Professional Documents
Culture Documents
dr Zorica DRLJAČA
Pravni fakultet
Za izdavača:
Dragan MITROVIĆ
Autor:
dr Zorica DRLJAČA,
Recenzent:
dr Predrag Č. STOJANOVIĆ,
Lektor:
Mladen SPASOJEVIĆ
Tehnički urednik:
Sanja MANDIĆ
Mladen DODIK
Štampa:
Tiraž:
300 primeraka
ISBN :978-99938-57-44-0
SADRŽAJ
IZVOD IZ RECENZIJE................................................................................................. 14
POGLAVLJE PRVO
OPŠTA PITANJA I PREDMET PROUČAVANJA
GLAVA I
3. JAVNE FINANSIJE.................................................................................................... 18
GLAVA II
DEZINTEGRACIJA FINANSIJSKOG PRAVA
POGLAVLJE DRUGO
OSNOVNE OBLASTI JAVNIH FINANSIJA
GLAVA I
GLAVA III
BUDŽET
1. POJAM BUDŽETA..................................................................................................... 44
2. BUDŽETSKO PRAVO............................................................................................... 44
POGLAVLJE TREĆE
GLAVA II
OSNOVA UREĐIVANJA PORESKOG SISTEMA
GLAVA III
STRUKTURA PORESKOG SISTEMA
2. POREZI.......................................................................................................................... 89
3. CARINE ......................................................................................................................... 96
4. DOPRINOSI................................................................................................................ 100
5. TAKSE.......................................................................................................................... 102
GLAVA IV
OSNOVNI ELEMENTI DAŽBINE
GLAVA I
POJAM I VRSTE PORESKOPRAVNOG ODNOSA
GLAVA III
RADNJE OTKRIVANJA PORESKIH KRIVIČNIH DJELA I PORESKIH
PREKRŠAJA
GLAVA IV
PRAVA PORESKIH OBVEZNIKA
POGLAVLJE PETO
PORESKI SISTEMI U BOSNI I HERCEGOVINI
GLAVA I
SISTEM INDIREKTNOG OPOREZIVANJA U BOSNI I
HERCEGOVINI
8.9. Daljnji pravci razvoja carinskog sistema Bosne i Hercegovine .............. 187
GLAVA II
PORESKI SISTEM REPUBLIKE SRPSKE
GLAVA III
PORESKI SISTEM FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
1. OPŠTA RAZMATRANJA ................................................................................ 233
6. DOPRINOSI................................................................................................................ 262
7. TAKSE.......................................................................................................................... 264
IZVOD IZ RECENZIJE
Dr Predrag Č. Stojanović,
Redovni profesor za užu naučnu oblast
Pravo u ekonomiji
Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu
14
POGLAVLJE PRVO
GLAVA I
1
Aleksić, D, Finansije i finansijsko pravo, Informator, Zagreb, 1982. godine, str. 4.
2
Grivčev, V, Finansije i finansijsko pravo, Savremena administracija, Beograd, 1977.
godine, str. 4.
17
Zorica DRLJAČA
3. JAVNE FINANSIJE
3
Bjelica, V, Raičević, B, Radmilović, S, Babić, B, i Radičić, M, Stylos, Novi Sad, 2001.
godine, str. 190.
18
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
19
Zorica DRLJAČA
5. FINANSIJSKA POLITIKA
6. FINANSIJSKO PRAVO
4
Lovčević, J, Institucije javnih finansija, knjiga 1 „Službeni list SFRJˮ, Beograd, 1975.
20
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
6
Jelčić, B, Nauka o financijama i financijsko pravo, Informator, Zagreb, 1983. godine, str.
6.
7
Rovan, J, Međunarodne finance in međunarodno pravo (skripta), Ljubljana, 1988. godine,
str. 1.
21
Zorica DRLJAČA
8
Lovčević, J, navedeno djelo, str. 29.
22
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
9
Filipović, H, Nauka o finansijama, Veselin Masleša, Sarajevo, 1959. godine, str. 15.
10 Aleksić, D, navedeno djelo, str. 18.
23
Zorica DRLJAČA
24
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA II
15
Maurice - Christian Bergeres - Jean-Pierre Maublanc, Finances publiques, Librairie
Montaigne, Bordeaux, 1995. godine, str. 145.
25
Zorica DRLJAČA
2. PORESKO PRAVO
26
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
17
Lovčević, J, navedeno djelo, str. 21.
27
Zorica DRLJAČA
prigovoriti da opšti dio upravnog prava uopšte ne odražava onaj svoj „posebni
dioˮ koji bi predstavljalo poresko pravo.
18
Popović, D, navedeno djelo, str. 28.
28
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
19
Gianini Achile, Donato, I concetti fondamentali del diritto tributario, Unione tipografico,
Torino, 1956. godine, str. 21.
29
Zorica DRLJAČA
GLAVA I
Javne rashode izučavamo prije javnih prihoda zbog toga što država prvo
pravi specifikaciju potreba i sredstava za njihovo zadovoljavanje, pa kad to
utvrdi utvrđuje strukturu, obim i dinamiku priticanja sredstava neophodnih za
njene rashode.
20
Filipović, H, navedeno djelo, str. 401.
21 Duveger, M, Finances Publiques, PUF, Pariz, 1975. godine, str. 33.
22 Bogoev, K, Fiskalna politika, Ekonomski fakultet, Skoplje, 1964. godine, str. 12.
33
Zorica DRLJAČA
Među načela javnih rashoda najčešće se ubrajaju: (1) štednja, (2) pravilno
vremensko raspoređivanje rashoda, (3) pravilna podjela rashoda za podmirenje
potreba po principu prioriteta i proporcionalnosti, (4) produktivnost rashoda i
23
Dautbašić, I, Finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet, Sarajevo, 2001. godine, str. 50.
34
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
35
Zorica DRLJAČA
(7) rashode namijenjene zaštiti čovjekove okoline; (8) ostale rashode (kultura,
sport, izgradnja stanova, javni saobraćaj, zaštita standarda stanovništva i dr.).
(1) Vojni rashodi zauzimaju veoma značajno mjesto u strukturi javnih
rashoda. Cijena oružja, kao i angažovanje velikog broja viskoobrazovanih
stručnih kadrova, koji s tim oružjem mogu uspješno rukovati, dovode do
stalnog porasta vojnih rashoda.25 Sve je veći broj lica i institucija koje su
angažovane u proučavanju brojnih ekonomskih aspekata vojnih rashoda, tako
da se sve više govori o jednoj posebnoj naučnoj disciplini - ekonomiji vojnih
rashoda.
24
Dautbašić, I, navedeno djelo, str. 54.
25
Vojni rashodi iznose dvije milijarde dolara dnevno, a 80% otpada na NATO i Varšavski
ugovor, a oko 60 miliona lica je zaposleno u tzv. vojnoindustrijskom kompleksu.
36
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Kad država raznim mjerama direktno djeluje na privredu onda ona osniva
vlastita preduzeća i njima upravlja kao njihov vlasnik ili pomaže razvoj
26
Obrazovanje danas pojedine države košta između 5, 6 pa i više postotaka nacionalnog
dohotka, Jelčić, B, navedeno djelo, str. 445.
37
Zorica DRLJAČA
38
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
39
Zorica DRLJAČA
GLAVA II
JAVNI PRIHODI
40
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
3) na osnovu prava iz ugovora, slično kao i druga fizička i pravna lica, jer
država stupa u razne ugovorne odnose sa drugim licima i tako stiče prihode
(na primjer daje u zakup zemljište i prostorije, prodaje zastarjelu opremu i
inventar, stiče dobit na osnovu kupovine i prodaje hartija od vrijednosti,
deviza, zlata i sl.),
29
Konjhodžić, H, navedeno djelo, str. 295.
41
Zorica DRLJAČA
42
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA III
BUDŽET
1. POJAM BUDŽETA
2. BUDŽETSKO PRAVO
30
U mnogim zemljama budžet nema formu zakona. U Švedskoj i Švajcarskoj on se donosi u
formi skupštinskog zaključka.
44
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
3. FUNKCIJE BUDŽETA
31
Horvat - Lončarević, O, Finansiranje upravne djelatnosti, Narodne novine, Zagreb, 1988.
godine, str. 35.
45
Zorica DRLJAČA
(3) Politički aspekt budžeta ogleda se u tome što budžet donosi isključivo
predstavničko tijelo, odnosno zakonodavni organ koji čine predstavnici
političke vlasti u jednoj državi ili u određenom javno-pravnom kolektivitetu.
4. BUDŽETSKA NAČELA
46
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(3) Načelo realnosti predviđa da prihod i rashod treba da budu realni, jer
se to smatra imperativom zdravih finansija. Ovo načelo zahtijeva da stavke u
budžetu budu tako planirane da se na minimum svode razlike između ovih
stavki i odgovarajućih pokazatelja o izvršenju budžeta u završnom računu.
Postoje tri metoda kojima se planiraju prihodi i rashodi u budžetu.To su: a)
automatski metod, kojim se budžetska sredstva planiraju na bazi visine
ostvarenih sredstava u protekloj godini, b) metod majorizacije, odnosno
procentualnog povećanja budžetskih sredstava u istom iznosu kao u protekloj
budžetskoj godini, c) direktni metod procjene budžetskih prihoda i rashoda
koji se vrši za svaku budžetsku godinu zasebno, uzimajući u obzir završne
račune iz jedne ili dvije prethodne godine, kao i planove razvoja privrede,
zaposlenosti, potrošnje, štednje, demografskih kretanja u zemlji i tome slično,
i d) najpoznatija Cost - Benefit analiza (CBA), analiza troškova i dobiti.
(4) Načelo specijalizacije - specifikacije ili klasifikacije budžeta polazi od
toga da se sva sredstva u budžetu klasifikuju u prvom redu na prihode i
rashode. Prihodi opet na vrste, oblike i podoblike, a rashodi na osnovne i
posebne namjene. Daljna klasifikacija je na primjer kod rashoda moguća:
47
Zorica DRLJAČA
Postoje dva razloga zbog kojih se budžeti donose za jednu godinu. Prvi je
što se prihodi i rashodi u budžetu najlakše mogu predvidjeti u trajanju od
godinu dana, a drugi što je u jednogodišnjem periodu najlakše obezbijediti
kontrolu predstavničkog tijela nad radom organa uprave. Posmatrano sa tačke
gledišta budžetske tehnike, takođe je najprihvatljivije da trajanje budžeta bude
ograničeno na jednu godinu.
32
Opširnije: Trklja, M, Finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet u Novom Sadu, Novi
Sad, 1990. godine, str. 371-373.
33
U nekim zemljama, kao što su SAD i Velika Britanija, budžetska godina ne počinje 1.
januara, već u prvom slučaju 1. aprila, a u drugom 1. jula. U predratnoj Kraljevini Jugoslaviji
budžetska godina je počinjala 1. aprila, a završavala se 21. marta sljedeće godine.
48
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
tijela mora biti ispred izvršenja budžeta. Već smo naveli da bez odobrenog
budžeta nije dozvoljeno finansiranje ni za jedan jedini dan, ni jedan jedini pfenig.
