II. knjiga „Obligaciono pravo“ - pitanja i odgovori.

1.) Specifična sankcija kod moralne odgovornosti jeste: grižnja savjesti.

2.) Prema vremenu nastanka šteta se dijeli na:

a) postojeću
b) eventualnu
b) buduću.

3.) Negativni ugovorni interes predstavlja štetu: koja je prouzrokovana skrivljenim

a) nezaključenjem ugovora
b) poništenjem (nevažećeg) ugovora ili oglašavanjem ništavim.

4.) U slučaju ratnog stanja nastupa: 4

a) prekid zastare b) zastoj zastare.

Vrijednosni papiri se nazivaju ispravama javnog povjerenja.

Unit actu - mediteranski romanski sistem. 4

Obaveza iz vrijednosnog papira nastaje u trenutku kada izdavalac vrijednosni papira preda
njenom korisniku.

5.) Pod kojim uvjetom zabrana gospodara posla poslovođi da obavi posao bez naloga
nema pravni učinak?
Ako gospodar posla izričito zabrani poslovođi obavljanje njegovog posla. Tada poslovođa
odgovara za štetu koju je prouzrokovao miješanjem u tuđe poslove, čak ako je do nje došlo bez
njegove krivice.

6.) Izmakla korist mora ispunjavati slijedeće uvjete:

a) namjeru stjecanja
b) dobit mora biti dopuštena
c) dobit mora biti izvjesna.

7.) Svrha naknade imovinske štete:

RESTITUTIO IN INTEGRUM (povraćaj u pređašnje stanje).

8.) Kada štetu prouzrokuje divlja životinja izvan lovišta, ko će odgovarati?

Odgovarati će općina sa čijeg područja je životinja.

9.) Odgovornost organizatora priredbi je po pravnoj prirodi:

a) objektivna
b) pojačana.

10.) Amortizacija predstavlja izuzetak od načela inkorporacije.

11.) Za štetu koju je prouzrokovalo više lica zajedno, svi učesnici odgovaraju: zajedno-
solidarno.

1
12.) Posebni slučajevi odgovornosti:
a) odgovornost usljed terorističkih akata, javnih demonstracija ili manifestacija
b) odgovornost organizatora priredbi
c) odgovornost zbog uskraćivanja neophodne pomoći
d) odgovornost u vezi sa zaključenjem ugovora
e) odgovornost u vezi sa vršenjem poslova od općeg interesa.

13.) Conditio sine causa - predstavlja jednu od dvije tužbe osiromašenog protiv neosnovano
obogaćenog lica (druga tužba je bila verzija - actio in rem verso, verso in rem). Te tužbe je
poznavalo rimsko pravo a međusobno su se razlikovale. Kondikcija (o.s.c) se u potpunosti
odnosila na neosnovano obogaćenje recimo u vidu isplate nedugovanja.

Građanskopravna.

14.) Pravna odgovornost povlači sankciju prema:

a) prema aktima b) prema licima.
(in rem) (ad personam)

15.) Koje činjenice isključuju protupravnost štetnikovog ponašanja:

a) nužna odbrana
b) stanje nužde
c) dozvoljena samopomoć
d) pristanak oštećenog.

16.) Suprotan pojmu odgovornost na temelju uzročnosti je odgovornost na temelju krivice.

17.) Ako se ne zna iz koje je prostorije u zgradi pala stvar, odgovarat će solidarno svi
imaoci prostorija u zgradi.

18.) Za štetu izazvanu padom, bacanjem ili prosipanjem nečeg iz prostorije odgovara njen
imalac, objektivno i to nezavisno od toga da li je šteta nastala njegovim radnjama ili
radnjama trećeg lica, pa čak i životinje.

19.) Od kojeg momenta otkaz proizvodi pravni učinak?

a) od momenta dostavljanja
b) od momenta nastanka ugovora
c) nakon otkaznog roka
d) od momenta dospjelosti obaveze.

20.) Teorija conditio sine qua non u prijevodu znači?

Uvjet bez kojeg se ne može.

21.) Prebijanje je isključeno i eksplicitnim odredbama Zakona o obligacionim odnosima

u restriktivno predviđenim situacijama. 4

2
To su:
a) potraživanje koje se ne može zaplijeniti
b) potraživanje stvari ili vrijednosti koje su bile dužniku dane na čuvanje ili na posudbu ili koje
je dužnik uzeo bespravno ili ih bespravno zadržao
c) potraživanje nastalo namjernim prouzrokovanjem štete
d) potraživanje koje potiče iz zakonske obaveze izdržavanja
e) dužnik ne može prebiti potraživanje koje je dospjelo tek pošto je neko treći stavio zabranu
na povjeriočevo potraživanje prema njemu.

22.) U skladu sa obavezom garancije za ispravno funkcioniranje prodane stvari, za

vrijeme opravljanja rizik za slučajnu propast ili oštećenja stvari leži na:
a) kupcu
b) prodavatelju
c) proizvođaču
d) vlasniku.

23.) Nepažnja se može stepenovati:

a) gruba (culpa lata, magna negligentia)
b) laka ili obična (culpa levis)
c) najlakša (culpa levissima).

24.) Suprotan pojmu apstraktni pravni posao jeste: KONKRETNI.

