Daytonski Sporazumi

DAYTONSKI SPORAZUMI
DAYTON/PARIZ
studeni/prosinac 1995.
Izdavaĉ
Predsjedničko vijeće i Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne
Za izdavaĉa
Ivan Sivrić i Mile Kudić
S engleskog preveo i na raĉunalu obradio Jozo Kraljević
Mostar, prosinca 1995.
2
BLISKI MIROVNI RAZGOVORI
ZRAKOPLOVNA BAZA WRIGHT PATTERSON, DAYTON, OHIO
1 - 21. STUDENOG 1995.
KAZALO
I. GLAVNI PAKET SPORAZUMA
Opći okvirni sporazum……………………………………………………………………………. 5
Aneks 1A: Vojni aspekti mirovnog rješenja......................................................... 8
Sporazum NATO - BiH i Popratna pisma............................................ 22

Sporazum NATO - Hrvatska................................................................ 30
Sporazum NATO - SRJ....................................................................... 34
Aneks IB: Regionalna stabilizacija........................................................................ 37

Aneks 2: MeĊuentitetska granica......................................................................... 41
Aneks 3: Izbori...................................................................................................... 46
Aneks 4: Ustav....................................................................................................... 51
Aneks 5: Arbitraţa................................................................................................ 67
Aneks 6: Ljudska prava........................................................................................ 68

Aneks 7: Izbjeglice i raseljene osobe...................................................................... 78
Aneks 8: Komisija za oĉuvanje nacionalnih spomenika........................................ 85
Aneks 9: Javna poduzeća..................................................................................... 89

Aneks 10: Civilna provedba................................................................................... 92
Aneks 11: MeĊunarodne policijske snage.............................................................. 96
Sporazum o parafiranju Općeg okvirnog sporazuma................................................................. 101

Popratna pisma......................................................................................................... 102
3
Završna izjava.......................................................................................................................... 113
H. DODATNI SPORAZUMI
Oţivotvorenje Federacije BiH.......... .............................................................................. 115

Zajedniĉko vijeće za suradnju............................................................................................ 126
Povratak izbjeglica u Jajce, Bugojno, Stolac i Travnik........................................................... 129
Povratak izbjeglica u Veliku Kladušu ............................................................... ......... 131
Dogovorena naĉela za Sarajevo..... …...................................................................... 133
Sporazum o odnosima............................................................................................ 135
4
OKVIRNI SPORAZUM ZA MIR
U BOSNI I HERCEGOVINI
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("Strane"),
Shvaćajući potrebu sveobuhvatnog rješenja za okonĉanje tragiĉnog sukoba u regiji,
Ţeleći doprinijeti ovome cilju i promicati trajan mir i stabilnost,
PotvrĊujuci svoju opredijeljenost za Dogovorena temeljna načela objavljena 8. rujna 1995., za

Dodatno dogovorena temeljna načela objavljena 26. rujna 1995. kao i za sporazume o prekidu vatre od
14. rujna i 5. listopada 1995. godine,
Primajući na znanje Sporazum od 29. kolovoza 1995. kojim je delegacija Savezne Republike
Jugoslavije ovlaštena da u ime Republike Srpske potpiše dijelove mirovnog plana koji se odnose na
Republiku Srpsku, uz obvezu da striktno i dosljedno provede postignuti sporazum,
Sloţile su se kako slijedi:
Ĉlanak 1
Strane će ureĊivati svoje odnose u skladu s naĉelima iznesenim u Povelji Ujedinjenih Naroda, kao i u
skladu sa Završnim dokumentom iz Helsinkija i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i
suradnju u Europi. Posebice pak, Strane će u potpunosti poštivati meĊusobnu suverenu jednakost,
rješavati sporove mirnim putom i suzdrţavati se od svake akcije, prijetnjom ili uporabom sile ili na
neki drugi naĉin, protiv teritorijalnog integriteta i politiĉke neovisnosti Bosne i Hercegovme ili bilo koje
druge drţave.
Ĉlanak 2
Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog rješenja i

aspektima regionalne stabilizacije, kako je to izloţeno u Sporazumima u Aneksu 1-A i Aneksu 1-B.
Strane će u potpunosti poštivati obveze iz Aneksa 1-A i promicati njihovo ispunjavanje, a takoĊer će
se u potpunosti pridrţavati i svojih obveza izloţenih u Aneksu 1-B.
5
Ĉlanak 3
Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o razgraniĉenju izmeĊu dva entiteta: Fe-
deracije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je to izloţeno u Sporazumu u Aneksu 2.
Strane će u potpunosti poštivati obveze iz spomenutog Sporazuma i promicati njihovo ispunjavanje..
Ĉlanak 4
Strane pozdravljaju i odobravaju izborni program za Bosnu i Hercegovinu izloţen u Aneksu 3. Strane će
u potpunosti poštivati i promicati ispunjavanje tog programa.
Ĉlanak 5
Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine izloţene u

Aneksu 4. Strane će u potpunosti poštivati i promicati ispunjavanje obveza iz spomenutog Aneksa.
Ĉlanak 6
Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o osnivanju Arbitraţnog suda, Komisije za

ljudska pava, Komisije za izbjeglice i raseljene osobe, Komisije za oĉuvanje nacionalnih spomemka
i Komisije za javna poduzeća Bosne i Hercegovine, izloţene u Aneksima 5-9. Strane će u potpunosti
poštivati j promicati ispunjavanje obveza iz spomenutih Aneksa.
Ĉlanak 7
Shvaćajući da je poštivanje ljudskih prava i zaštita izbjeglica i raseljenih osoba od ţivotne

vaţnosti za postizanje trajnog mira, Strane se slaţu i u potpunosti će se pridrţavati odredaba glede ljudskih
prava izloţenih u Poglavlju I Sporazuma u Aneksu 6, kao i odredaba koje se odnose na izbjeglice i
raseljene osobe, a koje su izloţene u Poglavlju I Sporazuma u Aneksu 7.
Ĉlanak 8
Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rješenja,

ukljuĉujući posebice one koji se tiĉu civilne (nevojne) provedbe, kako je to izloţeno u Sporazumu u
Aneksu 10, i meĊunarodnih policijskih snaga, kao što je to izloţeno u Sporazumu u Aneksu 11. Strane će u
potpunosti poštivati i promicati ispunjavanje obveza iz spomenutih Sporazuma.
6
Ĉlanak 9
Strane će u potpunosti suraĊivati sa svim subjektima ukljuĉenim u provedbu ovog mirovnog rješenja,
a koji su navedeni u Aneksima ovoga Sporazuma, ili koji su na neki drugi naĉin ovlašteni od strane Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih Naroda, a sve u skladu s obvezom svih Strana da suraĊuju na istraţivanju i gonjenju
ratnih zloĉina i drugih povreda meĊunarodndg humanitarnog prava.
Ĉlanak 10
Savezna Republika Jugoslavia i Republika Bosna i Hercegovina priznaju se meĊusobno kao

suverene neovisne drţave unutar svojih meĊunarodnih granica. Ostali aspekti njihovog uzajamnog
priznanja bit će predmet naknadnih rasprava.
Ĉlanak 11
Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja.
7
ANEKS 1-A
SPORAZUM O VOJNIM ASPEKTIMA MIROVNOG RJEŠENJA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska (u

daljnjem tekstu "Strane") dogovorile su se kako slijedi:
Ĉlanak l
Opće obveze
1. Strane se obvezuju da će, što je moguće prije, ponovno stvoriti normalne ţivotne uvjete u Bosni i
Hercegovini. One shvaćaju da to zahtijeva znaĉajniji doprinos s njihove strane u kojem će uĉiniti velike
napore da suraĊuju meĊusobno i sa meĊunarodnim organizacijama i agencijama koje im pomaţu na terenu.
One pozdravljaju spremnost meĊunarodne zajednice da u regiju pošalje, na period od pribliţno jedne
godine dana, snage koje će pomagati u provedbi teritorijalnih i drugih vojnih odredaba sporazuma
opisanih u ovome Aneksu.
(a) Poziva se Vijeće Ujedinjenih Naroda da donese rezoluciju kojom će ovlastiti drţave ĉlanice
ili regionalne organizacije i mehanizme da uspostave meĊunarodne vojne Provedbene snage (u
daljnjem tekstu "EFOR"). Strane su upoznate i slaţu se s time da se ove Provedbene snage mogu
sastojati od kopnenih, zraĉnih i pomorskih postrojbi iz zemalja NATO-a i zemalja koje nisu
ĉlanice NATO-a, i biti razmještene u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle da se osigura poštivanje
odredaba ovoga Sporazuma (u daljnjem tekstu "Aneks"). Strane su upoznate i slaţu se s time da
IFOR zapoĉne provedbu vojnih aspekata ovoga Aneksa nakon prijenosa ovlasti sa zapovjednika
UNPROFOR-a na zapovjednika IFOR-a (u daljnjem tekstu "prijenos ovlasti"), te da će do prijenosa
ovlasti UNPROFOR nastaviti obavljati svoj mandat.
(b) Strane su upoznate i sloţile su se s time da NATO moţe formirati i takve snage koje će djelovati
po odobrenju i biti podloţne upravi i politiĉkoj kontroli Sjevernoatlantskog vijeća ("NAC") putom
NATO-ovog lanca zapovijedanja. One se obvezuju da će olakšati njihove operacije. Dakle, Strane
se ovim slaţu i dragovoljno obvezuju potpuno poštivati sve obveze utvrĊene u ovome Aneksu.
(c) Strane su upoznate i sloţile su se s time da i druge drţave mogu pomagati u provedbi vojnih
aspekata ovoga Aneksa. Strane su upoznate i slaţu se s time da će modaliteti sudjelovanja tih drţava
biti predmet dogovora izmeĊu svake pojedine drţave uĉesnice i NATO-a.
2. Ciljevi ovih obveza su slijedeći:
(a) uspostaviti trajan prekid neprijateljstava. Nijedan Entitet ne smije ugroţavati drugi Entitet niti
koristiti silu protiv njega, a ni pod kakvim uvjetima ne smiju oruţane snage jednog Entiteta ući
8
ili ostati na teritoriju drugog Entiteta bez suglasnosti vlade dotiĉnog Entiteta ili Predsjedništva
Bosne i Hercegovine. Sve će oruţane snage u Bosni i Hercegovini djelovati u skladu sa suverenitetom
i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine;
(b) osigurati podršku i ovlast DFOR-u, a posebice ovlastiti IFOR za poduzimanje potrebnih akcija,
ukljuĉujući i uporabu potrebne sile, kako bi osigurao poštivanje ovog Aneksa i svoju vlastitu zaštitu,
i
(c) uspostaviti trajne mjere sigurnosti i kontrole naoruţanja, kako je to predviĊeno u Aneksu B
Općeg okvirnog sporazuma, koje imaju za cilj promicati trajno pomirenje meĊu svim
Stranama i olakšavati postignuće svih politiĉkih rješenja dogovorenih u Općem okvirnom
sporazumu.
3. Strane su upoznate i slaţu se s time da će se u Bosni i Hercegovini obveze preuzete po ovome

Aneksu jednako primjenjivati na oba Entiteta. Oba će Entiteta biti smatrana jednako odgovorna za
poštivanje spomenutog Aneksa, i oba će biti jednako podloţna prisilnoj akciji IFOR-a potrebnoj za
osiguranje provedbe ovoga Aneksa i za zaštitu IFOR-a.
Ĉlanak 2 •
Prestanak neprijateljstava
1. Strane će poštivati prekid neprijateljstava zapoĉet Sporazumom od 5 listopada 1995. a i dalje

će se suzdrţavati od svih napadaĉkih djelovanja bilo koje vrste jednih protiv drugih. Napadaĉka
akcija u ovome smislu jest akcija koja ukljuĉuje prijelaz snaga ili otvaranje vatre preko vlastitih crta
dotiĉne Strane. Svaka Strana će se pobrinuti da sveukupno ljudstvo i organizacije vojnog karaktera pod
njezinom kontrolom ili na teritoriju pod njezinom kontrolom, ukljuĉujući i naoruţane civilne skupine,
narodnu gardu, vojne priĉuve, vojnu policiju i posebne snage Ministarstva unutarnjih poslova (MUP)
(u daljnjem tekstu "Snage") poštuju ovaj Aneks. Pojam "Snage" ne odnosi se na UNPROFOR,
MeĊunarodne policijske snage spomenute u Općem okvirnom sporazumu, IFOR i druge elemente
spomenute u Ĉlanku l, stav l (c).
2. Izvršavajući obveze utvrĊene u stavku l, Strane se naroĉito obvezuju da prekinu vatru iz svih
oruţja i eksplozivnih naprava osim u sluĉajevima odobrenim ovim Aneksom. Strane neće postavljati
nova minska polja, rampe ili zaštitne prepreke. Neće vršiti patroliranje, niti kopneno ili zraĉno izviĊanje
preko poloţaja svojih vlastitih snaga, ili u Zonama razdvajanja predviĊenim u Ĉlanku 4 dolje, bez
odobrenja IFOR-a.
3. Strane će osigurati zdravu i sigurnu sredinu za sve ljude po njihovom jurisdikcijom

odrţavanjem agencija za provedbu graĊanskog prava koje će raditi u skladu sa meĊunarodno
priznatim standardima i uz poštivanje meĊunarodno priznatih ljudskih prava i osnovnih sloboda, kao i
poduzimanjem drugih odgovarajućih mjera. Strane se takoĊer obvezuju da će razoruţati i raspustiti sve
naoruţane civilne skupine, osim ovlaštenih policijskih snaga, u roku od 30 dana nakon prijenosa
ovlasti.
4. Strane će u potpunosti suraĊivati sa svim meĊunarodnim osobljem ukljuĉujući istraţitelje,

savjetnike, monitore, promatraĉe i drugo osoblje u Bosni i Hercegovini prema Općem okvirnom
9
sporazumu, ukljuĉujući i omogućavanje nesmetanog pristupa i kretanja, i osigurati im takav status koji će
im omogućiti uspješno obavljanje njihovih zadaća.
5. Strane će strogo izbjegavati izvoĊenje bilo kakvih odmazdi, protunapada ili jednostranih akcija
kao odgovor na povrede ovoga Aneksa od neke druge Strane. Strane će reagirati na navodne
povrede odredaba ovoga Aneksa na naĉin predviĊen u Ĉlanku 8.
Ĉlanak 3
Povlaĉenje stranih snaga
1. Sve strane snage i Bosni i Hercegovini koje nisu lokalnog podrijetla, bilo da su ili nisu pravno
i vojno potĉinjene Republici Bosni i Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine ili Republici
Srpskoj, moraju se povući zajedno s opremom s teritorija Bosne i Hercegovine u roku od trideset (30)
dana od dana stupanja na snagu ovog Aneksa. Osim toga, sve snage koje ostaju na teritoriju Bosne i
Hercegovine moraju djelovati u skladu s teritorijalnim integritetom, suverenitetom i politiĉkom
neovisnošću Bosne i Hercegovine. U skladu s Ĉlankom 2, stav l, ovaj stav se ne odnosi na UNPROFOR,
MeĊunarodne policijske snage spomenute u Općem okvirnom sporazumu, EFOR, ili druge elemente
spomenute u Ĉlanku l, stavak l (c).
2. Posebice pak, s teritorija Bosne i Hercegovine moraju se povući sve strane snage,
ukljuĉujući pojedine savjetnike, borce za slobodu, obuĉavatelje, dragovoljce i osoblje iz susjednih i drugih
drţava, u skladu s Ĉlankom 3, stavak 1.
Ĉlanak 4
Prerazmještaj snaga
1. Republika Bosna i Hercegovina i Entiteti obavit će prerazmještaj svojih snaga u tri faze:
2. FAZA I
(a) Neposredno nakon stupanja na snagu ovoga Aneksa Strane će odmah zapoĉeti i jedna-
komjerno nastaviti povlaĉenje svih snaga iza Zone razdvajanja koja će se uspostaviti s obje strane
Dogovorene crte prekida vatre koja predstavlja jasno i oĉito razgraniĉenje izmeĊu svake i svih
suprotstavljenih snaga. Ovo povlaĉenje se mora završiti u roku od trideset (30) dana nakon
prijenosa ovlasti. Toĉna Dogovorena crta prekida vatre kao i Dogovorena zona razdvajanja
naznaĉene su na zemljovidima u Dodatku A ovoga Aneksa.
(b) Dogovorena zona razdvajanja protezat će se na daljinu od pribliţno dva (2) kilometra s obje
strane Dogovorene crte prekida vatre. Nikakvo oruţje osim oruţja IFOR-a nije dopušteno u ovoj
Dogovorenoj zoni razdvajanja osim kako je to predviĊeno ovdje. Ni jedan pojedinac ne moţe
zadržati ili posjedovati vojno naoruţanje ili eksploziv unutar ove zone od ĉetiri kilometra bez
posebnog odobrenja IFOR-a. Prekršitelji ove odredbe bit će podloţni vojnoj akciji IFOR-a,
ukljuĉujući u uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje ove odredbe.
10
(c) Pored drugih odredaba ovog Aneksa, na Sarajevo i Goraţde primjenjivat će se i slijedeće
posebne odredbe:
SARAJEVO
(1) U roku od sedam (7) dana nakon prijenosa ovlasti, Strane će prenijeti i isprazniti
odabrane poloţaje duţ Dogovorene crte prekida vatre prema uputstvima koja će izdati
Zapovjednik IFOR-a.
(2) Strane će završiti povlaĉenje iz Dogovorene zone razdvajanja u Sarajevu u roku od

trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, u skladu s Ĉlankom 4, stavak 2. Širina ove Zone
razdvajanja bit će pribliţno jedan (1) kilometar s obje strane Dogovorene crte prekida
vatre. MeĊutim, Zapovjednik IFOR-a moţe ovu Zonu razdvajanja prilagoditi bilo daje suzi
uvaţavajući urbano podruĉje Sarajeva ili daje proširi na do dva (2) kilometra s obje strane
Dogovorene crte prekida vatre uvaţavajući otvoreniji teren.
(3) Unutar Dogovorene zone razdvajanja ni jedan pojedinac ne moţe zadrţati ili posjedovati
nikakvo oruţje ili eksploziv, osim ĉlana IFOR-a ili lokalne policije dok obavljaju sluţbenu duţnost
po ovlaštenju IFOR-a u skladu s Ĉlankom 4, stavak 2(b).
(4) Strane su upoznate i slaţu se s time da prekršitelji podstavaka (1), (2) i (3) gore podlijeţu
vojnoj akciji IFOR-a, ukljuĉujući i uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje ovih odredbi.
GORAŢDE
(1) Strane su upoznate i slaţu se s time da se u Goraţdanskom koridoru sagradi cesta s dvije
kolovozne trake podesna za sve vremenske uvjete. Dok se takva cesta ne izgradi, oba Entiteta će
koristiti dvije privremene ceste.
Mreţne koordinate za ove alternativne ceste su (Podaci se odnose na zemljovide: Defense Mapping
Agency 1:50.000, Topographic Lme Maps, senja M709, listovi 2782-1, 2782-2, 2782-3, 2782-4,
2882-1, 2882-2, 2882-3 i 2882-4; Mreţne koordinate Referentnog sustava vojnih mreţa odnose
se na Svjetski geodetski sustav 84 (Horizontalna temeljna
linija):
Privremena cesta 1: Od Goraţda (34TCP361365), nastaviti prema sjeveroistoku magistralom 5 uz