Međutim, i pored ovog strogog pravila, u praksi ima mnogo slučajeva, i to u svim
državama, da se ovaj zahtjev ne može uvijek primijeniti. Može se na primjer desiti
da se prijedlog budžeta u određenom roku ne podnese predstavničkom tijelu na
raspravu i izglasavanje ili se može desiti da je uzrok kašnjenja na strani
skupštinske procedure (npr. skupštinski organi nisu na vrijeme zasjedali, zbog
duge rasprave i teškoća u raspravi budžet nije donijet na vrijeme i sl.). U takvim
situacijama vrši se privremeno finasiranje, o čemu će biti riječi kasnije.
(8) Načelo javnosti budžeta polazi od toga da je budžet po pravilu javan akt,
što znači da najširi slojevi građana treba da budu obaviješteni o prihodima
i rashodima države. Karakteristično je da javnost treba da bude poštovana, kako u
fazi utvrđivanja budžeta, tako i u fazi njegovog izvršenja. Pored ovog načelo
javnosti podrazumijeva i upoznavanje javnosti sa završnim računom o izvršenju
budžeta.
Zorica DRLJAČA
6. STRUKTURA BUDŽETA
7. BUDŽETSKI POSTUPAK
51
Zorica DRLJAČA
52
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
53
Zorica DRLJAČA
5.
Duverger, M, ''Finances publiques'', PUF, Paris, 1963. godine, str. 323.
54
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
SISTEMA
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA I
Poreski sistem jedne zemlje u širem smislu čini skup poreza, taksa, dopri-
nosa, naknada i drugih javnih prihoda (dažbina) uvedenih u jednoj državi i
povezanih u jednu cjelinu. Ti javni prihodi služe za podmirivanje svih troško-
va koji imaju opšti karakter, odnosno svih javnih potreba jedne države, entite-
ta, jedinica lokalne samouprave.
Bez obzira što se radi o sistemu i što bi odnos između elemenata poreskog
sistema trebalo da bude skladan, u praksi uglavnom nije tako. Upoređujući
poreske sisteme pojedinih zemalja može se uočiti da nema dviju država u
kojima bi se oporezivanje odvijalo primjenom istih poreskih oblika, u kojima
bi se na isti način regulisala materija o elementima oporezivanja, u kojima bi
pojedini porezi imali isto mjesto i ulogu i sl, što je razumljivo, jer je poreski
sistem rezultat djelovanja različitih faktora i opredjeljenja aktuelne političke
vlasti da u okviru ustavnog okvira odredi izvor prikupljanja javnih prihoda.
Poreski sistemi savremenih država međusobno se razlikuju ne samo u odnosu
na sastavne elemente, nego i u pogledu učešća pojedinih poreskih oblika u
strukturi javnih prihoda fiskalnog karaktera. Navedene razlike nastaju zbog
različitih faktora, a najvažnije faktore obrazložićemo posebno.
59
Zorica DRLJAČA
(5) Struktura radne snage utiče prije svega na kreiranje poreza koji plaća-
ju fizička lica. Najefikasniji mehanizam za naplatu poreza na dohodak fizičkih
lica je naplata ovog poreza u momentu isplate, odnosno po odbitku. Međutim,
to je nesprovodivo kod oporezivanja prihoda od samostalne djelatnosti, jer se
porez plaća na osnovu rješenja nadležnog poreskog organa. U zemljama gdje
je veći udio lica koja samostalno obavljaju djelatnost udio poreza na dohodak
fizičkih lica je relativno manji.
60
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Poreski sistem čini dio fiskalnog sistema jedne države, odnosno onaj dio
aktivnosti države koje se odnose na prikupljanje javnih prihoda neophodnih za
finansijsku djelatnost države i drugih javno-pravnih tijela kojima su ustavom,
zakonom i drugim propisima povjerene određene funkcije u ostvarivanju
opštekorisnih ciljeva.
27
Popović, M, Ekonomska politika, Opšti dio, Pravni fakultet, Banja Luka, 2000. godine,
str. 302.
28
Milojević A, i Trklja, M, Javne finansije, Ekonomski fakultet, Srpsko Sarajevo, 2000.
godine, str. 41.
61
Zorica DRLJAČA
28 potrebe koje se zadovoljavaju preko centralne vlasti, kao što su: unija,
savez, federacija - u složenim državama;
62
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
63
Zorica DRLJAČA
64
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
65
Zorica DRLJAČA
30
Jelčić, B, Finansijsko pravo i finansijska znanost, Informator, Zagreb, 1998. godine.
31
Bozell, R. - Schemmel, L: Steuervereinfachung - Notwendigkeit, Grundlagen,
Vorschläge, K. Bräure Institut, Wiesbaden 1989. godine, str. 11-13.
66
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA II
31
Izraz dažbina u ovoj knjizi koristi se kao genusni pojam za sve obavezne javne fiskalne
prihode (poreze, carine, doprinosi i takse), sve do razrade pojedinih vrsta dažbina.
68
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
2. FISKALNI SUVERENITET
Fiskalni suverenitet možemo definisati kao pravo države ili drugog javno-
pravnog kolektiviteta da na osnovu ustavnog ovlaštenja ustanovljava (utvrđu-
je) fiskalne prinudne prihode, određujući vrstu i oblik prinudnih prihoda koji
čine strukturu poreskog sistema. Na osnovu fiskalnog suvereniteta, što u sušti-
ni predstavlja finansijsku vlast, dažbine se jednostrano uvode od strane države
ili drugog javno-pravnog kolektiviteta sa pozicije vlasti, odnosno uspostavlja
se pravni odnos u kojem nema ravnopravnosti i dobrovoljnosti.41
(5)
„Fiskalna vlast i politička vlast idu ruku pod ruku. S jedne strane porez je oduvijek bio
suštinski aspekt suvereniteta državeˮ, (G. Tixier, G. Gest, Droit Fiscal, L.G.D.J, Paris, 1981.
godine, str. 5).
69
Zorica DRLJAČA
2
Često se fiskalni suverenitet identifikuje s finansijskim suverenitetom, što su sasvim dva
različita pojma. Fiskalni suverenitet se odnosi isključivo na pravo javno-pravnog kolektiviteta
da ustanovljava (utvrđuje) fiskalne prinudne prihode, dok se finansijski suverenitet odnosi i na
fiskalni suverenitet, monetarni suverenitet (emisija novca), vođenje monetarne politike i sl,
tako da je fiskalni suverenitet samo jedna komponenta finansijskog suvereniteta. Opširnije:
Konjhodžić, H, navedeno djelo, str. 49.
3
Kao primjer takvog zakona može se navesti Zakon o osnovama poreskog sistema Savezne
Republike Jugoslavije, objavljen u Službenom listu SRJ broj 30/96, 29/97, 12/98, 59/98,
53/99, a glavni razlog za donošenje Zakona bio je usklađivanje poreza Republike Srbije i Crne
Gore.
70
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(4)
Opšti okvirni sporazum za mir (Dejtonski sporazum) je usaglašan 21. novembra 1995. godine
u vazduhoplovnoj bazi Rajt Paterson u gradiću Dejton (SAD), a potpisan 14. decembra 1995.
godine u Parizu. Karakter međunarodnog sporazuma daje mu snažno učešće i medijacija
međunarodnih pregovarača, predstavnika SAD, Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Rusije
ii Evropske Unije, pored delegacija Bosne i Hercegovine, Jugoslavije i Hrvatske. Sam
sporazum se sastoji od 11 dijelova, a Aneks 4 predstavlja Ustav Bosne i Hercegovine.
Zanimljivo je istaći da ovaj sporazum još uvijek nije zvanično preveden u Bosni i Hercegovini
sa engleskog jezika na službene jezike u Bosni i Hercegovini, niti je objavljen u „Službenom
glasniku Bosne i Hercegovineˮ, „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ i „Službenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovineˮ.
71
Zorica DRLJAČA
Sastav Bosne i Hercegovine, kao složene državne zajednice koja se sastoji od dva entiteta
(8) Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine, određen je odredbom člana I tačka 3
Ustava Bosne i Hercegovine.
72
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
ima i određen fiskalni suverenitet, na što upućuje odredba člana 9 Statuta Brč-
ko Distrikta Bosne i Hercegovine.46
73
Zorica DRLJAČA
47
Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od 10 teritorijalnih jedinica-kantona, čiji su
nazivi određeni prema gradovima koji su sjedišta odgovarajućih kantonalnih vlasti ili prema
regionalnim geografskim karakteristikama. Nazivi kantona/županija su: Unskosanski,
48
Odluka Savjeta ministara o pokretanju inicijative za pristupanje Evropskoj uniji
objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 3/99, a Rezolucija
Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o evropskim integracijama i Paktu o stabilnosti
za Jugoistočnu Evropu u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 12/98. Ovom
rezolucijom Bosna i Hercegovina izražava punu podršku Paktu o stabilnosti za Jugoistočnu
Evropu, koji je stupio na snagu 30.06.1999. godine na samitu održanom u Sarajevu. Pakt
predstavlja politički dokument sa jasnim strateškim ciljem - stabilizacija u Jugoistočnoj
Evropi, približavanje zemalja regiona (Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, Makedonije,
Hrvatske, Bugarske, Rumunije, Moldavije i Albanije) Evropskoj uniji i jačanje regionalne
saradnje. Značaj ovog političkog dokumenta ogleda se u uspostavljanju odnosa koji su
omogućili slobodnu trgovinu i unapređenje konkurentnosti zemalja regiona, šta je potvrđeno
potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini između ovih zemalja.
74
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
ii
Opširnije: Misita, N, Osnovi prava Evropske unije, Magistrat, Sarajevo, 2002. godine.
iii
Opširnije: Document Commission Communicaton to the Council and European Parlament
(COM) 235 od 26. maja 1999. godine.
iv
Savjet ministara Evropske unije 2003. godine potvrdio je Studiju izvodljivosti za Bosnu i
Hercegovinu, označavajući prioritetna područja sa pojedinačnim aktivnostima koje treba
ispuniti kao uslov za potpisivanje Sporazuma o Stabilizaciji i pridruživanju. Jedno od tih
područja je reforma carinskog i poreskog sistema, Opširnije: Prokopijević, M, Evropska unija,
75
Zorica DRLJAČA
6.
Jedinstveno tržište je pojmovni okvir za ujedinjavanje ekonomskog područja Evropske
unije putem ostvarenja četiri slobode. Danas se više koristi pojam unutrašnje tržište, kako je i
definisano Ugovorom o Evropskoj uniji. Za uspostavljanje jedinstvenog tržišta posebnu ulogu
ima Jedinstveni evropski Pakt potpisan u Luksemburgu 1986. godine, sa kojim su izvršene
izmjene i dopune Rimskih ugovora, s ciljem stvaranja Evropske unije kao nadnacionalne,
političke i ekonomske integracije, kao jednog područja bez unutrašnjih granica, čije
potpisivanje i ostvarivanje je bilo predviđeno za 1992. godinu. Opširnije: Privredna komora
Beograd, web sajt: www.kobeg.org.YU.
7.
