RADIĆEV NACIONALNI POKRET

Pogrešni temelji sustava

 u Kraljevini stvoren sustav gdje jedan narod ima prevlast
 hegemonija jednog naroda  Jugoslavija kao proširena Srbija
 kralj Aleksandar (1921.-1934.)  stup poretka i generator ratnih kriza
 formalno ustavna, parlamentarna, demokratska zemlja
 zapravo nastoji uspostaviti apsolutizam
 Ujedinjenje u jugoslavensku državu
 pozitivno  zaštita od Talijana i drugih država pod čiju bi vlast Hrvatska mogla pasti
 negativno  Hrvatska gubi državnopravnost i samoupravu
 limitirana demokracija  pseudoparlamentarizam (prividno ustavna)
 korupcija  neke izglasane odluke se samo nikad ne bi provele
 politika centralizma i unitarizma  svim narodima osim Srbije onemogućen politički, ekonomski i kulturni
razvoj
 ostali narodi pokušavaju stvoriti jedan narod od 3 plemena

Dovršavanje nacionalne integracije

 za vrijeme Radića dolazi do završetka nacionalne integracije koja je počela s ilirskim pokretom
 od vođe male agrarne stranke postaje vođa nacionalnog pokreta
 seljaštvo kao politički subjekt
 učvršćivanje nacionalne ideje u širim narodnim krugovima
 daje seljacima uvjerenje da je svaki njihov glas bitan
 temeljni pravci njegove politike  republikanstvo, seljaštvo, pacifizam, panslavizam

Od stranke do nacionalnog pokreta

 uz Radića, osim seljaštva, staje čitava Hrvatska
 zastupa interese svih Hrvata
 organizacija nacionalnog i političkog otpora
 "Seljačka sloga"  očuvanje kulturne tradicije, obrazovanje naroda, opismenjavanje
 sindikat  1921. Hrvatski radnički savez
 sindikalna udruga koja je trebala okupljati razne sindikate  organizacija radnika
 zadruge, štedionice  povezivanje naroda
 internalizacija hrvatskog pitanja
 upoznaje europsku javnost s događajima u Jugoslaviji
 Velika Britanija i Francuska odbijaju pomoći  žele Kraljevinu SHS kao državu koja u tom dijelu Europe
zastupa njihove interese

12
  po svijetu traži saveznike, učlanjuje HRSS u seljačku internacionalu (organizacija pod nadzorom
Kominterne i komunističkih vlasti)
 sam je bio protiv komunizma, ali se nadao da je Beograd biti spremniji na ozbiljne pregovore ako vidi
da je spreman i na radikalne poteze
 1925. je režim na HRSS primijenio Obznanu  zabranu rada Komunističke partije Jugoslavije
 Radić optužen za komunističku djelatnost i uhićen  HRSS zabranjen
 Iako je Radić i u zatvoru i HRSS zabranjen, ipak mu je dopušteno sudjelovanje u izborima
 ljudi gledaju na Radića kao žrtvu režima  HRSS dobiva neočekivano velik broj glasova
 Režim nudi pregovore Radiću
 Radić ih prihvaća  priznaje Vidovdanski ustav, mijenja HRSS u HSS (Hrvatska seljačka stranka)
 Sporazum s Nikolom Pašićem (srpanj 1925.)
 Radić ulazi u Pašićevu vladu kao ministar prosvjete
 potez koji je loše odjeknuo u nekim hrvatskim političkim krugovima  počinju javno kritizirati Radića
 karakteriziran kao izdaja hrvatskih nacionalnih interesa ili opertunizam (bolje vlada nego zatvor)
 kasnije Radić shvaća da radikalna stranka nije spremna ispuniti obećanja  vraća se u oporbu

Seljačko-demokratska koalicija (1927.)

 među Srbima i jugoslavenskim nacionalistima jača Samostalna demokratska stranka (SDS)
 1924. Svetozar Pribičević
 ranije se zauzimao za centralizam, ali je u međuvremenu shvatio da šteti i Srbima u Hrvatskoj
 profilira se kao isključivo stranka za Srbe u Hrvatskoj
 spreman na suradnju s Radićem jer se on protivi centralizmu, a ne Srbima kao narodu
 u studenom 1927. HSS i SDS stupaju u Seljačko-demokratsku koaliciju (SDK)
 Pribičević i Radić agresivni u nastupima prema vlasti, nastupaju jako radikalno
 kralj uviđa da ovo postaje velika prijetnja jer se udružuju i Srbi i Hrvati u Hrvatskoj

