Professional Documents
Culture Documents
Skripta Iz Didaktike
Skripta Iz Didaktike
Skripta za ispit
1.Što je didaktika?
Didaktika izvorno potječe iz grčkog jezika. Dolazi od glagola (didaskein) što znači poučavati,
obučavati, biti učitelj, predavati, dokazivati, biti poučen. Didaktiku možemo odrediti granom
pedagogije koja proučava odgojno – obrazovnu stvarnost: procese učenja i poučavanja u
nastavi. To je disciplina koja proučava opće zakonitosti u odgojno – obrazovnom procesu.
Proces upravljanja ili vođenje prema nekom cilju uz stalnu korekciju naziva se regulacija.
Osnovni zadatak odgoja je upoznati samoga sebe, što znači da je ideja znanja trajno uporište
pravom odgoju.
9. U kojem djelu Platon prvi raspravlja o pedagoškim problemima i u njemu iznosi svoja
mišljenja?
U djelu Država.
10. Tko je prvi istakao ideju javnog predškolskog odgoja i naglasio važnost igre?
Platon.
Wolfgang Ratke, Jan Amos Komensky, Jean Jacques Rousseau i Johann Friedrich Herbart
14. Komensky je u svojim radovima istakao načelo zornosti. Postupajući prema tom
načelu, kroz koje etape se omogućuje učenje i proučavanje?
promatranje
memoriranje
spoznavanje, reprodukcija
praktična vježba
15. Što je razvio J.Dewey?
eksplicitni
implicitni
nulti
17. Koje je dvije važne dimenzije nultog kurikuluma identificirao Eisner?
intelektualni proces
glavni sadržaj
18. Odakle potječe riječ „kurikulum“.
Riječ kurikulum ima korijen u latinskoj riječi currere koja znači trčati, trčati trku, trka,
trkalište.
Učenik
Znanstvena baština i dostignuća
Društvo
Školski kurikulum predstavlja školski dokument, odnosno plan i projekt posebnosti koji će se
događati tijekom jedne ili više školskih godina, a koje školu čine originalnom i primjerenom
subjektima koji se u njoj školuju ili rade.
Lavrnja verbalne metode dijeli na monološke ili diseminativne i dijaloške ili metode
razgovora.
-faza pripreme, faza kritike, faza fantazije, faza ostvarivanje, faza naknadne obrade
Priprema, produkcija ili predlaganje ideja, te evaluacija koja rezultira odabirom najboljih
ideja.
34.Tipovi znanja?
36.Epistomologija?
Sadržaja i strukture
Ciljeva
Metoda
Sredstava
-Autokratski učitelj
44.Što je konstruktivizam?
Konstruktivizam je teorija učenja i teorija spoznaje koja pokušava objasniti karakter ljudskog
znanja i procesa spoznaje.
uključuje stvaranje novih ideja i zaključaka, novih ideja koje su u sukobu sa starim idejama
Znanje potječe iz uređivanja i ustroja iskustava te se zasniva na svom prinosu efektivnoj akciji
– tj. opstanku ili održivosti.
3.Socijalno-konstruktivistički pristup
učenik je tabula rasa - učenik je onaj koji misli stvarajući teorije o svijetu
učitelj zahtjeva pravilan odgovor za ocjenu učenikova znanja - učitelj zahtjeva učenikovo
mišljenje o temi u kontinuitetu učenikovih trenutnih koncepcija koje koristi za obradu lekcije
promjena odnosa učitelj – učenik, pribavljanje bogatih izvora znanja, kurikulum utemeljen
na aktivnosti, razvoj motivacije učenika, ali i učitelja, potiču samostalno ali i grupno
rješavanje problema, omogućava učenicima istraživanje svijeta oko sebe
Akcijsko istraživanje=istraživanje+promjena
akademski društveni
profesionalni osobni
63-Što je taksonomija?
Procesna znanja su ona pomoću kojih učenici dolaze do sadržajnih znanja te ih izgrađuju,
proširuju i uporabljuju tako da takva znanja postaju važna za život.
predstrukturalna
jednostrukturalna
multistrukturalna
apstraktna
standard sadržaja
standard učinka
standard zadatka
68-Pet tipova rezultata učenja prema Robertu Gagneu.
89.Vrste problema.
Zatvoreni ili strukturirani – neka situacija odstupa od normalne-zastarjele metode
nastave - želimo inovrati nastavu uvođenjem projekt-metode;
Otvoreni ili nestrukturirani – ne znamo precizno što želimo ili koje su prepreke do
cilja – zastarjele nastavne metode – želimo uvesti novu metodu nastave – ne znamo
niti koju niti zašto baš tu metodu
Osnovni podaci – ustanova, nastavna cjelina, tematska jedinica, datum, mjesto, tip
nastavne situacije
Ishodi učenja (ciljevi) – znanja, vještine, kompetencije
Tijek nastave
Materijalni i didaktički uvjeti za izvođenje nastave – izvori znanja za učenika, izvori za
učitelja, nastavna sredstva i pomagala…
Plan ploče
Nastava koju izvodimo tako da učenici uče razvojem i provedbom projekta, kojim se
primjenom vlastitog iskustva i istraživanja rješava neki praktični problem, nazivamo
projektna nastava.
93-Vrste projekata.
formativno postignuće
formativna vrijednost
sumativno postignuće
sumativna vrijednost
98.-Što su kompetencije?
John Dewey.
obrazovanje za sve
prirodna sklonost čovjeka za učenjem
etapno učenje
financijska potpora
priprema za životni put
izvannastavne aktivnosti
cjeloživotno učenje
3. Koje se djelo smatra prvom školskom čitankom?
Orbis pictus.