Ugovor o Evropskoj uniji potpisan je u Mastrihtu (Holandija) 1992. godine. Ugovorom se
uspostavlja Evropska unija, što označava novu eru u procesu evropske integracije. Postavljeni
su jasni ciljevi u pravcu stvaranja ekonomske i monetarne unije, uvođenja jedinstvene valute
(evra), zajedničke spoljne i bezbjedonosne politike, zajedničke odbrambene politike, uvođenje
državljanstava Evropske unije, saradnja u oblasti pravosuđa i unutrašnjih poslova. Opširnije:
Strategija integrisanja Bosne i Hercegovine, Savjet ministara, Direkcija za evropske
integracije, Sarajevo, 2006. godine.
8.
Ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice potpisan je u Rimu 1957. godine,
kada i Ugovor o osnivanju Evropske zajednice za atomsku energiju (Rimski ugovori). Zemlje
potpisnice su zemlje koje su potpisale 1951. godine Pariski sporazum o osnivanju Ekonomske
zajednice za ugalj i čelik (Zapadna Njemačka, Francuska, Italija, Belgija, Holandija i
Luksemburg). Ugovorom je uspostavljena Carinska unija između država članica Evropske
ekonomske zajednice i postavljen cilj stvaranja zajedničkog evropskog tržišta, unutar kojeg bi
se obezbjedilo slobodno kretanje ljudi, roba, usluga i kapitala. Sve kasnije izmjene osnivačkih
ugovora imali su za cilj postizanje onog šta je utvrđeno osnivačkim ugovorima. Opširnije:
Bodiroža, M, Evropska unija, Drugo dopunjeno izdanje, Glas Srpske, Grafika, Banja Luka,
2006. godine, str. 330.
9.
Lopandić, D, Osnivački ugovori Evropske unije, Kancelarija za pridruživanje Srbije i
Crne Gore Evropskoj uniji, Evropski pokret u Srbiji, Beograd, 2003. godine, str. 47.
76
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
56
Slobodan promet robe, kao glavna komponenta jedinstvenog tržišta Evropske ekonomske
zajednice, sada unutrašnjeg tržišta Evropske unije, definisan je u članovima 23-31 Ugovora o
osnivanju Evropske zajednice, u okviru poglavlja Politika zajednice.
77
Zorica DRLJAČA
78
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
79
Zorica DRLJAČA
62
Acquis communautaire (pravna stečevina Evropske unije) obuhvata cjelokupno do sada
nastalo zakonodavstvo u Uniji od osnivanja do danas, počev od Rimskih ugovora, svih
revizionih ugovora, sekundarnih izvora prava (direktiva i odluka), uključujući i odluke Suda
pravde.
Čitav Acquis je prema oblastima podijeljen na 31 poglavlje i sadrži preko 100 000 strana.
Opširnije: Prokopijević, M, opet citirano, str. 74.
63
Član 58, član 90, član 91, član 92, član 93, član 132 Ugovora o osnivanju Evropske
ekonomske zajednice.
80
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
64
Član 93 (bivši član 99) Ugovora o osnivanju Evropske zajednice glasi: „Savjet
jednoglasnom odlukom na prijedlog Komisije i nakon što je konsultovao Evropski parlament i
Ekonomski socijalni komitet usvaja mjere za usklađivanje pravnih propisa koje se odnose na
porez na promet, akcize i druge oblike posebnih poreza, u mjeri u kojoj je takvo usklađivanje
potrebno za uspostavljanje unutrašnjeg tržištaˮ.
65
Direktiva je pravnoobavezujući akt komunitarnog prava, upućen državama članicama, pri
čemu su one obavezne ciljem i sadržajem direktive, ali su slobodne u izboru načina
implementacije direktive, tako da direktiva podrazumijeva sadejstvo nacionalnog i
komunitarnog zakonodavstva. Primjena direktive ne pretpostavlja ratifikaciju. Međutim, ako
država članica pokuša da odloži primjenu direktive ili je primijeni na neodgovarajući način,
moguća je neposredna primjena direktive a sredstvo primjene su najčešće presude Suda
pravde. Opširnije: Kasagić, R, Pravo Evropske unije, Ekonomski fakultet, Banja Luka, 2005.
godine, str. 150.
81
Zorica DRLJAČA
27. januara 2003. godine, uputili su apel organima vlasti u Bosni i Hercegovini
da u okviru implementacije reformi potrebnih za napredak u procesu stabi-
66
Opširnije: Ilić - Popov, G, Poresko pravo Evropske unije, Službeni glasnik, Beograd,
2006. godine, str. 162 i 176.
67
Lista 16 prioritetnih područja sa pojedinačnim aktivnostima iz izvještaja Studije
izvodljivosti obuhvata: 1) ispunjavanje postojećih uslova i međunarodnih obaveza, 2)
efikasnija uprava, 3) efikasnija javna uprava, 4) evropske integracije, 5) efikasne zakonske
odredbe kojim se garantuje zaštita ljudskih prava, 6) efikasnije sudstvo, 7) rješavanje
kriminala,8) upravljanje pitanjima azila i migracija, 9) reforma poreskog i carinskog sistema,
10) zakon o budžetu, 11) budžetska praksa, 12) pouzdani statistički podaci, 13) konzistentna
trgovinska politika, 14) integrisano energetsko tržište, 15) uvođenje BH jedinstvenog prostora,
16) javni RTV sistem.
82
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
1) efikasnost i profesionalnost,
2) makroekonomska stabilnost,
69
Zakon objavljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 18/03. U nazivu
Zakona naglašeno je da se radi o prelaznom zakonu iz razloga što nije bilo riješeno pitanje
nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine u oblasti indirektnih poreza, uključujući i carinski
sistem.
70
Zaključci Narodne skupšine Republike Srpske objavljeni u „Službenom glasniku
Republike Srpskeˮ broj 95/03.
83
Zorica DRLJAČA
72
Sporazum potpisali u Sarajevu premijer Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik
Vlade Republike Srpske i predstavnik Ureda Visokog predstavnika.
73
Zakon objavljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 44/03. Do sada su dva
puta odlukom Visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu vršene izmjene navedenog
Zakona. Izmjene i dopune objavljene u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj
52/04, 34/07, 32/07, 4/08, 49/09 i 32/13.
84
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
plemstva.74
74
Opširnije: Ferdinad H. M. Grapperhaus, Tah Tales from the Second Millennium,
International Bureau of Fiscal Documentation, Amsterdam, 1998. godine, str. 31.
85
Zorica DRLJAČA
76
Zakonom o postupku prinudne naplate indirektnih poreza objavljenim u „Službenom
glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 89/05, utvrđeno je da u slučaju kada su predmet pljenidbe
plate, naknade, nadnice i penzije, predmet pljenidbe može biti samo 20% od neto iznosa
navedenih primanja, s tim da primalac ima pravo da zadrži 250,00 KM mjesečno.
86
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA III
77
Popović, D, navedeno djelo, str. 11.
88
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
2. POREZI
89
Zorica DRLJAČA
(3) Kod poreza, za razliku od takse, gdje takseni obveznik dobija tačno
određenu protivnaknadu - uslugu, nematerijalne prirode, ne postoji nikakva
neposredna veza između plaćenog poreza i koristi koju poreski obveznik ima
prilikom korišćenja javnih dobara,odnosno između plaćenog poreza i rashoda
koji se podmiruju oporezivanjem nema korelacije, niti je korist koja rezultira
iz porezom finansiranih rashoda vezana za iznos plaćenog poreza. Kod poreza
je prisutna opšta korist, koja nije uslovljena visinom plaćenog poreza, niti se
ona može neposredno uočiti i ako postoji. Sredstva prikupljena oporezivanjem,
država koristi za podmirivanje svojih potreba u brojnim oblastima društvenog
života (spoljna odbrana, državna uprava, oblast obrazovanja, zdravlja,
socijalnog stanja i sl.). Plaćanjem poreza definiše se i konkretno realizuje
princip solidarnosti i humanosti u najširem smislu.81
79
U postupku prinudne naplate radi se o naplati poreskog duga, a ne ispunjenju poreske
obaveze, jer istekom roka dospjelosti (takav termin se koristi u poreskom pravu) obveznik
pada u dužničku docnju i upravo je to situacija kada je poreski obveznik i poreski dužnik, tako
da se prije nastupanja roka dospjelosti radi o obvezniku poreza i poreskoj obavezi, a istekom
roka dospjelosti o poreskom dužniku i poreskom dugu. Opširnije: Anđelković, M, navedeno
djelo, strana 133 i pogledati: http://www.Ins.bg.ac.yu/prof/Materijali/prezentacija: Ilić -
Popov, G, Poresko pravo.
80
Anđelković, M, navedeno djelo, str. 27.
81 Anđelković, M, navedeno djelo, str. 29.
90
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
91
Zorica DRLJAČA
86
Raković, M, Javne finansije i finansijsko pravo, Pravni fakultet, Banja Luka 2003. godine,
str. 38.
87
Raičević, B, navedeno djelo, str. 120.
92
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
93
Zorica DRLJAČA
90
Opširnije: Lovčević, J, navedeno djelo, str. 83.
91 Popović, D, navedeno djelo, str. 322.
94
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
92
OECD (Organisation for Economic Co-operation and Development) – Međunarodna
regionalna organizacija zapadnoevropskih zemalja osnovana je 1960. godine, kao pravni
sljedbenik Organizacije za evropsku ekonomsku saradnju (OEEC), koja je postojala još od
1948 godine, radi saradnje na obnovi ratom razorenih zemanja Evrope. Zemlje članice su:
Australija, Austrija, Belgija, Kanada, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island,
Irska, Italija, Japan, Luksemburg, Holandija, Novi Zeland, Norveška, Portugal, Španija,
Švedska, Švajcarska, Turska, Velika Britanija i SAD. Maja 1994. godine primljen je i
Meksiko, a od sredine 1996. godine članice OECD su postale i Koreja, Češka, Slovačka,
Mađarska i Poljska. Do 1992. godine SFR Jugoslavija je imala poseban status u ovoj
međunarodnoj organizaciji, učestvujući u pojedinim njenim aktivnostima još od 1961. godine.
Poslije raspada SFR Jugoslavije OECD je odlučila da ne prizna kontinuitet SR Jugoslavije, pa
je tako tokom 1992. godine SFRJ je prestao status pridruženog člana. Glavni zadatak ove
organizacije je da koordinira državama članicama u pogledu ekonomskog razvoja i otklanja
prepreke u međusobnoj razmjeni, podstiče ekonomsku saradnju, koordinira ekonomsku
politiku njenih članica u pravcu održavanja finansijske stabilnosti i proširuje međunarodnu
trgovinu i uopšte saradnju. Opširnije: Raičević, B, navedeno djelo, str. 89, i Popović, M,
navedeno djelo, str. 73.
95
Zorica DRLJAČA
3. CARINE
93
Opširnije: Raković, M, navedeno djelo, str. 124.
96
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
1) obaveza plaćanja carine nastaje kad predmetna roba pređe carinsku li-
niju, dok kod ostalih poreza ta činjenica ne igra nikakvu ulogu,
94
Trklja, M, Finansijsko pravo Knjiga 1. Pravni fakultet, Novi Sad, 1998. godine, str. 286.
