O, Tirrrl<i tle la <:itt:trltttittrt..., <,11ttt'llt. lr)(r'1, rlr, / ll
ia siciliana (1531-1802), priredio Car- -t. ll. (iAS(:()N, tr llt\lt't'\' rtttttttt'tttlttt' t'l lo tr',ilf I'tJ:'5(ll, -lrtttttrttlttr Itll t,trt,tttttr\,
oP. cit., str. .14.
sttt:iale tlt ltt !itttrtt't', lrttti rltlt ltltAtil)lrl'
llt1,/. slr. l(,.
nrclo T'RASSIjLL,1, 1964, str. JO s4. 98. Ibitl., str. 14, napomena. tl. lltttst l.ttrlrvrl', (:Al(1,, 7)?l,i' .l( l.t tttl'(\\t'
76. E. J.I:. BAItllI[lt, op. cit., I, str. 185. 99. A. N. F12, 2175, lll. l)okunrcnti iz 181O. i IAIllt()l JSSI:, lr' str . 4O.l
tlts lttttrr'r's r'l tle lcrtt's r'r,rrs, I /l 1, ll, slr.
77. Vidi ittfi'a,II, pogl. II, str. 188 s4. i 1811. o neplaianju tlugova nadinicnih tl. I l. Illl()l l'l'lil., lVittsrltrt.lrss/l/ r/r's tlrtrlstlr
l().1. i l()5.
78. O dct:rliima iz ovog paraglafa vi<li inrt'a, za vrijcnie opsade. cs Sltllltrtitlcl(tllc|s l.l50- I5Oo, lt'.\ll'
III, str'. 398. str. -i4 s{. .12. A. rlt'MAYliltlllilt(i, (,/,, (,/., slr. ))o )).1.
lOO. F.'J7. von SCIIROTTtsR, Fiistlicbe Scbatz J-J, Virli ittfttt, lll, slt .lli(r s11.
7p. >Mnxinres g6nirales< vi FrartEois Ques- Lmd Rent-Cammer, 1686, citilao Eli <). Cabiars tla tlolritrtt<:tts tlts ltrttttisst's tltr
nay et la pl4rsiocratic, iztl. I. N. Il. D.' bailtiage <!e'l'ttt-1'tts lxtrrr l<'s t:lrtls lltirtti' .i4. (;. NIA(l^lllNliY, r{r, (i/., ll, str'..J1(,.
LIECKSCIIER, oP. cit., stt. 652453. .t5. L. - S. Ml,lt(;ll:l\, 'l'ttltluttt <lt l'tnts, ttlt
op cit., ll, str. 95/t. i naPonrena 7. de SAINT-JACOB, oP. cit., str. 212. raux le /(r/.f, prir'<:tlio Yv('s l)(JltANl)'
8O. 'Jilernel SOMBAI{T, I'e Routgeois, l)26,
1O1. P. cil., lX, str. l(r7-l(rtl; Vl, stt. ttl tl.1; V,
102. Vitli inft'a,ll, pogt. lI, str. 119 sq. 1966, stt. 7. str.2tl2.
srr. 38-39. 103. M. <le MALESTROIT, >Mdmoires sttr le 10. O. SPI!N(]l.rill, I'c l)(icli,t dc l'()ccitl<'ttt, 36. lllitlit..., I, srr. .ll-1.