Atentat u Narodnoj skupštini

 režim želi trajno eliminirati Radića iz političkog života
 beogradski radikalski list Jedinstvo  prijetnje smrću
 20. lipnja 1928. Puniša Račić (radikalski zastupnik) ubija Pavla Radića i Đuru Basaričeka te ranjava Ivana
Pernara, Ivana Granđu i Stjepana Radića
 ogorčenje u narodu  smatrano da je atentat bio organiziran iz kraljevskih krugova
 demonstracije protiv beogradskog režima i sukobi s policijom
 SDK bojkotira rad Narodne Skupštine
 1. kolovoza 1928. vodstvo SDK izdaje rezoluciju
 SDK više ne priznaje odluke Narodne skupštine
 više ne priznaju poredak i žele da se stanje vrati na ono prije prvoprosinačkog akta
 potpisao i teško ranjeni Stjepan Radić
 klubu SDK pristupaju i predstavnici HSP-a Ante Pavelić i HFSS-a Ante Trumbić
13
  sve važnije hrvatske političke stranke uspostavljaju blisku suradnju i zajednički se bore protiv režima
 8. kolovoza 1928. Stjepan Radić umire  predsjednik HSS-a postaje Vladko Maček
 zemlja nakon atentata upada u krizu  već se postavlja hrvatsko pitanje

FAŠIZAM

 u širem smislu  svako negiranje čovjekove slobode i identiteta

 političke diktature koje su imale za cilj uspostavljanje totalitarizma (Italija, Japan, Njemačka)
 sve tri žele povećati svjetski utjecaj  povezuje ih određen vid nezadovoljstva
 Njemačka  gubitnica u 1. svjetskom ratu
 Italija  gospodarska kriza, razočarana jer je mislila da će nakon rata gospodariti Sredozemljem
 Japan  nezadovoljna jer je mislila da će gospodariti Azijom
 želja za uspostavljanjem apsolutne kontrole u društvu  kontrola nad svakim aspektom
 politička mobilizacija zaostalih sektora društva
 srednja klasa  obrtnici, sitni trgovci, dobrostojeći seljaci
 nezadovoljstvo:
 modernizacijom
 racionalizacijom  oni misle da su posebni ("naša krv, naša zemlja")  fašizam se temelji na
iracionalnom (postojanje države, nacije, krvi, tla)
 društvenom emancipacijom  socijalistička ideja
 karakteristike
 nezadovoljstvo poretkom
 autoritarna nacionalna država
 vrlo strogo uređena država, strogi set pravila, jedna nacija
 uzdizanje nacije
 njihova nacija je poslana da drugima nametne viziju svijeta, božanska
 vojni odredi  borba protiv političkih protivnika
 agresivna vanjska politika
 smatraju da je njihovo poslanje da zagospodare drugim dijelovima svijeta
 ime  fascio
 snop od trstike  jedna slaba, zajedno jake (narod)
 sjekira  onaj koji se protivi bit će kažnjen

Fašizam u Italiji
 prva pojava fašizma
 stanovništvo nezadovoljno  sve više štrajkova i prosvjeda
 društvena i ekonomska kriza

14
  radnici zauzimaju tvornička postrojenja i uspostavljaju radničku samoupravu
 strah od socijalističke revolucije
 1919. Benito Mussolini  prije rata djeluje kao socijalist, no mijenja ideologiju
 teatralan nastup, pokušava se prikazati prijetećim i jakim
 odredi "crnokošuljaša"  fašistička borbena udruženja Fasci de Combattimento
 utemeljio odrede kako bi spriječio socijalističku revoluciju  uz njega staju kapitalisti
 želi obnovu starog Rimskog carstva  njegovanje tradicija, "rimski pozdrav"
 fašisti u Italiji nikad nisu uspostavili totalitaran sustav kao onaj u Njemačkoj
 "Marš na Rim" (namjera izvršavanja državnog udara) odgovor na generalni štrajk koji su socijalisti pokušali
provesti
 i kralj se boji socijalizma pa Mussoliniju daje mandat za sastavljanje vlade  postaje predsjednik vlade
 fašistička diktatura
 status Duce  vođa
 obračun s političkim protivnicima, manjinama  cilj je uspostaviti homogenu strukturu
 ukidanje višestranačja
 ukidanje građanskih prava
 kontrola gospodarskog i javnog života
 uvođenje staleškog sustava
 Lateranski ugovor (1929.)
 sporazum Vatikana i Italije  nastanak Vatikana onakvog kakav je danas
 dobiva podršku i katoličkog pučanstva