97
Zorica DRLJAČA
ćaju privredni rast koriste carine kao značajno sredstvo tog rasta i ekonomske
politike u cjelini. Prihodi od carina u ovim zemljama dostižu čak 20 i više ods-
to od ukupnih fiskalnih prihoda.
Pored toga što se uvođenjem carina mogu postići različiti ciljevi, carina u
jednoj zemlji može imati različite efekte, u zavisnosti od uslova djelovanja,
kao i od željenog cilja djelovanja. Međutim, efekat carina se ipak ogleda u od-
nosu na ograničavanje uvoza ili na podsticanje izvoza.
98
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
maće robe, a time ne smanjuju konkurentske sposobnosti u odnosu na inostra-no
tržište, što će se odraziti na smanjenje domaće proizvodnje.
99
Zorica DRLJAČA
Vertikalno dejstvo ogleda se dejstvom carine ne samo na finalne proizvo-
de, već i na sirovine i drugi reprodukcioni materijal od kojih se proizvode fi-
nalni proizvodi. Na primjer, pored uvođenja zaštite na kamione, treba uvesti
zaštitu i za proizvodnju motora, šasija, guma za kamione i drugih dijelova ka-
miona. Zaštita osnovnog proizvoda vertikalno utiče na zaštitu niza drugih pro-
izvoda.
4. DOPRINOSI
100
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
101
Zorica DRLJAČA
5. TAKSE
7
Jelčić, B. i Jelčić, B, Porezni sistem i porezna politika, Informator, Zagreb, 1998. godine,
str. 366.
102
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
9
„Obavezno je platiti porez, ali je slobodno platiti i ne platiti taksu. Ako se ne zahtijeva
pružanje usluge, ne plaća se ništaˮ. M. Duverger, opet citirano, str. 89.
103
Zorica DRLJAČA
11 predmet takse, što podrazumijeva radnju državnog organa ili neku dru-
gu činjenicu za koju je zakonom ili odlukom nadležnog organa predviđeno i
propisano plaćanje takes,
U većini sistema, prema vrsti organa koji pružaju usluge, takse se dijele
na: administrativne, sudske, komunalne i registracione.
6. NAKNADE
104
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
105
Zorica DRLJAČA
GLAVA IV
Svaki oblik dažbine ima u većoj ili manjoj mjeri složenu strukturu. Slože-
nost strukture dažbine određuju i osnovni elementi, među kojima su najzna-
čajniji: (1) subjekti dažbina, (2) izvor, (3) predmet, (4) osnovica, (5) stopa, i
1. SUBJEKTI DAŽBINE
2. DAŽBINSKI IZVOR
107
Zorica DRLJAČA
16
Milojević A. i Trklja, M, navedeno djelo, str. 146.
108
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
primanja kao izvora, kao oblika prihoda, ali to lično primanje predstavlja i
predmet preko koga se manifestuje poreska snaga.
4. DAŽBINSKA OSNOVICA
109
Zorica DRLJAČA
Kod poreza na promet poresku osnovicu čini prodajna cijena proizvoda ili
cijena pružanja usluga, a kod carina je to nabavna cijena u inostranstvu sa tro-
škovima transporta do granice i osiguranja.
110
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
5. DAŽBINSKA STOPA
18
''Paušalna osnovica se sastoji u procjeni više elemenata koji se uzimaju kao relevantni
onima koji su u direktnoj relaciji sa oporezovanom materijom''. Opširnije: Anđelković, M,
navedeno djelo, str. 39.
111
Zorica DRLJAČA
Vrsta stope se utvrđuje samo zakonom iz razloga što je stopa bitan konsti-
tutivni element ustanovljavanja dažbine, ali se zakonom može odrediti da jedi-
nice lokalne samouprave u fiskalnoj sferi odlučuju o visini stopa za dažbine
koje uvode na osnovu zakona, ali ne i o tome da li će koristiti proporcijalne ili
progresivne stope.
112
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
113
POGLAVLJE ČETVRTO
PORESKOPRAVNOG ODNOSA
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA I
117
Zorica DRLJAČA
118
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
119
Zorica DRLJAČA
3 Poreski obveznik predstavlja ono fizičko ili pravno lice koje je dužno
da plati porez. Poreski obveznik je istovremeno i poreski dužnik, ali poreski
dužnik (budući da predstavlja širu kategoriju) ne mora biti poreski obveznik.
Potrebno je imati u vidu da se u poreskim zakonima i u literaturi izrazi poreski
6.
U američkom poreskom sistemu koristi se osam različitih kriterijuma za podvrgavanje
američkih državljana poreskim obavezama na dohodak ili kapital. To su: rezidentstvo,
domicil, državljanstvo, bračni status, izvor dohodaka, lokacije imovine, vremensko
prilagođavanje i status korisnika imovine. Opširnije: Anđelković, M, navedeno djelo, strana
113.
7.
Opširnije: Popović, D, Međunarodno poresko planiranje, Finansije, 5-6/89, Beograd,
1989. godine, str. 245.
120
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(1) Poreski platac je ono fizičko ili pravno lice koje zakon obavezuje da
obračuna i uplati dugovani porez. To može biti sam poreski obveznik, ali i
neko drugo lice. Takvo drugo lice je najčešće isplatilac određenog prihoda koji
se oporezuje (poslodavac koji isplaćuje zaradu, odnosno platu, banka koja
isplaćuje kamatu, korporacija koja isplaćuje dividendu itd.). Poreski platac nije
poreski obveznik, jer postupa za račun obveznika, ali ga zakon obavezuje kao
poreskog dužnika, predviđajući da jamči za naplatu svih onih poreza kod kojih
je predviđena naplata po odbitku.
(3) Poreski jamac je ono lice koje na osnovu zakona ili na fakultativnoj
osnovi odgovara za poresku obavezu drugog lica, poreskog obveznika.
121
Zorica DRLJAČA
30
Opširnije: Vasil J. Grivčev, Finansije i finansijsko pravo SFRJ, Opšt deo, Samoupravna
praktika, Skoplje 1984. godine, str. 59-61.
122
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
123
Zorica DRLJAČA
29
Članovi 17, 18 i 19 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
30 Članovi 193 i 194 Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, „Službeni glasnik
Bosne i Hercegovineˮ broj 57/04, 51/06, 93/08, 54/10 i 76/11. Novi Zakon o carinskoj politici
Bosne i Hercegovine u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 58/15.
31
Član 22 Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini, „Službeni glasnik Bosne i
Hercegovineˮ broj 49/09, 49/14 i 60/14.
124
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Na ista zakonska rješenja u Federaciji Bosne i Hercegovine upućuje odredba članom 41.
125
Zorica DRLJAČA
2
Član 59 Zakona o porezu na dohodak u Republici Srpskoj ˮSlužbeni glasnik Republike
Srpskeˮ broj 60/15.
3
Opširnije: Popović D, i Ilić - Popov, G, navedeno djelo, strana 56.
4
Članovi 38 i 39 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i član 80 Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dodatnu vrijednost.
126
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
je zakonom koji regulišu ove oblike poreza. Druga situacija javlja se kod poje-
dinih poreza (porez na nasljeđe i poklon, porez na prenos apsolutnih prava),
gdje se vrijeme ispunjenja određuje rješenjem nadležnog poreskog organa,
odnosno dospjelost nastupa istekom roka koji je naveden u samom rješenju.
Primjera radi, porez na nasljeđe i poklon ili porez na prenos nepokretnosti i
prava dospijeva u roku od 15 dana od dana nastanka poreske obaveze. Za raz-
liku od slučaja kada je vrijeme ispunjenja poreske obaveze određeno zakonom
ili istekom roka koji je određen poreskim rješenjem, kod poreza koji se plaćaju
po odbitku poreski dug dospijeva istovremeno sa nastankom poreske obaveze.
Na primjer, porez na lična primanja, na prihode od autorskih prava, patenata i
tehničkih unapređenja, prihodi od davanja u zakup pokretne imovine.
127
Zorica DRLJAČA
3.
Član 13 i član 144 Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.
128
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
jih sredstava uplatio akcizu koju nije bio dužan da plati, ili je platio u iznosu
većem od zakonom predviđenog, može u svoje ime i za svoj račun podnijeti
zahtjev za povrat tako plaćene akcize.
ˮ
Članovi 52 do 54 Zakona o porezu na dodatnu vrijednost i član 92 Pravilnika o porezu na
dodatu vrijednost.
129
Zorica DRLJAČA
(6)
Članovi 27, 28, 29, 32 i 53 Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
130
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
do tog prestanka. Kod periodičnih poreza, kao što su porez na imovinu, porez
na dohodak, porez na dobit preduzeća, jednom nastala poreska obaveza traje
više godina, a prestaje po pravilu izuzetno (npr. ako se sruši zgrada na koju se
plaća porez na imovinu, prestane radni odnos ili likvidira privredno društvo).
Kod ovih poreza, za razliku od poreske obaveze koja je trajne prirode, predmet
poreske obaveze, odnosno poreski dug nastaje i dospijeva svake godine, sva-
kog tromjesječja, svakog mjeseca ili češće npr. prilikom svake isplate dohotka.
Za razliku od periodičnih poreza kod neperiodičnih poreza, gdje se ubrajaju i
indirektni porezi, poreska obaveza prestaje gašenjem poreskog duga. Zakon o
postupku indirektnog oporezivanja propisuje da se poreski dug može ugasi-
ti:117 (1) plaćanjem, (2) zastarjelošću, (3) prebijanjem, (4) otpisom, i (5) na
načine propisane carinskim zakonom.
33
Član 30 Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.
34
Član 3 Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda „Službeni glasnik
Bosne i Hercegovineˮ broj 55/04 . Izmjene i dopune Zakona izvršene odlukom Visokog
predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, objavljene u „Službenim glasniku Bosne i
Hercegovineˮ broj 34/07.
35
Dabetić, D, Zakonski opis poreskog činjeničnog stanja u Francuskoj, Knjigovodstvo,
4/96, Beograd 1996. godine.
131
Zorica DRLJAČA
Sva ova prava mogu zastariti ako ih poreski organi ne izvrše u vremenu
koje je zakonom propisano. Tako je na primjer Zakonom o postupku indirekt-
nog oporezivanja propisano da istekom roka od pet godina zastarjevaju sljede-
ća prava i obaveze (Član 36 Zakona o postupku indirektnog oporezivanja):
132
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
nastupa istekom 10 godina od dana kada je počeo teći rok zastarjelosti. O zas-
tarjelosti se vodi računa po službenoj dužnosti.
5.
Član 41 Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.
6. Članovi 42 i 43 Zakona o postupku indirektnog oporezivanja.
133
Zorica DRLJAČA
134
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
135
Zorica DRLJAČA
136
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
137
Zorica DRLJAČA
v
Zavisno od vrste i oblika poreza poreska prijava može sadržati i neke specifične podatke koji
pružaju potpuniji uvid u poresku sposobnost obveznika.
138
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
139
Zorica DRLJAČA
nim propisima takve poslovne knjige su: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne
knjige.
140
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
141
Zorica DRLJAČA
v donošenje kasnijeg akta u istoj stvari, čime se ili formira novi upravni
odnos (umjesto prvobitnog) ili je posrijedi isključivo gašenje ranijeg poreskog
upravnog odnosa.