25.) Nabrojati lica koja su ovlaštena primiti ispunjenje obligacije:4

a) povjerilac
b) lice kojeg on ovlasti
c) lice koje je određeno zakonom
d) lice koje je određeno sudskom odlukom
e) lice koje je ovlašteno na temelju ugovora između samog povjerioca i dužnika.

26.) Priznanica o dugu.

1. predstavlja formu ugovora
2. ne predstavlja formu ugovora.

27.) Obaveza naknade vanugovorne štete dospijeva od trenutka njenog nastanka i od slijedećeg
dana počinje teći njena zastara.

28.) Prema teoriji adekvatne uzročnosti, pravnim uzrokom smatra se samo ono ponašanje koje
je adekvatno posljedici. Drugim riječima, uzrokom se neće smatrati one radnje koje neku
posljedicu prouzrokuju, neuobičajno, neočekivano i nepredvidljivo.

29.) Načini prestanka obligacija našim zakonom su predviđeni po sistemu:

a) primjera radi (exempli causa)
b) taksativno su nabrojani
c) nisu nabrojani, ali se podrazumijevaju.

30.) Ugovor kojim povjerilac samom sebi pozajmljuje novac na ime ugovora o zajmu:
a) punovažan

3
b) relativno ništav
c) apsolutno ništav.

31.) Zaokruži tačan odgovor?

a) naša sudska praksa priznaje oštećenom neimovinsku štetu u slučajevima kada vozilo ne može
upotrijebiti za svoju razonodu
b) naša sudska praksa ne priznaje oštećenom neimovinsku štetu kada vozilo ne može
upotrijebiti za svoju razonodu
c) naša sudska praksa priznaje oštećenom neimovinsku štetu u slučajevima kada vozilo ne može
upotrijebiti za svoju razonodu samo kada je šteta prouzrokovana krivičnim djelom
d) naša sudska praksa ne priznaje oštećenom neimovinsku štetu u slučajevima kada vozilo ne
može upotrijebiti za svoju razonodu.

32.) Za štetu izazvanu padom, bacanjem ili prosipanjem nečega iz prostorije odgovara imalac
prostora, objektivno i to nezavisno od toga da li je šteta nastala njegovim radnjama, radnjama
trećeg lica, pa čak i životinje. Ako se ne zna iz koje je prostorije u zgradi pala stvar odgovarat
će solidarno svi imaoci prostorija u zgradi.

33.) Raspolaganje odgovornošću moguće je u domenu male (lake) nepažnje (culpa levis), dok
je u skladu sa načelom fraus omnia corrumpit zabranjeno isključiti odgovornost za namjeru i
krajnju nepažnju.

34.) Moguće je ograničiti visinu naknade štete, osim ako takvo ograničenje nije u očiglednoj
nesrazmjeri sa štetom ili je takva mogućnost isključena posebnim propisom.

35.) Upotreba vlastite stvari u tuđu korist predstavlja način neosnovanog obogaćenja koji
nastaje kada neko upotrijebi tuđu ili vlastitu stvar u korist trećeg, a nije moguće primjeniti
pravila o poslovodstvu bez naloga.

36.) U skladu sa tada važećom ekonomskom doktrinom merkantilizma, u doba nastanka

vrijednosnih papira cilj svake države je bio da sakupi i tezaurira (uskladišti) što više blaga u
vidu zlata i zlatnog novca.
Shodno tome postojala je zabrana iznošenja zlata i srebra iz zemlje.

37.) U slučaju štete koju izazovu opasne stvari ili opasne djelatnosti teret dokazivanja
uzročno-posljedične veze snosi ko?
Ta veza se predpostavlja. Oštećeni je nije dužan dokazivati jer se ona predpostavlja.

38.) Kod odgovornosti usljed teroristički akata, javnih demonstracija ili manifestcija,
oštećeno lice može biti:
a) samo fizičko lice
b) samo pravno lice
c) svi pravni subjekti.

39.) Smisao načela inkorporacije kod vrijednosnih papira je dvojak:

a) potraživanje iz vrijednosnih papira vezano je za sam papir
b) pripada njegovom zakonitom imaocu.

40.) Na sva potraživanja iz ugovora o osiguranju osim ugovora o osiguranju života

primjenjuje se koji rok zastare?:

4
a) petogodišnji
b) jednogodišnji
c) desetogodišnji
d) trogodišnji.

41.) Priznanje duga može biti izjavljeno:

a) samo u pisanoj formi
b) u bilo kojoj formi.

42.) Naš zakonodavac je prihvatio monističku koncepciju građansko pravne odgovornosti

propisujući da će se na naknadu štete iz ugovorne odgovornosti „shodno (supsidijarno)
primjenjuju odredbe ovog zakona o naknadi vanugovorne štete“.

43.) Naš zakonodavac uspostavio je pretpostavku (presumpciju) krivice za lice koje

prouzrokuje štetu:
a) kako u slučaju ugovorne, tako i deliktne odgovornosti
b) samo u slučaju ugovorne odgovornosti
c) samo u slučaju delikte odgovornosti
d) ni u jednom slučaju.

44.) Za razliku od javnog obećanja nagrade, kod licitacije (poziva za nadmetanje radi
zaključenja ugovora) lice koje je ponudilo najnižu cijenu stječe pravo da organizator
nadmetanja s njim zaključi ugovor.

45.) Načelo inkorporacije primjenjuje se kod legitimacionih znakova:

a) tačno
b) netačno
c) tačno, ali postoje izuzeci.