81. F. CALL NI, Della Moileta' op. cit., stt. 1948, Il, str. 90 .ri{.
)o' faict des ntoilnoyes-.k' u: Paradot;es ind- -17. O. -ll. l'l:l{lllN, >[,c tltr>it tlt' lrotttll'otrtr'
dils du seigneur de lltalesh'oit, priredio 11. J. Il. tlu IIAl.l)tl, l)csctiltliott 14iogxr1ilsi' ct I'irlrnrigt'ittiotl tttr:tlt'i Mt'tz irtr Xlll"
82. L. -S. N{DRCIEI(, T'ableatt de Pais, ttp.
qtre, bistoiqtte, cbrottr>logiqttc' lx'lil iqttc
cit., l, str. 46. Luigi EINAUDI, 1937, str. 105 sii'cltr<, tt: Anntttitt: dt l.t ,\ttt il;lr tt'ltt\
104. D. I{UME, >>Essai sur la balance du com- et phys[qus de I'lirttPire dc lu ('ll:itttt cl toire el rl'arcllfutlttgic tl<, ltt l(tt'tttt,tt',
83. \J(. LIXIS, >Beitriige zur Stalistik der Eclel- de la Taflafie clsittoise, l7ti5' I' s(r' -l'
metalle<, cit. d[. mercc((, u: Mdlanges d'6co11o1rtie Politi' XXX, 1921, str. 569.
qt,e, oP. cif., str- 93. 12. E. KliMPlillll, o/. cil., III, str. 72.' 3S. ll. J. Ill{UCMANS, Oes<:lsictlattis tttttt ,1,,t
A4. Ibid. 13. J. KULISCIIDI{, c}P. cit., taliialrsk() iztlanie,
85. Genriniano MON'IANARI , La Zecca, 1683, 105. L. S. MERCIER, op. cit., rx, str. 319-320' slerdatrt, 8. krrjiga, l9-to- l9.t.t.
106. S. D. GOTTIN, >'I'he Cairo Geniza as a II, str. 15-16. J9. Vi(li sttln'a, pogl. I, nalxrmt'ltit -lr)
u: Economisti del Cittque e Seicento, pri'
re<lio A. GR{ZL\NI, 19']3, s:r. 264. source for the history of Muslim civiliza- 14. R. CANIILLON, o,P. cil., str. 26; M. IUIIN- 40. Oitir;ro Ilttgucs dc M()N'l'llAS' ltt l'ttlrrt
FL{RDT, >ll population dcs villcs"'", u:
86. I. cle PIN'IO, 7'ttrit,6 de la circulalion et tion<<, u: Studia islamica, 1Il, str.75'91, lrdtisieiltre sous Lottis XVI , l()4t), sll'. lll I
elu crddil, oP. cil., str. 14' 1O7. fl. I,AURIIN'| , La Loi de Gtesbam au rtIo'
Popr.tlaliott, tlav:rrri l!54, !, str' 2tl7' 4 t. l-. -S. MIllfCllilf , 'l'ablcart tl( l'.,tl\' ttl'
87. B. N., Ms. fr., 5581, f" 8J; takodcr uspo- yefl Age,1932, str. lozt-105. 15. J. kULISCIlEll,, t/r. crl.; za lltrsiiu brojkc cir., lll, srr'. 226-227, 212, 239.
redi Il llentore Perletlo tle'negozittttti, o<13,6% (gradskr populacij:t od 5(X)'t){X)) 42. Ibid.. str. 2-19.
1O8. John LAW, >Premier nrdmoirc sur les daje I3. T. UIUANIS (na ruskotl.t, Moskva,
o?. cit., V, dlan:rk r>Sutilte<<, str. 3O9' bantlucs<<, u: (Euures... coiltenarrt les 4-1. (1. It. CIlMlll.LI OAltlllfl, <r1,. t'it., l. ttl
88. F. SPoONLR, oP. cit., str. 17o s{. ptit cipes stn'le Num,trraitc, le Cotttnerce, I!661 citlrao V' l. PAVI.OV, Ilisttttical 1ue' '370.