rijeku Drinu do podruĉja Ustipraĉe (34TCP456395). Od te toĉke produţiti sjeverno magistralom
19-3 kroz Rogaticu (34TCP393515) nastavljajući sjeverozapadno pored Stienice (34TCP294565) do
raskriţja cesta u Podromaniji (34TCP208652). Odatle nastaviti dalje prema zapadu magistralom 19 do
mjesta gdje ona ulazi u predgraĊa Sarajeva (34TBP950950601).
Privremena cesta 2: Od Goraţda (34TCP361365) nastaviti juţno magistralom 20. Ići magistralom
20 kroz Ustikolinu (34TCP218281). Nastaviti juţno magistralom 20 i proći Foĉu zapadnom obalom
rijeke Drine (34TCP203195) do toĉke (34TCP175178) odakle cesta skreće zapadno idući
magistralom 18. Od ove toĉke nastaviti magistralom 18 juţno od Miljevme (34TCP097204)
11
produţujući kroz Trnovo (34TBP942380) sjeverno do prilaza Sarajevu gdje ulazi u grad kod
Vaskovića (34TBP868533).
Na ovim cestama bit će potpuna sloboda kretanja za civilni promet. Strane će ove privremene
ceste moći koristiti za vojne snage i opremu samo po odobrenju i pod kontrolom i ravnanjem
IFOR-a. U tom pogledu, a da bi se smanjio rizik po civilni promet, BFOR će imati pravo
regulirati odvijanje vojnog i civilnog prometa oba Entiteta na ovim cestama.
(2) Strane su upoznate i slaţu se s time da će prekršitelji podstavka (1) biti podloţni "vojnoj
akciji IFOR-a, ukljuĉujući i uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje ove odredbe.
(3) Radi izgradnje meĊusobnog povjerenja, Strane obećavaju da neće locirati snage ili teško
oruţje, kako je to definirano u stavku 5 ovog Ĉlanka, unutar dva (2) kilometra od oznaĉenih
privremenih cesta. Tamo gdje ceste budu ulazile ili prolazile kroz oznaĉene Zone razdvajanja,
takoĊer će se primjenjivati odredbe vezane za Zone razdvajanja u ovome Aneksu.
(d) Neposredno nakon stupanja na snagu ovog Aneksa Strane će odmah zapoĉeti i
ravnomjerno nastaviti dovršavati slijedeće aktivnosti u roku od trideset (30) dana nakon
prijenosa ovlasti ili kako to odredi zapovjednik IFOR-a: 1) ukloniti, onesposobiti ili uništiti
sve mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave, podmetnuti eksploziv, bodljikavu ili
oštru ţicu iz Dogovorene zone razdvajanja ili drugih podruĉja iz kojih se njihove snage
povlaĉe; 2) obiljeţiti sva poznata minska polja, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave
i podmetnuti eksploziv u Bosni t Hercegovini; i 3) ukloniti, onesposobiti ili uništiti sve •
mine, neeksplodirano streljivo, eksplozivne naprave i podmetnuti eksploziv kako to bude od njih
traţio Zapovjednik IFOR-a.
(e) IFOR je ovlašten narediti da se sveukupno vojno osoblje, djelatno ili priĉuvno, koje stanuje
unutar Dogovorene zone razdvajanja registrira kod odgovarajućeg zapovjednog mjesta IFOR-a
spomenutog u Ĉlanku 6, koje je najbliţe njihovu mjestu boravka.
3 FAZA II (PO POTREBI NA SPECIFIĈNIM LOKACIJAMA)
Ova faza se odnosi na one lokacije gdje se MeĊuentitetska graniĉna crta ne podudara s
Dogovorenom crtom prekida vatre.
(a) Na onim lokacijama gdje se, prema Općem okvirnom Sporazumu, podruĉja zauzeta od strane
jednog Entiteta moraju ustupiti drugom Entitetu, sve snage Entiteta koji se povlaĉi imat će ĉetrdeset i
pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti da potpuno isprazne i oĉiste to podruĉje. To podrazumijeva
uklanjanje svih snaga kao i uklanjanje, onesposobljavanje ili uništavanje opreme, mina,
prepreka, neeksplodiranog streljiva, eksplozivnih naprava, podmetnutog eksploziva i oruţja. U onim
podruĉjima koja se ustupaju nekom drugom Entitetu, a da bi se dao dovoljan prijelazni period, Entitet
kome se podruĉje ustupa neće razmještati svoje snage na to podruĉje kroz period od devedeset (90)
dana nakon prijenosa ovlasti ili kako to odredi Zapovjednik IFOR-a. Strane su upoznate i slaţu
se s time da IFOR ima pravo pruţiti vojnu vojnu sigurnost za ova ustupljena podruĉja za period od
trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti do devedeset)eden (91) dan nakon prijenosa ovlasti, ili što
je moguće prije već prema tome kako to odredi Zapovjednik IFOR-a, kad ova podruĉja mogu
zauzeti snage Entiteta kojemu se ustupaju. Nakon zauzimanja tog podruĉja od strane Entiteta
12
kojemu je ono ustupljeno, IFOR će uspostaviti novu Zonu razdvajanja duţ MeĊuentitetske
graniĉne crte kako je to naznaĉeno na zemljovidu u Dodatku A, a Strane će poštivati ista ograniĉenja
glede nazoĉnosti snaga i naoruţanja u ovoj Zoni koja se primjenjuju na Dogovorenu zonu
razdvajanja po crti prekida vatre.
(b) IFOR je ovlašten narediti da se sveukupno vojno osoblje, djelatno ili priĉuvno, koje stanuje
unutar Dogovorene zone razdvajanja registrira kod odgovarajućeg zapovjednog mjesta IFOR-a
spomenutog u Ĉlanku 6, koje je najbliţe njihovu mjestu boravka.
4 OPĆE ODREDBE. Slijedeće odredbe se odnose na Fazu I i II:
(a) Kako bi se postavile vidljive oznake, EFOR će nadgledati selektivno obiljeţavanje Dogovorene
crte prekida vatre i njezine Zone razdvajanja, kao i MeĊuentitetske graniĉne crte i njezine Zone
razdvajanja. Vrhovni autoritet prilikom postavljanja ovih oznaka imat će IFOR. Sve Strane su
upoznate i slaţu se s time da su Dogovorena crta prekida vatre i njezina Zona razdvajanja, kao i
MeĊuentitetska graniĉna crta i njezina Zona razdvajanja definirane zemljovidima i dogovorenim
dokumentima koji su dio Općeg okvirnog sporazuma, a ne fiziĉkom lokacijom oznaka.
(b) Sve Strane su upoznate i slaţu se s time da će biti podloţne vojnoj akciji IFOR-a,
ukljuĉujući i uporabu sile potrebne da se osigura poštivanje dogovorenog, u sluĉaju da:
(1) ne uklone sve svoje snage i nedopušteno oruţje iz Dogovorene zone razdvajanja od ĉetiri
(4) km u roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predviĊeno Ĉlankom 4,
stavak 2(a) i (b) gore,
(2) ne isprazne i ne oĉiste prostore koji se ustupaju drugom Entitetu u roku od ĉetrdeset i
pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti, kako je predviĊeno u Ĉlanku 4, stavak 3(a) gore;
(3) razmjeste snage unutar podruĉja ustupljenih od drugog Entiteta prije devedeset (90)
dana od prijenosa ovlasti ili kako to odredi Zapovjednik IFOR-a, kao što predviĊa Ĉlanak 4,
stavak 3 (a) gore;
(4) ne budu drţale sve snage i nedopušteno oruţje izvan Zone razdvajanja meĊu
Entitetima nakon što IFOR proglasi da je ta Zona na snazi, kako predviĊa Ĉlanak 4.
stavak 3(a) gore; ili
(5) prekrše prekid neprijateljstava koji su Strane dogovorile u Ĉlanku 2.
5. FAZA IIl
Kao mjeru izgradnje povjerenja Strane se obvezuju da će:
(a) u roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti povući svo teško naoruţanje i snage u
podruĉja predviĊena za kantonmane i vojarne ili na druge lokacije koje odredi
13
Zapovjednik IFOR-a. Pod "teškim naoruţanjem" se podrazumijevaju svi tenkovi, i
oklopna vozila, svo topništvo od 75 mm i više. svi minobacaĉi od 81 mm i više kao i svo
protuzrakoplovno oruţje od 20 mm i više. Ovo povlaĉenje snaga u podruĉja kantonmana i
vojarni ima za cilj jaĉati meĊusobno povjerenje Strana u uspjeh ovog Aneksa i pomoći
sveukupnoj stvari mira u Bosni i Hercegovini.
(b) u roku od 120 dana od prijenosa ovlasti demobilizirati snage koje se ne budu mogle
smjestiti u kantonmane odnosno vojarne kako je predviĊeno u podstavku (a) gore.
Demobilizacija će se sastojati od uzimanja iz posjeda ovog osoblja svog naoruţanja,
ukljuĉujući osobno naoruţanje, eksplozivne naprave, komunikacijsku opremu, vozila i svu
drugu vojnu opremu. Svo osoblje koje pripada tim snagama otpustit će se iz sluţbe i neće
sudjelovati u daljnjoj obuci ili drugim vojnim aktivnostima.
6. Bez obzira na bilo koju drugu odredbu ovog Aneksa, Strane su upoznate i slaţu se s time da
IFOR ima pravo i daje ovlašten prisiliti na uklanjanje, povlaĉenje ili relokaciju odreĊenih snaga i
naoruţanja s bilo koje lokacije u Bosni i Hercegovni i da naredi prestanak bilo koje aktivnosti na bilo
kojoj lokaciji u Bosni i Hercegovini kad god IFOR procijeni da te snage, oruţje ili djelatnosti
predstavljaju prijetnju ili potencijalnu prijetnju IFOR-u ili njegovoj misiji, ili nekoj drugoj Strani.
Snage koje se ne budu htjele prerazmjestiti, povući, relocirati ili prestati s prijetećim ili
potencijalno prijetećim aktivnostima nakon takvog zahtjeva od strane IFOR-a bit će podloţne
vojnoj akciji IFOR-a, ukljuĉujući i uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje, a sve u skladu s
odredbama u Ĉlanku l, stavak 3.
Ĉlanak 5
Obavijesti
1. Odmah nakon osnivanja Zajedniĉke vojne komisije predviĊene Ĉlankom 8, svaka je Strana
duţna dostaviti Zajedniĉkoj vojnoj komisiji podatke o poloţaju i opisu svega poznatog neeksplo-
diranog streljiva, eksplozivnih naprava, podmetnutog eksploziva, minskih polja, eksplozivnih
zamki, ţicanih zapreka i svih drugih fiziĉkih ili vojnih opasnosti po sigurno kretanje svakog
osoblja unutar Bosne i Hercegovine, kao i o lokaciji prolaza kroz Dogovorenu zonu razdvajanja u
kojima nema takvih opasnosti. Strane će aţurno izvješćivati Zajedniĉku vojnu komisiju o
promjenama u ovim podacima.
2. U roku od trideset (30) dana nakon prijenosa ovlasti.; svaka će Strana Zajedniĉkoj vojnoj
komisiji dostaviti slijedeće posebne podatke o stanju njezinih snaga u Bosni i Hercegovini, i aţurno
će izvješćivati Zajedniĉku vojnu komisiju o promjenama u ovim podacima:
(a) lokaciju, vrstu, jaĉinu ljudstva i tehnike svih .snaga unutar deset (10) km od Dogovorene crte
prekida vatre i MeĊuentitetske graniĉne crte.
(b) zemljovide koji prikazuju prednju crtu trupa i crte bojišta;
(c) poloţaje i opise utvrda, minskih polja, neeksplodiranog streljiva, eksplozivnih naprava,
podmetnutog eksploziva, rampi i drugih vještaĉkih prepreka, skladišta streljiva, zapovjednih
14
stoţera i komunikacijskih mreţa unutar deset (10) km od Dogovorene crte prekida vatre ili
MeĊuentitetske graniĉne crte;
(d) poloţaje i opise svih projektila zemlja-zrak, odnosno lansera za takve projektile, ukljuĉujući i
pokretne sustave, protuzrakoplovno topništvo, potporne radare i pridruţene sustave
zapovijedanja i kontrole;
(e) poloţaje i opise svih mina, neeksplodiranog streljiva, eksplozivnih naprava, podmetnutog
eksploziva, prepreka, oruţanih sustava, vozila i sve druge vojne opreme koja se ne moţe
ukloniti, onesposobiti ili uništiti prema odredbama Ĉlanka 4, stavci 2(d) i 3(a); i
(f) sve druge podatke vojne naravi koje zatraţi IFOR.
3. U roku od 120 dana nakon prijenosa ovlasti, Strane će Zajedniĉkoj vojnoj komisiji dostaviti
slijedeće posebne podatke o stanju njihovih snaga u Bosni i Hercegovini i aţurno će izvješćivati
Zajedniĉku vojnu komisiju o promjenama u ovim podacima:
(a) lokaciju, vrstu i jaĉinu ljudstva i tehnike svih snaga;
(b) zemljovide koji prikazuju podatke iz podstavka (a) gore;
(c) poloţaje i opise utvrda, minskih polja, neeksplodiranog streljiva, eksplozivnih naprava,
podmetnutog eksploziva, rampi i drugih vještaĉkih prepreka, skladišta streljiva, zapovjednih stoţera
i komunikacijskih mreţa; i
(d) sve druge podatke vojne naravi koje zatraţi IFOR.
Ĉlanak 6
Razmještaj Provedbenih
snaga
J. Shvaćajući potrebu da se osigura uspješna provedba odredaba ovog Aneksa i njegovo

poštivanje, poziva se Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda da ovlasti drţave ĉlanice ili regionalne
organizacije i mehanizme da osnuju IFOR koji će djelovati prema Poglavlju VII Povelje
Ujedinjenih Naroda. Strane su upoznate i slaţu se s time da se ove Provedbene snage mogu
sastojati od kopnenih, zraĉnih i pomorskih postrojbi iz zemalja NATO-a i zemalja koje nisu
ĉlanice NATO-a, i biti razmještene u Bosni i Hercegovini kako bi pomogle da se osigura
poštivanje odredaba ovoga Aneksa. Strane su upoznate i slaţu se s time da će IFOR imati pravo da se
razmjesti s obje strane MeĊuentitetske graniĉne crte i po cijeloj Bosni i Hercegovini.
2. Strane su upoznate i slaţu se s time da će IFOR imati pravo:
(a) da prati i osigurava poštivanje ovog Aneksa od svih Strana (posebice ukljuĉujući povlaĉenje i
prerazmještaj snaga unutar dogovorenih rokova, i uspostavu Zona razdvajanja);
15
(b) da odobrava i nadgleda selektivno obiljeţavanje Dogovorene crte prekida vatre i njezine zone
razdvajanja kao i MeĊuentitetske graniĉne crte i njezine Zone razdvajanja kako je to utvrĊeno u
Općem okvirnom sporazumu;
(c) da uspostavlja veze s lokalnim civilnim i vojnim vlastima i drugim meĊunarodnim

organizacijama potrebnim za ispunjavanje njegove misije; i
(d) da pomaţe u povlaĉenju Mirovnih snaga UN-a koje ne budu premještene u EFOR,
ukljuĉujući, ako bude potrebno, i hitno povlaĉenje snaga UNCRO-a.
3. Strane su upoznate i slaţu se s time da će IFOR imati pravo izvršavati i svoje sporedne
zadaće, u granicama dodijeljenih mu glavnih zadaća i raspoloţivih sredstava, i na zahtjev, a koje
ukljuĉuju slijedeće:
(a) pomagati u stvaranju sigurnih uvjeta kako bi drugi subjekti mogli obavljati svoje zadaće vezane
za mirovno rješenje, ukljuĉujući slobodne i poštene izbore;
(b) pomagati kretanje organizacija u obavljanju humanitarnih zadaća;
(c) pomagati UNHCR-u i drugim meĊunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim

zadaćama;
(d) pratiti i spreĉavati ometanje kretanja civilnog puĉanstva, izbjeglica i raseljenih osoba i
adekvatno odgovarati na namjernu povredu ţivota i osobe; i
(e) nadgledati ĉišćenje minskih polja i prepreka.
4. Strane su upoznate i slaţu se s time da se daljnjim direktivama NAC-a mogu postaviti i

dodatna zaduţenja i odgovornosti za IFOR u provedbi ovog Aneksa.
5. Strane su upoznate i slaţu se s time da će Zapovjednik EFOR-a imati ovlast, bez miješanja ili
dopuštenja bilo koje Strane, uĉiniti sve što Zapovjednik bude smatrao potrebnim i ispravnim,
ukljuĉujući i uporabu vojne sile, da zaštiti IFOR i izvršava odgovornosti navedene u stavcima 2, 3 i 4, te će
one u svakom pogledu udovoljavati zahtjevima EFOR-a.
6. Strane su upoznate i slaţu se s time da će u izvršavanju svojih odgovornosti IFOR imati

nesmetano pravo da promatra, prati i nadgleda sve snage, objekte i djelatnosti u Bosni i
Hercegovini za koje EFOR bude smatrao da bi mogli imati vojnu sposobnost. Odbijanje, uplitanje, ili
osporavanje ovog prava IFOR-u, od bilo koje Strane, da promatra, prati i nadgleda predstavljat će kršenje
ovog Aneksa, a Strana prekršitelj bit će podloţna vojnoj akciji IFOR-a, ukljuĉujući i uporabu potrebne
sile da se osigura poštivanje ovog Aneksa.
7. Armija Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatsko vijeće obrane i Armija Republike Srpske
formirat će zapovjedna mjesta pri IFOR-u na razini brigada, bojni ili drugim razinama, koja će biti locirana
zajedno sa EFOR-ovim zapovjednim mjestima, kako to odredi Zapovjednik IFOR-a. Ova će zapovjedna
mjesta zapovijedati i kontrolirati sve snage svojih strana koje su smještene unutar deset (10) km od
16
Dogovorene crte prekida vatre ili MeĊuentitetske graniĉne crte, kako odredi IFOR. Zapovjedna
mjesta će na zahtjev IFOR-a pravodobno podnositi izvješća o stanju organizacija i jaĉini trupa na
svojim podruĉjima.
8. Pored kolociranih zapovjednih mjesta, Armija Republike Bosne i Hercegovine, Hrvatsko vijeće
obrane i Armija Republike Srpske takoĊer će odrţavati i timove za vezu koji će biti kolocirani kod
Zapovjedništva IFOR-a, kako to odredi Zapovjednik EFOR-a, u svrhu njegovanja komunikacije i
oĉuvanja sveukupnog prekida neprijateljstava.
9. Zraĉno i kopneno kretanje po Bosni i Hercegovini bit će regulirano slijedećim odredbama:
(a) IFOR će imati punu i nesmetanu slobodu kretanja kopnom, zrakom i vodom po cijeloj Bosni i
Hercegovini. On će imati pravo logorovanja, izvoĊenja manevara, konaĉenja i korištenja svih
podruĉja odnosno objekata radi vršenja svojih odgovornosti potrebnih za njegovu podršku, obuku i
operacije, a uz prethodnu najavu koliko to bude izvodljivo. IFOR i njegovo osoblje neće biti odgovorni
ni za kakvu štetu privatnoj ili drţavnoj imovini nastalu uslijed borbenih ili za borbu vezanih djelovanja.
Cestovne barikade, kontrolne toĉke ili druge prepreke IFOR-ovoj slobodi kretanja predstavljati će kršenje
ovog Aneksa, a Strana prekršitelj bit će podloţna vojnoj akciji IFOR-a ukljuĉujući i uporabu
potrebne sile da se osigura poštivanje ovog Aneksa.
(b) Zapovjednik IFOR-a imat će iskljuĉivu ovlast da utvrĊuje pravila i propise kojima će se
ureĊivati korištenje i kontrola zraĉnog prostora iznad Bosne i Hercegovine kako bi se
omogućio civilni zraĉni promet i neborbene zraĉne aktivnosti vojnih ili civilnih vlasti u Bosni i
Hercegovini, ili, bude li to potrebno, obustavio civilni zraĉni promet i neborbene zraĉne
aktivnosti.
(1) Strane su upoznate i slaţu se s time da ne smije biti vojnog zraĉnog prometa, ili
nevojnih letjelica koje obavljaju vojne zadaće, ukljuĉujući izviĊanje i logistiku, bez
izriĉitog odobrenja Zapovjednika IFOR-a. Jedine vojne letjelice koje će moći imati
dopuštenje za letenje nad Bosnom i Hercegovinom jesu one koje budu letjele kao podrška
IFOR-u, te uz izriĉito odobrenje IFOR-a. Sve letaĉke aktivnosti vojnih letjelica nepokretnih
krila ili helikoptera unutar Bosne i Hercegovine bez izriĉitog odobrenja Zapovjednika IFOR-
a podlijeţu vojnoj aktivnosti IFOR-a, ukljuĉujući i uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje.
(2) Svi radari za rano zraĉno upozorenje, zraĉnu obranu i kontrolu vatre moraju se
zatvoriti u roku od 72 sata nakon stupanja na snagu ovoga Aneksa i ostati neaktivni, osim ako
im Zapovjednik IFOR-a ne da odobrenje. Svaka uporaba radara za zraĉni promet, rano
zraĉno upozorenje, zraĉnu obranu ili kontrolu vatre koju nije odobrio Zapovjednik IFOR-a
predstavljat će kršenje ovog Aneksa, a Strana prekršitelj bit će podloţna vojnoj akciji IFOR-a,
ukljuĉujući i uporabu potrebne sile da se osigura poštivanje.
(3) Strane su upoznate i slaţu se s time da će Zapovjednik EFOR-a postupno provoditi

prijenos na civilnu kontrolu zraĉnog prostora nad Bosnom i Hercegovinom na odgovarajuće
institucije Bosne i Hercegovine u skladu s ciljem IFOR-a da osigura nesmetano i sigurno
funkcioniranje sustava zraĉnog prometa nakon odlaska EFOR-a.
17
(c) Zapovjednik IFOR-a je ovlašten da donese odgovarajuća pravila za kontrolu i regulaciju
kopnenog vojnog prometa po cijeloj Bosni i Hercegovini, ukljuĉujući i kretanje snaga Strana.
Zajedniĉka vojna komisija spomenuta u Ĉlanku 8 moţe pomoći u izradi i donošenju pravila vezanih
za kretanje vojske.
10. EFOR će imati pravo koristiti sredstva i usluge potrebne za osiguranje njegove pune
sposobnosti komuniciranja, a imat će i pravo na neograniĉenu uporabu cijelog elektromagnetnog spektra
za ovu svrhu. U korištenju ovog prava IFOR će ĉiniti svaki razuman napor da koordinira i uvaţava
potrebe i zahtjeve odgovarajućih vlasti.
11. Sve će Strane odobriti IFOR-u i njegovom osoblju pomoć, povlastice i imunitete izloţene u
Dodatku B ovog Aneksa, ukljuĉujući i nesmetan tranzit kroz, do, preko i na teritoriju svih Strana.
12. Sve će Strane odobriti vojnim elementima spomenutim u Ĉlanku l, stavak l (c) i njihovom
osoblju pomoć, povlastice i imunitete spomenute u Ĉlanku 6, stavak 11.
Ĉlanak 7
Povlaĉenje UNPROFOR-a
Konstatira se da su se, kao posljedica predstojećeg uvoĊenja IFOR-a u Republiku Bosnu i

Hercegovinu, stekli uvjeti za povlaĉenje UNPROFOR-a osnovanog Rezolucijom 743 Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Potrebno je da Ujedinjeni Narodi, u dogovoru s NATO-om,
poduzmu sve potrebne korake za povlaĉenje UNPROFOR-a iz Bosne i Hercegovine, osim onih dijelova
koji budu prikljuĉeni IFOR-u.
Ĉlanak 8
Osnivanje Zajedniĉke vojne
komisije
1. S razmještajem IFOR-a u Bosni i Hercegovini bit će osnovana Zajedniĉka vojna komisija