46.) Objasni razliku između dualističke i monističke koncepcije građansko-pravne

odgovornosti:
Prema dualističkoj koncepciji zakonodavac treba normirati značajnije razlike između ugovorne
i delikte odgovornosti, dok prema monističkoj koncepciji te razlike mogu postojati, ali ne smiju
biti velike jer se obje vrste odgovornosti zasnivaju na istim principima.

47.) Značaj razlikovanja posredne štete i neposredne štete iscrpljuje se u dvije značajne
posljedice:
a) u praksi je mnogo lakše utvrditi neposrednu od posredne štete
b) da bi se štetniku nametnula obaveza naknade štete, sud mora utvrditi dovoljno blisku vezu,
pravno-relevantnu uzročno-posljedičnu vezu između radnje i posljedice.

48.) Izdavanje vrijednosnih papira je:

a) kauzalni pravni posao
b) apstraktan pravni posao
c) kauzalno-apstraktan pravni posao
d) konkretan pravni posao.

49.) Poseban način ispunjenja predstavlja personalna subrogacija (ispunjenje sa subrogacijom),

koja istovremeno proizvodi učinak, promjene učesnika u obligacionom odnosu.

5
50.) Kod predaje neke stvari ili kojeg drugog prava radi prodaje kada dolazi do prestanka
obaveze dužnika?

51.) Roditelji djeteta starog između 7 i 14 godina odgovarat će za štetu koju ono prouzrokuje
drugom osim ako dokažu da je šteta nastala bez njihove krivice.

52.) Prilikom riješavanja obaveze naknade štete između samih imalaca motornih vozila
primjenit će se pravilo o kojoj odgovornosti?
Primjenjuju se pravila o odgovornosti na temelju krivice.

53.) Ukoliko se plaćanje vrši podsredstvom banke kada će se smatrati da je ispunjena

novčana obaveza?
Smatrat će se da je ispunjena obaveza kada banci odnosno organizaciji kod koje se vodi račun,
stigne novčana doznaka u korist povjerioca ili nalog (virman) dužnikove banke, odnosno
organizacije da odobri račun povjeriocu.

Raskid ugovora djeluje od početka (ex nunc, ab initio, retroaktivno) tj. otklanja učinke ugovora
kao da nije nikad ni postojao, dok otkaz djeluje za ubuduće (pro futuro), te sve što je ispunjeno
na temelju otkazanog ugovora, može se zadržati jer je stečeno na valjanoj pravnoj osnovi (iustus
titulus).

54.) Koje se obligacije mogu otkazati?

a) čije vrijeme trajanja nije određeno (ugovorom ili zakonom)
b) kojima se uspostavljaju odnosi povjerenja (ugovor o nalogu, osiguranju)

55.) Koja je razlika između otkaza i raskida?

Razlikuju se u pogledu vremenskog dosega njihovih učesnika. Naime, raskid ugovora djeluje
od početka, a otkaz djeluje za ubuduće.

56.) Da bi posredno izazvana šteta obvezivala štetnika na naknadu, neophodno je da ona

ispunjava test: PREDVIDLJIVOSTI.

57.) Potraživanje na temelju restitucije i prouzrokovanja štete mogu se kumulirati?

a) tačno b) netačno.

58.) Ako se određeni ugovor mora zaključiti u pisanoj formi, da li otpuštanje duga iz tog
ugovora mora biti, također, učinjeno u pisanoj formi?
a) mora b) ne mora.

59.) Potraživanja imaju veritet ako postoje i ako su punovažna.

60.) Generalno promatrano, da bi izvjesno ponašanje ili događaj koji se mogu stvoriti na
nečiji teret proizvelo građanskopravnu odgovornost, potrebno je ispunjenje slijedećih
uvjeta:
a) radnja (ponašanje) štetnika

6
b) posljedica (šteta)
c) uzročna (kauzalna) veza između ponašanja štetnika i posljedice
d) protupravnost ponašanja ili posljedice
e) subjektivna krivica štetnika
f) deliktna sposobnost štetnika.

61.) Kada se radi o odgovornosti maloljetnika, zakonodavac postavlja jasne granice u

starosnoj dobi štetnika, prema kojima se određuje njihova sposobnost za rasuđivanje tj.
podobnost za građanskopravnu odgovornost. Naime:
a) maloljetnik do navršene sedme (7) godine ne odgovara za štetu koju prouzrokuje
b) maloljetnik koji je u starosnoj dobi između sedme (7) i četrnaeste (14) godine, ne odgovara
za štetu, osim ako dokaže da je bio sposoban za rasuđivanje
c) maloljetnik sa navršenih četrnaest (14) godina odgovara prema općim pravilima
odgovornosti za štetu.

62.) Vrijednosni papiri vrše slijedeće funkcije:

a) sredstva plaćanja
b) sredstva kreditiranja
c) sredstva osiguranja
d) sredstva mobilizacije financijskih sredstava.

63.) Uvjet bez kojeg se ne može zasnovati nastanak uspješne kompenzacije jeste
uzajamnost potraživanja. To znači da i povjerilac i dužnik jedan prema drugome
potražuju istovrstan predmet obligacije. Međutim, ispunjenje ovog uvjeta nije bez
izuzetaka. Radi se o slijedećim izuzecima:
a) I izuzetak - tiče se ispunjenja solidarnih obligacija i to obje vrste aktivnih i pasivnih
b) II izuzetak - primjenjuje se u slučaju ustupanja potraživanja
c) III izuzetak - u slučaju jamstva, jamac može prebiti potraživanje glavnog dužnika prema
povjeriocu sa svojom akcesornom obavezom

64.) Naturalne obligacije:

a) jesu kompenzabilne
b) nisu kompenzabilne
c) nisu kompenzabilne, osim ako stranke nisu drugačije odlučile ugovorom.