142
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA II
1. PORESKA KONTROLA
3)
Opširnije: Dabetić, D, Povelja o pravima i obavezama kontrolisanog poreskog obveznika u
Francuskoj (prevod sa francuskog), Knjigovodstvo, Beograd, 9/94, strane 51-56.
143
Zorica DRLJAČA
144
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
145
Zorica DRLJAČA
GLAVA III
67
Član 1 tačka 9 Zakona o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine, član 20 tačka 9
Krivičnog Zakona Republike Srpske, član 21 tačka 9 Zakona o krivičnom postupku Federacije
Bosne i Hercegovine glase: „Ovlašteno službeno lice je lice koje ima odgovarajuća ovlaštenja
unutar policijskih organa, uključujući Državnu agenciju za istrage i zaštitu, Državnu graničnu
službu, sudsku i finansijsku policiju, kao i unutar carinskih organa, poreskih organa i organa
vojne policije Bosne i Hercegovine. Zakon objavljen u ''Službenom glasniku Bosne i
Hercegovineˮ broj 3/03, 32/03, 26/04, 63/04, 13/05 i 48/05, „Službenom glasniku Republike
Srpskeˮ broj (prečišćeni tekst 79/07) i „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovineˮ
broj 35/03, 37/03, 56/03, 78/04, 28/05 i 56/06.
146
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
4)
Članovi 210, 211, 214, 215 i 216 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
5) Članovi 287 - 292 Krivičnog zakona Republike Srpske.
147
Zorica DRLJAČA
(3)
Zakon objavljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 88/05.
(4)
Članovi 94-99 Zakona o poreskom postupku Republike Srpske. Član 81 - 94 Zakona o
poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.
148
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
ma koji regulišu konkretni oblik poreza i drugih dažbina, osim Zakona o pore-zu
na dobit, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o doprinosima, koji sadrže
upućujuću normu da će se za povrede zakona koje imaju obilježja prekršaja
primjenjivati Zakon o poreskom postupku.
149
Zorica DRLJAČA
na nivou Bosne i Hercegovine.136 Pored obaveze usklađivanja entitetskih
zakona o prekršajima sa Zakonom o prekršajima Bosne i Hercegovine, u okvi-
ru sveobuhvatne reforme pravosudnog sistema u oba entiteta ukinuti su sudovi
za prekršaje, a za odlučivanje u svim prekršajnim predmetima određeni osno-
vni sudovi u Republici Srpskoj, odnosno opštinski sudovi u Federaciji Bosne i
Hercegovine. Tako je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima
Republike Srpske,137 u okviru stvarne nadležnosti osnovnih sudova, određeno
da su osnovni sudovi nadležni da u prvom stepenu odlučuju u svim prekršaj-
nim predmetima, s tim da je u prekršajnim predmetima iz oblasti poreza i cari-
na određena mjesna nadležnost prekršajnih odjeljenja osnovnih sudova koji
vrše poslove upisa u registre pravnih lica ili samostalnih preduzetnika (Osnov-
ni sud u Banjoj Luci, Bjeljini, Doboju, Trebinju i Sokocu) za cijelo područje
koje je u nadležnosti odgovarajućeg okružnog suda. U Federaciji Bosne i Her-
cegovine Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima utvrđena je
stvarna nadležnost opštinskih sudova da odlučuju o svim prekršajima, a za
carinske i poreske prekršaje određeno da su mjesne nadležni opštinski sudovi
u kojima se nalazi sjedište kantonalnih sudova (u Bihaću, Orašju, Tuzli, Zeni-
ci, Goraždu, Travniku, Mostaru, Širokom Brijegu, Sarajevu i Livnu) za podru-
čje cijelog kantona.
136
Zakon o prekršajima Republike Srpske objavljen u „Službenom glasniku Republike
Srpskeˮ broj 34/06, a Zakon o prekršajima Federacije Bosne i Hercegovine u „Službenim
novinama Federacije Bosne i Hercegovineˮ broj 31/06.
137
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima Republike srpske objavljen u
„Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 37/06, a Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o sudovima Federacije Bosne i Hercegovine u „Službenim novinama Federacije
Bosne i Hercegovineˮ broj 22/06.
150
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
GLAVA IV
„Svako fizičko i pravno lice ima pravo na neometano uživanje svoje imo-
vine. Niko ne može biti lišen svoje imovine, osim u javnom interesu i pod uslo-
vima predviđenim zakonom i opštim načelima međunarodnog pravaˮ.
151
Zorica DRLJAČA
8.
Opširnije: Popović, D, navedeno djelo, strana 254.
152
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
153
Zorica DRLJAČA
154
POGLAVLJE PETO
GLAVA I
142
Zakon o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda objavljen u „Službenom
glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 55/04 i 34/07.
(20)
Struktura sistema određena članom 1 stav 2 Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u
Bosni i Hercegovini određivanjem značenja riječi „indirektni poreziˮ.
157
Zorica DRLJAČA
158
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
159
Zorica DRLJAČA
maći proizvodi koji se izvoze opterećeni PDV-om, a ona dobra koja se uvoze u
zemlju su oslobođena plaćanja PDV-a.
160
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
161
Zorica DRLJAČA
glasi: svugdje gdje prilike dozvoljavaju treba koristiti samo jednu stopu PDV-
a, ili, kako to Tait 1988. godine opreznije kaže „treba koristiti onoliko stopa
koliko će zadovoljiti političare, odnosno ako se već ne može primijeniti
najbolje rješenje sa samo jednom stopom PDV-a, treba upotrijebiti što je
moguće manji broj stopaˮ.
Uprkos tome što je porez na dodatu vrijednost uveden kao zajednički sis-
tem oporezivanja prometa u svim zemljama Evropske unije, koordinaciju o
broju poreskih stopa nije bilo moguće postići, te je stavom 3 člana 12 Šeste
direktive predviđeno:
Visina stope PDV-a, kao i njihov broj, u svijetu varira. Među zemljama
Evropske unije najnižu stopu imaju Španija i Njemačka (16%), a najvišu
Švedska i Danska (25%), dok je prosječna stopa za zemlje Evropske unije
19,4%.
TABELA 1.
Danska 1967. 25 -
Finska 1990. 22 8; 17
Njemačka 1968. 16 7
Grčka 1987. 18 4; 8
Italija 1972. 20 4; 10
162
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Holandija 1969. 19 6
Portugal 1986. 19 5; 12
Španija 1986. 16 4; 7
Švedska 1969. 25 6; 12
Poljska 1993. 22 7
Češka 1992. 22 5
Slovačka 1993. 19 -
Malta 15 5
Kipar 15 5
Estonija 1992. 18 5
Litvanija 1994. 18 5; 9
Letonija 18 9
Mađarska 1988. 25 12
Hrvatska 1995. 22 -
Makedonija 1998. 19 5
Bugarska 1993. 20 -
Rumunija 1993. 19 11
163
Zorica DRLJAČA
U sistemu PDV-a Crne Gore postoje tri poreske stope. Opšta stopa, koja
se primjenjuje na svaki promet dobara i usluga i uvoz dobara, iznosi 17%.
Snižena stopa u iznosu od 7% primjenjuje se na promet, odnosno uvoz od-
ređenih proizvoda i usluga. Pored toga, zakonodavac propisuje listu proizvoda
i usluga, čiji se promet, odnosno izvoz, oporezuje po tzv. nultoj stopi.
4.
Vijeće Evropske zajednice broj 388/77 od 17. maja 1977. godine.
164
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
pod nazivom EU model PDV-a, i koji kao takav postaje uslov za pristupanje
Evropskoj uniji. Ova direktiva je obezbijedila da se usklade svi najvažniji
elementi zakonskog opisa poreskog činjeničnog stanja kod PDV-a, i to: pores-
kog obveznika, objekta oporezivanja, poreske osnovice, poreskih oslobađanja,
prava na poreski odbitak, poreske stope, posebnih poreskih režima i obavezu
poreskih obveznika.
165
Zorica DRLJAČA
(5)
Raičević, B, navedeno djelo, strana 226.
166
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Ako se radi o prometu koji ne ispoljava sva navedena obilježja, tada se ra-
di o neoporezivom prometu, odnosno prometu koji ne podliježe plaćanju
PDV-a. Tako je, na primjer, naknada bitan element da bi se neki promet
smatrao oporeziv. Ako nije izvršena naknada za promet, tada imamo neo-
poreziv promet. To je u slučaju nasljedstva (imamo dobit na osnovu smrti
ostavioca, ali ne u okviru prometa), pravo na naknadu štete, lice koje je izazva-
lo štetu ne vrši promet nego samo naknadu štete, unutrašnji prometi između
poslovnih jedinica jednog preduzeća i kod stvarnih subvencija kada se vrši un-
apređivanje iz političkih, ekonomskih i opštih razloga, odnosno iz društveno-
pravnog interesa.
Izuzetak od naprijed navedenih uslova može činiti samo lice koje, u fak-
turi ili drugom dokumentu koji služi kao faktura, iskaže PDV, ako u skladu sa
Zakonom o PDV-u nije dužno da obračuna i uplati PDV. Sistem PDV-a u BiH
se zasniva na principu odredišta, po kome se dobra oporezuju prema mjestu,
167
Zorica DRLJAČA
146
Pravilnik o registraciji i upisu u Jedinstveni registar obveznika indirektnih poreza
objavljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 51/12.
168
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
nih lica kao obveznika poreza na dodatu vrijednost vrši Uprava za indirektno
oporezivanje. Po prijemu zahtjeva za registraciju sa prilozima Uprava pokreće
postupak registracije, koji je propisan Zakonom o porezu na dodatu vrijednost.
Po završetku postupka registracije dodjeljuje se identifikacioni broj poreskom
obvezniku i donosi odluku za registraciju PDV obveznika.
(18) kad se izvrši deregistracija ili (2) kada se ugasi poreski broj.
Bitno je napomenuti da svojstvo poreskog obveznika nije nasljedno.
Nasljednik postaje poreski obveznik samo ako ispunjava sve uslove, znači ako
samostalno obavlja privrednu djelatnost, odnosno ako namjerava vršiti promet
dobara ili usluga uz naknadu.
Obavezu plaćanja PDV-a ima svako lice koje na fakturi ili drugom doku-
mentu koji služi kao faktura iskaže PDV, a koje nije dužno da obračuna i plati
PDV.
169
Zorica DRLJAČA
svi zavisni troškovi koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u
BiH, odnosno mjesta koje je navedeno na otpremnici.
Poreska obaveza na promet dobara nastaje kod prometa dobara bez prevo-
za u trenutku kada se pravo raspolaganja prenosi na primaoca, a ako se radi o
prometu dobara sa prevozom u trenutku otpreme ili početka prevoza.
170
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
- javne poštanske usluge koje može obavljati samo javni poštanski opera-
tor,
vi
Ostvarivanje prava na odbitak i uslovi za ostvarivanje ovog prava određeni u članu 32
Zakona o porezu na dodatu vrijednost.