89. Josef KULISCTIER, Allgemeine Wirt- mises for India's lr'fl)tsiliot, lo coPila' 44. Vo.yags... de Pierte l,escal(,1,i(t" 1'l' ttl ,
le Cridit et les Banques, 1790, str. 197. lism, 1.978, str. 68.
scbaftsgescbicbte des trlittelallers und 1O9. B. SCI INAPPDR, Ies Rezfe.s at XV1" sidcle.
srr.32.
der Neuzeit, 1965, Il, str. 344-345. 16. C. BRIDIINBAIJCII, Cities itt tbe Wilrler- 45. IIans MAUEII.SUIjII(), Witls<'brt.lls tttt,l
Flistoire d'un instrument de cr6<1it, 1957, ness, 19J5, str. 6. i I l; za .fa1;an, prof' Sozi a I ge sclti clsl e Z en I t'a t ttt lttt t lt t t
90. Ibid. str.
Ic t Is
6.4(t
l\,rn.t nt I llftt u tl t, [ /,\ I rt, k I t t t'/l li t tt I It It t l il I I t'.' N.tlrfilltt',rt'
^t T
' 57. C. I:. (;liMl,l.l.l (:AIlllltl, .r,. (,/.. lV, str'. tltl. lltitl., str'. l().J. ll(r (r li (,1']\lllll (Altll(1,,'/' ,/,, l\r,:lr lrrr'lt. I l'^l( f NNll l(. I tt I tr ,luttlttlt(ililt,
120. ttr). llrxllrlio tlt. VlVlrlt(), l)tt.ltt!xtn t,t .lu l\'rl l.lr' r 41r) ttt .ltrglrlrr tt, trrttt I Ir tttl*llt, | | l(l I I
58. G. F. GEMEI-LI CAlulltl, op. cit., t, stt. X(r,ntt,t'r,.,tnotl tl( I'lislmlirt( r,l tlcs I utle s, I I /. l't ktrtl"kl llll:lo!l.ll l, )lltrrtttttt'\ t ttttt rt tt.t,tI I ),\\\',\\'. I lr, litl'ttlrltttH rtl I rttt,lrtrt,rlltt
230. 1;riltrlil:r .luli('trc M()Nlll,l(;, l()72, srr. l'ltitlttttr,, /,,r s, l, tl, t'\, lr\ trtt.'ttt \ , t'll ll\' a,t(ttt l.tt!, ltllll. I l\' ,ltttl,t,lttltt, tt,
59. L. -S. MIIRCIER, Tableatt de Patis, o1t. 6(t-(>7. crl., lll, I / ltt, :rr. 4)4. tltr' \lrttrXr,U,'\ I t\illtttiltttrt ,r, tt lt\,t ttl
cir., VI, str. 221; V, str. 67t N. str, 275. 90. Social Cbange aud thc CiUt irt
YA^SAKI, I ltl. l)isrtto l'. Attttot;t, lr<'kirrli, lt). lrrtolrrrl,t I tirrlrtu, I 7H.1, ( i|ot1',r's l\l)lllt., lltt,,tt|tt,l
60. J. SAVARY, Dictionnaire..., op. cit., V, ./apan,7)68, srr. 1J3, 134,1j7, rJrJ, t-tg. 1752, tt: Lclltt's itlilittttl(\ rl (tt,tt'tt\(\ ,til l 1,tt.l(rr,, lt)7l; M. lx)lt()lll\' (;lr()l(
odjeljak 381. c<:tilcs lts trll.sstort.s rillrrrlSrilt's, XXIll, (ilr., lttntlrttt lilt rtt lhr lityltt*'ttllt (.lttr
91. R. SIEITFIIRT, La LittarattoY japonaise,
61. Vu QUOC TI{UC, u: Les Villes..., prircdilo 1961, srr. 110 s{. llll I, str. l.l.l..-1.14. I to''1', 1t11t4 '
Soci6t6 Jean Bodin, 1954-1957, II, str. 92. R. de VTyllRO, op. cit., srr. 58. i 1Bt. I 19. I'. <lc MA(;AII.IANS, olt. (it., stt'. 176 177. l.t.t. M. '1 ..1()Nl:S l)AVlliS, olt. til., l, slr. lr)1,
206. 120. lltil., str. 27{J. 1.14. M. 'l'. .,()NliS l)AVllili, .'l' tit, I, slr'. l4i)
93. L. MUMFOI\D, La Citd ti trauets l'bisto-
62. lzuor izgubljen. ire, op. cit., str. 554-557. l2l. J. -l]. <ltr llAt.l)ll, ol,. cil., I, str. I 14. t-15. .frrlrn S'l'()W, rl .\unr'.1t o.l lttntlrttt (l(il\.\),
63. Prenra Padr6n iz 7561, Archivo Ceneral 94. P. IAVDDAN iJ. TIUCUENEY, Ilistoi,e de 122. G. <lc MIINI)()7"4, Ilisloit'c <ltt gratttl 1720, ll, str'. .14.