("Komisija").
2. Komisija će:
(a) Sluţiti kao središnje tijelo za sve Strane iz ovog Aneksa kojemu će one upućivati prituţbe, pitanja
i probleme vojne naravi za koje je potrebna odluka Zapovjednika IFOR-a, kao što su tvrdnje o
povredama prekida vatre i druga neispunjavanja ovog Aneksa.
(b) Primati izvješća i davati suglasnost za odreĊene akcije usmjerene na osiguranje poštivanja odredbi
ovog Aneksa od strane Strana.
(c) Pomagati Zapovjedniku IFOR-a u donošenju i provoĊenju niza lokalnih mjera otvorenosti meĊu
Stranama.
18
3. Komisiji će predsjedati Zapovjednik IFOR-a, odnosno njegov predstavnik, a sastojat će se od
slijedećih ĉlanova:
(a) viši vojni zapovjednik snaga svake Strane u Bosni i Hercegovini;
(b) druge osobe koje odredi Predsjedavajući;
(c) svaka Strana iz ovog Aneksa moţe takoĊer izabrati dva civila koji će savjetovati Komisiju u
obavijanju njezinih duţnosti;
(d) Visoki predstavnik spomenut u Općem okvirnom sporazumu ili njegov imenovani predstavnik
prisustvovat će sjednicama Komisije i pruţati savjete, osobito o pitanjima politiĉko-vojne naravi.
4. U Komisiju ne mogu ući osobe koje se trenutno nalaze pod optuţbom, ili u meĊuvremenu doĊu
pod optuţbu, MeĊunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju.
5. Komisija će djelovati kao savjetodavno tijelo Zapovjednika IFOR-a. U mjeri u kojoj to bude
moguće, problemi će se rješavati hitno i sporazumno. MeĊutim, sve konaĉne odluke o vojnim
pitanjima donosi Zapovjednik IFOR-a.
6. Komisija će se sastajati na poziv Zapovjednik IFOR-a. Visoki predstavnik moţe po potrebi zatraţiti
sastanak Komisije. Strane takoĊer mogu zahtijevati sastanak Komisije.
7. Zapovjednik IFOR-a imat će pravo odluĉivati o vojnim pitanjima, na pravodoban naĉin, kad
postoje veoma vaţni razlozi vezani za sigurnost IFOR-a ili poštivanje odredaba ovog Aneksa od strane
Strana.
8. Komisija će osnovati niţe vojne komisije u svrhu pruţanja pomoći u obavljanju gore opisanih
funkcija. Te komisije će biti na razini brigada i bojni ili drugih postrojbi kako to odredi mjesni
Zapovjednik EFOR-a, a bit će sastavljene od zapovjednika iz svake od Strana i IFOR-a. Predstavnik
Visokog predstavnika sudjelovat će u radu Komisije i nuditi savjete osobito o pitanjima politiĉko-vojne
naravi. Mjesni Zapovjednik IFOR-a pozivat će i mjesne civilne vlasti kad to bude uputno.
9. IzmeĊu Zapovjednika IFOR-a i Visokog predstavnika bit će uspostavljen odgovarajući sustav

veze kako bi im se olakšalo izvršavanje njihovih obveza.
Ĉlanak 9
Razmjena zarobljenika
1. Strane moraju osloboditi i predati bez odlaganja sve borce i civile koje drţe po osnovi
sukoba (u daljnjem tekstu "zarobljenici"), u skladu s meĊunarodnim humanitarnim pravom i
odredbama ovog Ĉlanka.
(a) Strane će biti vezane planom i obvezne provesti plan koji donese MKCK za oslobaĊanje i
predaju svih zarobljenika, nakon dogovora sa Stranama.
19
(b) Strane će u potpunosti suraĊivati s MKCK-om i pomagati njegov rad na provedbi i
praćenju plana za oslobaĊanje i predaju zarobljenika.
(c) Strane će osloboditi i predati sve zarobljenike koje drţe najkasnije u roku od trideset (30) dana
nakon prijenosa ovlasti.
(d) Kako bi se ovaj proces ubrzao, Strane će najkasnije u roku od dvadesetjedan (21) dan nakon
stupanja na snagu ovog Aneksa sastaviti cjelovite spiskove zarobljenika i dostaviti te spiskove
MKCK-u, ostalim Stranama i Zajedniĉkoj vojnoj komisiji kao i Visokom predstavniku. Ovi
spiskovi trebaju identificirati zarobljenike po nacionalnosti, imenu, ĉinu (ako ga ima) i
eventualno po serijskom broju zatoĉenika odnosno vojnika, u mjeri u kojoj je to primjenljivo.
(e) Strane će osigurati da MKCK ima potpun i nesmetan pristup svim mjestima gdje se drţe
zarobljenici kao i svim zarobljenicima. Strane će dopustiti MKCK-u da privatno razgovara sa
svakim zarobljenikom najmanje ĉetrdeset i osam (48) sati prije njegova oslobaĊanja u svrhu
provoĊenja i praćenja plana, ukljuĉujući i odreĊivanje budućeg odredišta svakog zarobljenika.
(f) Strane neće poduzimati mjere odmazde protiv zarobljenika ili njegove obitelji u sluĉaju da
zarobljenik odbije da bude izruĉen.
(g) Bez obzira na gornje odredbe, svaka Strana će postupiti po svakom nareĊenju i zahtjevu
••MeĊunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju za uhićenje, zatoĉenje, izruĉenje ili pristup osobama koje bi
inaĉe bile osloboĊene i izruĉene po ovom Ĉlanku, ali koje su optuţene za prijestupe iz nadleţnosti
Suda. Svaka Strana mora pritvoriti osobe opravdano osumnjiĉene za takve prijestupe za period
vremena dovoljan da se omogući odgovarajuće savjetovanje s vlastima Suda.
2. U onim sluĉajevima gdje su mjesta pokopa, bilo pojedinaĉna ili masovna, poznata kao
registrirana stvar, a grobovi pronaĊeni kao stvarno postojeći, svaka će Strana dopustiti osoblju za
registraciju grobova drugih Strana da uĊe, na meĊusobno dogovoreno vrijeme, radi ograniĉene svrhe
odlaska do takvih grobova, da iskopa i iznese tijela mrtvih vojnih i civilnih osoba te Strane, ukljuĉujući i
preminule zarobljenike.
Ĉlanak 10
Suradnja
Strane će u potpunosti suraĊivati sa svim subjektima ukljuĉenim u provedbu ovog mirovnog rješenja,
kako je to opisano u Ocem okvirnom sporazumu, ili koji su na neki drugi naĉin ovlašteni od strane Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih Naroda, ukljuĉujući i MeĊunarodni sud za bivšu Jugoslaviju.
Ĉlanak 11
Obavješćivanje vojnih zapovjedništava
Svaka Strana će osigurati da se odredbe ovog Aneksa, kao i pismene naredbe kojima se traţi njegovo
poštivanje, odmah priopće svim njezinim snagama.
20
Ĉlanak 12
Vrhovni autoritet za tumaĉenje
U skladu s Ĉlankom l, Zapovjednik IFOR-a je vrhovni autoritet na terenu glede tumaĉenja ovog
Sporazuma o vojnim aspektima mirovnog rješenja, ĉiji Dodaci ĉine njegov sastavni dio.
Ĉlanak 13
Stupanje na snagu
Ovaj Aneks stupa na snagu nakon potpisivanja.
Za Republiku Bosnu i Hercegovinu
Alija Izetbegović
_____________________
Za Federaciju Bosne i Hercegovine Za Republiku Srpsku
J.P. M.M.
____________________ _________________
Odobrava: Odobrava:
Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu Republiku
Jugoslaviju
F.T. S.M.
_____________________ __________________
21
DODATAK B ANEKSU 1-A
Sporazum izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i Organizacije sjevernoatlantskog

pakta (NATO) o statusu NATO-a i njegovog osoblja
Republika Bosna i Hercegovina i Organizacija sjevernoatlantskog pakta dogovorile su se kako slijedi:
1. U svrhu ovog Sporazuma, slijedeći izrazi imat će znaĉenja koja im se dodjeljuju u tekstu koji
slijedi:
- "Operacija" znaĉi podršku, provedbu, pripremu i sudjelovanje NATO-a i njegovog osoblja u

mirovnom planu u Bosni i Hercegovini ili u eventualnom povlaĉenju snaga UN-a iz bivše
Jugoslavije;
- "Osoblje NATO-a" znaĉi civilno i vojno osoblje Organizacije sjevernoatlantskog pakta s

izuzetkom osoblja koje je unajmljeno lokalno;
- "NATO" znaĉi Organizaciju sjevernoatlantskog pakta, njezina pomoćna tijela, njezin vojni stoţer,
i sve njezine sastavne nacionalne elemente odnosno postrojbe koje podrţavaju, pripremaju ili sudjeluju u
Operaciji;
- "Objekti" znaĉe sve prostorije i zemljište potrebno za izvoĊenje operativnih, administrativnih

aktivnosti i aktivnosti obuke od strane NATO-a za Operaciju kao i za smještaj NATO-ovog osoblja.
2. Odredbe Konvencije o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih Naroda od 13. veljaĉe 1946 koje se
odnose na struĉnjake na zadatku primjenjivat će se mutatis mutandis na osoblje NATO-a ukljuĉenog u
Operaciju, osim ako to nije drukĉije odreĊeno ovim Sporazumom. Osim toga, NATO, njegova
imovina i aktiva uţivat će povlastice i imunitete navedene u Konvenciji i kako je to utvrĊeno ovim
Sporazumom.
3. Svo osoblje koje uţiva povlastice i imunitete po ovom Sporazumu poštivat će zakone
Republike Bosne i Hercegovine u mjeri u kojoj su oni kompatibilni sa povjerenim zadaćama
odnosno mandatom, a suzdrţavat će se od radnji koje nisu spojive s naravi Operacije.
4. Vlada Republike Bosne i Hercegovine shvaća potrebu brzog obavljanja formalnosti oko odlaska
i ulaska NATO-ovog osoblja. Ono će biti izuzeto od propisa o putovnicama i vizama i od zahtjeva za
registraciju koji se primjenjuju na strance. Osoblje NATO-a nosit će iskaznicu koju mogu pokazati na
zahtjev organa vlasti Republike Bosne i Hercegovine, ali se ne smije dopustiti da takvi zahtjevi ometaju
ili usporavaju operacije, obuku i kretanje.
22
5 NATO-ovo vojno osoblje normalno će nositi odore, a NATO-ovo osoblje moţe posijedovati i
nositi oruţje ako mu je to dopušteno po nareĊenju. Vlasti Republike Bosne i Hercegovine prihvatit će kao
valjane, bez taksa ili pristojbi, vozaĉke dozvole koje su osoblju NATO-a izdale vlasti zemalja iz kojih
dolaze.
6. NATO-u će biti dopušteno isticati zastavu NATO-a, odnosno drţavne zastave njegovih
sastavnih nacionalnih elemenata/postrojbi na bilo kojoj NATO-ovoj odori, prijevoznom sredstvu ili
objektu.
7. Vojno osoblje NATO-a će u svim okolnostima i u svako vrijeme biti podloţno iskljuĉivoj
nadleţnosti njihovih nacionalnih elemenata glede kriviĉnih i disciplinskih prijestupa koje eventualno
poĉine u Bosni i Hercegovini. NATO i Republika Bosna i Hercegovina meĊusobno će se pomagati u
izvršavanju njihovih odgovarajućih nadleţnosti.
8. Kao struĉnjaci na zadatku, NATO-ovo osoblje će uţivati imunitet na osobno uhićenje ili
pritvor. Osoblje NATO-a greškom uhićeno ili pritvoreno odmah će se predati vlasti ma NATO-a.
9 Osoblje NATO-a uţivat će, zajedno sa svojim vozilima, plovilima, letjelicama i opremom,
slobodan i neograniĉen prolaz i nesmetan pristup po cijeloj Republici Bosni i Hercegovini,
ukljuĉujući zraĉni prostor i teritorijalne vode Republike Bosne i Hercegovine. Ovo ukljuĉuje, ali se
ne ograniĉava na, pravo logorovanja, izvoĊenja manevara, konaĉenja i korištenja svih podruĉja i
objekata potrebnih za podršku, obuku i operacije. NATO će biti izuzet od dostavljanja popisa i druge
uobiĉajene carinske dokumentacije o osoblju, vozilima, plovilima, letjelicama, opremi, materijalu i
namirnicama pri izlazu, ulazu ili prolazu kroz teritorij Republike Bosne i Hercegovine kao podrška Operaciji.
Vlasti Republike Bosne i Hercegovine olakšavat će svim podesnim sredstvima svako kretanje osoblja,
vozila, plovila, letjelica, opreme i materijala lukama, zraĉnim lukama i cestama. Vozila, plovila i letjelice
korištene za podršku Operaciji neće biti podloţni zahtjevima izdavanja dozvola i registracije, niti
komercijalnog osiguranja. NATO će koristiti luke, zraĉne luke i ceste bez plaćanja pristojbi, taksa,
cestarina i troškova. MeĊutim, NATO neće traţiti izuzeće od opravdanih troškova za traţene i
uĉinjene usluge, ali se ne smije dopustiti ometanje operacija, kretanja i pristupa radi ĉekanja na
plaćanje takvih usluga.
10. Osoblje NATO-a bit će izuzeto od poreza od strane Republike Bosne i Hercegovine na
plaće i uzgredne dohotke koje NATO prima i na svaki dohodak primljen izvan Republike Bosne i
Hercegovine.
11. Osoblje NATO-a i njegova osobna pokretna imovina uvezena ili steĉena u Republici
Bosni i Hercegovini bit će izuzeta od svih mogućih poreza od strane Republike Bosne i
Hercegovine, osim općinskih poreza za uĉinjene usluge, kao i od svih taksa za registraciju i
pripadajućih troškova.
12. NATO-u će biti dopušteno uvoziti i izvoziti, bez carine i drugih ograniĉenja, opremu,
namirnice i materijal potreban za Operaciju, pod uvjetom da je ta roba namijenjena iskljuĉivoj
uporabi NATO-a ili za prodaju preko vojnih trgovina ili kantina namijenjenih za osoblje NATO-a.
Prodana roba bit će iskljuĉivo za uporabu NATO-ova osoblja i neće se moći prenositi na druge
strane.
23
13. Vlada Republike Bosne i Hercegovine shvaća da će za Operaciju biti potrebno korištenje
komunikacijskih kanala. NATO-u će biti omogućeno da vodi vlastite interne poštanske i
telekomunikacijske sluţbe, ukljuĉujući i sluţbe za emitiranje. Ovo će ukljuĉivati i pravo korištenja
sredstava i sluţbi koje budu potrebne kako bi se osigurala potpuna mogućnost komuniciranja, kao i pravo
korištenja cijelog elektromagnetnog spektra u tu svrhu, besplatno. Prilikom korištenja ovog prava,
NATO će ĉiniti svaki razuman napor da koordinira i uvaţava potrebe i zahtjeve odgovarajućih vlasti
14. Vlada Republike Bosne i Hercegovine će besplatno staviti NATO-u na raspolaganje objekte
potrebne za pripremu i izvedbu Operacije. Vlada Republike Bosne i Hercegovine pomoći će NATO-u da
po najniţoj cijeni dobije potrebne komunalije kao što su struja, voda i druga sredstva potrebna za
Operaciju.
15. Zahtjevi glede štete ili povreda nanesenih drţavnom osoblju ili imovini, ili privatnim osobama i
imovini Republike Bosne i Hercegovine podnosit će se izabranim predstavnicima NATO-a posredstvom
drţavnih vlasti Republike Bosne i Hercegovine.
16. NATO-u će biti dopušteno da zakljuĉuje ugovore o uslugama i robama izravno sa dobavljaĉima
u Republici Bosni i Hercegovini bez plaćanja poreza ili carina. Takve usluge i robe neće podlijegali
porezu na promet i drugim porezima. NATO moţe unajmiti mjesno osoblje koje će ostati podloţno
mjesnim zakonima i propisima. MeĊutim, mjesno osoblje koje NATO unajmi
bit će:
(a) izuzeto od pravnog procesa u pogledu rijeĉi, izreĉenih ili napisanih, i svih djela koja bude
poĉinilo u svom sluţbenom svojstvu;
(b) osloboĊeno obveza drţavne sluţbe, odnosno obveza drţavne vojne sluţbe;
(c) izuzeto od poreza na plaću i uzgredni dohodak koji im bude plaćao NATO.
17. Prilikom izvoĊenja Operacije moţe se dogoditi da NATO bude morao izvršiti poboljšanja ili
preinake odreĊene infrastrukture Republike Bosne i Hercegovine, kao što su ceste, komunalije, mostovi,
tuneli, zgrade, itd. Sva takva poboljšanja i preinake trajne naravi postat će dio i ostati u istom vlasništvu
kao i dotiĉna infrastruktura. Privremena poboljšanja i preinake mogu biti uklonjeni prema nahoĊenju
Zapovjednika NATO-a, a objekt će biti vraćen u svoje prvobitno stanje što bude moguće bliţe.
18. Ne uspije li se prije postići rješenje, sporovi glede tumaĉenja ili primjene ovog Sporazuma
rješavat će se izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i predstavnika NATO-a diplomatskim sredstvima.
19. Odredbe ovog Sporazuma takoĊer će se primjenjivati i na civilno i vojno osoblje, imovinu i
aktivu drţavnih elemenata odnosno postrojbi drţava NATO-a, koje djeluju u vezi s Operacijom ili
pomaţu civilnom puĉanstvu koje meĊutim ostaju pod zapovjedništvom i kontrolom svojih
drţava.
20. Mogu se zakljuĉiti i dopunski aranţmani radi razrade detalja Operacije, takoĊer uzimajući u obzir
njezino buduće odvijanje.
24
21. Vlada Republike Bosne i Hercegovine će odobriti zemljama koje nisu ĉlanice NATO-a i njihovu
osoblju koje sudjeluje u Operaciji iste povlastice i imunitete kakvi se po ovom Sporazumu odobravaju
drţavama i osoblju NATO-a.
22. Odredbe ovog Sporazuma ostat će na snazi do završetka Operacije ili kako se Strane drukĉije
dogovore.
23. Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja.
Saĉinjeno u Zraĉnoj bazi Wright-Patterson, Ohio, 21 studenog 1995. godine i
u _________________ dana __________________ 1995.
Za Organizaciju sjevernoatlantskog pakta
A.I.
___________________________ _____________________________
25
Zraĉna baza Wright Patterson, Ohio
21. studenog 1995.
Ekscelencijo:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, koji je Savezna republika

Jugoslavija odobrila, i na Sporazum izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i Organizacije
sjevernoatlantskog pakta (NATO-a) o statusu NATO-a i njegovog osoblja.
U ime Savezne Republike Jugoslavije ţelim Vas uvjeriti da će Savezna Republika

Jugoslavija poduzeti sve potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i
politiĉkom neovisnošću Bosne i Hercegovine, kako bi osigurala da Republika Srpska u potpunosti
poštuje i ispunjava obveze prema NATO-u, ukljuĉujući naroĉito pristup i status snaga, kako je to
utvrĊeno u gore spomenutim Sporazumima.
Sa štovanjem
Slobodan Milošević
Njegova Ekscelencija
Sergio Silvio Balanzino
Vršitelj duţnosti Glavnog tajnika
Organizacija Sjevernoatlantskog pakta
1110 BRUXELLES
Belgija
26
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
MINISTAR
Dayton, 21. studenog 1995.
Ekscelencijo:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, koji je Republika

Hrvatska odobrila, i na Sporazum izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i Organizacije
sjevernoatlantskog pakta (NATO-a) o statusu NATO-a i njegovog osoblja.
U ime Republike Hrvatske ţelim Vaš uvjeriti da će Republika Hrvatska poduzeti sve
potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i politiĉkom
neovisnošću Bosne i Hercegovine, kako bi osigurala da osoblje ili organizacije u Bosni i
Hercegovini koje su pod njezinom kontrolom ili na koje ona ima utjecaja, u potpunosti poštuju
i ispunjavaju obveze prema NATO-u, ukljuĉujući naroĉito pristup i status snaga, kako je to
utvrĊeno u gore spomenutim Sporazumima.
Sa štovanjem
Mate Granić

1110 BRUXELLES
Belgija
27
21. studenog 1995.
Ekscelencijo:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, koji je Federacija Bosne i

Hercegovine potpisala kao Strana, i na Sporazum izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i
Organizacije sjevernoatlantskog pakta (NATO-a) o statusu NATO-a i njegovog osoblja.
U ime Federacije Bosne i Hercegovine ţelim Vas uvjeriti da će se Federacija Bosne i

Hercegovine podrţavati i ispunjavati svoje obveze glede pristupa i statusa snaga općenito
ukljuĉujući naroĉito njezine obveze prema NATO-u.
Sa štovanjem
Jadranko Prlić
Zamjenik predsjednika vlade i
ministar obrane
Federacije Bosne i Hercegovine
1110 BRUXELLES
Belgija
28
Zračna baza Wright Patterson,
Ohio 21. studenog 1995.
Ekscelencijo:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja, koji je Republika

Srpska potpisala kao Strana, i na Sporazum izmeĊu Republike Bosne i Hercegovine i
Organizacije sjevernoatlantskog pakta (NATO-a) o statusu NATO-a i njegovog osoblja.
U ime Republike Srpske ţelim Vas uvjeriti da će se Republika Srpska pridrţavati i

ispunjavati svoje obveze glede pristupa i statusa snaga općenito, ukljuĉujući naroĉito njezine
obveze prema NATO-u.
Sa štovanjem
Momĉilo Krajišnik
Predsjednik Republike
Srpske
1110 BRUXELLES
Belgija
29
Sporazum izmeĊu Republike Hrvatske i Organizacije
sjevernoatlantskog pakta (NATO) o statusu NATO-a i njegovog
osoblja
Republika Hrvatska i Organizacija sjevernoatlantskog pakta dogovorile su se kako slijedi:
1. U svrhu ovog Sporazuma, slijedeći izrazi imat će znaĉenja koja im se dodjeljuju u tekstu
koji slijedi:

mirovnom planu u Hrvatskoj ili u eventualnom povlaĉenju snaga UN-a iz bivše Jugoslavije;

- "NATO" znaĉi Organizaciju sjevernoatlantskog pakta, njezina pomoćna tijela, njezin vojni
stoţer, i sve njezine sastavne nacionalne elemente odnosno postrojbe koje podrţavaju, pripremaju ili
sudjeluju u Operaciji;
- "Objekti" znaĉe sve prostorije i zemljište potrebno za izvoĊenje operativnih,

administrativnih aktivnosti i aktivnosti obuke od strane NATO-a za Operaciju kao i za smještaj
NATO-ovog osoblja.
2. Odredbe Konvencije o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih Naroda od 13. veljaĉe 1946

koja se odnosi na struĉnjake na zadatku primjenjivat će se mutatis mutandis na osoblje NATO-a
ukljuĉenog u Operaciju, osim ako to nije drukĉije odreĊeno ovim Sporazumom. Osim toga,
NATO, njegova imovina i aktiva uţivat će povlastice i imunitete navedene u Konvenciji i kako je to
utvrĊeno ovim Sporazumom.
Republike Hrvatske u mjeri u kojoj su oni kompatibilni sa povjerenim zadaćama odnosno
mandatom, a suzdrţavat će se od radnji koje nisu spojive s naravi Operacije.
4. Vlada Republike Hrvatske shvaća potrebu brzog obavljanja formalnosti oko odlaska i
ulaska NATO-ovog osoblja. Ono će biti izuzeto od propisa o putovnicama i vizama i od zahtjeva za
registraciju koji se primjenjuju na strance. Osoblje NATO-a nosit će iskaznicu koju mogu
pokazati na zahtjev organa vlasti Republike Hrvatske, ali se ne smije dopustiti da takvi zahtjevi
ometaju ili usporavaju operacije, obuku i kretanje.
5. NATO-ovo vojno osoblje normalno će nositi odore, a NATO-ovo osoblje moţe

posjedovati i nositi oruţje ako mu je to dopušteno po nareĊenju. Vlasti Republike Hrvatske
prihvatit će kao valjane, bez taksa ili pristojbi, vozaĉke dozvole koje su osoblju NATO-a izdale
vlasti zemalja iz kojih dolaze.
30
objektu.
nadleţnosti njihovih nacionalnih elemenata glede kriviĉnih i disciplinskih prijestupa koje
eventualno poĉine u Hrvatskoj. NATO i Republika Hrvatska meĊusobno će se pomagati u
pritvor. Osoblje NATO-a greškom uhićeno ili pritvoreno odmah će se predati vlastima NATO-a.
9. Osoblje NATO-a uţivat će, zajedno sa svojim vozilima, plovilima, letjelicama i opremom,
slobodan i neograniĉen prolaz i nesmetan pristup po cijeloj Republici Hrvatskoj, ukljuĉujući zraĉni
prostor i teritorijalne vode Republike Hrvatske. Ovo ukljuĉuje, ali se ne ograniĉava na, pravo
logorovanja, izvoĊenja manevara, konaĉenja i korištenja svih podruĉja i objekata potrebnih za
podršku, obuku i operacije. NATO će biti izuzet od dostavljanja popisa i druge uobiĉajene
carinske dokumentacije o osoblju, vozilima, plovilima, letjelicama, opremi, materijalu i namirnicama
pri izlazu, ulazu ili prolazu kroz teritorij Republike Hrvatske kao podrška Operaciji. Vlasti Republike
Hrvatske olakšavat će svim podesnim sredstvima svako kretanje osoblja, vozila, plovila, letjelica,
opreme i materijala lukama, zraĉnim lukama i cestama. Vozila, plovila i letjelice korištene za
podršku Operaciji neće biti podloţni zahtjevima izdavanja dozvola i registracije, niti komercijalnog
osiguranja. NATO će koristiti luke, zraĉne luke i ceste bez plaćanja pristojbi, taksa, cestarina i
troškova MeĊutim, NATO neće traţiti izuzeće od opravdanih troškova za traţene i uĉinjene
usluge, ali se ne smije dopustiti ometanje operacija, kretanja i pristupa radi ĉekanja na plaćanje
takvih usluga.
10. Osoblje NATO-a bit će izuzeto od poreza od strane Republike Hrvatske na plaće i
uzgredne dohotke koje NATO prima i na svaki dohodak primljen izvan Republike Hrvatske.
11. Osoblje NATO-a i njegova osobna pokretna imovina uvezena ili steĉena u Republici
Hrvatskoj bit će izuzeta od svih mogućih poreza od strane Republike Hrvatske, osim općinskih
poreza za uĉinjene usluge, kao i od svih taksa za registraciju i pripadajućih troškova.
12. NATO-u će biti dopušteno uvoziti i izvoziti, bez carine i drugih ograniĉenja, opremu,
namirnice i materijal potreban za Operaciju, pod uvjetom da je ta roba namijenjena iskljuĉivoj
uporabi NATO-a ili za prodaju preko vojnih trgovina ili kantina namijenjenih za osoblje NATO-a.
Prodana roba bit će iskljuĉivo za uporabu NATO-ova osoblja i neće se moći prenositi na druge
strane.
13. Vlada Republike Hrvatske shvaća da će za Operaciju biti potrebno korištenje