171
Zorica DRLJAČA
172
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
II Ulazni porez
173
Zorica DRLJAČA
5. AKCIZE
vi alkoholni proizvodi,
vii energenti, i
viiiduvanski proizvodi.
Proizvodi iz ovih grupa se proširuju nizom drugih proizvoda i znatno se
razlikuju od države do države.
174
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
65 obuhvatu,
66 strukturi, i
67 tehnici obračuna.
175
Zorica DRLJAČA
70 zapošljavanje.
29.
Konsolidovana verzija ugovora o utemeljenju Evropske ekonomske zajednice, Službeni
glasnici Evropske zajednice C-32-5/69 od 24. decembra 2002. godine.
30.
Opšti Sporazum o proizvodima koji podliježu akcizama, te o posjedovanju i kretanju
takvih proizvoda 92/12 EEC od 25. februara 1992. godine.
31.
Council Directive 92/108 EC od 14. decembra 1992. godine,
176
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
152
ATA karnet je međunarodni carinski dokument koji se koristi radi skraćivanja,
ubrzavanja i olakšanja carinskih postupaka koji se primjenjuju pri privremenom uvozu.
Odluka o elektronskoj obradi kretanja i nadgledanja proizvoda podložnih akcizama od
18) marta 2003. godine.
Uredba o administrativnoj saradnji na području oporezivanja akcize od 16. novembra
2004. godine.
177
Zorica DRLJAČA
Poreski obveznik akcize je lice (fizičko ili pravno) koje proizvede i stavi
u promet ili uveze proizvode na koje se plaća akciza. Poreski obveznik u smis-
lu zakona o akcizama u BiH je i pravno lice ili preduzetnik koji nabavi alko-
holna pića, voćne prirodne rakije i vina neposredno od građana proizvođača
koji nije obveznik akcize.
81
Članovi 15-21 Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
178
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
179
Zorica DRLJAČA
7. PUTARINA
(3)
Član 2 stav 2 Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
180
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
158
Dokument Strategija implementacije za uspostavljanje i operativnost Uprave za
indirektno oporezivanje, CAFAO, januar 2004. godine.
(5)
Član 6 Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini.
181
Zorica DRLJAČA
(5) carinski granični pojas na kopnu - dio carinskog područja BiH koji
širinom obuhvata 5 kilometra od carinske linije u dubinu područja BiH,
(6) carinski granični pojas na moru-dio carinskog područja BiH koji širi-
nom obuhvata 3 kilometra kopna od obale, oblast od obale do vanjske granice
teritorijalnog mora, te oblast široku dvije nautičke milje, računajući od vanjske
granice teritorijalnog mora prema otvorenom moru.
78
Novi Zakon o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini, u skladu sa pravima stečenima u
okviru Evropske Unije, objavljen je u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 58/15 od
07. septembra 2015. godine, a isti će se početi primjenjivati od donošenja propisa o njegovom
provođenju (član 276 Zakona).
182
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(2)žive životinje koje se uvoze, unose, izvoze ili prevoze, 2) električna energi-
ja, plinovita ili tekuća tijela koja se električnim vodovima, plinovodima, naf-
tovodima, vodovodima ili na drugi način uvoze, izvoze ili prevoze, 3) prevoz-
na ili prenosna sredstva kojima se roba i putnici prevoze preko carinske linije
ili su namijenjena prevozu roba ili putnika preko carinske linije, 4) brodovi
koje preduzeća i druge pravne osobe nabavljaju u inostranstvu, ako se počnu
ekonomski iskorištavati prije prelaska carinske linije, 5) stvari koje su na
carinsko područje dospjele na drugi način, 6) domaća roba koja se prevozi iz
jednog mjesta BiH u drugo mjesto BiH preko stranog područja, 7) roba koja je
posebnim propisima izjednačena s robom koja se uvozi, unosi ili prima ili
izvozi, iznosi ili šalje.
Roba i stvari koje se uvoze, unose ili primaju u carinsko područje BiH
podliježu obavezi plaćanja carine u rokovima određenim Zakonom o carinskoj
politici Bosne i Hercegovine.
(4) lična imovina fizičkih lica koja svoje mjesto boravka premještaju iz
strane zemlje u BiH,
(5) lična imovina stečena nasljedstvom,
(6) predmeti domaćinstva za opremanje sekundarnog boravišta,
183
Zorica DRLJAČA
184
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Carinski obveznik je vlasnik, primalac robe ili drugo lice koje on ovlasti,
lice na koje glasi prevozna isprava, lice na koje su prenesena prava iz prevozne
isprave, lice koje unosi robu u carinsko područje Bosne i Hercegovine ili je
iznosi iz područja BiH ili bilo koje lice koje mora da plati carinu prema odred-
bama Zakona.
83
Predmeti koji su oslobođeni od plaćanja carine se ne mogu otuđiti niti davati drugim
licima prije nego što se prijavi carinski postupak.
185
Zorica DRLJAČA
(2) domaći i strani putnici pored predmeta ličnog prtljaga kao i za predme-
te koje donose iz inostranstva, osim ako ti predmeti nisu namijenjeni preproda-
ji, do vrijednosti koju propisuje Savjet ministara, posade i vozila prevoznih
sredstava ne smatraju se „domaćim putnicimaˮ,
162
Odluka objavljena u „Službenom Glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 63a/04, sa
primjenom od 1. januara 2005. godine. Izmjene i dopune odluke objavljene su u „Službenom
glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj 60/06 i 57/08.
163
Zakon o carinskoj tarifi objavljen u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovineˮ broj
58/12.
186
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Pored toga što je jedan od zahtjeva Evropske unije u oblasti carina bio
uspostavljanje jedinstvene carinske službe, reformski proces u ovoj oblasti nije
okončan i taj proces se nastavlja sve do članstva Bosne i Hercegovine u Svjet-skoj
trgovinskoj organizaciji (WTO), a aktivnosti su započete 1999. godine.164
164
Svjetska trgovinska organizacija sačinjava institucionalni okvir za trgovinske odnose
između dražava i carinskih područja čije su spoljnotrgovinske veze potpuno autonomno kon-
stituisane i čiji su osnovni ciljevi: postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilate-
ralnog trgovinskog sistema, smanjenje carina i drugih trgovinskih ograničenja; uklanjanje dis-
kriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima; integracija zemalja u razvoju u svjetski
187
Zorica DRLJAČA
188
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
189
Zorica DRLJAČA
190
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
168
Nadležnost Uprave utvrđena je Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u BiH i
Zakonom o Upravi za indirektno oporezivanje koji je objavljen u „Službenom glasniku Bosne
i Hercegovineˮ broj 89/05.
191
Zorica DRLJAČA
(5)
Organizacija Uprave utvrđena je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji
radnih mjesta broj 02-797/04 od 23. jula 2004. godine. Ovo je prikaz organizacije Uprave
prilikom njenog uspostavljanja, sa napomenom da je nova organizacija izvršena donošenjem
novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u aprilu 2013.
godine.
192
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
193
Zorica DRLJAČA
194
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
4)
Način glasanja utvrđen članom 29 Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i
Hercegovini.
195
Zorica DRLJAČA
na je prosta većina glasova članova Odbora, ali ta prosta većina glasova mora
da uključi i glas ministra finansija i trezora BiH, 2) u slučaju donošenja odlu-
ka o ostalim indirektnim porezima, što uključuje i stope i strukturu indirektnih
poreza, potrebna je prosta većina glasova članova Odbora, ali uz učešće glaso-
va ministra finansija Republike Srpske i ministra finansija Federacije Bosne i
Hercegovine, 3) u slučaju donošenja odluka o raspodjeli prihoda od indirekt-
nih poreza potrebna je prosta većina glasova članova Odbora, uključujući i
glasove svih ministara finansija.
172
Nadležnost Odbora utvrđena članom 14 Zakona o sistemu indirektnog oporezivanja u
Bosni i Hercegovini.
196
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
197
Zorica DRLJAČA
GLAVA II
1) porez na nepokretnosti,
3) porez na dohodak,
4) porez na dobit,
174
Zakon objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 121/12, 52/14 i 103/15.
198
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
5) porezi na dobitke od igara na sreću,
8) doprinosi.
(1) porezi koji za svoj objekat imaju imovinu, (2) porezi koji za svoj izvor imaju
prihode, (3) doprinosi, (4) takse i (5) naknade.
Australija 4,43
Austrija 1,74
Kanada 9,32
Danska 2,87
Francuska 2,68
Njemačka 2,23
Grčka 0,14
199
Zorica DRLJAČA
Italija 0,00
Japan 5,32
Holandija 2,07
Portugal 0,00
Španija 1,20
Švedska 1,60
Turska 0,00
SAD 9,38
Iza izraza „porezi na imovinuˮ stoje razni porezi, ali svi oni imaju za
objekat imovinu, s tim što se poreski objekat pojavljuje u različitim pozicijama
(u statici i dinamici).
19 Zakon objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 91/15 u primjeni je od 1. januara
2016. godine.
20
Zakon o porezu na dohodak objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj
60/15 u primjeni je od 1. januara 2016. godine.
21
Zakon o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara objavljen u „Službenom
glasniku Republike Srpskeˮ broj 37/01, 35/07 i 52/14.
200
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
201
Zorica DRLJAČA
178
O visini poreza na upotrebu motornih vozila pogledati član 1. Zakona o izmjenama i
dopunama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara od 19.06.2014. godine.
202
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Obveznik ovog poreza je pravno i fizičko lice na čije ime se upisuje plo-
veći objekat u odgovarajuće evidencije. Porez se plaća kod upisa plovećih
objekata u određene evidencije i kod produženja važnosti plovidbene dozvole.
Visina poreza određena je u apsolutnom iznosu, zavisno od dužine plovnog
objekta, jačine motornog pogona i zavisno od toga da li je plovni objekat sa
kabinom ili bez kabine.
4. POREZI IZ PRIHODA
U ovu grupu poreza ubrajamo poreze koji za izvor i predmet oporezivanja
imaju dohodak fizičkih lica, odnosno dobit koju ostvare pravna lica. Zavisno
od toga da li je izvor i predmet oporezivanja dohodak ili dobit, poreze iz pri-
hoda svrstavamo u dvije velike grupe: (1) porez na dohodak i (2) porez na
dobit.
23
Visina poreza na upotrebu vazduhoplova i letjelica propisana je u apsolutnom iznosu od 3
300,00 KM do 10 000,00 KM kada se koristi za sopstveni prevoz, odnosno od 500,00 KM do 1
500,00 KM za sport i rekreativne aktivnosti.
203
Zorica DRLJAČA
5. POREZ NA DOHODAK
24 Zakon objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 91/06, a novi Zakon koji se
primjenjuje od 1. januara 2016. godine objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 60/15,
Zakon koji uvodi sintetički porez na dohodak od 2007. godine objavljen je u „Službenom glasniku
Republike Srpskeˮ broj 91/06.
204
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
entitetu, Brčko Distriktu ili drugoj državi. Rezident u smislu Zakona je lice
koje ima prebivalište u Republici Srpskoj ili koje boravi u Republici Srpskoj
neprekidno najmanje 183 ili više dana u periodu od 12 mjeseci koji počinje ili
se završava u odnosnoj poreskoj godini.