65.) Prilikom prebijanja, smatra se da potraživanja imaju veritet ako:

a) postoje
b) su punovažna.

66.) Odgovornost dužnika ne mogu se isključiti za:

a) namjeru
b) krajnju (grubu) nepažnju.

67.) Što predstavlja granicu građanskopravne odgovornosti na temelju krivice?

Slučaj (restitucija i prevaljivanje) šteta sa oštećenog na štetnika.

68.) Da li lice koje nije vlasnik stvari može posuditi stvar?

a) može b) ne može.

69.) Prema našem ZOO šteta je?

7
Umanjenje nečije imovine (obična šteta - damnum emergens) i sprečavanje njenog povećanja
(izmakla korist - lucrum cessans), kao i nanošenje drugome fizičkog ili psihičkog bola ili straha
(nematerijalna šteta).

70.) Zašto je važno praviti razliku između predvidljive i nepredvidljive štete?

Veoma važno za razlikovanje ugovorne od deliktne odgovornosti. Naime, u slučaju ugovorne
odgovornosti, dužnik će morati nadoknaditi samo predvidljivu štetu, osim ako je štetu
prouzrokovao namjerno ili grubom nepažnjom. Kod deliktne odgovornosti, pak, dužnik će biti
dužan nadoknaditi svu, pa i nepredvidljivu štetu.

71.) Kada je propisana odgovornost na temelju pravičnosti:

U situaciji kada oštećeni može ostati bez naknade štete, zakonodavac propisuje da sud može
kada to pravičnost zahtijeva, a naročito s obzirom na materijalno stanje štetnika i oštećenika,
osuditi štetnika da nadoknadi štetu potpuno ili djelomično. Ovo načelo se primjenjuje samo
kada je to sudu izričito zakonom dozvoljeno.

72.) Ukoliko poslodavac nadoknadi štetu oštećenom, ovlašten je tražiti regres od

zaposlenika ukoliko je ovaj prouzrokovao štetu:
a) namjerno
b) krajnjom nepažnjom.

Opći rok zastare u FBiH je 5 godina, a u RS 10 godina, osim ako je zakonom izričito propisan
neki drugi rok zastare. Taj rok je uvijek kraći od općeg roka. Pored općeg roka zastare, razlikuju
se još 5 godišnji, 3 godišnji i 1 godišnji roka zastare.

73.) Vrste uzroka štete su:

a) kumulativna uzročnost
b) alternativna uzročnost
c) hipotetička uzročnost.

74.) Da li ZOO predviđa duže zastarne rokove od općeg zastarnog roka i koji su to
slučajevi?
Da.
Petogodišnji rok zastare - zastarijeva ugovor o osiguranju života
Trogodišnji rok zastare - za potraživanja povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u
kraćim vremenskim razmacima, kao što su kamate, potraživanja, uzdržavanja...
Jednogodišnji rok zastare - za potraživanja javnih poduzeća prema potrošačima koja su nastala
iz pružanja komunalnih i drugih usluga (isporuka električne energije, plina, gasa, grijanja).

75.) ZOO kod neosnovanog bogaćenja dozvoljava pod specifičnim uslovima kumulaciju
tužbenog zahtjeva za prinudno ispunjenje ugovora i tužbeni zahtjev zbog neosnovanog
bogaćenja?
a) tačno b) netačno.

76.) Kada nije određeno ugovorom, mjesto predaje stvari kod ugovora o kupoprodaji,
stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavalac u času sklapanja ugovora imao svoje
prebivalište ili u nedostatku ovoga, svoje boravište. A ako je (poslodavac) prodavalac sklopio
ugovor u obavljanju svoje poslovne (privredne) djelatnosti onda u mjestu njegova sjedišta. Ali,
ako je u času sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje
treba da bude izrađena, predaja se obavlja u tom mjestu.

8
77.) ZOO je dao spisak opasnih stvari i djelatnosti?
a) tačno b) netačno.

78.) Uvjeti za nastanak prebijanja su:

a) potraživanja moraju postojati i moraju biti punovažna tj. moraju imati veritet
b) moraju biti uzajamna
c) moraju biti istodobna
d) moraju biti dospjela.

79.) Pravna priroda poslovodstva bez naloga!

Problem pravne prirode poslovodstvo bez naloga je jako dugo predstavljao predmet brojnih i
ponekad suprostavljenih shvaćanja, i dijazapon tih shvaćanja kretao se od onih koja su ga
smatrala podvrstom ugovora o nalogu, kvazi ugovorom, jednostranom izjavom volje, pa do
onih koja su ga smatrala realnim aktom, odnosno pravno relevantnom radnjom koja je slična
pravnom poslu, ali nije pravni posao. Međutim, danas prevladava stajalište da se radi o ustanovi
građanskog prava sui generis i da ona predstavlja posebni izvor obligacija.