komunikacijskih kanala. NATO-u će biti omogućeno da vodi vlastite interne poštanske i
telekomunikacijske sluţbe, ukljuĉujući i sluţbe za emitiranje. Ovo će ukljuĉivati i pravo korištenja
sredstava i sluţbi koje budu potrebne kako bi se osigurala potpuna mogućnost komuniciranja., kao i
pravo" korištenja cijelog elektromagnetnog spektra u tu svrhu, besplatno. Prilikom korištenja
ovog prava, NATO će ĉiniti svaki razuman napor da koordinira i uvaţava potrebe i zahtjeve
odgovarajućih vlasti
31
14. Vlada Republike Hrvatske će besplatno staviti NATO-u na raspolaganje objekte potrebne za
pripremu i izvedbu Operacije. Vlada Republike Hrvatske pomoći će NATO-u da po najniţoj cijeni
dobije potrebne komunalije kao što su struja, voda i druga sredstva potrebna za Operaciju.
15. Zahtjevi glede štete ili povreda nanesenih drţavnom osoblju ili imovini, ili privatnim
osobama i imovini Republike Hrvatske podnosit će se izabranim predstavnicima NATO-a
posredstvom drţavnih vlasti Republike Hrvatske.
16. NATO-u će biti dopušteno da zakljuĉuje ugovore o uslugama i robama izravno sa

dobavljaĉima u Republici Hrvatskoj bez plaćanja poreza ili carina. Takve usluge i robe neće
podlijegati porezu na promet i drugim porezima. NATO moţe unajmiti mjesno osoblje koje će
ostati podloţno mjesnim zakonima i propisima. MeĊutim, mjesno osoblje koje NATO unajmi bit
će:
(a) imuno na pravni proces u pogledu rijeĉi, izreĉenih ili napisanih, i svih djela koja bude
poĉinilo u svom sluţbenom svojstvu;
(b) osloboĊeno obveza drţavne sluţbe, odnosno obveza drţavne vojne sluţbe;
(c) izuzeto od poreza na plaću i uzgredni dohodak koji im bude plaćao NATO.
17. Prilikom izvoĊenja Operacije moţe se dogoditi da NATO bude morao izvršiti poboljšanja ili
preinake odreĊene infrastrukture Republike Hrvatske, kao što su ceste, komunalije, mostovi,
tuneli, zgrade, itd. Sva takva poboljšanja i preinake trajne naravi postat će dio i ostati u istom
vlasništvu kao i dotiĉna infrastruktura. Privremena poboljšanja i preinake mogu biti uklonjeni
prema nahoĊenju Zapovjednika NATO-a, a objekat će biti vraćen u svoje prvobitno stanje što
bude moguće bliţe.
rješavat će se izmeĊu Republike Hrvatske i predstavnika NATO-a diplomatskim sredstvima.
drţava.
20. Mogu se zakljuĉiti i dopunski aranţmani radi razrade detalja Operacije, takoĊer uzimajući u
obzir njezino buduće odvijanje.
21. Vlada Republike Hrvatske će odobriti zemljama koje nisu ĉlanice NATO-a i njihovu
osoblju koje sudjeluje u Operaciji iste povlastice i imunitete kakvi se po ovom Sporazumu
odobravaju drţavama i osoblju NATO-a.
32
22. Odredbe ovog Sporazuma ostat će na snazi do završetka Operacije ili kako se Strane
drukĉije dogovore.
u ____________________ dana ________________ 1995.
Za Republiku Hrvatsku Za Organizaciju sjeverno atlantskog pakta
F.T.
____________________ _____________________________
33
Sporazum izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i Organizacije
sjevernoatlantskog pakta (NATO) o tranzitnim aranţmanima za operacije
mirovnog plana
S obzirom na to da Organizacija sjevernoatlantskog pakta priprema planove za izvanredne

okolnosti u koordinaciji s Ujedinjenim Narodima radi potpore provedbi mirovnog plana u Bosni i
Hercegovini ili eventualnom povlaĉenju snaga UN-a iz bivše Jugoslavije, te da Ujedinjeni Narodi
mogu od njega zatraţiti izvršenje jedne ili druge operacije;
S obzirom na potrebu uspostavljanja adekvatnih tranzitnih aranţmana za izvršenje, odnosno

provedbu ove Operacije;
Dogovoreno je slijedeće:
1. U svrhu ovog Sporazuma, slijedeći izrazi imat će znaĉenja koja im se dodjeljuju u tekstu
koji slijedi:

mirovnom planu u Bosni i Hercegovini ili u eventualnom povlaĉenju snaga UN-a iz bivše
Jugoslavije;

- "NATO" znaĉi Organizaciju sjevernoatlantskog pakta, njezina pomoćna tijela, njezin vojni
stoţer, i sve njezine sastavne nacionalne elemente odnosno postrojbe koje podrţavaju, pripremaju ili
sudjeluju u Operaciji;
2. Vlada Savezne Republike Jugoslavije dopustit će slobodan tranzit kopnom, ţeljeznicom,

cestom, vodom ili zrakom sveg osoblja i tereta, opreme, robe i materijala svake vrste, ukljuĉujući
streljivo koje je NATO-u potrebno za izvršenje Operacije, kroz teritorij Savezne Republike
Jugoslavije, ukljuĉujući zraĉni prostor i teritorijalne vode Savezne Republike Jugoslavije.
3. Vlada Savezne Republike Jugoslavije će osigurati, ili pomoći da se osiguraju, objekti ili
usluge koje NATO odredi kao potrebne za tranzit, po najniţim cijenama.
4. NATO će biti izuzet od dostavljanja popisa i druge uobiĉajene carinske dokumentacije o

osoblju, opremi, materijalu i namirnicama pri izlazu, ulazu ili prolazu kroz teritorij Savezne
Republike Jugoslavije kao podrška Operaciji. Vlasti Savezne Republike Jugoslavije olakšavat će
svim podesnim sredstvima svako kretanje osoblja, vozila, odnosno materijala lukama, zraĉnim
lukama i cestama. Vozila, plovila i letjelice u tranzitu neće biti podloţni zahtjevima izdavanja
dozvola i registracije, niti komercijalnog osiguranja. NATO-u će biti dopušteno koristiti luke,
zraĉne luke i ceste bez plaćanja pristojbi, taksa, cestarina i troškova. MeĊutim, NATO neće traţiti
izuzeće od opravdanih troškova za traţene i uĉinjene usluge, ali se ne smije dopustiti ometanje
34
tranzita radi ĉekanja na pregovore oko plaćanje takvih usluga. NATO će unaprijed obavijestiti
Vladu Savezne Republike Jugoslavije o modalitetima transporta. O putnim pravcima, kojih se
treba pridrţavati, dogovorit će se zajedniĉki.
5. Odredbe Konvencije o povlasticama i imunitetima Ujedinjenih Naroda od 13. veljaĉe 1946

koje se odnose na struĉnjake na zadatku primjenjivat će se mutatis mutandis na osoblje NATO-a
ukljuĉenog u tranzit, osim ako to nije drukĉije odreĊeno ovim Sporazumom. Osim toga, NATO,
njegova imovina i aktiva uţivat će povlastice i imunitete navedene u Konvenciji i kako je to
utvrĊeno ovim Sporazumom.
Savezne Republike Jugoslavije u mjeri u kojoj su oni kompatibilni sa povjerenim zadaćama
odnosno mandatom, a suzdrţavat će se od radnji koje nisu spojive s naravi Operacije.
7. Vlada Savezne Republike Jugoslavije shvaća potrebu brzog obavljanja formalnosti oko
odlaska i ulaska NATO-ovog osoblja. Ono će biti izuzeto od propisa o putovnicama i vizama i od
zahtjeva za registraciju koji se primjenjuju na strance. Osoblje NATO-a nosit će iskaznicu koju
mogu pokazati na zahtjev organa vlasti Savezne Republike Jugoslavije, ali se ne smije dopustiti da
takvi zahtjevi ometaju ili usporavaju tranzit.
8. NATO-ovo vojno osoblje normalno će nositi odore, a NATO-ovo osoblje moţe

posjedovati i nositi oruţje ako mu je to dopušteno po nareĊenju. Vlasti Savezne Republike
Jugoslavije prihvatit će kao valjane, bez taksa ili pristojbi, vozaĉke dozvole koje su osoblju
NATO-a izdale vlasti zemalja iz kojih dolaze.
objektu.
nadleţnosti njihovih nacionalnih elemenata glede kriviĉnih i disciplinskih prijestupa koje eventualno
poĉine u Bosni i Hercegovini. NATO i Savezna Republika Jugoslavija meĊusobno će se pomagati u
pritvor. Osoblje NATO-a greškom uhićeno ili pritvoreno odmah će se predati vlastima NATO-a.
12. Vlada Savezne Republike Jugoslavije takoĊer će osloboditi osoblje NATO-a i njihovu
materijalnu pokretnu imovinu u tranzitu kroz Saveznu Republiku Jugoslaviju svih mogućih
poreza.
13. NATO-u će biti omogućeno da vodi vlastite telekomunikacijske sluţbe. Ovo će ukljuĉivati i
pravo korištenja sredstava i sluţbi koje budu potrebne kako bi se osigurala potpuna mogućnost
komuniciranja, kao i pravo korištenja cijelog elektromagnetnog spektra u tu svrhu, besplatno.
Prilikom korištenja ovog prava, NATO će ĉiniti svaki razuman napor da koordinira i uvaţava
potrebe" i zahtjeve odgovarajućih vlasti
35
14. Zahtjevi glede štete ili povreda nanesenih drţavnom osoblju ili imovini, ili privatnim
osobama i imovini Savezne Republike Jugoslavije podnosit će se izabranim predstavnicima
NATO-a posredstvom drţavnih vlasti Savezne Republike Jugoslavije.
rješavat će se izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i predstavnika NATO-a diplomatskim
sredstvima.
drţava.
17. Mogu se zakljuĉiti i dopunski aranţmani radi razrade detalja tranzita, takoĊer uzimajući u
obzir i njegov daljnji razvitak.
18. Vlada Savezne Republike Jugoslavije će odobriti za tranzit zemalja koje nisu ĉlanice
NATO-a i njihovog osoblja koje sudjeluje u Operaciji iste povlastice i imunitete kakvi se po ovom
Sporazumu odobravaju drţavama i osoblju NATO-a.
19. Odredbe ovog Sporazuma ostat će na snazi do završetka Operacije ili kako se Strane
drukĉije dogovore.
u ____________________ dana ________________ 1995.
Za Saveznu Republiku Jugoslaviju Za Organizaciju sjevernoatlantskog pakta
S.M.
________________________ ___________________________
36
ANEKS 1-B
SPORAZUM O REGIONALNOJ STABILIZACIJI
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija,

Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska (u daljnjem tekstu "Strane") dogovorile su
se kako slijedi:
Ĉlanak
l Opće
obveze
Strane se slaţu daj e uspostava progresivnih mjera regionalne stabilnosti i kontrole

naoruţanja bitna za stvaranje stabilnog mira u regiji. U tu svrhu, one se slaţu oko vaţnosti
iznalaţenja novih oblika suradnje na podruĉju sigurnosti s ciljem stvaranja otvorenosti i
povjerenja i postizanja uravnoteţenih i stabilnih razina obrambenih snaga u najmanjem broju
u skladu sa sigurnosnim potrebama Strana i potrebom izbjegavanja trke u naoruţanju u regiji.
One su odobrile slijedeće elemente za regionalni ustroj stabilnosti.
Ĉlanak 2
Mjere za izgradnju povjerenja i sigurnosti u Bosni i
Hercegovini
U roku od sedam dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma (u daljnjem tekstu
"Aneks"), Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika
Srpska zapoĉet će pregovore na odgovarajućoj politiĉkoj razini pod pokroviteljstvom
Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (u daljnjem tekstu "OESS") radi dogovora o
nizu mjera za jaĉanje uzajamnog povjerenja i smanjenje opasnosti od sukoba, oslanjajući se u
potpunosti na Beĉki dokument s Pregovora o mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti OESS-
a iz 1994. godine. Cilj ovih,pregovora jest postignuti suglasnost o poĉetnom paketu mjera u
roku od ĉetrdesetpet (45) dana nakon stupanja na snagu ovog Aneksa, ukljuĉujući, ali se ne
ograniĉavajući na, slijedeće:
(a) ograniĉenja glede vojnog razmještaja i vjeţbi u odreĊenim zemljopisnim podruĉjima;
(b) suzdrţavanje od ponovnog uvoĊenja stranih snaga u svjetlu Ĉlanka 3 Aneksa 1-A
Općeg okvirnog sporazuma;
37
(c) ograniĉenja glede lociranja teškog oruţja,
(d) povlaĉenje snaga i teškog oruţja u podruĉja kantonmana i vojarni ili na druga odreĊena
mjesta kako to predviĊa Ĉlanak 4 Aneksa 1-A,
(e) obavješćivanje o raspuštanju specijalnih operacija i naoruţanih civilnih skupina;
(f) obavješćivanje o odreĊenim planiranim vojnim aktivnostima, ukljuĉujući i programe

meĊunarodne vojne pomoći i obuke;
(g) utvrĊivanje i praćenje sposobnosti proizvodnje oruţja;
(h) hitnu razmjenu podataka o posjedovanoj koliĉini pet kategorija oruţja prema definiciji iz
Ugovora o konvencionalnim oruţanim snagama u Europi (u daljnjem tekstu "CFE"), uz
dodatno pojašnjenje da su topniĉka oruĊa po definiciji ona kalibra 75 mm i više; i
(i) hitna uspostava vojnih misija za vezu izmeĊu glavnih zapovjednika oruţanih snaga
Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske.
Ĉlanak 3
Mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti u
regiji
Kao dopuna mjerama u Ĉlanku 2 gore na široj osnovi, Strane se slaţu da poduzmu korake u
pravcu regionalnog sporazuma o mjerama izgradnje povjerenja i sigurnosti. Strane se slaţu:
(a) da za vrijeme od devedeset (90) dana nakon stupanja na snagu ovog Aneksa ne uvoze
nikakvo oruţje;
(b) da za vrijeme od 180 dana nakon stupanja na snagu ovog Aneksa ili dok ne stupi na snagu
sporazum o kontroli naoruţanja spomenut u Ĉlanku 4 dolje, već prema tome koje se od ovih
dvoje dogodi ranije, ne uvoze nikakvo teško naoruţanje ili streljivo za teško oruţje, mine,
vojne zrakoplove i helikoptere. Teško oruţje podrazumijeva sve tenkove i oklopna vozila, svo
topništvo od 75 mm i više, sve minobacaĉe od 81 mm i više, i svo protuzrakoplovno oruţje od
20 mm i više.
Ĉlanak 4
Mjere subregionalne kontrole
naoruţanja
1. Shvaćajući vaţnost postizanja uravnoteţenih i stabilnih razina obrambenih snaga u

najmanjem broju u skladu sa njihovim sigurnosnim potrebama, i shvaćajući da će uspostava
38
stabilne vojne ravnoteţe temeljene na najniţoj razini naoruţanja biti bitan element u spreĉavanju
ponovnog izbijanja sukoba, Strane će u roku od trideset (30) dana nakon stupanja na snagu ovog
Aneksa zapoĉeti pregovore pod pokroviteljstvom OESS-a radi postizanja hitnog sporazuma o
razinama naoruţanja u skladu s ovim ciljem. U roku od trideset (30) dana nakon stupanja na
snagu ovog Aneksa Strane će takoĊer zapoĉeti pregovore o sporazumu za dragovoljno ograni-
ĉavanje vojnog ljudstva.
2. Strane se slaţu da će se sporazum o naoruţanju temeljiti najmanje na slijedećim kriterijima:

broj puĉanstva, sadašnja posjedovana koliĉina vojnog naoruţanja, obrambene potrebe, i relativne
razine snaga u regiji.
(a) Dogovor će utvrditi brojĉane limite o koliĉini tenkova, topništva, oklopnih borbenih
vozila, borbenih zrakoplova i napadaĉkih helikoptera, kako je to definirano u relevantnim
sekcijama CFE Ugovora, uz dodatno pojašnjenje da su topniĉka oruţja po definiciji ona
kalibra od 75 mm i više.
(b) Da bi se utvrdila osnovica, Strane pristaju da u roku od trideset (30) dana nakon stupanja na
snagu ovog Aneksa podnesu izvješće o posjedovanoj koliĉini naoruţanja definiranog u
podstavku (a) gore, prema obrascu propisanom u Beĉkom dokumentu OESS-a iz 1992.
c) Obrazac izvješća bit će dopunjen tako da uzme u obzir posebne specifiĉnosti regije.
3. Strane se slaţu da u roku od 180 dana nakon stupanja na snagu ovog Aneksa završe gornje
pregovore o dogovorenim brojĉanim limitima na kategorije naoruţanja navedene u stavku 2(a)
ovog Ĉlanka. Ako se Strane ne uspiju dogovoriti o tim limitima u roku od 180 dana nakon
stupanja na snagu ovog Aneksa, primjenjivat će se slijedeći limiti, u omjeru 5:2:2 temeljenom na
pribliţnom omjeru puĉanstva Strana:
(a) Osnovica će biti sadašnja utvrĊena koliĉina naoruţanja Savezne Republike Jugoslavije (u
daljnjem tekstu "osnovica");
(b) Limit za Saveznu Republiku Jugoslaviju bit će sedamdeset i pet (75) postotaka od osnovice;
(c) Limit za Republiku Hrvatsku bit će trideset (30) postotaka od osnovice;
(d) Limit za Bosnu i Hercegovinu bit će trideset (30) postotaka od osnovice; i
(e) Koliĉina dodijeljena Bosni i Hercegovini dijelit će se na Entitete po omjeru (2) za

Federaciju Bosne i Hercegovine i (1) za Republiku Srpsku.
4. OESS će pomagati Stranama u njihovim pregovorima iz Ĉlanka 2 i 4 ovog Aneksa kao i u

provedbi i verifikaciji (ukljuĉujući i verifikaciju deklaracija o koliĉini naoruţanja) rezultirajućih
sporazuma.
39
Ĉlanak 5
Sporazum o regionalnoj kontroli
naoruţanja
OESS će pomoći Stranama tako što će odrediti posebnog predstavnika koji će pomagati u
organizaciji i voĊenju pregovora pod pokroviteljstvom Foruma o sigurnosnoj suradnji ("FSC")
OESS-a s ciljem uspostavljanja regionalne ravnoteţe u i oko bivše Jugoslavije. Strane se obvezuju da
će u potpunosti suraĊivati s OESS-om u tom cilju i da će olakšati redovne preglede drugim
stranama. Nadalje, Strane su se dogovorile da osnuju komisiju zajedno s predstavnicima OESS-a u
svrhu olakšavanja rješavanja svih sporova koji se pojave.
Ĉlanak 6
Stupanje na
snagu
Ovaj Aneks stupa na snagu nakon potpisivanja.
Alija Izetbegović
_____________________
J.P. M.M.
____________________ __________________
Odobrava: Odobrava:
Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu Republiku Jugoslaviju
F.T. S.M.
_____________________ __________________
40
ANEKS 2
SPORAZUM O MEĐUENTITETSKOJ GRANIĈNOJ CRTI I

POVEZANIM PITANJIMA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bone i Hercegovine i Republika' Srpska

("Strane") sloţile su se kako slijedi:
Ĉlanak l
MeĊuentitetska graniĉna
crta
Granica izmeĊu Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske ("MeĊuentitetska

graniĉna crta") bit će onakva kakva je ucrtana na zemljovidu u Dodatku.
Ĉlanak 2
Korekcija od strane
Strana
Strane mogu vršiti korekcije MeĊuentitetske graniĉne crte samo uzajamnim dogovorom.
Tijekom perioda u kojemu su razmještene meĊunarodne vojne Provedbene snage ("IFOR")
prema Aneksu 1-A Općeg okvirnog sporazuma, Strane se moraju posavjetovati sa Zapovje-
dnikom IFOR-a prije nego što izvrše bilo kakvu sporazumnu korekciju, a takoĊer će Zapovjednika
IFOR-a izvijestiti o takvoj korekciji.
Ĉlanak 3
Rijeke
1. Tamo gdje MeĊuentitetska graniĉna crta ide rijekom, crta mora pratiti prirodne promjene
(akreciju ili eroziju) u rijeĉnom toku, osim ako se dogovori drukĉije. Vještaĉke promjene u
rijeĉnom toku neće imati utjecaja na lokaciju MeĊuentitetske graniĉne crte, osim ako se
drukĉije dogovori. Ne mogu se vršiti nikakve vještaĉke promjene osim sporazumom izmeĊu
Strana.
2. U sluĉaju iznenadnih prirodnih promjena u rijeĉnom toku (avulzija ili usijecanje novog
korita), crta će se odrediti uzajamnim sporazumom Strana. Ako se takav dogaĊaj dogodi
tijekom perioda u kojem je razmješten IFOR, svako takvo odreĊivanje podlijeţe odobrenju
Zapovjednika IFOR-a.
41
Ĉlanak 4
Povlaĉenje crta i
oznaĉavanje
1. Crta na zemljovidu razmjera 1:50.000, koji će biti priloţen Dodatku i na kojem je

ucrtana MeĊuentitetska graniĉna crta, kao i crte na zemljovidu razmjera 1:50.000 koji će biti
priloţen Dodatku A Aneksa l-A a koje crte oznaĉavaju Zonu razdvajanja medu Entitetima kao i
Dogovorenu crtu prekida vatre i njezinu Zonu razdvajanja, koje su Strane prihvatile kao
mjerodavne i konaĉne, toĉne su unutar tolerancije od pribliţno 50 metara. Tijekom perioda u
kojem je razmješten IFOR, Zapovjednik IFOR-a imat će pravo odrediti, nakon savjetovanja sa
Stranama, toĉne obrise tih Crta i Zona, s tim da će u pogledu Sarajeva Zapovjednik IFOR-a
imati pravo da po potrebi podešava Zonu razdvajanja.
2. Predstavnici Strana, uz koordinaciju i pod nadzorom IFOR-a, mogu obiljeţiti gore

opisane Crte i Zone. IFOR ima vrhovni autoritet prilikom postavljanja takvih oznaka. Crte i
Zone definirane su zemljovidima i dokumentima koje su Strane dogovorile, a ne fiziĉkom
lokacijom oznaka.
3. Nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Strane će formirati zajedniĉku komisiju,

sastavljenu od jednakog broja predstavnika svake Strane, koja će pripremiti usuglašeni tehniĉki
dokument koji će sadrţavati toĉan opis MeĊuentitetske graniĉne crte. Svaki takav dokument
pripremljen tijekom perioda u kojem je razmješten IFOR, podlijeţe odobrenju Zapovjednika
IFOR-a.
Ĉlanak 5
Arbitraţa za podruĉje
Brĉkog
1. Strane pristaju na obvezujuću arbitraţu spornog dijela MeĊuentitetske graniĉne crte u

podruĉju Brĉkog oznaĉenog na zemljovidu u prilogu Dodatka.
2. Najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Federacija će

imenovati jednog arbitra, i Republika Srpska će takoĊer imenovati jednog arbitra. Trećeg
arbitra sporazumno će izabrati dvojica naimenovanih arbitara Strana u roku od trideset dana
nakon toga. Ako se njih dvojica ne budu mogla usuglasiti, trećeg arbitra će postaviti Predsjednik
MeĊunarodnog suda pravde. Treći arbitar će biti predsjednik arbitraţnog suda.
3. Ukoliko se Strane drukĉije ne dogovore, postupak će se voditi u skladu s pravilima