Središte životnih interesa može imati lice koje ispunjava najmanje jedan
od sljedećih uslova: 1) vlasništvo nad nepokretnostima čija tržišna vrijednost
prelazi 300.000 konvertibilnih maraka; 2) efektivna ekonomska veza sa Repu-
blikom Srpskom; 3) vlasništvo nad udjelom u kapitalu privrednog društva u
vrijednosti višoj od 100.000 konvertibilnih maraka; 4) brak ili vanbračna zaje-
dnica sa državljaninom Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine; 5)
rad uz izdatu radnu dozvolu ili 6) školovanje, odnosno obrazovanje.
teritoriji. Termin je širi od prebivalištva, pravnog pojma koji se sastoji od dva elementa: (a)
boravka i (b) namjere boravka, što proizilazi iz čl. 2 Zakona o prebivalištu i boravištu građana
„Službeni glasnik Bosne i Hercegovineˮ broj 32/01, koji glasi: „Prebivalište je mjesto u kome
se građanin nastani s namjerom da u njemu stalno živiˮ. Kada je riječ o prebivalištu stranaca,
ono je određeno Zakonom o kretanju i boravku stranaca „Službeni glasnik Bosne i
Hercegovineˮ broj 29/03, a pored boravka i namjere boravka zahtjeva se da stranac dobije i
dozvolu stalnog boravka od nadležnog policijskog organa.
Ako se uzme u obzir koncept prebivališta i uslovi koje strani državljanin treba da ispuni za
ostvarivanje prijave prebivališta (što podrazumijeva prije svega sticanje državljanstva), što je
isto tako kruto postavljeno i u drugim državama, a da savremeni poreski sistemi pretenduju da
najšire poreskoj obavezi podvrgnu i strane državljane koji, iako nemaju prebivalište, faktički
borave na državnoj teritoriji, za odlučujuću činjenicu se uzima boravište – rezidenstvo, Opšir-
nije: Prof. dr Dejan Popović, Poresko pravo, Opšti dio, CEKOS IN, 2006. godine, str. 331.
205
Zorica DRLJAČA
nagrade za dobro obavljen posao, druge isplate i koristi iz radnog odnosa, uko-
liko nisu oslobođene ili drugačije oporezovane (član 11. Zakona o porezu na
dohodak).
9 Ostali dohodak čine svi prihodi koje fizičko lice ostvari po bilo kom
osnovu i to: prihodi od članstva u upravnim odborima, nadzornim odborima,
odborima za reviziju i drugim organima i tijelima u kojima se plaća naknada
za njihov rad, prihodi izabranih, imenovanih i postavljenih lica, prihodi od
bavljenja profesionalnom sportskom aktivnošću, sportske stipendije i ostali
prihodi određeni u članu 52 Zakona o porezu na dohodak.
5.2.3. Poreska oslobađanja
206
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
30
Visina godišnjeg dohotka iz stranih izvora određena je u članu 42. Zakona o porezu na
dohodak.
207
Zorica DRLJAČA
208
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
32 POREZ NA DOBIT
(21)
Milojević A. i Trkulja M, Javne finansije, Ekonomski fakultet , Srpsko Sarajevo,
2000. godine, str. 251.
209
Zorica DRLJAČA
94/15. Ovaj oblik poreza u Republici Srpskoj do 2001. godine postojao je pod nazivom „porez
na dobit preduzećaˮ, a radi reforme oporezivanja dobiti u Republici Srpskoj izvršena je
dopuna 2007.
39
Poreski obveznik u smislu člana 3 Zakona je: 1) pravno lice iz Republike Srpske za dobit koju
ostvari iz bilo kog izvora, bilo u Republici Srpskoj ili u inostranstvu; 2) poslovna jedinica
210
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
33
Sljedeći rashodi se ne priznaju pri utvrđivanju poreske osnovice: 1) rashodi koji se ne
mogu dokazati vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama, 2) kamate zbog neblagovremeno
211
Zorica DRLJAČA
212
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
213
Zorica DRLJAČA
214
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
stranog pravnog lica i zemlje njegovog mjesta poslovanja i ukupan iznos pri-
hoda i iznos obračunatog poreza i iznos uplaćenog poreza po odbitku.
Porez po odbitku plaća se na prihode koje strano pravno lice ostvari ispla-
tom dividende i udjela u dobiti, kamate, naknade za autorska prava i prava
srodna autorskom pravu i ostale isplate.
Ukoliko poreski obveznik ostvaruje dobit iz drugog entiteta ili Brčko Dis-
trikta BiH, porez na dobit koji taj poreski obveznik treba da plati u vezi sa tom
dobiti umanjuje se za iznos poreza koji je platio ili treba da plati na taj prihod
u drugom entitetu ili Brčko Distriktu.
Umanjenje poreza na dobit ne može preći iznos poreza koji bi inače platio
za taj iznos dobiti u Republici Srpskoj.
Poreski obveznik dužan je da Poreskoj upravi podnese dokaze o visini
dobiti i visini poreza na dobit koji je njegova poslovna jedinica dužna da plati
u drugom entitetu ili Brčko Distriktu.
37
Bosna i Hercegovina je zaključila Sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i
sprečavanja utaje poreza u odnosu na porez na dohodak i imovinu sa Republikom Slovenijom
215
Zorica DRLJAČA
5. maja 2006. godine, „Službeni glasnik Bosne i Hercegovineˮ, Međunarodni ugovori, broj
13/06.
Ugovor o izbjegavanja dvostrukog oporezivanja i prevencija izbjegavanja poreske obaveze
u pogledu poreza na dohodak sa Islamskom Republikom Pakistan, 25. oktobar 2005. godine,
216
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
192
Zakon o igrama na sreću objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj
111/12. Prema članu 5. Zakona igre na sreću se dijele u tri grupe: 1) lutrijske igre na sreću, 2)
elektronske igre na sreću i 3) nagradne igre koje se priređuju putem telekomunikacionih
sistema.
217
Zorica DRLJAČA
218
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
41
Zakon o doprinosima objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 116/12, a
izmjene i dopune zakona u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 103/15.
219
Zorica DRLJAČA
39
Osnovica doprinosa je određena članom 6 Zakona o doprinosima.
220
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(6)
O načinu obračuna i uplati doprinosa pogledati član 10 Zakona o doprinosima.
(7) Pravilnik o uslovima, načinu obavještavanja, obračunavanja i uplate doprinosa objavljeno u
„Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 19/11.
(8)
Pravilnik o registraciji u jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa,
objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 110/09. Pogledati i član 10 Zakona o
o poreskom postupku „Službeni glasnik Republike Srpskeˮ broj 102/00, 67/13 i 31/14.
221
Zorica DRLJAČA
9. SISTEM TAKSA
222
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Platac takse je lice koje pruža usluge smještaja, koje naplatu boravišne
takse vrši istovremeno sa naplatom usluge smještaja. Boravišna taksa se utvr-
đuje u iznosu od 0,5 do 2,00 KM, a visinu određuje organ lokalne samouprave
posebnom odlukom, uz prethodno pribavljeno mišljenje Privredne komore
Republike Srpske.203
(4)
Vidjeti član 16 Zakona o administrativnim taksama.
(5) Zakon o boravišnoj taksi objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 78/11
(19) 106/15.
Vidjeti član 8 Zakona o boravišnoj taksi.
223
Zorica DRLJAČA
Sudske takse plaćaju lica po čijem prijedlogu ili u čijem interesu se pre-
duzimaju radnje u sudskom postupku za koje je Zakonom o sudskim taksa-
ma204 utvrđeno plaćanje takse.
204
Zakon o sudskim taksama objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj
73/08 i 49/09.
205
Do usvajanja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama, koji je
objavljen 4. avgusta 2003. godine u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 65/03, od
plaćanja sudske takse bili su oslobođeni: Republika Srpska, državni organi, organi lokalne
samouprave, organizacije Crvenog krsta, kao i izdržavana lica u postupku u vezi zakonskog
izdržavanja. Izmjenama i dopunama Zakona o sudskim taksama ova oslobađanja su brisana,
224
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
vi
Vidjeti član 1 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o sudskim taksama („Službeni
glasnik Republike Srpskeˮ broj 49/09).
vii
Zakon o posebnim republičkim taksama objavljen je u „Službenom glasniku Republike
Srpskeˮ broj 8/94, 29/00, 18/01, 22/01, 60/03-II dio, 14/04, 41/05 i 51/06. Do donošenja ovog
zakona pitanje posebne republičke takse bilo je regulisano Uredbom o uređenju posebne
republičke takse koja se plaća za vrijeme neposredne ratne opasnosti.
225
Zorica DRLJAČA
208
Iznos posebne republičke takse za pravna lica, poslovne jedinice i preduzetništvo
određen je u članu 2 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim republičkim
taksama („Službeni glasnik Republike Srpskeˮ broj 51/06).
12.
Zakon objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 50/06 i 92/09.
226
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
210
Zakon o šumama objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 66/03, a
izmjene i dopune Zakona u ''Službenom glasniku Republike Srpske'' broj 60/13.
ix
Zakon o poljoprivrednom zemljištu objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj
93/06, 86/07, 14/10 i 52/12.
x
Zakon o javnim putevima - prečišćen tekst, objavljen u „Službenom glasniku Republike
227
Zorica DRLJAČA
68
Zakon o rudarstvu objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpskeˮ broj 52/12.
69
Pogledati član 34 Zakona o republičkoj upravi i web stranicu Poreska Uprava Republike
Srpske, http//www.poreskauprava.rs.
228
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
215
Zakon o poreskoj upravi, prestao da važi donošenjem Zakona o poreskom postupku
2011. godine.
229
Zorica DRLJAČA
Pored toga što je osnovni cilj poreske reforme bio povećanje efikasnosti
naplate javnih prihoda, cilj je bio i izgraditi visok poreski moral kod poreskih
obveznika, uz adekvatan sistem finansijske kontrole. U tom pravcu
zakonodavac je propisao čitavu lepezu prava poreskih obveznika koja na neki
način podstiču poreskog obveznika na saradnju sa Poreskom upravom. Tako
su propisana prava poreskih obveznika da:
71 od Poreske uprave dobiju besplatne informacije o porezima i poreskim
zakonima kojima se regulišu postupci za plaćanje poreskih obaveza i uslovi
plaćanja,
72 dobiju besplatne primjerke poreskih obrazaca i prijava,
32.
Organizaciju Poreske uprave pogledati na web stranici www.purs.gov.rs.
230
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
20) niz drugih prava koja u stvari čine Poresku upravu otvorenom prema
poreskim obveznicima u pravcu saradnje i pružanja pomoći.
231
Zorica DRLJAČA
GLAVA III
1. OPŠTA RAZMATRANJA
(6)
Odluka o opštinskim porezima, objavljena u „Službenom glasniku opštine Široki Brijegˮ broj
194/02.
233
Zorica DRLJAČA
218
Pitanje fiskalnog izravnanja, odnosno pripadnosti javnih prihoda od poreza koji su
uvedeni federalnim propisima, utvrđeno je Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji
Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik Bosne i Hercegovineˮ broj 22/06, 43/08 i 22/09).