POBJEDA NACIZMA U NJEMAČKOJ

Weimarska republika
 kolokvijalni naziv za Njemačku u međuračju  po Weimaru u kojem je donesen ustav
 gospodarska kriza u poratnoj Njemačkoj
 ratni gubitci, teški uvjeti Versajskog mira
 goleme reparacije, francuska okupacija Ruhra
 inflacija  1923. engleska funta vrijedi 19 milijardi maraka
 SAD i VB pomažu Njemačkoj velikim novčanim zajmovima
 olakšice u plaćanju reparacija
 Youngov plan 1929.  reparacije smanjene, otplatni rok produžen
 krhka demokracija
 unutrašnji društveni sukobi  određena populacija konstantno promovira da su izdani od strane Židova i
komunista u ratu
 Versajski ugovor  ne mogu se pomiriti s tim da su jedini krivci u ratu

15
Uspon Nacionalsocijalizma
 1920. Nacionalsocijalistička radnička partija Njemačke (NSDAP)
 nastaje iz njemačke radničke stranke
 zove se tako jer Hitler želi reinterpretirati ideju socijalizma
 1923. Pirski puč  nacisti pokušavaju bezuspješno srušiti bavarsku vladu u Munchenu
 Hitler zatvoren  ključan trenutak jer nakon njega piše Mein Kampf
 izlaže svoje ideje nadmoći arijske rase (rasna ideologija) i antisemitizama
 temeljne ideje  antiboljševizam i antikapitalizam (protiv liberalne demokracije, modernizma)
 cilj  imperijalizam (Lebensraum = životni prostor  dobit će ga na istoku)
 totalitarna vlast
 bitno uspostaviti snažnu državu  što uniformiranija, to jača
 stranački poluvojni jurišni odredi (SA)  fizički teror
 cenzura tiska, mimohodi, parade
 uspjesi NSDAP-a na izborima
 velika gospodarska kriza  narod u očaju
 1924. u ulaze u parlament
 1930. gube glasače zbog krize  Hitler obećava spasiti državu
 1932. Hitleru se pridružuju kapitalisti (mislili su da će ga moći kontrolirati)
 veliki uspjeh na izborima  dvostruko više zastupnika od 1930.
 NSDAP postaje najjača politička stranka, ali Hindenburg ne daje mandat za sastavljanje vlade
 nakon drugih izbora dobiva mandat  postaje kancelar Njemačke

Treći Reich (Treće carstvo)

 27. veljače 1933. paljenje Reichstaga (zgrade parlamenta)
 nacisti okrivljuju komuniste
 iskorištena prilika za objavu izvanrednog stanja i malo pomalo ukidanja svih građanskih prava
 nacistička diktatura
 ukidanje demokratskih institucija  želi se riješiti socijalista, a potom i svih drugih političkih opcija
 ukidanje osnovnih građanskih prava
 princip Fuhrera  kad Hindenburg umire, Hitler objedinjuje funkcije kancelara i predsjednika
 strahovlada
 Gestapo  tajna policija
 SS  zaštitni odredi koji prelaze u moćnu i razgranatu organizaciju
 1934. "Noć dugih noževa"
 SS eliminira SA (jurišnih snaga), političare i druge neistomišljenike
 opravdanje da je SA planirao državni udar
 1935. Nurnberški zakoni

16
  rasni zakoni  ukinuta prava Židova i drugih nearijevaca (građani drugog reda)
 zabranjeno Židovima da obavljaju javne dužnosti, stupaju u brakove s arijevcima, morali nositi oznaku
 1938. "Kristalna noć"
 17-godišnji njemački Židov, nakon što saznaje da su mu nacisti prognali obitelj u Poljsku, izvršava atentat
na njemačkog diplomata u Parizu
 Hitler iskorištava kao povod za Kristalnu noć
 masovna ubojstva Židova diljem Njemačke, paljenje kuća, obrta i sinagoga
 Joseph Gebels
 "majstor propagande"
 ministar narodnog prosvjećivanja i propagande  jedan od najbližih Hitlerovih suradnika