80.) Obim restitucije će zavisiti od savjesnosti neosnovano obogaćenog lica u slijedećim

slučajevima:
1. savjesno obogaćeni ne mora vratiti plodove i zateznu kamatu od neosnovanog obogaćenja
do dana nastanka nesavjesnosti
2. obogaćeni ima pravo na naknadu nužnih i korisnih troškova, ali ako je bio nesavjestan,
naknada za korisne troškove mu pripada samo do iznosa koji predstavlja uvećanje vrijednosti
u trenutku vraćanja
3. ukoliko je uplata izvršena savjesno obogaćenom „ne može se tražiti vraćanje neosnovano
plaćenih iznosa na ime naknade štete, zbog povrede tijela, narušenosti zdravlja i smrti.

81.) Naš ZOO je uredio da pravo prvokupa traje pet godina sa mogućnošću produljenja:
a) tačno b) netačno.

82.) Činjenice koje isključuju ili ograničavaju građansko-pravnu odgovornost su:

a) slučaj (casus fortuitus)
b) viša sila (vis maior)
c) krivica oštećenog
d) sporazumnom isključenju ili ograničavanju građansko-pravne odgovornosti.

83.) Štetna radnja (pojam)!

Radnja kao element građansko-pravne odgovornosti podrazumijeva odgovarajuće aktivno
(commisso) ili pasivno (omnissio) ponašanje štetnika. Podrazumijeva određeno ponašanje lica
koje svojom radnjom prouzrokuje štetu drugom licu. To može biti činjenje i nečinjenje. Ona
može biti takva da njome nastaje oligacioni odnos (građanski delikti) ili da mijenja postojeći
obligacioni odnos (ugovorna odgovornost za štetu).

84.) ZOO je u pogledu nastanka vrijednosnih papira prihvatio teoriju jednostranog

pravnog akta po kojoj vrijednosni papir nastaje u trenutku kada izdavalac dobrovoljno
vrijednosni papir preda njenom korisniku. Ova teorija polazi od načelne pretpostavke prema
kojoj je jednostranom izjavom volje moguće stvoriti obavezu za sebe, tj. izdavaoca
vrijednosnog papira, ukoliko takvu posljedicu objektivno pravo propisuje. Ona predstavlja
varijantu teorije emisije sa korekcijom u vidu načela savjesnosti i poštenja.

9
85.) Da bi nastala obnova (novatio) potrebno je da kod ugovornih strana postoji animo
novandi kao konstitutivni uslov.
a) tačno b) netačno.

86.) Kod ugovora o djelu, sve dok djelo nije dovršeno, naručitelj može raskinuti ugovor kad
god hoće uz plaćanje ugovorne naknade umanjene za troškove koje izvođač nije učinio.

87.) U kaznenom pravu nema odgovornosti, ukoliko radnja ili uzrokovane posljedice nisu
protupravne:
a) tačno
b) netačno
c) tačno sa izuzecima
d) netačno sa izuzecima.

88.) Kada će se nadoknaditi imovinska šteta prema subjektivnim mjerilima tj. prema
vrijednosti koju joj pridaje oštećeni (pretium singulare).
Izuzetak je naknada kod tzv. afekcione vrijednosti stvari koja je oduzeta krivičnim djelom
izvršenim sa umišljajem. Afekciona vrijednost je ona subjektivna, emotivna vrijednost koju
oštećeni pridaje oštećenoj ili uništenoj stvari.

89.) Najlakša nepažnja ne povlači u načelu za sobom građansku odgovornost, osim ako to
izričito proističe iz zakona ili pravnog posla.

90.) Kada je plaćanje ugovoreno preko pošte, kada će se smatrati da je izvršena isplata
povjeriocu?
Predaja novčane doznake ili naloga pošti imat će učinak isplate.

91.) Kada plaćanje nije ugovoreno preko pošte, u čije ime i za čiji račun pošta djela?
U ime i za račun dužnika.

92.) U njemačkom pravnom sistemu pravo vlasništa nije zastarivo, ali jeste zastariva vlasnička
tužba (actio rei vindicatio).

93.) Do prekida zastare dolazi?

a) priznanjem duga
b) podnošenjem tužbe.

94.) Prešutno odricanje prava, primjenjuje se u kojem pravu?

a) bosanskohercegovačkom
b) njemačkom
c) francuskom
d) bečka konvencija o međunarodnoj prodaji robe.

95.) EX NIHILO NIHIL u prijevodu znači „iz ničega ne može nastati nešto“.

96.) Uvjeti nastanka izmakle koristi su:

a) namjera stjecanja
b) dobit mora biti dopuštena
c) dobit mora biti izvjesna.

10
97.) Prodaja sa specifikacijom nastaje kada?
Kada se kupcu ostavi pravo da kasnije nakon sklapanja ugovora odredi oblik, mjeru, asortiman
ili bilo koju drugu pojedinost kupljene stvari.

98.) Bitni sastojci vrijednosnih papira su:

a) naznaka vrste vrijednosnog papira (npr. mjenica, ček itd.)
b) firma, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime i prebivalište izdavaoca vrijednosnog papira.
c) firma, odnosno naziv i sjedište, odnosno ime lica na koje, odnosno, po čijoj naredbi,
vrijednosni papir glasi ili označenja da papir glasi na donosioca.
d) mjesto i datum izdavanje vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji i njihov
serijski broj.
e) potpis izdavaoca vrijednosnog papira, odnosno faksimil potpisa izdavaoca vrijednosnog
papira i njegov serijski broj.