de Simancas, aL?edientcs de bacienda, ,'oyaurne cle la Clsine..., t\t' cil., str'. 195. 1.t6. M.'1 ..1()NllS l)AVlliS, ttlt. cit., l, str'. 177,
l'Urbanisne, op. cit., srr. 383.
r70. 123. MACAR1'Nl:.Y, o?. cit., Ill, str'. 145. l-17. l'. (:()l,Q(Jll()lJN, ryr. r'll, l, str'. )t).\ .\27,
95. W. SOMIIART, Lttxus uttd Kapitalismus, l.ltt. M.'1 ..1()NllS l)AVll:S, trl,. (it.. I, str. l(r(r.
64. G. F. GEMIILLI CARERI, op. cit., vt, str. op, cit., srr. 37 s.7. f 24. P. SONNIRAr, op. cif., II, str. l-1.
366-367. 125. P. dc I!'I"ACAILL,\NS, oP. cit., stt'. 217 )7tr. 1.19. W. l'li'l'lY, 'ltttilti r/r'.s /rr.r?s tl <'rDtldltrt
65. Rudolf [{APKE, Ilriigges Entuticklung 96. L. -S. MERCIER, Tableau de Pais, op, 126. opat PRI1VOST, oP. c:t., vl. str. 126. /lrrrrs, tt: Lts (littutt,s tictttttttttirlttcs tlt .\it
cit, MII, srr. 192. -1.27.
P. rle llagaillans, oP. cit., slr'. 27ti s+ Willitrtrt l'ltll.l,, lt)(15, I, str. -19-.4O.
zum m itt el a It efl icben Wcl tnt arkt..., l9OB.
66. B. GUENf E, Ttibunaux et gens (le justice
96. L. -S. MDRCIER, Tableau de Pais, op. 128. P. de Magailltrtts, oP. cit., str. 268-271. I4O. l'. (;()l.Qtll l()t)N, rrlt, (:ir., l, str. l(r(r l(rtl,
cit., Ylll, str. L92. 2to-251.
dans le bailliage de Senlis..., op, cit., str. 1,29. Ibid., str. 272-273.
4a.
97. Mirabeau ottrc, L'An i des llommes ou 13o. Ibid., str. l5o-151. l4 l. L. MLjMlr()ltl), 1.rr L:i!i <i trilue,\ l'bi\t.r-
Traiti de la population,1756, 2. dio, str. ire, ol. cil., str. .175 sr7.
67. L. S. MERCIER, op. cit., ilt, UB2, stt. 124.
154.
131. Ibid., srr. l5J-154.
68. ilanak u Stampi, todzrn izvor izgubljen. 132. 7a stranice u nastavku koristio sanr slictl- 142. l'. (;()t.QtJI l()tlN, ol. cit., ll, str. .Jol
69. P. du FL{LDD, op. cit., I, srr. 109. 98. L. -S. MERCIIIR, Tableau de Pais, op. eia djela: \{illiam BESANT, London in llte -1o2.
70. 7a obia5njcnia kola sliicdc uporrijcbio cir., I, srr. 286. Eigbteentb Ceiltltry, 1902; Anclrd l'Al(ltti' l4-)..fcan-Jac<1ucs l{()tJSSIiAtl, >l'inril<'<, tr:
sam neobjavljcni rarl iz Ecolc dcs I lautes 99. I,AVOISIER, De la icbesse tenitoriqle d.u AllX, La Vie quotidienne en Anglcten'e art (litttttvs contpldles, lV, iz<1. l'l6iir<l<', l()6(),
Etucles, M. odjeljak, Les Villes, 1958.