UNCITRALA-a. Arbitri će primjenjivati relevantna pravna i praviĉna naĉela.
t,
4. Ukoliko se drukĉije ne dogovori, podruĉjem navedenim u stavku l gore i dalje će se

upravljati kao dosad.
42
5. Arbitri će objaviti svoju odluku najkasnije godinu dana nakon stupanja na snagu ovoga
Sporazuma. Odluka će biti konaĉna i obvezujuća, a Strane će je provesti bez odlaganja.
Ĉlanak 6
Prijelazni
period
U onim podruĉjima koja se prenose s jednog Entiteta na drugi u skladu sa razgraniĉenjem

opisanim u ovome Sporazumu, postojat će prijelazni period kako bi se omogućio uredan prijenos
vlasti. Prijelazni period će se završiti ĉetrdeset i pet (45) dana nakon prijenosa ovlasti sa Zapovje-
dnika UNPROFOR-a na Zapovjednika IFOR-a, kao je to opisano u Aneksu l-A.
Ĉlanak 7
Status Dodatka
Dodatak ĉini sastavni dio ovog Sporazuma.
Ĉlanak 8
Stupanje na snagu
43
Alija Izetbegović
_____________________
Za Federaciju Bosne i Hercegovine Za Republiku

Srpsku
J.P. M.M.
____________________ _______________
Odobrava: Odobrava:
Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu

Republiku
Jugoslaviju
F.T. S.M.
_____________________ ________________
44
DODATAK ANEKSU 2
Dodatak Aneksu 2 sastoji se od ovog dokumenta zajedno sa (a) cestovnim zemljovidom
UNPROFOR-a razmjera 1:600.000 koji se sastoji od jednog lista priloţenog uz ovaj Dodatak; i (b)
topografskim planimetrijskim zemljovidom razmjera 1:50.000 koji će biti pribavljen kako je to opisano
dolje.
Na temelju priloţenog zemljovida razmjera 1:600.000 Strane zahtijevaju da Ministarstvo

obrane Sjedinjenih Drţava pribavi topografski planimetrijski zemljovid razmjera 1:50.000 koji će se
sastojati od onoliko listova koliko bude potrebno da bi se postiglo što preciznije ocrtavanje
MeĊuentitetske graniĉne crte. Taj zemljovid će biti ugraĊen kao sastavni dio ovog Dodatka, a
Strane se slaţu da prihvate takav zemljovid kao mjerodavan i definitivan zemljovid za sve
namjene.
/I/
_____________________

Srpsku
/I/ /I/
____________________ _______________
Odobrava: Odobrava:
Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu

Republiku
Jugoslaviju
/I/ /I/
_____________________ ________________
45
ANEKS 3
SPORAZUM O IZBORIMA
U cilju promicanja slobodnih, poštenih i demokratskih izbora i polaganja temelja za repre-

zentativnu vladu te osiguranja progresivnog postizanja demokratskih ciljeva u cijeloj Bosni i
Hercegovini, u skladu s odgovarajućim dokumentima Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS), Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika
Srpska ("Strane") sloţile su se kako slijedi:
Ĉlanak 1
Uvjeti za demokratske
izbore
1. Strane će se pobrinuti da se steknu uvjeti za organizaciju slobodnih i poštenih izbora, a

osobito da se stvori politiĉki neutralna sredina, štitit će i primjenjivati pravo tajnog glasovanja bez
straha i zastrašivanja; osigurat će slobodu izraţavanja i tiska; omogućit će i poticati slobodu
udruţivanja (ukljuĉujući i politiĉke stranke); i osigurat će slobodu kretanja.
2. Strane zahtijevaju od OESS-a da ocijeni mogu li izbori biti uspješni u sadašnjim društvenim
uvjetima u oba Entiteta i, bude li potrebno, da pruţi pomoć Stranama u stvaranju takvih uvjeta.
3. Strane će u potpunosti poštivati stavak 7 i 8 Kopenhagenskog dokumenta OESS-a, koji se

prilaţe ovom Sporazumu.
Ĉlanak 2
Uloga
OESS-a
1. OESS. Strane zahtijevaju od OESS-a da donese i provede izborni program za Bosnu i

Hercegovinu kako je to izloţeno u ovom Sporazumu.
2." Izbori. Strane traţe od OESS-a da nadgleda, na naĉin koji će odrediti OESS u suradnji s
drugim meĊunarodnim organizacijama za koje OESS bude smatrao da su potrebne, pripremu i
provedbu izbora za Zastupniĉki dom Bosne i Hercegovine; za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine;
za Zastupniĉki dom Federacije Bosne i Hercegovine; za Narodnu skupštinu Republike Srpske; i,
bude li izvodljivo, za zakonodavna tijela veleţupa i općinske organe vlasti.
46
3. Komisija. U tu svrhu Strane zahtijevaju od OESS-a da osnuje Privremenu izbornu komisiju
("Komisija").
4. Rokovi Izbori će se odrţati jednog datuma ("Dan izbora") šest mjeseci nakon stupanja na
snagu ovog Sporazuma ili, ako OESS ocijeni da je potrebna odgoda, najkasnije devet mjeseci
nakon njegova stupanja na snagu.
Ĉlanak 3
Privremena izborna
komisija
1. Pravila i propisi. Komisija će donijeti izborna pravila i propise glede: registracije politiĉkih
stranaka i nezavisnih kandidata; prava kandidiranja i glasa, uloge domaćih i stranih promatraĉa
izbora; osiguranja otvorene i poštene izborne kampanje; i utvrĊivanja, objavljivanja i ovjere
konaĉnih izbornih rezultata. Strane će u potpunosti poštivati izborna pravila i propise, bez obzira na
unutarnje zakone i propise.
2. Mandat Komisije. Odgovornosti Komisije utvrĊene izbornim pravilima i propisima

obuhvaćaju:
(a) nadgledanje svih aspekata izbornog procesa radi osiguranja struktura i institucionalnog
okvira za slobodne i poštene izbore;
(b) utvrĊivanje odredaba o registraciji glasaĉa;
(c) osiguranje poštivanja izbornih pravila i propisa ustanovljenih po ovom Sporazumu;
(d) osiguranje da se poduzme akcija radi ispravljanja povreda odredaba ovog Sporazuma ili
izbornih pravila i propisa donesenih u skladu s ovim Sporazumom, ukljuĉujući i nametanje
kazni protiv osoba ili tijela koja su povrijedila te odredbe; i
(e) akreditiranje promatraĉa, ukljuĉujući osoblje iz meĊunarodnih organizacija i stranih i

domaćih nevladinih organizacija, i osiguranje da Strane omoguće akreditiranim promatraĉima
nesmetan pristup i kretanje.
3. Sastav i rad Komisije. Komisija će se sastojati od šefa misije OESS-a, Visokog

predstavnika ili osobe koju on odredi, predstavnika Strana i drugih osoba prema odluci šefa misije
OESS-a u dogovoru sa Stranama. Šef misije OESS-a bit će predsjednik Komisije. U sluĉaju
sporova unutar Komisije, odluka predsjednika je konaĉna.
4. Povlastice i imuniteti. Predsjednik i ĉlanovi Komisije imat će pravo postavljanja komuni-

kacijskih ureĊaja i angaţiranja mjesnog i administrativnog osoblja, a uţivat će status, povlastice i
imunitete koji se odobravaju jednom diplomatskom predstavniku i misiji prema Beĉkoj konvenciji o
diplomatskim odnosima.
47
Ĉlanak 4
Pravo kandidature i
glasa
>.
1. Glasaĉi. Svaki graĊanin Bosne i Hercegovine s navršenih 18 godina ţivota i više ĉije se ime
nalazi na popisu puĉanstva iz 1991. godine za Bosnu i Hercegovinu ima pravo glasa u skladu s
izbornim pravilima i propisima. GraĊanin koji više ne ţivi u općini u kojoj je boravio 1991. moći će,
po općem pravilu, glasovati osobno ili u odsutnosti u toj općini pod uvjetom da je za dotiĉnu osobu
dokazano da je bila prijavljena u toj općini, što treba potvrditi lokalna izborna komisija i
Privremena izborna komisija. Takav se graĊanin, meĊutim, moţe obratiti Komisiji molbom da
glasuje na nekom drugom mjestu. Korištenje prava glasovanja izbjeglice tumaĉi se kao potvrda
njegove namjere da se vrati u Bosnu i Hercegovinu. Do Dana izbora povratak izbjeglica bi trebao već
biti u tijeku, ĉime bi se mnogima omogućio da osobno sudjeluju na izborima u Bosni i
Hercegovini. Komisija moţe svojim izbornim pravilima i propisima omogućiti da glasuju i graĊani koji
se ne nalaze na popisu iz 1991.
Ĉlanak 5
Stalna izborna
komisija
Strane se slaţu da osnuju stalnu Izbornu komisiju ĉija bi zadaća bila provoĊenje budućih izbora
u Bosni i Hercegovini.
Ĉlanak 6
Stupanje na
snagu
Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon njegova potpisivanja.
A.I.
_____________________

Srpsku
J.P. M.M.
____________________
___________________
48
PRILOG ANEKSU 3 O IZBORIMA
Dokument druge sjednice Konferencije o ljudskoj dimenziji Konferencije o sigurnosti i suradnji u

Europi, Kopenhagen, 1990
Stavci 7 i 8:
(7) Kako bi osigurale da volja naroda posluţi kao temelj autoriteta vlade, Drţave sudionice će
(7.1.) - odrţavati slobodne izbore u raznim razmacima, kako je utvrĊeno zakonom;
(7.2.) - dopustiti da se za sva mjesta barem u jednom domu drţavnog zakonodavnog tijela
slobodno natjeĉu kandidati putom glasaĉkog izjašnjavanja naroda;
(7.3.) -jamĉiti opće i jednako pravo glasa punoljetnim graĊanima;
(7.4.) - osigurati da se glasuje tajno ili nekim drugim ekvivalentnim slobodnim glasaĉkim
postupkom i da se glasovi pošteno broje i prenose, a sluţbeni rezultati objave;
(7.5.) - poštivati pravo graĊana da se natjeĉu za politiĉke i javne funkcije, pojedinaĉno ili kao
predstavnici politiĉkih stranaka ili organizacija, bez diskriminacije;
(7.6.) - poštivati pravo pojedinaca i skupina na potpuno slobodno osnivanje vlastitih politiĉkih
stranaka ili drugih politiĉkih organizacija i pruţati takvim politiĉkim strankama i
organizacijama potrebna pravna jamstva kako bi im se omogućilo meĊusobno natjecanje
temelj em jednakog tretmana pred zakonom i od strane vlasti,
(7.7.)- osigurati da zakon i javna politika funkcioniraju tako da omoguće voĊenje politiĉke
kampanje u poštenom i slobodnom ozraĉju u kojem ni upravne mjere, ni nasilje, m
zastrašivanje ne prijeĉe stranke ni kandidate da slobodno iznose svoja gledišta i kvalitete, niti
prijeĉe glasaĉe da se s njima upoznaju i o njima raspravljaju ili da daju svoj glas bez straha
od odmazde;
(7.8.)- osigurati da nikakva pravna ni upravna prepreka ne stoji na putu nesmetanog pristupa
medijima na nediskriminatornoj osnovi za sve politiĉke skupine i pojedince koji ţele
sudjelovati u izbornom postupku;
(7.9.)-^osigurati da se kandidati koji dobiju potreban broj glasova predviĊen zakonom propisno
postave na duţnost te da im se dopusti da tamo i ostanu sve do isteka mandata odnosno
prestanka njihove sluţbe na drugi naĉin reguliran zakonom u skladu s demokratskim
parlamentarnim i ustavnim postupkom.
(8. Drţave sudionice drţe da nazoĉnost promatraĉa, kako stranih tako i domaćih, moţe
unaprijediti izborni postupak u drţavama u kojima se odrţavaju izbori. One stoga pozivaju
49
promatraĉe iz svih ostalih drţava ĉlanica OESS-a i sve odgovarajuće privatne ustanove i
organizacije koje to eventualno ţele da promatraju tijek postupka nacionalnih izbora u mjeri
dopuštenoj zakonom. One će takoĊer nastojati olakšati sliĉan pristup izbornom postupku na
razini niţoj od drţavne. Takvi promatraĉi obvezat će se na nemiješanje u izborni postupak.
50
ANEKS 4
USTAV BOSNE I HERCEGOVINE
PREAMBULA
Na temelju poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti,

Predani miru, pravdi, toleranciji i pomirenju,
Uvjereni da demokratske ustanove vlasti i praviĉni postupci najbolje uspostavljaju miroljubive

odnose u jednom pluralistiĉnom društvu,
U želji da promiĉu opće blagostanje i gospodarski razvitak kroz zaštitu privatne svojine i
promicanje trţišnog gospodarstva,
RukovoĎeni Ciljevima i naĉelima Povelje Ujedinjenih Naroda,
Opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiĉku neovisnost Bosne i Hercegovine u

skladu s meĊunarodnim pravom,
Odlučni da osiguraju puno poštivanje meĊunarodnog humanitarnog prava,
Nadahnuti Općom deklaracijom o ljudskim pravima, meĊunarodnim Ugovorima o civilnim i

politiĉkim pravima i o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, i Deklaracijom o pravima
osoba koje pripadaju nacionalnim ili etniĉkim, vjerskim i jeziĉnim manjinama, kao i drugim
instrumentima ljudskih prava,
Pozivajući se na Temeljna naĉela dogovorena u Ţenevi 8. rujna 1995. i u New Yorku 26.
rujna 1995.,
Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (zajedno s Ostalima), i graĊani Bosne i
Hercegovine ovim odluĉuju da Ustav Bosne i Hercegovine bude kako slijedi:
Ĉlanak l
Bosna i Hercegovina
1. Kontinuitet. Republika Bosna i Hercegovina, ĉiji će sluţbeni naziv od sada biti "Bosna i
Hercegovina", nastavlja svoje pravno postojanje po meĊunarodnom pravu kao drţava, sa svojim
unutarnjim ustrojem izmijenjenim kako je to predviĊeno u ovom Dokumentu, sa svojim sadašnjim
meĊunarodno priznatim granicama. Ona će ostati ĉlanica Ujedinjenih Naroda, a kao Bosna i
51
Hercegovina moţe zadrţati ĉlanstvo ili zatraţiti ĉlanstvo u organizacijama unutar sustava Ujedinjenih
Naroda i u drugim meĊunarodnim organizacijama.
2. Demokratska naĉela. Bosna i Hercegovina će biti demokratska drţava, koja će funkcionirati

kao pravna drţava sa slobodnim demokratskim izborima.
3. Sastav. Bosna i Hercegovina će se sastojati od dva Entiteta, Federacije Bosne i

Hercegovine i Republike Srpske (u daljnjem tekstu "Entiteti")
4. Kretanje roba, usluga, kapitala i osoba. Po cijeloj Bosni i Hercegovini postojat će

sloboda kretanja. Bosna i Hercegovina i Entiteti neće ometati punu slobodu kretanja osoba,
roba, usluga i kapitala po cijeloj Bosni i Hercegovini. Nijedan Entitet ne smije postavljati kontrole na
granici izmeĊu Entiteta.
5. Glavni grad. Glavni grad Bosne i Hercegovine bit će Sarajevo.
6. Simboli. Bosna i Hercegovina će imati one simbole za koje se odluĉi njezina Parla-
mentarna skupština, a odobri ih Predsjedništvo.
7. Drţavljanstvo. Postojat će drţavljanstvo Bosne i Hercegovine koje će urediti Parla-

mentarna skupština, i drţavljanstvo svakog Entiteta, koje treba urediti svaki Entitet, pod uvjetom:
(a) da su svi graĊani nekog Entiteta samim tim i graĊani Bosne i Hercegovine.
(b) da ni jedna osoba ne moţe biti lišena drţavljanstva Bosne i Hercegovine ili Entiteta
samovoljno ili na naĉin da ta osoba ostane bez drţave. Nitko ne smije biti lišen drţavljanstva
Bosne i Hercegovine ili Entiteta iz bilo kojeg razloga kao što su spol, rasa, boja koţe, jezik,
vjera, politiĉko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku
nacionalnu manjinu, imovina, roĊenje ili drugi status.
(c) Sve osobe koje su bile drţavljani Republike Bosne i Hercegovine neposredno prije
stupanja na snagu ovog Ustava, drţavljani su Bosne i Hercegovine. Drţavljanstvo osoba koje su
naturalizirane poslije 6. travnja 1992. godine, a prije stupanja na snagu ovog Ustava, uredit će
Parlamentarna skupština.
(d) GraĊani Bosne i Hercegovine mogu imati drţavljanstvo neke druge drţave, pod uvjetom da
postoji bilateralni sporazum odobren od strane Parlamentarne skupštine u skladu s
ĉlankom 4(4)(d), izmeĊu Bosne i Hercegovine i te drţave kojim se ureĊuje ova problematika.
Osobe s dvojnim drţavljanstvom mogu glasovati u Bosni i Hercegovini i u Entitetima samo ako
je Bosna i Hercegovina zemlja njihova boravka. ,
(e) Drţavljanin Bosne i Hercegovine u inozemstvu uţivat će zaštitu Bosne i Hercegovine.

Svaki Entitet moţe izdavati putovnice svojim graĊanima na naĉin kako to uredi Parla-
mentarna skupština. Bosna i Hercegovina moţe izdavati putovnice i graĊanima kojima neki
Entitet nije izdao putovnicu. Postojat će središnji registar svih putovnica izdanih od strane
Entiteta i Bosne i Hercegovine.
52
Ĉlanak 2
Ljudska prava i temeljne
slobode
1. Ljudska prava. Bosna i Hercegovina i Entiteti osigurat će najviši stupanj meĊunarodno

priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu, postojat će Komisija za ljudska prava za
Bosnu i Hercegovinu kako to predviĊa Aneks 6 Općeg okvirnog sporazuma.
2. MeĊunarodni standardi. U Bosni i Hercegovini izravno će se primjenjivati prava i

slobode izloţene u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i u
njezinim Protokolima. Ovo će imati prioritet nad svim drugim zakonima.
3. Popis prava. Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uţivat će ljudska prava i
temeljne slobode navedene u stavku 2 gore; oni ukljuĉuju:
(a) Pravo na ţivot.
(b) Pravo da ne budu podvrgavane muĉenju ili nehumanom ili poniţavajućem postupanju ili
kazni.
(c) Pravo da ne budu drţane u ropstvu ili podĉinjenosti ili da ne obavljaju obvezatan ili prisilan
rad.
(d) Pravo na slobodu i sigurnost osobe.
(e) Pravo na praviĉno saslušanje u graĊanskim i kriviĉnim stvarima i druga prava vezana za
kriviĉne postupke.
(f) Pravo na privatni i obiteljski ţivot, dom, i dopisivanje.
(g) Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
(h) Slobodu izraţavanja.
(i) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruţivanja.
(j) Pravo na ţenidbu i udaju te osnivanje obitelji.
(k) Pravo na imovinu.
(1) Pravo na obrazovanje.
(m) Pravo na slobodu kretanja i boravka.
53
4. Nediskriminacija Uţivanje prava i sloboda predviĊenih ovim Ĉlankom ili u meĊu-
narodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovoga Ustava osigurat će se za sve osobe u Bosni i
Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol, rasa, boja koţe, jezik, vjera,
politiĉko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu
manjinu, imovina, roĊenje ili drugi status.
5. Izbjeglice i raseljene osobe. Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se
vratiti na svoja ognjišta. One imaju pravo, u skladu s Aneksom 7 Općeg okvirnog sporazuma, da im
se vrati imovina koja im je oduzeta tijekom neprijateljstava od 1991. godine ili da im se dadne
naknada za imovinu koja im se ne moţe vratiti. Sve obveze i izjave vezane za takvu imovinu, a
koje su date pod prisilom, ništavne su.
6. Provedba. Bosna i,Hercegovina, i svi sudovi, agencije, drţavni organi, i posredna tijela
kojima rukovode Entiteti ili koji djeluju unutar Entiteta, primjenjivat će i poštivati ljudska prava i
temeljne slobode navedene u stavku 2 gore.
7. MeĊunarodni sporazumi. Bosna i Hercegovina će ostati ili postati strana u meĊu-

narodnim sporazumima pobrojanim u Aneksu I ovog Ustava.
8. Suradnja. Sve nadleţne vlasti u Bosni i Hercegovini suraĊivat će i omogućiti neograniĉen

pristup: svim meĊunarodnim mehanizmima za praćenje ljudskih prava osnovanim za Bosnu i
Hercegovinu; nadzornim tijelima osnovanim bilo kojim meĊunarodnim sporazumom navedenim u
Aneksu I ovome Ustavu; MeĊunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (a posebice će se pokoravati
nalozima izdanim temeljem Ĉlanka 29 Statuta toga suda); i svim drugim organizacijama ovlaštenim
od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda s mandatom vezanim za ljudska prava ili
humanitarno pravo.
Ĉlanak 3
Nadleţnosti i odnosi izmeĊu institucija Bosne i Hercegovine i
Entiteta
1. Nadleţnosti institucija Bosne i Hercegovine. Slijedeći poslovi su u nadleţnosti institucija