99.) Pojam i učinci obnove ili prenova?

Učesnici obligacija mogu odlučiti da ugase postojeći obligacioni odnos tako što će mu
promijeniti pravnu osnovu (iustus titulus) ili predmet ispunjenja. Drugim riječima oni mogu
izvršiti obnovu postojeće obligacije. U tom slučaju obligacija će promijeniti identitet, jer će
stari obligacioni odnos među njegovim učesnicima prestati postojati, a umjesto njega nastat će
novi obligacioni odnos sa drugačijim sadržajem prava i obaveza i drugačijim predmetom
ispunjenja.

100.) Objasni prekarij!

Ako je stvar predana na uporabu, ali nije ustanovljena ni svrha ni vrijeme uporabe, tada se uopće
ne radi o posudbi, nego o prekariju. Za prekarij je jedno od osnovnih karakteristika da se može
u svako doba opozvati.

101.) Sud će u slučaju nadoknade neimovinske štete, ako nađe da okolnost slučaja, a naročito
jačina bolova i straha to opravdava dosuditi pravičnu nadoknadu, nezavisno od naknade
imovinske štete kao i u njenom odsustvu.

102.) Kod odgovornosti zbog uskraćivanja neophodne pomoći štetnik će uvijek odgovarati
za nastanak bilo koje štete?
a) tačno
b) netačno
c) samo ako su ugroženi život i zdravlje oštećenog.

103.) Priznanica o dugu je dokaz o postojanju duga koji još nije ispunjen, a priznanica o
ispunjenju je dokaz o ispunjenju duga.

104.) Objasniti razliku između legitimacionih i vrijednosnih papira?

Za razliku od vrijednosnih papira, legitimacione papire i legitimacione znake ne krasi načelo
inkorporacije. To znači da se za legitimacione papire i znake ukoliko se izgube ili unište, neće
morati provesti postupak amortizacije, kao kod vrijednosnih papira već će se svojstvo
povjerioca iz pravnog odnosa povodom kojeg je ligitimacioni papir ili znak izdan moći
dokazivati svim dokaznim sredstvima. Kod legitimacionih papira nije naznačen povjerilac, niti

11
se to mora učiniti, mada avionske karte i štedne knjižice najčešće glase na ime. Legitimacioni
papiri ne moraju sadržavati potpis izdavaoca niti potpune podatke o dugovanoj činidbi i njenim
modelitetima.

105.) Jačoj upotrebi vrijednosnih papira doprinijela je nesigurnost saobraćaja. Tako se u

historijografiji navode slijedeći razlozi:
a) droit d' aubin (ius extranei)
b) brigandizam (hajdučija)
c) ius naufragii.

106.) Koje se stvari najčešće polažu u sudski depozit?

a) novac
b) dragocjenosti
c) vrijednosni papiri i pod kojim uvjetom da se podnese za deponiranje u sudu ili kod
depozitnog mjesta.

107.) Pod pojmom zaštićenih dobara, čije se umanjenje može podvesti pod pravni pojam štete,
podrazumijeva se ne samo umanjenje imovine tj. povreda subjektivnih prava, već i povreda i
spriječavanje ostvarivanja pravno zaštićenih interesa.

108.) Isto tako, šteta na imovini može nastati ne samo u slučajevima umanjenja vrijednosti
pokretnih i nepokretnih stvari koje ulaze u sastav imovine, već i u slučaju kada za oštećenog
protiv njegove volje nastanu obaveze koje mora izmiriti.

109.) Zaokruži tačan odgovor?

a) naš Zakon o obligacionim odnosima spominje izričito protupravnost radnje koja je
prouzrokovala štetu kao element građanskopravne odgovornosti
b) naš ZOO ne spominje izričito protupravnost radnje koja je prouzrokovala štetu kao element
građanskopravne odgovornosti, ali se ona podrazumijeva
c) protupravnost je element građanskopravne odgovornosti samo kada to zakon izričito
propisuje
d) protupravnost nije element građanskopravne odgovornosti, već samo kaznene odgovornosti.

110.) Otkaz proizvodi učinak tek nakon otkazanog roka, osim kad se strane sporazumiju da
otkaz proizvodi učinak od momenta dostavljanja.

111.) Ko dokazuje svoje pravo iz vrijednosnog papira neprekidnim nizom indosamenata?

Odg: posljednji indosatar. Ovo pravilo se analogno primjenjuje i na posljednjeg cesionara.

112.) U određenim restriktivno predviđenim slučajevima, dužnik se može opredijeliti za

prodaju umjesto polaganja dugovane stvari. To je moguće kada je stvar nepodesna za čuvanje
ili ako njeno čuvanje ili održavanje povlači troškove koji su nesrazmjerni sa njenom
vrijednošću. Stvar se u tom slučaju mora prodati na javnoj prodaji u mjestu određenom za
ispunjenje ili nekom drugom mjestu, ako je to u interesu povjerioca.

113.) Sudska praksa je stala na stanovišta da se izmakla korist može dobiti u situaciji kada
poduzeće obavlja neregistriranu djelatnost ili onu za koju nije pribavljena dozvola. Npr. ako

12
prodavatelj ne isporuči robu kupcu za koju inače nije pribavio neophodnu dozvolu, kupac će
moći dobiti izmaklu korist, s tim da će prodavatelj odgovarati za privredni prijestup.