,olailtte de France, iztl. L966, str. 605- temps de George III; L6oncc Pllll.l,AltD, str. t15 l.
71. R. MANTRI"\I, Islanbul dans la secoude 606. La Vie qnotidienne i
Londtes au le,ill,s 144. S. MliRCIlll\, l.llrt lctu mille qudtrc ((,tt
1OO. F. QUESN.{Y, >Quesrions inr6ressantes de Nelson et de lVellington, 1774-1852, qudrnrtle, (rl). cil.
moitia du sidcle, op. cit., slJ.27.
X711e
72. Raphael du MANS, Estat de la Perce en sur la population, l'agriculture et com-
166O..., priredio Clr. SCTIEFIR, 1890, srr. merce...<( ut F. Quesna), et la pbysiocra.-
33. tie, op. cit., II, srr. 664.
101. A. METRA, Il llentore pe1fetto..., op. cit.,
73. G. F. GIIMELLI CAII-ERI, o?. cit., It,
98'
str.
V,srr. 1i2. Biljeika uz zakljuiak
74. G. F. GEMELLI CARERI, op. cit., t, str. 102. W. SOMBART, Lttxtts ttttd Kapita.lismus,
262. op. cit., str. 3O. 1. G. IItrA.CARTNEY, op. cit., IU, str. 159.
75. W. ABEL, Cescbicbte det'deutscbet Land- 1O3. Princ STRONCOLI, Ragionamerrti econo-
uirtschafi,1962, srr. 4a i 49. mici, politici e militad, 1783, I, str. 51,
76. Giovanni PECLE i Ciuseppe FELLONI, Ie citirao L. dal PANE, \: Storia del lauoro
Moflete genouesi, 1975, stt. 27-30. in ltalia, op. cit., str. 192-193.
77. U/. SOMIIART, Le Boutgeois, op. cit., str. 104. Ibid.
729. 105. Ren6 BOUVIER i Andr6 I-AFFARGUE, Ia
78. C. BEC, Les lrlarcbattds dctiuctitts ti llo- Vie napolitaine au XVIIF sidcle, 1956,
rcnce, 1375-1434, 1967, srr. 319. srr. 84-85.
79. L. MUMFORD, op. cir., str. 328-329. 106. Ibid., s$. 273.
8O. Slijedeia dva paragr:rfa inspirirao ie Max 1O7. C. de BROSSES, Lettres histotiques et ci-
Weber. tiques sur I'ltalie, g<td. VII, II, srr. 14j.
81. M. SANUDO, Diaii, ){/iYlll, l8!O, odje- 1O8. R. BOLMER i A. LA,]rFARGUE, op. cit., str.
ljak 625. 273.
82. J. NICKOLLS, Rematque sur les auant- 1,O9.Ibid., str. 237.
ages ele la France..., op. cit., str. 215. llO.Johann Gottlieb GEORGI, Venuch einer
83. L. -S. MERCIER, Tableau de Pais, op. Bescbrcibung der... Residenzstadt St. pe-
cit., Y[1, str. 163. tenbutg, op. cit., upotrijebljen je za sve
84. B. Il. SLICIIER VAN BATII, l'ield Ratios, paragrafe koii slijede.
810-1820, op. cit., rtr. 16. ll1. Cuide Baedeker Rzssie, 1!O2, str. 88.
85. Yidi inft"a, III, str. 386 s.?. f 12. J. SAVARY, Dictionnaire..., op. cit., v t
86. J. CERNET,Iezllonde cbinois, op. cil., str. odieliak 639.
371. 113. J. DELUMEATJ, o2. cir., srr. 5Ol .srl.
87. Abb6 PREVOST,Voyages..., op. cit., X, str. 114. P. dc MACAILIANS, of. cit., srr. 12.
104, prema Bernieru. 'l15. Ibid., str. l7(>t77.
648 (t l')