Bosne i Hercegovine:
(a) Vanjska politika.
(b) Vanjskotrgovinska politika.
(c) Carinska politika.
(d) Monetarna politika kako je to predviĊeno u Ĉlanku 7.
(e) Financiranje institucija i meĊunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(f) Politika useljavanja, izbjeglica i azila kao i donošenje propisa o tome.
54
(g) ProvoĊenje meĊunarodnog i meĊuentitetskog kriviĉnog zakona, ukljuĉujući i odnose s
Interpolom.
(h) Postavljanje i rad zajedniĉkih i meĊunarodnih komunikacijskih ureĊaja, (i)

Donošenje propisa o transportu meĊu Entitetima, (j) Kontrola zraĉnog
prometa. 2 Nadleţnosti Entiteta
(a) Entiteti će imati pravo uspostavljati posebne paralelne odnose sa susjednim drţavama u
skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine.
(b) Svaki Entitet će pruţati svaku potrebnu pomoć vladi Bosne i Hercegovine kako bi ona
mogla izvršavati meĊunarodne obveze Bosne i Hercegovine, s tim da će financijske obveze koje
je stvorio jedan Entitet bez suglasnosti drugog prije izbora Parlamentarne skupštine i
Predsjedništva Bosne i Hercegovine biti odgovornost tog Entiteta, osim u onoj mjeri u kojoj je ta
obveza potrebna za nastavak ĉlanstva Bosne i Hercegovine u nekoj meĊunarodnoj
organizaciji.
(c) Entiteti će osigurati sigurnu i zdravu sredinu za sve osobe u podruĉjima pod njihovom
nadleţnošću, odrţavanjem agencija za provedbu graĊanskog zakona koje će djelovati u
skladu s meĊunarodno priznatim standardima i uz poštivanje meĊunarodno priznatih ljudskih
pravaM temeljnih sloboda navedenih u Ĉlanku 2 gore, i poduzimanjem drugih podesnih mjera.
(d) Svaki Entitet moţe takoĊer sklapati sporazume s drţavama i meĊunarodnim organiza-
cijama uz suglasnost Parlamentarne skupštine. Parlamentarna skupština moţe zakonom
urediti da za odreĊene vrste sporazuma nije potrebna takva suglasnost.
3. Zakonodavstvo i nadleţnosti Entiteta i institucija.
(a) Sve vladine funkcije i ovlasti koje po ovom Ustavu nisu izriĉito dodijeljene institucijama
Bosne i Hercegovine pripadaju Entitetima.
(b) Entiteti i sve njihove jedinice u potpunosti će se pokoravati ovome Ustavu, koji dokida one
odredbe zakona Bosne i Hercegovine i ustava i zakona Entiteta koje nisu u skladu s njim, kao i
odlukama institucija Bosne i Hercegovine. Opća naĉela meĊunarodnog prava bit će sastavni
dio zakonodavstva Bosne Hercegovine i Entiteta.
4. Koordinacija. Predsjedništvo moţe odluĉiti da potpomogne koordinaciju meĊu Entitetima u

stvarima koje prema ovome Ustavu nisu u nadleţnosti Bosne i Hercegovine, osim ako se neki Entitet
tome usprotivi u bilo kojem konkretnom sluĉaju.
5. Dodatne nadleţnosti.
(a) Bosna i Hercegovina moţe preuzeti odgovornost za ostale poslove o kojima se Entiteti
sloţe; a koji su predviĊeni u Aneksima 5 - 8 Općeg okvirnog sporazuma; ili koji su potrebni
za oĉuvanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politiĉke neovisnosti i meĊunarodnog
55
subjektiviteta Bosne i Hercegovine, u skladu s podjelom nadleţnosti izmeĊu institucija Bosne i
Hercegovine. Mogu se po potrebi osnovati i dodatne institucije za obavljanje takvih
odgovornosti. .
(b) U roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Ustava, Entiteti će zapoĉeti pregovore s
ciljem ukljuĉivanja u nadleţnost institucija Bosne i Hercegovine i drugih poslova, ukljuĉujući i
korištenje energetskih resursa i zajedniĉke gospodarske projekte.
Ĉlanak 4
Parlamentarna
skupština
Parlamentarna skupština će imati dva doma: Dom naroda i Zastupniĉki dom.
1. Dom naroda. Dom naroda će se sastojati od 15 delegata, dvije trećine iz Federacije

(ukljuĉujući pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba)
(a) Spomenute hrvatske i bošnjaĉke delegate iz Federacije izabrat će hrvatski odnosno

bošnjaĉki delegati iz Doma naroda Federacije. Delegate iz Republike Srpske izabrat će
Narodna skupština Republike Srpske.
(b) Devet ĉlanova Doma naroda ĉinit će kvorum, s tim da su nazoĉna najmanje tri bošnjaĉka, tri
hrvatska i tri srpska delegata.
2. Zastupniĉki dom. Zastupniĉki dom će se sastojati od 42 ĉlana, od kojih su dvije trećine

izabrane s teritorija Federacije, a jedna trećina s teritorija Republike Srpske.
(a) Ĉlanovi Zastupniĉkog doma birat će se izravno iz njihovih Entiteta u skladu s izbornim
zakonom koji treba donijeti Parlamentarna skupština. Prvi izbori će se, meĊutim, odrţati u
skladu s Aneksom 3 Općeg okvirnog sporazuma.
(b) Kvorum će ĉiniti većina svih ĉlanova izabranih u Zastupniĉki dom.
3. Rad Parlamentarne skupštine.
(a) Ijedan i drugi dom sazvat će se u Sarajevu najkasnije 30 dana nakon njihova izbora.
(b) Svaki će dom većinom glasova donijeti svoj poslovnik i od svojih ĉlanova izabrati jednog
Srbina, jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, od kojih će jedan biti predsjednik, a druga dvojica
dopredsjednici, s tim da se ove funkcije rotiraju izmeĊu ove tri izabrane osobe.
56
(c) Za donošenje svih zakona bit će potrebna suglasnost oba doma.
(d) Sve odluke u oba doma donosit će se većinom glasova nazoĉnih ĉlanova koji su glasovali.
Delegati i ĉlanovi će uloţiti maksimalne napore kako bi ta većina ukljuĉivala barem jednu
trećinu glasova delegata ili ĉlanova s teritorija svakog Entiteta. Ako većina glasova ne
ukljuĉuje po jednu trećinu glasova delegata ili ĉlanova s teritorija svakog Entiteta, predsjednik i
dopredsjednici sastat će se kao komisija i pokušati ishoditi suglasnost u roku od tri dana
nakon glasovanja. Ako ovi napori ne uspiju, odluke će se usvajati većinom onih koji su
nazoĉni i koji glasuju, pod uvjetom da glasovi protiv ne ukljuĉuju dvije trećine ili više delegata ili
Ĉlanova iz jednog ili drugog Entiteta.
(e) Neka predloţena odluka Parlamentarne skupštine moţe se proglasiti štetnom po vitalne
interese bošnjaĉkog, hrvatskog ili srpskog naroda većinom bošnjaĉkih, odnosno hrvatskih,
odnosno srpskih delegata izabranih u skladu sa stavkom l (a) gore. Za takvu će predloţenu
odluku biti potrebna suglasnost u Domu naroda većine bošnjaĉkih, većine hrvatskih i većine
srpskih delegata koji budu nazoĉni i glasovali.
(f) Kad se većina bošnjaĉkih, hrvatskih ili srpskih delegata protivi pozivanju na stavak (e),
predsjednik Doma naroda će odmah sazvati Zajedniĉku komisiju sastavljenu od tri delegata, od
kojih su jednog izabrali bošnjaĉki, jednog hrvatski, a jednog srpski delegati, da riješi to pitanje.
Ako Komisija u roku od pet dana ne uspije to riješiti, predmet će se uputiti Ustavnom sudu koji
će ga po hitnom postupku ispitati da vidi ima li proceduralnih nepravilnosti.
(g) Dom naroda moţe raspustiti Predsjedništvo ili sam Dom, pod uvjetom da odluku o
raspuštanju odobri većina koja ukljuĉuje većinu delegata iz barem dva naroda: Bošnjaka,
Hrvata ili Srba. MeĊutim, Dom naroda iz prvog saziva nakon stupanja na snagu ovog Ustava ne
moţe se raspustiti.
(h) Odluke Parlamentarne skupštine ne mogu stupiti na snagu prije njihova objavljivanja.
(i) Oba doma će u potpunosti objavljivati zapisnik sa svojih rasprava, a i javno će voditi svoje
rasprave osim u izuzetnim okolnostima u skladu sa svojim poslovnicima.
(j) Delegati i ĉlanovi neće kriviĉno ili graĊanskopravno odgovarati za djela poĉinjena u okviru
njihovih duţnosti u Parlamentarnoj skupštini.
4. Ovlasti. Parlamentarna skupština će biti odgovorna za:
(a) Donošenje zakona potrebnih za provedbu odluka Predsjedništva ili za izvršavanje

odgovornosti Skupštine po ovome Ustavu.
(b) Odluĉivanje o izvorima i visini sredstava za rad institucija Bosne i Hercegovine i za

podmirivanje meĊunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
(c) Odobravanje proraĉuna za institucije Bosne i Hercegovine.

57
(d) Odluĉivanje o davanju suglasnosti na ratifikaciju ugovora.
(e) Ostale stvari potrebne za izvršavanje njezinih duţnosti ili one koje su joj dodijeljene
uzajamnim sporazumom Entiteta.
Ĉlanak 5
Predsjedništvo
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine sastojat će se od tri ĉlana: jednog Bošnjaka i jednog

Hrvata, svaki izabran izravno s teritorija Federacije, i jednog Srbina izravno izabrana s teritorija
Republike Srpske.
1. Izbor i mandat
(a) Ĉlanovi Predsjedništva biraju se izravno u svakom Entitetu (tako da svaki glasaĉ glasuje za
popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu) u skladu s izbornim zakonom koji je donijela
Parlamentarna skupština. Prvi će se zbori, meĊutim, odrţati u skladu s Aneksom 3 Općeg
okvirnog sporazuma. Svako upraţnjeno mjesto u Predsjedništvu popunjavat će se iz dotiĉnog Entiteta
u skladu sa zakonom koji je usvojila Parlamentarna skupština.
(b) Mandat ĉlanova Predsjedništva izabranih na prvim izborima trajat će dvije godine; budućih
ĉlanova bit će ĉetiri godine. Ĉlanovi će imati pravo biti birani na još jedan uzastopni mandat, a nakon
toga ĉetiri godine neće imati pravo biti birani.
2. Rad Predsjedništva
(a) Predsjedništvo će donijeti svoj vlastiti Poslovnik kojim će se predvidjeti adekvatno obavještavanje o
svim sjednicama Predsjedništva.
(b) Ĉlanovi Predsjedništva će izmeĊu sebe izabrati predsjednika. Za prvi mandat Predsjedništva
predsjednik će biti ĉlan koji je dobio najveći broj glasova. Nakon toga naĉin biranja
predsjednika, rotacijom ili drukĉije, odredit će Parlamentarna skupština, prema Ĉlanku 4(3).
(c) Predsjedništvo će nastojati da sve odluke Predsjedništva donosi konsenzusom (tj. one koje se tiĉu
pitanja koja proizlaze iz Ĉlanka 3(l)(a) - (e)). MeĊutim, te odluke, prema stavku (d) dolje, mogu
donijeti samo dva ĉlana ako propadnu svi napori da se postigne konsenzus.
(d) Ĉlan Predsjedništva koji je glasao protiv neke odluke Predsjedništva moţe dati izjavu daje ta
odluka štetna po vitalne interese Entiteta s teritorija na kojem je izabran, s tim da to uĉim u roku od
tri dana nakon usvajanja te odluke. Takva odluka će se odmah podnijeti Narodnoj skupštini
Republike Srpske, ako je izjavu dao ĉlan s tog teritorija; odnosno bošnjaĉkim delegatima u
Domu naroda Federacije, ako je izjavu dao bošnjaĉki ĉlan; ili hrvatskim delegatima u Domu
naroda Federacije ako je izjavu dao hrvatski ĉlan. Ako tu izjavu potvrdi dvotrećinska većina tih
58
osoba u roku od deset dana od njezina podnošenja, sporna odluka Predsjedništva neće stupiti na
snagu.
3. Ovlasti. Predsjedništvo će imati odgovornost za:
(a) VoĊenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
(b) Imenovanje veleposlanika i drugih meĊunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, s tim da se s

teritorija Federacije ne moţe izabrati više od njih dvije trećine.
(c) Zastupanje Bosne i Hercegovine u meĊunarodnim i europskim organizacijama i institucijama

i traţenje ĉlanstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina još nije
ĉlan.
(d) VoĊenje pregovora o meĊunarodnim ugovorima Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz

pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora.
(e) Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine.
(f) Predlaganje, na preporuku Savjeta ministara, godišnjeg proraĉuna Parlamentarnoj skupštini.
(g) Podnošenje izvješća na zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje, Parlamentarnoj skupštini o izdacima
Predsjedništva.
(h) Koordiniranje po potrebi sa meĊunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i

Hercegovini.
(i) Obavljanje i drugih funkcija potrebnih za izvršavanje njegovih duţnosti a koje mu

eventualno dodijeli Parlamentarna skupština ili na koje pristanu Entiteti.
4. Vijeće ministara. Predsjedništvo će imenovati predsjednika Vijeća ministara koji će

preuzeti duţnost nakon potvrde od strane Zastupniĉkog doma. Predsjednik će imenovati ministra
vanjskih poslova, ministra za vanjsku trgovinu i druge ministre po potrebi, koji će stupiti na
duţnost nakon što ih potvrdi Zastupniĉki dom. ,
(a) Predsjednik i ministri će zajedno ĉiniti Vijeće ministara s obvezom da provode politiku i
odluke Bosne i Hercegovine u oblastima navedenim u Ĉlanku 3(1), (4) i (5) i da podnose
izvješća Parlamentarnoj skupštini (ukljuĉujući barem jedno izvješće godišnje o izdacima
Bosne i Hercegovine).
(b) S teritorija Federacije ne moţe se imenovati više od dvije trećine svih ministara.
Predsjednik će takoĊer imenovati i zamjenike ministara (koji neće biti iz istog konstitutivnog
naroda kao njihovi ministri), koji će stupiti na duţnost nakon potvrde od strane Zastupniĉkog
doma.
59
(c) Vijeće ministara je duţno dati ostavku ako mu u bilo koje vrijeme Parlamentarna skupština
izglasa nepovjerenje.
5. Stalni komitet.
(a) Svaki će ĉlan Predsjedništva, po sluţbenoj duţnosti, imati ovlast civilnog zapovjednika
oruţanih snaga. Ni jedan Entitet ne smije prijetiti ili koristiti silu protiv drugog Entiteta, a ni pod
kakvim okolnostima ne smiju oruţane snage jednog Entiteta ući ili ostati na teritoriju drugog
Entiteta bez odobrenja vlade ovog drugog i Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Sve će oruţane
snage u Bosni i Hercegovini djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom
Bosne i Hercegovine.
(b) Ĉlanovi Predsjedništva izabrat će Stalni komitet za vojna pitanja koji će koordinirati
aktivnosti oruţanih snaga u Bosni i Hercegovini. Ĉlanovi Predsjedništva ujedno su i ĉlanovi
Stalnog komiteta.
Ĉlanak
6
Ustavni
sud
l. Sastav. Ustavni sud Bosne i Hercegovine imat će devet ĉlanova.
(a) Ĉetiri ĉlana izabrat će Zastupniĉki dom Federacije, a dva ĉlana Skupština Republike
Srpske. Preostala tri ĉlana izabrat će predsjednik Europskog suda za ljudska prava nakon
dogovora s Predsjedništvom.
(b) Suci će biti istaknuti pravnici visokih moralnih kvaliteta. Svaka osoba s pravom glasa i s
takvim kvalifikacijama moţe biti sudac Ustavnog suda. Suci koje izabere predsjednik
Europskog suda za ljudska prava ne smiju biti drţavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje
susjedne drţave.
(c) Mandat prvoimenovanih sudaca bit će pet godina, osim ako prije ne daju ostavku ili ne
budu s razlogom smijenjeni konsenzusom ostalih sudaca. Prvoimenovani suci nemaju pravo
biti ponovno imenovani. Svi kasnije imenovani suci obnašat će svoju duţnost do dobi od 70
godina ukoliko prije ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom
ostalih sudaca.
(d) Za imenovanja sudaca nakon pet godina od prvog imenovanja, Parlamentarna skupština
moţe zakonom utvrditi drukĉiji naĉin izbora trojice sudaca koje bira Predsjednik Europskog
suda za ljudska prava.
2 Rad Suda.
60
(a) Većina svih ĉlanova Suda ĉini kvorum.
(b) Sud će donijeti svoj vlastiti Poslovnik većinom svojih ĉlanova. Vodit će javne rasprave, a
svoje odluke će obrazlagati i objavljivati.
3. Nadleţnost. Ustavni sud će odobriti ovaj Ustav.
(a) Ustavni sud će imati iskljuĉivu nadleţnost da odluĉuje o svim sporovima koji proisteknu iz
ovog Ustava izmeĊu Entiteta ili izmeĊu Bosne i Hercegovine i Entiteta ili Entiteta, ili izmeĊu
institucija Bosne i Hercegovine, ukljuĉujući, ali ne ograniĉavajući se na to:
- Je li odluka nekog Entiteta da uspostavi posebne paralelne odnose sa susjednom drţavom u

skladu s ovim Ustavom, ukljuĉujući i odredbe koje se tiĉu suvereniteta i teritorijalnog
integriteta Bosne i Hercegovine.
- Je li neka odredba ustava ili zakona jednog Entiteta u skladu s ovim Ustavom. Sporove
moţe podnositi samo ĉlan Predsjedništva, predsjednik Vijeća ministara, predsjednik ili zamjenik
predsjednika jednog od domova Parlamentarne skupštine, jedna ĉetvrtina ĉlanova jednog od
domova Parlamentarne skupštine ili jedna ĉetvrtina jednog od domova zakonodavnog tijela
jednog Entiteta.
(b) Ustavni sud će takoĊer imati prizivnu nadleţnost za pitanja iz Ustava koja se pojave na
temelju presude bilo kojeg drugog suda Entiteta.
(c) Ustavni sud će imati nadleţnost za pitanja koja mu podnese bilo koji sud u Bosni i
Hercegovini a koja se tiĉu toga je li neki zakon, o ĉijoj valjanosti ovisi njegova odluka, u
skladu s ovim Ustavom, s Europskom konvencijom za ljudska prava i temeljne slobode i
njezinim Protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine, ili koja se tiĉu postojanja ili
djelokruga nekog općeg pravila javnog meĊunarodnog prava koje je bitno za odluku suda.
4. Odluke. Odluke ustavnog suda su konaĉne i obvezujuće.
Ĉlanak 7
Centralna banka
Postojat će centralna banka Bosne i Hercegovine koja će biti jedina vlast za izdavanje valute i za
monetarnu politiku u cijeloj Bosni i Hercegovini.
1. Nadleţnosti centralne banke odredit će Parlamentarna skupština. Tijekom prvih šest godina
nakon stupanja na snagu ovog Ustava, meĊutim, ona ne moţe davati kredite pravljenjem novca,
djelujući u tom pogledu kao valutni odbor; nakon toga Parlamentarna skupština joj moţe dati to
ovlaštenje.
61
2. Prvi Upravni odbor Centralne banke sastojat će se od guvernera kojeg će postaviti
MeĊunarodni monetarni fond, nakon dogovora s Predsjedništvom, i tri ĉlana koje postavlja
Predsjedništvo, dva iz Federacije (jedan Bošnjak, jedan Hrvat, koji će dijeliti jedan glas) i jedan iz
Republike Srpske, svi s mandatom od šest godina. Guverner, koji neće biti drţavljanin Bosne i
Hercegovine ili neke od susjednih zemalja, moţe imati odluĉujući glas u Upravnom odboru u
sluĉaju neriješenog ishoda glasovanja.
3. Nakon toga Upravni odbor Centralne banke Bosne i Hercegovine sastojat će se od pet
osoba koje imenuje Predsjedništvo na period od šest godina. Odbor će izmeĊu svojih ĉlanova
izabrati guvernera na period od šest godina.
Ĉlanak 8
Financije
1. Na prijedlog Predsjedništva Parlamentarna skupština će svake godine usvajati proraĉun koji

će pokrivati izdatke potrebne za izvršavanje odgovornosti institucija Bosne i Hercegovine i za
ispunjavanje meĊunarodnih obveza Bosne i Hercegovine.
2. Ako se takav proraĉun ne usvoji pravodobno, koristit će se proraĉun iz prethodne godine na

privremenoj osnovi.
3. Federacija će osigurati dvije trećine, a Republika Srpska jednu trećinu sredstava potrebnih za
proraĉun, osim ukoliko se sredstva prikupljaju na naĉin koji je utvrdila Parlamentarna
skupština.
Ĉlanak 9
Opće
odredbe
1. Ni jedna osoba koja izdrţava kaznu izreĉenu od strane MeĊunarodnog suda za bivšu
Jugoslaviju, i ni jedna osoba koja je pod optuţbom Suda i koja se oglušila o poziv da se pojavi
pred Sudom, ne moţe se kandidirati, niti moţe obnašati nikakvu naimenovanu, izbornu ili drugu
javnu funkciju na teritoriju Bosne i Hercegovine. .
2. Naknada za osobe koje obnašaju sluţbu u institucijama Bosne i Hercegovine ne moţe se

smanjivati tijekom mandata obnašatelja sluţbe.
3. Duţnosnici postavljeni na poloţaje u institucijama Bosne i Hercegovine odraţavat će opći

sastav naroda Bosne i Hercegovine.
62
Ĉlanak 10
Izmjene i
dopune
1. .Procedura za izmjene i dopune. Izmjene i dopune ovoga Ustava mogu se vršiti odlukom
Parlamentarne skupštine donesenom dvotrećinskom većinom nazoĉnih delegata u Zastupniĉkom
domu.
2. Ljudska prava i temeljne slobode. Ni jedna izmjena ili dopuna ovog Ustava ne moţe
ukinuti ili okrnjiti nijedno od prava i sloboda navedenih u Ĉlanku 2 ovog Ustava ili izmijeniti ovaj
stavak.
Ĉlanak 11
Prijelazne
odredbe
Prijelazne odredbe koje se tiĉu javnih sluţbi, pravnih i drugih pitanja izloţene su Aneksu II
ovome Ustavu.
Ĉlanak 12
Stupanje na
snagu
1. Ovaj Ustav će stupiti na snagu nakon potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma kao ustavni akt
koji mijenja i zamjenjuje Ustav Republike Bosne i Hercegovine.
2. U roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovoga Ustava Entiteti će izvršiti izmjene svojih
ustava kako bi ih usuglasili s ovim Ustavom u skladu s Ĉlankom 3(3)(b).
63
ANEKS I
DODATNI SPORAZUMI O LJUDSKIM PRAVIMA KOJI ĆE SE
PRIMJENJIVATI
U BOSNI l HERCEGOVINI
1. Konvencija o spreĉavanju i kaţnjavanju zloĉina genocida iz 1948.
2. Ţenevske konvencije I-IV iz 1949. o zaštiti ţrtava rata, i Ţenevski protokoli I-1I ovih
konvencija
3. Konvencija iz 1951. koja se odnosi na status izbjeglica i njezin Protokol iz 1966.
4. Konvencija iz 1957. o drţavljanstvu udatih ţena
5. Konvencija iz 1961. o smanjivanju broja ljudi bez drţave
6. MeĊunarodna konvencija iz 1965. o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije
7. MeĊunarodni ugovor o graĊanskim i politiĉkim pravima iz 1966. i njegovi Alternativni

protokoli iz 1966. i 1989.
8. Ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.
9. Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema ţenama iz 1979.
10. Konvencija protiv muĉenja i drugog nehumanog ili poniţavajućeg postupanja ili
kaţnjavanja iz 1984.
11. Europska konvencija o spreĉavanju muĉenja i nehumanog ili poniţavajućeg postupanja ili
kaţnjavanja iz 19 8 7.
12.Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
13.MeĊunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i njihovih obitelji iz 1990.
14. Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina iz

