TVARI: SVOJSTVA I SASTAV

- ZNANSTVENA METODA  prvi ju je uobličio Louis Pasteur (19. stoljeće), smatra se

jednim od najznačajnijih ljudi u povijesti medicine (iako je zapravo bio kemičar) - prvi je
uveo mikrobnu teoriju, pasterizaciju i cjepivo protiv bjesnoće
 formulirao je sljedeći oblik znanstvene metode:
1. promatranje nečega u prirodi ili nekakvog eksperimenta
2. postavljanje hipoteze (probno objašnjenje)
3. dizajniranje eksperimenta koji treba testirati hipotezu (ako eksperiment pokaže da
hipoteza ne vrijedi, potrebno je izmijeniti hipotezu)
4. stvaranje teorije/modela (u slučaju kada eksperiment potvrdi hipotezu) koja pojačava
i proširuje našu hipotezu te daje određena predviđanja
5. provođenje eksperimenata koji ispituju naša predviđanja (ukoliko su predviđanja
pogrešna, potrebno je modificirati teoriju)
6. teorija je ustanovljena u slučaju kada su predviđanja točna te ona vrijedi dok je
određeni eksperiment ponovno ne dovede u pitanje
NB! Teorija je model koji se koristi kako bi se objasnile određene zakonitosti te donijela
daljnja predviđanja o nekom prirodnom fenomenu.

- POGREŠKE MJERENJA (ponoviti iz knjige Praktikum opće i anorganske kemije, str. 35)
- potrebno je razlikovati preciznost od točnosti :
 preciznost se odnosi na stupanj reproducibilnosti mjerenja, tj. na bliskost dobivenih
vrijednosti kada je ista količina mjerena nekoliko puta (sukladno tome, termometar koji
uvijek pokazuje 2°C niže može biti vrlo precizan)
 točnost se odnosi na to koliko je izmjerena vrijednost blizu točne vrijednosti
- signifikantne znamenke

Pokazuju reproducibilnost
mjernog instrumenta.

- TVAR  sve ono što zauzima određeni prostor te pokazuje svojstvo mase i inercije
 svojstva tvari mogu biti fizikalna i kemijska
sastoje se od atoma određenih elemenata (ukupno 114 elemenata, 90% prirodnih)
 Iz središta maglice nastaju Planetska maglica koja nastaje
zvijezde različitih veličina nizom eksplozija. Nakon
koje s vremenom narastu nestanka planetske maglice
- PORIJEKLO ELEMENATA u crvenog diva. sve što ostaje je bijeli patuljak.

Ovaj put vodi do

- zvjezdana ugljika zadržanog
maglica  veliki unutar bijelog
oblak od vodika, patuljka.
helija i
mikroskopske
prašine

Super crveni div dovodi do

supernove, masivne eksplozije
koja rezultira neutronskom
zvijezdom ili crnom rupom.

Sav vodik potječe iz big banga. Ljubičasta boja ukazuje

na to da su elementi nastali sudarom neutronskih
zvijezda. Prometij i tehnecij nastaju raspadom nekog od
radioaktivnih elemenata. Najrjeđi su elementi francij i
tehnecij.

- najčešći su elementi vodik, ugljik, dušik, kisik, fosfor i sumpor

 - MAGNETSKO POLJE ZEMLJE
 stvara se zbog strukture Zemljine jezgre koja se dijeli na vanjski i unutrašnji dio
 unutrašnji dio je krut i većinom ga čine oksidi željeza i nikla
 vanjski dio je zbog velikog tlaka tekući, čine ga željezne slitine i funkcionira kao
geomagnetski dinamo, tj. proizvođač električne struje - riječ je o talini, talina se sastoji od
iona i zbog kretanja tih iona stvara se efekt dinama što dovodi do stvaranja magnetskog
polja koje nas čuva od radioaktivnosti, odnosno kozmičkih zraka
- efekt magnetskog polja na naboj u kretanju

Kada pozitivno i negativno

električki nabijene čestice putuju
prema magnetskom polju tako da
je njihova putanja okomita na
magnetsko polje, one će se
otkloniti (skrenuti) od magnetskog
polja i to u suprotnim smjerovima.

- KATODNA CIJEV I NJENA SVOJSTVA

Postoji izvor visoke voltaže koji stvara

negativni naboj na katodi i pozitivni
naboj na anodi. Zbog visokog napona
elektroni ubrzavaju prema anodi i
prolaze kroz sitnu rupu u obliku snopa
katodnog zračenja. Taj se snop
usmjerava na fluorescentni zaslon, na
kojem stvara svijetleću točku. Na ovaj
način je funkcionirala televizija prije
LCD-a jer je snopom katodnog zračenja
moguće upravljati (slika dolje).

a) Dodane kondenzatorske ploče, što

znači da postoji električno polje. Dolazi
do skretanja snopa katodnog zračenja,
elektroni su privučeni pozitivnim
dijelom elektročnog polja.
b) Dodano magnetsko polje. Ponovno
dolazi do skretanja snopa katodnog
zračenja, ali u suprotnom smjeru od
prvog slučaja s električnim poljem.
c) Djelovanjem električnog i magnetskog
polja, snop katodnog zračenja je
izravnatn. Poznavanjem jakosti
električnog i magnetskog polja, moguće
je izmjeriti masu elektrona po naboju.
To je prvi učinio Joseph John Thomson
1897. godine. Na taj je način pokazao i
dokazao elektron.
 J. J. Thomson predložio model
pudinga, prema kojemu je
negativan naboj u atomu
sadržan u elektronima, a
pozitivan je naboj ravnomjerno
raspoređen po atomu.

Geiger-Marsdenov eksperiment kojim je osporen

Thomsonov model pudinga i dokazana atomska
jezgra. Na tanak listić zlata usmjeren je snop alfa-
čestica (jezgra atoma helija sastavljena od dva protona
i dva neutrona). Opaženo je sljedeće: većina alfa-
čestica prošla je kroz listić bez otklona. Manji se dio
alfa-čestica malo otklonio, a samo nekoliko alfa-čestica
jako se otklonilo. Kad bi atom bio čvrst po cijelom
svom volumenu, sve bi se alfa-čestice otklonile. S
obzirom na to da se dogodilo upravo suprotno,
Rutherford je zaključio kako je masa, zajedno s
pozitivnim nabojem zlatnog listića centrirana u vrlo
malu regiju koju je nazvao jezgrom atoma, ostatak
atoma je većim dijelom prazan prostor. Također je
zaključio da otprilike jedna polovina mase atoma
otpada na njegov pozitivni naboj te da je atom
neutralno nabijen, tj. da je broj elektrona izvan atoma
jednak broju jedinica pozitivnih naboja unutar atoma,
ovakav model atoma nazvan je planetarnim.

- Ernest Rutherford dokazao je proton 1919. godine, nakon što je dokazao atomsku
jezgru, a neutron je dokazao James Chadwick 1932. Godine
- naučiti lekciju relativna atomska i molekulska masa (str. 83.-120.)