114.) Sa stanovišta opće teorije uzročnosti, sve ljudske radnje koje su u nekoj vezi sa
posljedicom mogu se svrstati u:
a) one koje su nevažne za posljedice
b) one koje doprinose nastanku posljedice
c) one koje predstavljaju njen uzrok tj. uvjet bez kojeg šteta nebi nastala.

115.) Kod javnog obećanja nagrade, ukoliko se desi da više lica istovremeno izvrši radnju, tad
će svakom pripasti jedank dio nagrade osim ako pravičnost ne zahtijeva drugačiju podjelu, o
čemu, naravno u krajnjoj instanci, odlučuje sud.

116.) Štetnik će biti dužan plaćati novčanu rentu oštećenom, ako ovaj „ zbog potpune ili
djelomične nesposobosti za rad, gubi zaradu ili su mu potrebne trajno povećane ili su
mogućnosti njegovog razvijanja i daljeg napredovanja uništene ili smanjene“.

117.) Vrste uzroka štete su:

a) kumulativna uzročnost
b) alternativna uzročnost
c) hipotetička uzročnost.

118.) Da li ZOO predviđa duže zastarne rokove od općeg zastarnog roka i koji su to
slučajevi?
Da!
a) petogodišnji rok zastare
b) trogodišnji rok zastare
c) jednogodišnji rok zastare.

119.) Kad nije određeno ugovorom mjesto predaje stvari kod ugovora o kupoprodaji,
stvar se predaje u mjestu (dopuni)?

120.) CASUS MIXTUS!

Predstavlja tzv. mješoviti slučaj, za koji odgovara dužnik koji je skrivljeno zakasnio. On
odgovara i za djelomičnu i potpunu nemogućnost ispunjenja i ako tu nemogućnost nije skrivio,
ako je nastupila poslije njegovog dolaska u docnju, za koju odgovara. Odgovornost za mješoviti
slučaj zasniva se na općim principima uzročnosti, koja podrazumijeva da dužnik odgovara i za
spomenutu objektivnu nemogućnost, da ona nebi nastala da je svoju obavezu ispunio na
vrijeme.

121.) POLICA OSIGURANJA!

Spada u legitimacione papire, u grupu kvalificirani legitimacionih papira. Oni glase na ime, te
u slučaju gubitka papira dokazivanje svojstva povjerioca je olakšano.

122.) TEORIJE O UZROČNOJ VEZI IZMEĐU ŠTETNE RADNJE I ŠTETE?

To su:
a) teorija conditio sine qua non
b) teorija adekvatne uzročnosti

13
c) uzročnost kod omisivnih delikata
d) prouzrokovanje štete od strane više lica - konkurencija uzroka (kumulativna, alternativna,
hipotetička uzročnost).

123.) Za štetu koju više lica prouzrokuju zajedno, svi učesnici odgovaraju SOLIDARNO!

124.) Da bi kompenzacija bila moguća, potrebno je da potraživanja budu? (podcrtaj

grešku!)
a) punovažna
b) uzajamna
c) istorodna
d) novčana
e) dospjela.

125.) Poslodavac se može osloboditi odgovornosti za radnje uposlenika samo ako dokaže
da je uposlenik u danim okolnostima postupao kako je trebalo (dopuni).

126.) Može se desiti da treće lice spoji ili pomiješa stvari različitih vlasnika, a to može nastati i
uslijed poplave ili druge elementarne nepogode. U tom slučaju sud će primjeniti pravila
stvarnog prava. Prvo treba utvrditi kojem će licu pomiješane ili spojene stvari pripasti, dok će
drugo, osiromašeno lice od prvog moći zahtijevati naknadu na temelju neosnovanog
obogaćenja.

127.) Teorija emisije (unger, stouth) kao i teorija kreacije, počiva na postavci prema kojoj je
osnova nastanka obligacije iz vrijednosnih papira jednostrana izjava volje. Međutim da bi izjava
volje proizvodila pravni učinak, potrebno je da pismeno bude predana korisniku, tj. obligacija
iz vrijednosnih papira nastaje u momentu kada izdavalac papir emitira.

128.) U pravnoj teoriji i praksi iskristalizirana je podjela kompenzacije na:

a) zakonska
b) sporazumna (ugovorna)
c) sudska.

129.) Uvjet bez kojeg se ne može za nastanak uspješne kompenzacije jeste uzajamnost
potraživanja. To znači da (objasni)? I povjerilac i dužnik jedan prema drugom potražuju
istovrstan predmet obligacija.

130.) Koji se dugovi ne mogu otpustiti?

a) potraživanja ličnih imovinskih prava
b) dug na kojem je treće lice uspijelo staviti zabranu
c) dug na kojem je treće lice uspijelo steći bilo kakvo pravo
d) budući dug.
131.) Kada će štetnik biti dužan plaćati novčanu rentu?
Bit će dužan plaćati novčanu rentu oštećenom, ako ovaj, „zbog potpune ili djelomične
nesposobnosti za rad, gubi zaradu ili su mu potrebe trajno povećane ili su mogućnosti njegovog
razvijanja i daljeg napredovanja uništene ili smanjene“.

132.) Naš ZOO eksplicitan je po pitanju odgovornosti za štetu koju je više lica
prouzrokovalo zajedno.
a) za štetu koju je više lica izazvalo zajedno svi učesnici odgovaraju solidarni

14
b) podstrekač i pomagač kao i onaj ko je pomagao da se odgovorna lica ne otkriju odgovaraju
solidarno.