1992.
15. Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994.
64
ANEKS II
PRIJELAZNE ODREDBE
1. Zajedniĉka privremena komisija
(a) Strane ovim osnivaju Zajedniĉku privremenu komisiju s mandatom da raspravlja

praktiĉna pitanja vezana za provedbu Ustava Bosne i Hercegovine i Općeg okvirnog sporazuma i
njegovih Aneksa, i da daje preporuke i prijedloge.
(b) Zajedniĉka privremena komisija sastojat će se od ĉetiri osobe iz Federacije, tri osobe iz
Republike Srpske i jednog predstavnika Bosne i Hercegovine.
(c) Sjednicama Komisije predsjedavat će Visoki predstavnik ili osoba koju on odredi.
2. Kontinuitet zakona
Svi zakoni, propisi i sudski poslovnici koji budu na snazi na teritoriju Bosne i Hercegovine
kad Ustav stupi na snagu, ostaju na snazi u onoj mjeri u kojoj se ne kose s Ustavom, sve dok
nadleţno vladino tijelo Bosne i Hercegovine ne odredi drukĉije.
3 Sudski i administrativni postupci
Svi postupci pred sudovima ili administrativnim agencijama koji budu djelovali na teritoriju
Bosne i Hercegovine u trenutku kad Ustav stupi na snagu, nastavit će se pred istima ili će biti
preneseni na druge sudove ili agencije u Bosni i Hercegovini u skladu sa zakonima koji odreĊuju
nadleţnost takvih sudova i agencija.
4 Sluţbe
Vladini uredi, institucije i druga tijela Bosne i Hercegovine radit će u skladu s primjenjivim
zakonom dok ovaj ne bude zamijenjen nekim drugim primjenjivim sporazumom ili zakonom.
5. Ugovori
•• Svi ugovori koje je ratificirala Republika Bosna i Hercegovina izmeĊu 1. sijeĉnja 1992.
godine i stupanja na snagu ovog Ustava predoĉit će se ĉlanovima Predsjedništva u roku od 15
dana nakon što oni preuzmu duţnost; svaki takav ugovor koji se ne predoĉi, bit će poništen, U
roku od Šest mjeseci nakon prvog saziva Parlamentarne skupštine, na zahtjev bilo kojeg ĉlana
Predsjedništva, Parlamentarna skupština će razmotriti hoće li poništiti još koji takav ugovor.
65
IZJAVA U IME REPUBLIKE BOSNE I HERCEGOVINE
Republika Bosna i Hercegovina odobrava ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma.
Za Republiku
Bosnu i Hercegovinu
A.I.
______________
IZJAVA U IME FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
Federacija Bosne i Hercegovine, u ime svojih konstitutivnih naroda i graĊana, odobrava ustav Bosne i
Hercegovine u Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma.
Za Federaciju Bosne i Hercegovine
J.P.
IZJAVA U IME REPUBLIKE SRPSKE
Republika Srpska odobrava ustav Bosne i Hercegovine u Aneksu 4 Općeg okvirnog sporazuma.
Za Republiku Srpsku
M.M.
66
ANEKS 5
SPORAZUM O ARBITRAŢI
Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska sloţile su se da će poštivati obveze

utvrĊene u Dogovorenim temeljnim naĉelima usvojenim u Ţenevi 8. rujna 1995. godine od strane
Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije koja ujedno zastupa i
Republiku Srpsku:
Stavak 2.4. "Dva entiteta će preuzeti uzajamne obveze (c) da meĊusobne sporove
rješavaju arbitraţom ĉije će odluke biti obvezujuće".
3.5. Plan i provedba sustava
Stavak 3. Entiteti su se u naĉelu dogovorili o slijedećem:
arbitraţe za rješavanje sporova izmeĊu dva entiteta."
Za Federaciju Bosne i Hercegovine Za Republiku Srsku
J.P. M.M
______________________ ________________________
67
68
ANEKS 6
SPORAZUM O LJUDSKIM PRAVIMA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane")

sloţile su se kako slijedi:
POGLAVLJE I: POŠTIVANJE LJUDSKIH PRAVA
Ĉlanak l
Temeljna prava i slobode
Strane će osigurati svim osobama pod svojom jurisdikcijom najviši stupanj meĊunarodno priznatih
ljudskih prava i temeljnih sloboda, ukljuĉujući prava i slobode utvrĊene u Europskoj konvenciji za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda kao i u njezinim Protokolima i u drugim meĊunarodnim
dokumentima navedenim u Dodatku ovome Aneksu. Ta prava i slobode ukljuĉuju.
(1) Pravo na ţivot.
(2) Pravo da ne budu podvrgavane muĉenju ili nehumanom ili poniţavajućem postupanju ili kazni.
(3) Pravo da ne budu drţane u ropstvu ili podĉinjenosti te pravo da ne obavljaju prisilan i obvezatan
rad.
(4) Pravo na slobodu i sigurnost osobe.
(5) Pravo na praviĉno saslušanje u graĊanskim i kriviĉnim postupcima i druga prava vezana za
kriviĉne postupke.
(6) Pravo na privatni i obiteljski ţivot, dom i dopisivanje.
(7) Slobodu mišljenja, savjesti i vjere.
(8) Slobodu izraţavanja.
(9) Slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruţivanja.
(10) Pravo na ţenidbu i udaju te osnivanje obitelji.

68
69
(11) Pravo na imovinu.
(12) Pravo na obrazovanje.
(13) Pravo na slobodu kretanja i boravka.
(14) Uţivanje prava i sloboda utvrĊenih u ovome Ĉlanku ili u meĊunarodnim sporazumima
navedenim u Aneksu Ustava treba se osigurati bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što je spol,
rasa, boja koţe, jezik, vjera, politiĉko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo,
vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, roĊenje ili drugi status.
POGLAVLJE H: KOMISIJA ZA LJUDSKA

PRAVA Dio A: OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 2 Osnivanje
Komisije
1. Da bi si pomogle u poštivanju svojih obveza po ovom Sporazumu, Strane ovim osnivaju Komisiju
za ljudska prava ("Komisija"). Komisija će se sastojati od dva dijela: Ureda ombudsmana i Suda za ljudska
prava.
Ured ombudsmana i Sud za ljudska prava razmatrat će slijedeće:
(a) navodne ili oĉigledne povrede ljudskih prava zajamĉenih u Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih
prava i temeljnih sloboda kao i u njezinim Protokolima, ili
(b) navodnu ili oĉiglednu diskriminaciju po bilo kojoj osnovi - kao što je spol, rasa, boja koţe,
jezik, vjera, politiĉko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno podrijetlo, vezivanje za neku
nacionalnu manjinu, imovina, roĊenje ili drugi status koji proizlazi iz uţivanja bilo kojih prava ili
sloboda utvrĊenih u meĊunarodnim sporazumima navedenim u Dodatku ovome Aneksu - kad se
za dotiĉnu povredu tvrdi ili je oĉigledno da su je poĉinile Strane, ukljuĉujući bilo kojeg duţnosnika
ili organ Strana, veleţupa, općina, ili bilo kojeg pojedinca koji djeluje po ovlaštenju takvog duţnosnika
ili organa.
2. Strane priznaju pravo svim osobama da Komisiji i drugim tijelima za ljudska prava podnose
ţalbe glede navodnih povreda ljudskih prava, u skladu s postupkom navedenim u ovome Aneksu i s
postupkom takvih tijela. Strane neće poduzimati nikakvu kaznenu radnju uperenu protiv osoba koje
namjeravaju podnijeti, ili su podnijele, takve ţalbe.
69
70
Ĉlanak 3
Objekti, osoblje, izdaci
1. Komisija će imati odgovarajuće objekte i struĉno osposobljeno osoblje. Imat će Izvršnog

duţnosnika, kojeg zajedniĉki postavljaju Ombudsman i Predsjednik suda, a koji će biti odgovoran za sva
potrebna administrativna rješenja koja se tiĉu objekata i osoblja. Izvršni duţnosnik podlijeţe
direktivi Ombudsmana i Predsjednika Suda u stvarima koje se tiĉu njihovog administrativnog i struĉnog
uredskog osoblja.
2. Plaće i izdatke Komisije i njezinog osoblja zajedniĉki utvrĊuju Strane, a snosi ih Bosna i
Hercegovina. Plaće i izdaci moraju biti u potpunosti dostatni za provoĊenje mandata Komisije.
3. Komisija će imati svoj stoţer u Sarajevu, ukljuĉujući i stoţer Ureda ombudsmana i objekte Suda.
Ombudsman će imati najmanje još jedan dodatni ured na teritoriju Federacije i Republike Srpske i u
drugim mjestima bude li on to smatrao za potrebno. Sud se moţe sastajati i na drugim mjestima ako
prosudi da potrebe nekog posebnog sluĉaja to zahtijevaju, a moţe se sastati na bilo kojem mjestu koje smatra
podesnim za pregled imovine, dokumenata ili drugih stvari.
4. Ombudsman i svi ĉlanovi Suda neće biti kriviĉno ili graĊanski odgovorni ni za kakva djela koja budu
poĉinili u okviru svojih duţnosti. Ako Ombudsman i ĉlanovi Suda nisu drţavljani Bosne i Hercegovine,
njima i njihovim obiteljima trebaju se odobriti povlastice i imuniteti kakve uţivaju diplomatski
predstavnici i njihove obitelji prema Beĉkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
5. Uz puno uvaţavanje potrebe da saĉuva nepristranost, Komisija moţe primati pomoć, bude li
smatrala to za potrebno, od bilo koje vladine, meĊunarodne ili nevladine organizacije.
Dio B: OMBUDSMAN ZA LJUDSKA PRAVA
Ĉlanak 4
Ombudsman za ljudska prava
1. Strane ovim osnivaju Ured ombudsmana za ljudska prava ("Ombudsman").
2. Ombudsmana će imenovati za neobnovljiv petogodišnji mandat Predsjedatelj Organizacije za

europsku sigurnost i suradnju (OESS), nakon dogovora sa Stranama. One će biti samostalno odgovoran
za izbor svog osoblja. Do prijenosa opisanog u Ĉlanku 14 dolje, Ombudsman ne moţe biti drţavljanin
Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne drţave. Nakon prijenosa ombudsmane će postavljati
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine.
3. Ĉlanovi Ureda Ombudsmana moraju biti osvjedoĉenih visokih moralnih kvaliteta i biti struĉnjaci
za podruĉje meĊunarodnih ljudskih prava.
70
71
4. Ured Ombudsmana bit će neovisna agencija. Ni jedna osoba ili organ Strana ne moţe se miješati u
njegove funkcije dok on izvršava svoj mandat.
Ĉlanak 5
Nadleţnost Ombudsmana
1. Ţalbe o povredama ljudskih prava, koje primi Komisija, po pravilu će se upućivati Uredu
Ombudsmana, osim ako podnositelj izriĉito ne navede Sud.
2. Ombudsman moţe provoditi istragu - bilo na vlastitu inicijativu ili kao odgovor na ţalbu bilo koje
Strane ili osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su ţrtva povrede od strane
bilo koje Strane, ili pak nastupaju u ime navodnih ţrtava koje su umrle ili nestale - o navodnim ili
oĉiglednim povredama ljudskih prava u okviru stavka 2 Ĉlanka 2. Strane se obvezuju da ni na kakav naĉin
neće ometati uĉinkovito korištenje ovog prava.
3. Ombudsman će odluĉiti koje prijave zahtijevaju istragu i po kojim prioritetima, dajući poseban
prioritet prituţbama na naroĉito grube ili sustavne povrede i onima koje se temelje na navodnoj
diskriminaciji po zabranjenim osnovama.
4. Po završetku istrage Ombudsman će bez odlaganja objaviti nalaze i zakljuĉke. Strana za koju se
utvrdi daje povrijedila ljudska prava mora, u navedenom roku, pismeno objasniti kako će udovoljiti
zakljuĉcima.
5. Ako primi prituţbu koja spada u nadleţnost Suda za ljudska prava, Ombudsman je moţe
proslijediti Sudu u bilo kojem trenutku.
6. Ombudsman moţe takoĊer podnositi posebna izvješća u bilo koje vrijeme bilo kojem
nadleţnom drţavnom organu ili duţnosniku. Oni koji prime takva izvješća moraju odgovoriti u roku koji
navede Ombudsman, ukljuĉujući i posebne odgovore na zakljuĉke koje dostavi Ombudsman.
7. Ombudsman će objavljivati izvješće, koje će, u sluĉaju da neka osoba ili subjekt ne postupi prema
njegovim zakljuĉcima i preporukama, biti proslijeĊeno Visokom predstavniku opisanom u Aneksu 10
Općeg okvirnog sporazuma dok takva sluţba postoji, a takoĊer će biti dostavljeno i Predsjedništvu
dotiĉne Strane na daljnji postupak. Ombudsman moţe takoĊer pokrenuti postupak pred Sudom za
ljudska prava na temelju takvog Izvješća. Ombudsman moţe takoĊer intervenirati kod bilo kojeg
postupka pred Sudom.
Ĉlanak 6
Ovlasti
1. Ombudsman će imati pristup i moći pregledati sve sluţbene dokumente, ukljuĉujući i one
povjerljive, kao i sudske i administrativne spise, a moţe zahtijevati od bilo koje osobe, ukljuĉujući i
71
72
drţavnog duţnosnika, da suraĊuje tako što će pruţiti relevantne podatke, dokumente i spise.
Ombudsman moţe prisustvovati saslušanjima u upravnom postupku kao i sjednicama drugih
organa, a moţe ući i pregledati svako mjesto gdje su zatoĉene ili rade osobe lišene slobode. ,
2. Ombudsman i osoblje je duţno ĉuvati tajnost svih dobivenih povjerljivih podataka, osim kad
se oni traţe naredbom Suda, a postupat će sa svim dokumentima i spisima u skladu s primjenljivim
pravilima.
Dio C: SUD ZA LJUDSKA PRAVA
Ĉlanak 7
Sud za ljudska prava
1. Sud za ljudska prava sastojat će se od ĉetrnaest ĉlanova.
2. U roku od 90 dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Federacija Bosne i

Hercegovine će imenovati ĉetiri ĉlana, a Republika Srpska će imenovati dva ĉlana. Odbor ministara
Vijeća Europe, temeljem rezolucije (93)6, a nakon dogovora sa Stranama, imenovat će preostale
ĉlanove, koji ne smiju biti drţavljani Bosne i Hercegovine ili bilo koje susjedne zemlje, i odredit će
jednog od njih za predsjednika Suda.
3. Svi ĉlanovi Suda moraju imati kvalifikacije koje se traţe za postavljanje na visoku sudsku
duţnost ili biti pravnici priznate struĉnosti. Ĉlanovi Suda imenuju se na period od pet godina, a mogu
biti ponovno imenovani.
4. Nakon prijenosa opisanog u Ĉlanku 14 dolje, ĉlanove će postavljati Predsjedništvo Bosne i

Hercegovine.
Ĉlanak 8
Nadleţnost Suda
1. Sud će primati, na razmatranje ili rješavanje, ţalbe na navodne ili oĉigledne povrede ljudskih
prava iz stavka 2 Ĉlanka 2, preko Ombudsmana u ime tuţitelja, ili izravno od bilo koje Strane ili
osobe, nevladine organizacije, ili skupine pojedinaca koji tvrde da su ţrtve povrede od strane bilo koje
Strane, ili koje nastupaju u ime navodnih ţrtava koje su umrle ili nestale.
2. Sud će odluĉiti koje ţalbe prihvatiti i kojim ih redoslijedom rješavati. Pri tome će Sud uzimati u obzir
slijedeće kriterije:
72
73
(a) Postoje li uĉinkoviti pravni lijekovi, kao i to je li podnositelj dokazao da ih je sve iscrpio i daje ţalba
podnesena Komisiji u roku od šest mjeseci nakon donošenja konaĉne odluke.
(b) Sud neće razmatrati ţalbu koja je u biti ista kao i stvar koju je Sud već ispitao, ili je već
podnesena u nekom drugom postupku, ili je već predmet meĊunarodne istrage ili rješenja.
(c) Sud će takoĊer odbiti svaki ţalbu koju bude smatrao nespojivom s ovim Sporazumom, ili koja
je oĉito neutemeljena, ili predstavlja zlouporabu prava ţalbe.
(d) Komisija moţe odbiti ili obustaviti daljnje razmatranje ako se ţalba odnosi na neku stvar koja
se trenutno rješava pred nekim drugim meĊunarodnim tijelom za ljudska prava nadleţnim za
rješavanje ţalbi ili donošenje presuda o sluĉajevima, ili pred bilo kojom drugom Komisijom
osnovanom temeljem Aneksa Općeg okvirnog sporazuma.
(e) U naĉelu Sud će nastojati prihvatiti i dati posebnu prednost prituţbama na posebno teške ili
sustavne povrede i onima koje se temelje na navodnoj diskriminaciji po zabranjenim osnovama.
(f) Ţalbe koje povlaĉe za sobom zahtjeve za privremenim mjerama razmatrat će se prioritetno kako
bi se utvrdilo (1) trebaju li biti primljene, te ako trebaju (2) je li opravdan veliki prioritet za
zakazivanje rasprave o zahtjevu za privremenim mjerama.
2. Sud u bilo kojem trenutku svog postupka moţe obustaviti razmatranje neke ţalbe, odbaciti je ili
brisati iz razloga (a) što podnositelj namjerava odustati od ţalbe; (b) što je stvar već riješena; ili (c) što
iz bilo kojeg drugog razloga, koji utvrdi Sud, nije više opravdano nastaviti s razmatranjem ţalbe; pod
uvjetom daje takav rezultat u skladu s ciljem poštivanja ljudskih prava.
Ĉlanak 9
Miroljubivo rješavanje
1. Na poĉetku procesa ili u bilo kojem trenutku tijekom postupka, Sud moţe pokušati ishoditi
miroljubivo rješenje predmeta na temelju poštivanja prava i sloboda navedenih u ovom Sporazumu.
2. Ako Sud uspije ishoditi takvo rješenje, on će objaviti izvješće i proslijediti ga Visokom
predstavniku opisanom u Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma dok takva funkcija postoji, OESS-
u i Glavnom tajniku Vijeća Europe. Takvo izvješće će obuhvaćati kratku iznošenje ĉinjenica i
postignuto rješenje. MeĊutim, izvješće o rješenju u datom sluĉaju moţe biti povjerljivo u cjelini ili
djelomiĉno, ako to bude potrebno radi zaštite ljudskih prava ili ako se tako dogovore Sud i
zainteresirane stranke.
Ĉlanak 10
Postupak pred Sudom
73
74
1. Sud će utvrditi praviĉnu i uĉinkovitu proceduru za rješavanje ţalbi. Takva procedura mora
predvidjeti mogućnost odgovarajućih pismenih podnesaka i, po odluci Suda, saslušanje radi usmene
rasprave ili podnošenja dokaza. Sud će imati ovlast da naredi privremene mjere, da imenuje vještake
i da prisili na privoĊenje svjedoka i davanje dokaza.
2. Sud će normalno zasjedati u vijećima od po sedam ĉlanova: dva ĉlana iz Federacije, jedan ĉlan iz Republike
Srpske i ĉetiri ĉlana koji nisu graĊani Bosne i Hercegovine ili neke susjedne drţave. Kad o nekoj ţalbi
odluĉuje vijeće, Sud u punom sastavu moţe odluĉiti, na prijedlog jedne od stranaka u postupku ili Ombudsmana,
da se odluka preispita; to preispitivanje moţe ukljuĉivati i uzimanje dodatnih dokaza ako Sud tako odluĉi.
Rijeĉ "Sud" u ovome Aneksu moţe se u odgovarajućem sluĉaju odnositi i na vijeća, s tim da ovlast za
donošenje općih pravila, propisa i procedure ima samo Sud kao cjelina.
3. Osim u izuzetnim okolnostima u skladu s pravilima, saslušanja u Sudu bit će javna.
4. Podnositelje ţalbi mogu u postupku zastupati odvjetnici ili drugi predstavnici po njihovu izboru, ali
moraju takoĊer biti i osobno nazoĉni osim ako ih Sud ne ispriĉa zbog neke poteškoće, nemogućnosti ili
nekog drugog opravdanog razloga.
5. Strane se obvezuju da će pruţiti sve relevantne informacije Sudu i da će s njim u potpunosti

suraĊivati.
Ĉlanak 11
Odluke
1. Po zakljuĉenju postupka, Sud će odmah objaviti odluku koja će konstatirati:
(a) ukazuju li utvrĊene ĉinjenice na povredu obveza od strane dotiĉne Strane i ukoliko je tako,
(b) koje će korake ta Strana poduzeti da bi ispravila tu povredu, ukljuĉujući i naredbe da se prestane i
odustane, novĉanu naknadu (ukljuĉujući novĉane i nenovĉane štete) i privremene mjere,
2. Sud svoje odluke donosi većinom glasova svojih ĉlanova. U sluĉaju neriješenog ishoda
glasovanja o nekoj odluci, predsjednik Suda ima odluĉujući glas.
3. Pod uvjetom daje izvršeno preispitivanje predviĊeno u stavku 2, Ĉlanka 10, odluke Suda su
konaĉne i obvezujuće.
4. Svaki će ĉlan imati pravo dati izdvojeno mišljenje o svakom sluĉaju.
5. Sud će obrazloţiti svoje odluke. Njegove će odluke biti objavljenje i dostavljene zainteresiranim
stranama, Visokom predstavniku navedenom u Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma sve dok takva
funkcija postoji, Glavnom tajniku Vijeća Europe i OESS-u.
74
75
6. Strane će u potpunosti provoditi odluke Suda.
Ĉlanak 12
Pravila i propisi
Sud će donijeti pravila i propise, u skladu s ovim Sporazumom, potrebne za obavljanje njegovih
funkcija, ukljuĉujući i odredbe o preliminarnim saslušanjima, ubrzanim odlukama o privremenim mjerama,
odlukama vijeća Suda, i preispitivanju odluka donesenih od strane tih vijeća.
POGLAVLJE HI: OPĆE ODREDBE
Ĉlanak 13
Organizacije koje se bave ljudskim pravima
1. Strane će promicati i poticati aktivnosti nevladinih i meĊunarodnih organizacija za zaštitu i promicanje