Članom 4 navedenog zakona određeno je da Federaciji pripadaju prihodi u određenom
procentu od indirektnih poreza, 100% od poreza na dobit preduzeća, banaka i drugih
finansijskih organizacija, društava za osiguranje i reosiguranje imovine i lica, pravnih lica iz
oblasti elektroprivrede, pošte i telekomunikacija i pravnih lica iz oblasti igara na sreću i
zabavnih igara kojima je to jedina djelatnost. Prihodi od poreza na dobit ostalih privrednih
subjekata su prihodi kantona. Porez na dohodak je prihod kantona i jedinica lokalne
samouprave. Kantonima pripada najviše 65,54% od poreza na dohodak uplaćenog u svakom
kantonu, dok jedinicama lokalne samouprave pripada najmanje 34,46% od poreza na dohodak
uplaćenog u svakoj jedinici lokalne samouprave. Pogledati član 10 i član 13 Zakona.
219
Zakon o porezima na dohodak objavljen u „Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovineˮ broj 10/08 stupio je na snagu 30.10.2008. godine, a primjenjuje se od 1. januara
2009. godine kada prestaje da važi Zakon o porezu na plaću. Izmjene i dopune Zakona o
porezu na dohodak, objavljene u „Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovineˮ broj
9/10, 44/11, 7/13 i 65/13.
234
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(3)
Predmet oporezivanja određen članom 4 Zakona o porezu na dohodak.
235
Zorica DRLJAČA
236
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
84
Opširnije vidjeti član 6 Zakona o porezu na dohodak.
85 Vidjeti član 5 Zakona o porezu na dohodak.
237
Zorica DRLJAČA
89
Koeficijenti odbitaka za izdržavane članove porodice na godišnjem i mjesečnom nivou
određeni su članom 24 Zakona o porezu na dohodak.
90
Obrt definisan u članu 2. Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, „Službene novine
Federacije Bosne i Hercegovineˮ broj 35/09.
238
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
(3) novčane kazne i kamate na kazne, 3) rashodi koji nisu u vezi sa sticanjem
dohotka i rashodi bez dokumentacije, 4) premije osiguranja zaposlenika koje
plaća poslodavac, a nisu uključene u platu zaposlenika, 5) nerealni rashodi i
239
Zorica DRLJAČA
(5)
Vidjeti član 35 Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak koji je objavljen u
ˮSlužbenim novinama Federacije Bosne i Hercegovineˮ broj 67/08, 4/10, 86/10, 10/11, 53/11,
20/12, 71/13, 90/13 i 45/14.
240
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Ova vrsta dohotka se ostvaruje zajedničkim poslovanjem dva ili više lica i
utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, te dijeli svakom od učesnika u zajednič-
kom poslovanju na način kako je ugovoreno ili na jednake dijelove, ako nema
ugovora. Potrebno je da učesnici zajedničkog poslovanja imenuju nosioca
zajedničke djelatnosti koji je odgovoran za vođenje knjiga, plaćanje obaveza,
podnošenje prijave. Ukoliko nosilac dužnosti nije imenovan, imenovaće ga
Poreska uprava Federacije BiH.
226
Kriterijumi za paušalno plaćanje poreza utvrđeni članom 49 Pravilnika o primjeni
Zakona o porezu na dohodak.
241
Zorica DRLJAČA
dan 31. decembra. Svaki partner mora svoj udio u ostvarenoj dobiti iskazati u
svojoj godišnjoj prijavi koja se dostavlja do 28. februara.
227
O dohotku od imovine i imovinskih prava vidjeti članove 20-22 Zakona o porezu na
dohodak.
242
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
243
Zorica DRLJAČA
244
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Kategorija
Definicija svake katego- Slučajevi dvostrukog oporezi-
poreskih obve- Oporezivi prihod
rije vanja i pravo na poreski kredit
znika
Fizičko lice koje ima Prihod ostvaren u Fede- 1. Prihod iz Republike Srpske i
stalno prebivalište u raciji BiH i izvan terito- Brčko Distrikta (druga teritorija
1. Rezident Federaciji BiH ili bora- rije Fe-deracije BiH BiH) - poreski kredit.
Fizičko lice koje na Prihod ostvaren u Fede- Pravo na poreski kredit u Fede-
teritoriji Federacije BiH raciji BiH raciji BiH ostvaruje samo rezi-
dana
228
Zakon o porezu na dobit objavljen u „Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovineˮ broj 97/07, 14/08 i 39/09.
245
Zorica DRLJAČA
lice čije je sjedište upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna
uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji.
229
Određivanje rezidenta i nerezidenta utvrđeno je članovima 4 -6 Zakona o porezu na
dobit.
246
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Ostali slučajevi kada se na teret rashoda u poreskom bilansu priznaju rashodi nastali po
osnovu otpisa sumnjivih i spornih potraživanja kamate i sl, vidjeti članove 14,16 i 17 Zakona
o porezu na dobit.
247
Zorica DRLJAČA
248
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.
U slučaju poreske docnje, odnosno neplaćanja poreza u zakonskom roku, poreski
dužnik plaća i kamatu koja je utvrđena posebnim zakonima.232
249
Zorica DRLJAČA
5. SISTEM DOPRINOSA U FEDERACIJI BOSNE I
HERCEGOVINE
250
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
236
Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa objavljen u
„Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovinˮ' broj 42/09, 109/12 i 86/15.
251
Zorica DRLJAČA
237
Zakon o spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća objavljen u
252
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
8. KANTONALNI POREZI
nepokretnosti i prava
podrinjskog kantona
„Službene novine BPKˮ broj 17/04.
Bosansko- Zakon o porezu na promet
„Službene novine BPKˮ broj 18/01 i 2/10.
podrinjski kanton nepokretnosti i prava
„Službene novine BPKˮ broj 16/11.
Zakon o komunalnim taksama
Bosansko-podrinjskog kantona
Zakon o porezima
nekretnina Hercegovačko
253
Zorica DRLJAČA
neretvanskog kantona
posavske 5/03.
Županija posavska
Zakon o porezu na promet „Narodne novine Županije posavskeˮ broj
nekretnina 11/09.
nekretnina i prava
Zakon o porezima
„Narodne novine ŽZHˮ broj 17/99, 7/03,
Zapadnohercego- Županije zapadnohercegovačke
2/06 i 3/07.
vačka županija Zakon o porezu na promet
„Narodne novine ŽZH„ broj 17/99.
nekretnina
Podaci korišteni sa: Web stranica Poreske uprave Federacije Bosne i Her-
cegovine, www.putbih.ba.
239
Vidjeti članove 50 i 51 Zakona o porezu na dohodak „Službene novine Federacije Bosne
254
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
3) ratni vojni invalidi i ratni invalidi civilne zaštite i civilne žrtve rata sa
pomagalima za putničke automobile i fizička lica koja obavljaju usluge
prevoza putnika taksi-automobilom na taksi-automobile,
4) vjerske institucije za imovinu koja se koristi za vjerske namjene.
255
Zorica DRLJAČA
240
Zakon o poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine „Službene novine Federacije
Bosne i Hercegovineˮ broj 33/02, 28/04, 57/09, 40/10, 27/12, 7/13, 71/14 i 91/15.
241
Vidjeti članove 4 do 12 Zakona o poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.
242 Vidjeti član 1 Zakona o poreskoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine.
256
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
257
Zorica DRLJAČA
GLAVA IV
2. POREZ NA DOHODAK
244
Zakon o porezu na dohodak objavljen u „Službenom glasniku Brčko distrikta BiHˮ broj
60/10.
258
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
245
Zakon o porezu na dobit objavljen u „Službenom glasniku Brčko distrikta BiHˮ broj
60/10.
259
Zorica DRLJAČA
poslovna jedinica pravnog lica čije se sjedište nalazi u entitetima, za dobit koju
ostvari na području Distrikta; 3) strano pravno lice koje obavlja djelatnost i
ima stalno mjesto poslovanja u Distriktu, za dobit koja se odnosi na stalno
mjesto poslovanja; 4) strano pravno lice koje ostvaruje prihod od nepokretne
imovine koja se nalazi u Distriktu za dobit koja se odnosi na tu nepokretnu
imovinu.
4. POREZ NA NEKRETNINE
246
Zakon o porezu na nekretnine Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine objavljen u
„Službenom glasniku Brčko Distrikta Bosne i Hercegovineˮ broj 27/07.
260
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Plaćanje poreza vrši se u dvije rate, i to: prva rata u periodu od 31. marta
do 30. juna i druga u periodu od 1. jula do 31. decembra tekuće fiskalne godi-
ne, s tim da plaćanje na dan 30. juni treba da iznosi najmanje 50% od iznosa
poreske obaveze.
247
O poreskim oslobađanjima vidjeti član 8 Zakona o nekretninama Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine.
261
Zorica DRLJAČA
Nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Poreska uprava Brčko Distrikta
Bosne i Hercegovine.
6. DOPRINOSI
248
Zakon o igrama na sreću i zabavnim igrama objavljen u „Službenom glasniku Brčko
Distriktaˮ broj 1/04.
249
Odluka objavljena u „Službenom glasniku Brčko Distrikta BiHˮ broj 37/09.
262
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
250
Opširnije o obveznicima, obračunima i uplatama doprinosa vidjeti član 3 Odluke.
251 Osnovica za obračun i uplatu doprinosa utvrđena je članom 4 Odluke.
252
Stope doprinosa utvrđene su članom 5 Odluke o osnovici i stopi doprinosa za
zdravstveno osiguranje.
253
Odluka objavljena u „Službenom glasniku Brčko Distrikta BiHˮ broj 44/04.
263
Zorica DRLJAČA
7. TAKSE
8. NAKNADE
254
Vidjeti član 4 Odluke o stopi doprinosa za zapošljavanje.
255
Zakon o administrativnim taksama Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine objavljen u
„Službenom glasniku Brčko Distriktaˮ broj 21/05, 19/07 i 2/08.
256
Zakon o sudskim taksama objavljen u „Službenom glasniku Brčko Distriktaˮ broj 5/01,
12/02 i 23/03.
257
Direkcija za finansije Brčko Distrikta BiH uspostavljena je Zakonom o Direkciji za
finansije Brčko Distrikta BiH „Službeni glasnik Brčko Distrikta BiHˮ broj 19/07. Pored
264
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
265
Zorica DRLJAČA
LITERATURA
a) KNJIGE
266
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
Popović, Dejan, Poresko pravo, Opšti dio, CEKOS IN, Beograd, 2006.
267
Zorica DRLJAČA
b) PUBLIKACIJE
268
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
v) ČLANCI
269
Zorica DRLJAČA
g) PRAVNI PROPISI
270
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
271
Zorica DRLJAČA
272
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
273
Zorica DRLJAČA
274
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
275
Zorica DRLJAČA
276
JAVNE FINANSIJE I FINANSIJSKO PRAVO
277
Zorica DRLJAČA
http://www.uino.gov.ba
278
CIP - Каталогизација у публикацији
336.1/.5(075.8)
347.73(075.8)
ДРЉАЧА, Зорица
ISBN 978-99938-57-44-0
COBISS.RS-ID 7387928