133.) Od klasične ustanove neosnovanog obogaćenja (kondikaciji) verzija se razlikuje u tome

što se može primjeniti čak i kada uopće nije došlo do OBOGAĆENJA LICA U ČIJU KORIST
JE STVAR UPOTREBLJENA. Od nezvanog vršenja tuđih poslova, verzija se razlikuje u tome
što onaj koji upotrebljava stvar uopće nema NAMJERU SA DRUGOM LICU UČINI KORIST.

134.) Najuvjerljivije teorijsko objašnjenje jednostranog obećanja nagrade jeste ono koje ga
svrstava u red JEDNOSTRANIH IZJAVA VOLJE.

135.) U svim uporednim zakonodavstvima, pa i u našem prihvaćeno je stajalište da za prebijanje

nije potrebno da potraživanja budu likividna.

136.) Ko je dužan dokazati da je nemogućnost nastupila usljed okolnosti za koju se

neodgovara (viša sila, slučaj):
a) povjerilac
b) dužnik
c) vlasnik
d) posjednik.

137.) Ko se smatra odgovornim za proizvod sa nedostatkom ili pogreškom prema zakonu

o zaštiti potrošača BiH (nabrojati)?
a) proizvođač i dobavljač
b) grosist (trgovac na veliko)
c) prodavatelj
d) zakupodavac.

138.) Zakon o zaštiti potrošača eksplicitno je definiran pojam nedostataka ili pogreške koji
egzistira kada ispravnost proizvoda NE ISPUNJAVA RAZUMNO OČEKIVANJE
POTROŠAČA. VAŽNO JE NAGLASITI DA SE PREMA ZAKONU NEDOSTATAK
STVARI NE PRETPOSTAVLJA JER JE OŠTEĆENI POTROŠAČ DUŽAN DOKAZATI
POSTOJANJE NEDOSTATKA ILI GREŠEKE I NASTALU ŠTETU.

139.) Što su verzije?

Tužba osiromašenog protiv neosnovano obogaćenog (actio in rem verso, verso in rem).
Odnosila se na upotrebu svoje ili tuđe stvari u tuđu korist a da pritom nije postojala namjera
činjenja koristi drugom odnosno da mu se izvrši kakva radnja ili mu se nešto da ili učini što se
ne duguje.

140.) Riječ BANKROT nastala je od riječi banka ROTA, što znači izvrnuta klupa!
141.) Na legitimacione papire shodno se primjenjuju odgovarajuća pravila posvećena
vrijednosnim papirima (zaokruži)?
a) tačno b) netačno.

142.) U skladu sa načelom slobode ugovaranja učesnici u obligacionim odnosu mogu se

unaprijed sporazumijeti da rok za ispunjenje ugovora odredi jedna od ugovornih strana. U tom
slučaju druga strana može ako ovlašteni ne odredi rok, može poslije opomene zahtijevati od
suda da odredi primjeran rok za ispunjenje.

15
143.) Kod objektivne odgovornosti štetnik se ne može osloboditi dokazivanja da nije kriv već
samo ako je šteta prouzrokovana uključujući i ili
koja za štetnika moraju imati značaj .

144.) Nabrojati 4 uvjeta za sniženje naknade štete:

a) materijalno stanje oštećenog
b) dobročinstvo štetnika
c) podijeljena odgovornost
d)?????????????????

145.) ALIUD je?

Kada preda povjeriocu drugu stvar, a ne onu koju duguje (ustanova rimskog prava). Neki
teoretičari smatraju da osiromašeni u slučaju zamjene ispunja činidbu (aliud), ne može
zahtijevati povraćaj na temelju neosnovanog obogaćenja (kondikacije), već vlasničkom tužnom
(vidnikacijom).

146.) Kad osiromašeni zna da nije dužan platiti, neće imati pravo na povraćaj na temelju
neosnovanog obogaćenja, jer osiromašeni može istaći prigovor zabranjenosti proturiječnog
ponašanja.

147.) Prestanak obligacija, pak nema značaj potpunog njenog padanja u zaborav i
potpunog ignoriranja njenog pravnog postojanja u određenom vremenskom trajanju?
Obligacija koja je prestala i dalje će predstavljat pravnu osnovu (iustus titulus) prometa
(otuđenja i stjecanja) određenih imovinskih vrijednosti.

148.) Naš zakonodavac izričito propisuje da obligacija prestaje kada se ispuni, kao i u drugim
zakonom određenim slučajevima. To znači da su načini prestanka obligacija zakonom
predviđeni po sistemu numerus clausus. Dakle, važno je istaći da učesnici obligacija mogu
izabrati odnos samo jedan od nabrojani načina prestanka obligacije, ne i neki dodatni način.

149.) Francusko pravo poznaje sličnu ustanovu pod nazivom „prešutno odricanje od prava“ pod
kojom se podrazumijeva svijesno nevršenje prava. Npr. vlasnik koji dugo trpi građevinu na
svom zemljištu ne može zahtijevati njeno uklanjanje i ostvarivanje drugih prava prema njenom
graditelju.

Prebijanje dovodi do prestanka dva ili više potraživanja koja su u svemu jednaka ili do
umanjenja većeg i prestanka manjeg potraživanja.

16