Nastavne metode su put i sredstvo za postizanje postavljenih ciljeva nastave i/ili učenja gdje
se nastoji pronaći najučinkovitiji put prenošenja sadržaja, tj. postizanja obrazovnog cilja.
7. Što je znanje?
Znanje je sustav činjenica i generalizacija koje smo svjesno usvojili i trajno zadržali u svojoj
svijesti.
U svakoj aktivnosti postoje dvije različite razine znanja koje su međusobno ekskluzivne_
- Autokratski stil: tradicionalni učtelj; moto – red, rad i disciplina; usmjeren je na visoka
školska postignuća; drži predavanja, a učenici zapisuju; strog je i zahtjevan, postavlja
pravila i nadzire ih; stegu ostvaruje prijetnjama i kaznama; ne pokazuje osjećaje
prema učenicima; stvara atmosferu straha, cijeni poslušnost, bespogovorno
poštovanje autoriteta i tradicije; on govori dok učenici uglavnom šute
- Demokratski učitelj: koristi dijalošku metodu nastave; zahtjevi su primjereni ili nešto
iznad sposobnosti osobe; objašnjava svoje odluke i izražava svoje mišljenje;
komunikacija je dvosmjerna; koristi „JA“ poruke; pita svoje učenike za mišljenje,
pokazuje toplinu i brigu za učenike; samouvjeren je; prijateljski usmjeren na učenika;
varira suradničke i natjecateljske socijalne strategije; učinci na druge obično su
pozitivni; potiče samopouzdanje i samopoštovanje učenika; socijalnu moć postupno
prenosi na učenike, tako da oni donose odluke o svojem učenju, a uz slobodu
preuzimaju i odgovornost.
- Emocionalni učitelj: više je usmjeren na učenike, posebice na opažanje njihovih
potreba; svjesno ili nesvejsno polazi od stava da za uspješno učenje treba stvoriti
socio-emocionalnu klimu; uspješnije se uči u atmosferi veselja negoli straha, drži da
zadovoljan učenik bolje uči; između obrazovnih sadržaja i potreba bira učenike, ali ne
zanemaruje školska postignuća učenika; skrbi o svim problemima učenika; potiče
suradničke, a ne natjecateljske odnose; u razredu su učenici povezani i brinu jedni o
drugima; učenici vole ići u školu.
- Laissez-Faire učitelj: slobodan stil rada; zaokupljen je sobom i svojim problemima, ne
zanima ga previše što se događa s učenicima; radi bez puno energije; pasivan je i
prepušta inicijativu i odgovornost učenicima; cilj mu je da mirno, bez sukoba obavi
rad; ne uvodi nove metode rada; u ocjenjivanju nerijetko popustljiv; ako ni sam nema
ravijene socijalne vještine, nije uzor niti socijalni model ponašanja; učenici nameću
svoja pravila ukoliko nije energičan, snižavaju akademske kriterije; kompromisom,
bez sukoba nastoje dočekati završetak nastave.
12. Čemu služi misaona karta?
Misaona karta služi da se neka ideja razvije, obradi, vizualno predoči; uoče i pobroje
(intenziviraju) njezini elementi (dijelovi); elementi povežu prema određenim kriterijima
(klasificiraju) i vizualizira tako utvrđena struktura ideje, problema ili zadaće.
- Osnovni brainstorming
- Brainstorming sa smjernicama
- Brainstorming u paru
- Usmjereni brainstorming
- Brainstorming – dodavanje ideja
- Poticani brainstorming
- Broinstorming zapisivanjem
- Individulani brainstorming
- Skupni brainstorming
- Mješoviti brainstorming
- Zapisivanje ideja – brainwriting
- Oluja ideja preko interneta – brainlining
14. Što je sociometrija?
Sociometrijsko ispitivanje važna je metoda u rukama učitelja kojom može ustanoviti kakva je
afektivna struktura razrednog odjela. Na osnovu toga može pedagoški osmisliti i provesti
aktivnosti uz pomoć kojih učenici s periferije skupine stječu socijalnu moć i postaju
prihvaćeni.
Temeljni uvjeti za učenje su sposobnosti, motivacije i prilike. Motivacija je stanje koje nas
iznutra potiče na ponašanje koje nas usmjerava k postizanju nekog cilja.
Poljak dijeli nastavne metode s obzirom na složenost operacija (koje koristi učenik) pa
navodi: metode demonstracije, metode praktičnih radova, metode crtanja, odnosno
ilustrativnih radova, metode pismenih radova, metode čitanja i rada na tekstu, metode
razgovora, metode usmenog izlaganja.
1. Definiranje problema
2. Analizranje problema
3. Stvaranje kriterija
4. Predlaganje rješenja
5. Primjena rješenja
- kreativno rješavanje problema – fokus je na stvaranju ideja radije nego na rješavanju jasnog
postojećeg problema. U kreativnom rješavanju problema postoje određene podudarnosti s
refleksnim rješavanjem problema, ali ima i svoje posebnosti. Te su posebnosti u provođenju
analize, odnosno pronalaženju rješanja, a sastoje se od: orijentacije, pripreme i analize, oluje
ideja, inkubacije, sinteze i verifikacije
20. Brainstorming
Osnova metode je produkcija ideja u grupnoj situaciji pri čemu se provodi zabrana
posuđivanja i vrednovanja tijekom rada radi postizanja što većih učinaka pojedinca i grupe.
Omogućuje učenicima slobodno izražavanje o nekoj temi, artikulranje predznanja te
postavljanje vlastitih pitanja o nastavnom predmetu. Kada nastavnik zada temu, učenici u
zadanom vremenu izražavaju ono što im prvo padne na pamet.