ŠESTOSIJEČANJSKA DIKTATURA

 nakon atentata u narodu ogromno nezadovoljstvo  pobune i demonstracije

 svima je jasno da sustav ovako ne može opstati (trodioba vlasti, ali kralj iznad sustava)

Neposredna vlast kralja

 6. siječnja 1929. manifestom se obraća narodu (jednom zajedničkom)
 ukidanje Vidovdanskog ustava i raspuštanje Narodne skupštine (parlamenta)
 vladavina putem kraljevskih dekreta
 jedinstvena nacionalna stranka, uveo vladu  na čelu Petar Živković
 HSS (Vladko Maček) prihvaća čin Aleksandra
 "lajbek je raskopčan"  prilika za povratak na nulu i ponovnu borbu za hrvatsku ravnopravnost
 politika integralnog jugoslavenstva
 "jedan kralj, jedna država, jedan narod"
 Aleksandar smatra da je uzrok krize i ovakve atmosferu državi posljedica toga da svako pleme inzistira na
svojim pravima
 promjena državnog imena  Kraljevina Jugoslavija
 ukinute 33 oblasti  podjela na 9 banovina
 tendencija da se ispremiješaju narodi, zaštita Srbije u slučaju raspada države

Teror režima
 zabrana "plemenskog" (nacionalnog) imena
 ukidanje građanskih sloboda
 cenzura, uhićenja od strane policije, vojske, četničkih organizacija
 politička ubojstva
 ubojstvo Milana Šufflaya 1931.  uvaženi povjesničar, prvak HSP-a

17
Ustaški pokret
 sami početak kao odgovor na atentat u Narodnoj skupštini
 skupina nacionalista koji su otišli u emigraciju (Austrija: Beč, Graz) na čelu Ante Pavelić, uglavnom HSP-
ovci
 Ustaša  Hrvatska revolucionarna organizacija (UHRO)  1932. dobiva naziv
 propagiraju ekstremne metode  Pavelić veže pokret uz Italiju i Mađarsku
 Talijani očekuju nešto zauzvrat obećavajući ustašama pomoć
 ustaše dobile 2 logora na Liparskim otocima i u Mađarskoj gdje su obučavali odrede koji će vršiti
terorističke činove
 nacionalistička, teroristička grupacija
 cilj: uspostavljanje neovisne Hrvatske
 postupno vezivanje s fašističkim pokretom  suradnja s Talijanima
 ekskluzivizam (na hrvatskom prostoru trebaju živjeti samo Hrvati), veličanje vođe i rata, antikumunisti i
antidemokrati

Oktroirani ustav, 1931.

 nametnut ustav od strane kralja
 prividna demokracija  parlament od dva doma
 Narodna skupština  ljudi samo s režimske liste
 Senat  neke imenuje direktno, neke indirektno
 Zagrebačke punktacije, 1932.
 okupljanje oporbe i zahtjevi za građanskim slobodama
 traže ravnopravnost (federalizam) i povrat građanskih prava
 odjeknulo u drugim jugoslavenskim zemljama  i oni počinju zahtijevati slično
 Vladko Maček zatvoren
 Lički ustanak, 1932.
 napad na oružničku postaju u Brušanima (Lika)
 manja diverzija  reakcija vlasti i ustaška propaganda joj pridaju puno veću važnost
 u Brušanima jer su blizu Zadra (utočište ustaša - talijanski teritorij)
 Atentat u Marseilleu, 1934.
 Aleksandar posjećuje Francusku jer ona planira uspostaviti Balkanski pakt između Jugoslavije, Rumunjske,
Grčke i Turske protiv Njemačke koja postaje sve moćnija
 suradnja s mađarskim VMRO-m  Mađar Veličko Kerin ubija Aleksandra i francuskog ministra vanjskih
poslova
 Europa saznaje da su iza atentata stajale ustaše  zabranjeno djelovanje u Europi, čak i Italiji (vanjski
pritisak)
 Na vlast dolazi Aleksandrov maloljetni sin Petar  zapravo vlada Pavle Karađorđević

18
19