ljudskih prava.
2. Strane se pridruţuju pozivu Visokoj komisiji UN-a za ljudska prava, OESS-u, Visokom
povjereniku UN-a za izbjeglice i drugim meĊudrţavnim i regionalnim misijama ili organizacijama za
ljudska prava da pomno prate stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini izmeĊu ostalog i putom
otvaranja lokalnih ureda i postavljanja promatraĉa, izvještaĉa ili drugih relevantnih osoba na stalnoj
osnovi ili od misije do misije i da im osiguraju pune i djelotvorne olakšice, pomoć i pristup.
3. Strane će omogućiti pun i djelotvoran pristup nevladinim organizacijama radi istraţivanja i

nadgledanja stanja ljudskih prava u Bosni i Hercegovini, i neće ih spreĉavati ili ometati u vršenju njihovih
funkcija.
4. Sve nadleţne vlasti u Bosni i Hercegovini suraĊivat će i osigurati neograniĉen pristup

organizacijama osnovanim ovim Aneksom Općeg okvirnog sporazuma; svim meĊunarodnim
mehanizmima za nadgledanje ljudskih prava uspostavljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima
uspostavljenim bilo kojim meĊunarodnim instrumentom navedenim u Dodatku ovome Aneksu,
MeĊunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju; i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlaštenoj od strane Vijeća
sigurnosti Ujedinjenih Naroda s mandatom koji se tiĉe ljudskih prava ili humanitarnog prava.
Ĉlanak 14
Prijenos
75
76
Pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Vlada Bosne i Hercegovine preuzet će
odgovornost za nastavak rada Komisije osnovane u Poglavlju II ovog Aneksa, osim ako se Strane drukĉije
ne dogovore. U ovome drugom sluĉaju, Komisija će nastaviti raditi kako je gore predviĊeno.
Ĉlanak 15
Obavijesti
Srane će djelotvorno obznaniti odredbe ovog Sporazuma širom Bosne i Hercegovine.
Ĉlanak 16
Stupanje na snagu
Za Republiku Za Federaciju Za Republiku
Bosnu i Hercegovinu Bosne i Hercegovine Srpsku
76
77
ANEKS I
DODATNI SPORAZUMI O LJUDSKIM PRAVIMA KOJI ĆE SE PRIMJENJIVATI
1. Konvencija o spreĉavanju i kaţnjavanju zloĉina genocida iz 1948.
2. Ţenevske konvencije I-IV iz 1949. o zaštiti ţrtava rata, i Ţenevski protokoli I-II ovih konvencija
3. Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. i njezini Protokoli
4. Konvencija iz 1951. koja se odnosi na status izbjeglica i njezin Protokol iz 1966.
5. Konvencija iz 1957. o nacionalnosti udatih ţena
6. Konvencija iz 1961. o smanjivanju broja ljudi bez drţave
7. MeĊunarodna konvencija iz 1965. o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije
8. MeĊunarodni ugovor o graĊanskim i politiĉkim pravima iz 1966. i njegovi Opcionalni protokoli iz

1966. i 1989.
9. Ugovor o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima iz 1966.
10. Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije prema ţenama iz 1979.
11.Konvencija protiv muĉenja i drugog nehumanog ili poniţavajućeg postupanja ili kaţnjavanja iz
1984.
12.Europska konvencija o spreĉavanju muĉenja i nehumanog ili poniţavajućeg postupanja ili kaţnjavanja
iz 1987.
13. Konvencija o pravima djeteta iz 1989.
14. MeĊunarodna konvencija o zaštiti prava svih radnika migranata i njihovih obitelji iz 1990.
15.Europska povelja za regionalne jezike i jezike manjina iz 1992.
16. 0kvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina iz 1994.
77
78
ANEKS 7
SPORAZUM O IZBJEGLICAMA I RASELJENIM OSOBAMA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") sloţile su
se kako slijedi:
POGLAVLJE I: ZAŠTITA
Ĉlanak l
Prava izbjeglica i raseljenih osoba
1. Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti na svoja ognjišta. Oni će imati
pravo da im se vrati imovina koja im je oduzeta tijekom neprijateljstava od 1991. godine i da im se
nadoknadi sva imovina koja im se ne moţe vratiti. Rani povratak izbjeglica i raseljenih osoba je vaţan
cilj rješenja sukoba u Bosni i Hercegovini. Strane potvrĊuju da će prihvatiti povratak takvih osoba
koje su napustile njihov teritorij, ukljuĉujući i one kojima su treće zemlje pruţile privremenu zaštitu.
2. Strane će osigurati da izbjeglicama i raseljenim osobama bude omogućeno vratiti se u

sigurnosti, bez opasnosti od uznemiravanja, zastrašivanja, progona ili diskriminacije, osobito zbog njihova
etniĉkog podrijetla, vjerskog uvjerenja ili politiĉkog mišljenja.
3. Strane će poduzeti sve potrebne korake da sprijeĉe radnje na njihovom teritoriju koje bi ometale
ili spreĉavale siguran i dragovoljan povratak izbjeglica i raseljenih osoba. Da bi pokazale svoje opredjeljenje
za osiguranje punog poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda svih osoba pod njihovom jurisdikcijom i
stvaranje uvjeta, bez odlaganja, potrebnih za povratak izbjeglica i raseljenih osoba, Strane će odmah
poduzeti slijedeće mjere izgradnje povjerenja:
(a) ukidanje unutarnjeg zakonodavstva i administrativnih postupaka sa diskriminatornom namjerom ili

uĉinkom;
(b) spreĉavanje ili hitno suzbijanje svakog pismenog ili usmenog poticanja, putom medija ili na drugi naĉin, na
etniĉko ili vjersko neprijateljstvo ili mrţnju;
(c) širenje, putem medija, upozorenja protiv, ili brzo suzbijanje, ĉinova osvete od strane vojnih, paravojnih
ili policijskih sluţbi, ili od strane drugih javnih duţnosnika ili privatnih pojedinaca;
(d) zaštita etniĉkog odnosno manjinskog stanovništva ma gdje god se ono nalazilo i omogućavanje izravnog
pristupa meĊunarodnih humanitarnih organizacija i promatraĉa tom stanovništvu;
78
79
(e) gonjenje, otpuštanje, ili premještanje, već prema tome što je podesmje, osoba u vojnim, paravojmm i
policijskim snagama, i drugih javnih sluţbenika odgovornih za ozbiljne povrede osnovnih prava osoba koje
pripadaju etniĉkim ili manjinskim skupinama.
4. Izbor odredišta prepušta se pojedincu ili obitelji, a treba oĉuvati naĉelo jedinstva obitelji. Strane se
neće miješati povratnicima u izbor odredišta, niti će ih prisiljavati da ostanu ili da dolaze u situacije ozbiljne
opasnosti ili nesigurnosti, ili u podruĉja koja nemaju osnovne infrastrukture potrebne za nastavljanje
normalnog ţivota. Strane će omogućiti protok informacija potrebnih da izbjeglice i raseljene osobe mogu
pouzdano prosuditi o uvjetima za povratak u neko mjesto.
5. Strane pozivaju Visoko povjereništvo UN za izbjeglice ("UNHCR") da u tijesnoj suradnji sa

zemljama koje su pruţile azil i sa Stranama razradi plan repatrijacije koji će omogućiti izbjeglicama i
raseljenim osobama brz, miran, organiziran i postupan povratak, koji moţe ukljuĉivati prioritete za
odreĊena podruĉja i odreĊene kategorije povratnika. Strane se slaţu' da provedu taj plan i usklade s njim
svoje meĊunarodne sporazume i unutarnje zakone. U skladu s tim one pozivaju drţave koje su primile
izbjeglice da pomognu brzi povratak izbjeglica u skladu s meĊunarodnim pravom.
Ĉlanak 2
Stvaranje uvjeta pogodnih za povratak
1. Strane se obvezuju stvoriti na svojim teritorijima politiĉke, gospodarske i socijalne uvjete koji će
pridonijeti dragovoljnom povratku i skladnoj reintegraciji izbjeglica i raseljenih osoba, bez davanja
prednosti nekoj posebnoj skupini. Strane će pruţiti svu potrebnu pomoć izbjeglicama i raseljenim
osobama, a radit će na poticanju njihova dragovoljnog povratka na miran, organiziran i postupan naĉin, u
skladu s UNHCR-ovim planom repatrijacije.
2. Strane neće praviti diskriminaciju protiv izbjeglica i raseljenih osoba koje se vraćaju u pogledu
novaĉenja u vojnu sluţbu, a pozitivno će rješavati i zahtjeve za izuzeće iz vojne ili neke druge obvezne
sluţbe temeljene na pojedinaĉnim okolnostima kako bi se povratnicima omogućilo da ponovno izgrade svoj
ţivot.
Ĉlanak 3
Suradnja s meĊunarodnim organizacijama i meĊunarodnim promatraĉima
1. Strane sa zadovoljstvom primaju na znanje vodeću humanitarnu ulogu UNHCR-a kojem je glavni
tajnik Ujedinjenih Naroda povjerio ulogu koordinatora meĊu svim agencijama koje pomaţu
repatrijaciju i zbrinjavanje izbjeglica i raseljenih osoba.
2. Strane će UNHCR-u, MeĊunarodnom komitetu crvenog kriţa ("MKCK"), Programu

Ujedinjenih Naroda za razvitak ("UNDP"), i drugim relevantnim meĊunarodnim, domaćim i
nevladinim organizacijama omogućiti potpun i neograniĉen pristup do svih izbjeglica i raseljenih osoba,
radi olakšavanja rada ovih organizacija na traţenju osoba, pruţanja medicinske pomoći, raspodjele hrane,
pomoći pri reintegraciji, pruţanja privremenog i trajnog smještaja i drugih aktivnosti vaţnih za
79
80
obavljanje njihova mandata i operativnih duţnosti bez administrativnih zapreka. Ove aktivnosti će
obuhvaćati tradicionalne zaštitne funkcije i nadgledanje osnovnih ljudskih prava i humanitarnih uvjeta
kao i provedbu odredaba ovog poglavlja.
3. Strane će se pobrinuti za sigurnost sveukupnog osoblja takvih organizacija.
Ĉlanak 4
Pomoć pri repatrijaciji
Strane će omogućiti pruţanje adekvatno nadgledane, kratkoroĉne pomoći pri repatrijaciji na

nediskriminatornoj osnovi svim potrebitim izbjeglicama i raseljenim osobama koje se vraćaju, u skladu s
planom koji je napravio UNHCR i druge relevantne organizacije, kako bi se obiteljima i pojedincima
povratnicima omogućilo da ponovno poĉnu ţivot i zaraĊivati za ţivot u mjesnim zajednicama.
Ĉlanak 5
Nestale osobe
Strane će pribaviti podatke, pomoću UNHCR-ovih mehanizama za traženje, o svim nestalim osobama.
Strane će takoĊer u potpunosti suraĊivati s MKCK-om u njegovim nastojanjima da utvrdi identitet,
mjesto i sudbinu nestalih.
Ĉlanak 6
Amnestija
Sve izbjeglice i raseljene osobe koje se vraćaju, a koje su optuţene za neko kriviĉno djelo, osim onog koje
predstavlja ozbiljnu povredu meĊunarodnog humanitarnog prava definiranog u Statutu MeĊunarodnog suda
za bivšu Jugoslaviju od 1. sijeĉnja 1991. godine, ili nekog obiĉnog kriviĉnog djela nevezanog za sukob,
uţivat će po povratku amnestiju. Ni u kom sluĉaju se ne smiju praviti optuţbe za kriviĉna djela iz
politiĉkih ili drugih neprimjerenih razloga ili da se zaobiĊe primjena amnestije.
POGLAVLJE H: KOMISIJA ZA IZBJEGLICE I RASELJENE OSOBE
Ĉlanak 7
Osnivanje komisije
Strane ovim osnivaju komisiju za raseljene osobe i izbjeglice ("Komisija"). Komisija će imati svoje
sjedište u Sarajevu, a moţe imati urede i na drugim lokacijama bude li to smatrala za potrebno.
80
81
Ĉlanak 8
Suradnja
Strane će suraĊivati s radom Komisije, a poštivat će i provoditi njezine odluke ekspeditivno i u dobroj
vjeri, u suradnji s relevantnim meĊunarodnim i nevladinim organizacijama koje imaju odgovornost za
povratak i reintegraciju izbjeglica i raseljenih osoba.
Ĉlanak 9
Sastav
1. Komisija će se sastojati od devet (9) ĉlanova. U roku od 90 dana nakon stupanja na snagu ovog
Sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će ĉetiri ĉlana, dva na period od tri godine, a ostale
na period od ĉetiri godine, a Republika Srpska će imenovati dva ĉlana, jednog na period od tri godine, a
drugog na period od ĉetiri godine. Predsjednik Europskog suda za ljudska prava imenovat će preostale
ĉlanove, svakog na period od pet godina, a jednog će od tih ĉlanova odrediti za predsjednika. Ĉlanovi
Komisije mogu ponovno biti imenovani.
2. Ĉlanovi Komisije moraju imati priznate visoke moralne kvalitete.
3. Komsija moţe zasjedati po odborima, ovisno o tome kako je predviĊeno njezinim pravilima i
propisima. Rijeĉ Komisija u ovome Aneksu obuhvaća i takve odbore, ako ih ima, s tim da samo Komisija u
punom sastavu ima pravo donositi pravila i propise.
4. Nakon prijenosa opisanog u Ĉlanku 16 dolje, ĉlanove će imenovati Predsjedništvo Bosne i

Hercegovine.
Ĉlanak 10
Objekti, osoblje i izdaci
1. Komisija će imati odgovarajuće objekte i struĉno osposobljeno osoblje, s iskustvom u

administrativnim, financijskim, bankarskim i pravnim poslovima koje će joj pomagati u vršenju njezinih
funkcija. Na ĉelu osoblja bit će Izvršni duţnosnik kojeg imenuje Komisija.
1. Plaće i izdatke Komisije i njezinog osoblja utvrĊivat će Strane zajedniĉki, a snosit će ih

podjedanko sve Strane.
3. Ĉlanovi Komisije neće biti kriviĉno ili graĊanski odgovorni za bilo koji ĉin izvršen u okviru njihovih
duţnosti. Ĉlanovi komisije i njihove obitelji, koji nisu graĊani Bosne i Hercegovine uţivat će iste povlastice i
imunitete kakve uţivaju diplomatski predstavnici i njihove obitelji po Beĉkoj konvenciji o diplomatskim
odnosima.
81
82
4. Komisija moţe primati pomoć od meĊunarodnih i nevladinih organizacija, iz njihovih posebnih

struĉnih oblasti a koje spadaju pod mandat Komisije, pod uvjetima koje treba dogovoriti.
5. Komisija će suraĊivati s drugim subjektima uspostavljenim Općim okvirnim sporazumom, o kojima se

Strane sloţe, ili koje je odobrilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih Naroda.
Ĉlanak 11
Mandat
Komisija će primati i rješavati sve zahtjeve za nepokretnom imovinom u Bosni i Hercegovini, u

sluĉajevima kad ta imovina nije bila dragovoljno prodana ili na neki drugi naĉin ustupljena od 1. travnja
1992. godine i u sluĉajevima kad podnositelj zahtjeva trenutno nije u posjedu te imovine. Zahtjevi se mogu
odnositi na povrat imovine ili na pravednu naknadu umjesto povrata.
Ĉlanak 12
Postupci pred Komisijom
1. Nakon prijema zahtjeva Komisija će utvrditi zakonitog vlasnika imovine za koju se podnosi zahtjev
kao i vrijednost te imovine. Komisija će, preko svog osoblja ili za to ovlaštenih meĊunarodnih ili
nevladinih organizacija, imati pravo pristupa bilo kojoj i svim gruntovnicama u Bosni i Hercegovini i bilo
kojoj i svakoj nepokretnoj imovini lociranoj u Bosni i Hercegovini u svrhu pregleda, ocjene i procjene
vezane za razmatranje zahtjeva.
2. Svakoj osobi koja traţi povrat imovine a za koju Komisija utvrdi da je zakoniti vlasnik te imovine,
odobrit će se povrat imovine. Svakoj osobi koja traţi naknadu umjesto povrata, a za koju Komisija
utvrdi daje zakoniti vlasnik te imovine, odobrit će se pravedna naknada koju utvrdi Komisija. Komisija
donosi odluke većinom glasova svojih ĉlanova.
3. Prilikom utvrĊivanja zakonitog vlasnika imovine Komisija neće priznati kao valjanu nikakvu nelegalnu
imovinsku transakciju, ukljuĉujući i ustupanje imovine uĉinjeno pod prisilom u zamjenu za izlaznu dozvolu
ili papire, ili transakciju koja je na bilo koji drugi naĉin povezana s etniĉkim ĉišćenjem. Svaka osoba
kojoj je odobren povrat imovine, moţe prihvatiti neku zadovoljavajuću nagodbu o zakupu umjesto da
ponovno preuzme vlasništvo.
4. Komisija će utvrditi fiksne stope koje se mogu primjenjivati prilikom procjene vrijednosti sve
nepokretne imovine u Bosni i Hercegovini, a koja je predmet potraţivanja pred ovom Komisijom.
Stope će se temeljiti na procjeni ili geodetskom mjerenju imovine na teritoriju Bosne i Hercegovine
poduzetim prije 1. travnja 1992. godine, ako se do njih moţe doći, ili se mogu temeljiti na nekim
drugim razumnim kriterijima koje utvrdi Komisija.
5. Komisija će imati ovlasti da izvrši sve transakcije potrebne da prenese ili dodjeli pravo
vlasništva, založi, da pod zakup ili na neki drugi naĉin upravi s imovinom koja je predmet zahtjeva,
82
83
ili za koju se utvrdi daje napuštena. Komisija naroĉito moţe zakonito prodati, zaloţiti ili dati pod zakup
nepokretnu imovinu bilo kojem stanovniku ili graĊaninu Bosne i Hercegovine, ili bilo kojoj Strani, u
sluĉaju kad je zakoniti vlasnik traţio i primio naknadu umjesto povrata, ili u sluĉaju kad se utvrdi da je
imovina napuštena u skladu s lokalnim zakonom. Komisija takoĊer moţe dati imovinu pod zakup dok ne
razmotri i konaĉno ne odluĉi o vlasništvu.
6. U sluĉajevima kad je podnositelju zahtjeva odobrena naknada umjesto povrata imovine

Komisija moţe odobriti novĉanu naknadu ili kompenzacijsku obveznicu za buduću kupovinu
nepokretne imovine. Strane pozdravljaju spremnost meĊunarodne zajednice koja pomaţe u izgradnji
i financiranju stambenog prostora u Bosni i Hercegovini da prihvati kompenzacijske obveznice, koje
dodjeljuje Komisija, kao sredstvo plaćanja i da osobama koje budu imale takve obveznice dadne prioritet
u dobivanju tog stambenog prostora.
7. Odluke Komisije su konaĉne, a svaki dokaz o vlasništvu, svaka isprava, hipoteka ili neki drugi
zakonski instrument koji izda ili dodijeli Komisija bit će priznat kao zakonit u cijeloj Bosni i Hercegovini.
8. Propust bilo koje Strane ili pojedinca da suraĊuje s Komisijom neće sprijeĉiti Komisiju da donosi
svoje odluke.
Ĉlanak 13
Korištenje napuštene imovine
Strane, nakon najave Komisiji, a u koordinaciji s UNHCR-om i drugim meĊunarodnim i

nevladinim organizacijama koje doprinose pomaganju i obnovi, mogu privremeno smjestiti izbjeglice i
raseljene osobe u prazne kuće i stanove, s tim da Komisija konaĉno utvrĊuje vlasništvo i odluĉuje o davanju
objekta pod zakup.
Ĉlanak 14
Imovinski fond izbjeglica i raseljenih osoba
1. U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine osnovat će se Imovinski fond za izbjeglice i raseljene

osobe ("Fond") kojim će upravljati Komisija. Fond će se puniti kupovinom, prodajom, iznajmljivanjem i
hipotekama na nepokretnu imovinu koja je predmet zahtjeva pred Komisijom. On se takoĊer moţe puniti
izravnim uplatama Strana, ili doprinosima drţava i meĊunarodnih i nevladinih organizacija.
2. Kompenzacijske obveznice izdane prema Ĉlanku 12(6) ĉinit će buduću pasivu Fonda pod uvjetima i
kondicijama koje odredi Komisija.
Ĉlanak 15
Pravila i propisi
83
84
Komisija će donijeti pravila i propise u skladu s ovim Sporazumom, a koji su potrebni za

obavljanje njezinih funkcija. Prilikom donošenja ovih pravila i propisa Komisija će uzeti u obzir domaće
zakone o imovinskim pravima.
Ĉlanak 16
Prijenos
Pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odgovornost za financiranje i rad Komisije
prenijet će se sa Strana na Vladu Bosne i Hercegovine, osim ako se Strane drukĉije ne dogovore. U ovom
drugom sluĉaju Komisija će nastaviti s radom kako je to utvrĊeno gore.
Ĉlanak 17
Obavijest
Strane će na djelotvoran naĉin obznaniti uvjete ovog Sporazuma po cijeloj Bosni i Hercegovini i u svim
zemljama za koje se zna da imaju osobe koji su bili graĊani ili stanovnici Bosne i Hercegovine.
Ĉlanak 18
Stupanje na snagu
A.I.
_________________________
J.P. M.M
___________________________ _____________________
84
85
ANEKS 8
SPORAZUM O KOMISIJI ZA OĈUVANJE NACIONALNIH

SPOMENIKA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska

("Strane") dogovorile su se kako slijedi:
Ĉlanak l
Osnivanje
Komisije
Strane ovim osnivaju neovisnu Komisiju za oĉuvanje nacionalnih spomenika ("Komisija").

Komisija će imati svoje sjedište u Sarajevu, a moţe imati urede i u drugim mjestima bude li to smatrala
za potrebno.
Ĉlanak 2
Sastav
1. Komisija će se sastojati od pet ĉlanova. U roku od 90 dana nakon stupanja na snagu ovog
Sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će dva ĉlana, a Republika Srpska jednog
ĉlana, svakog na period od tri godine. Glavni direktor Organizacije Ujedinjenih Naroda za
prosvjetu, znanost i kulturu imenovat će preostale ĉlanove, svakog na period od pet godina, a
jednog od njih će odrediti za predsjednika. Ĉlanovi Komisije se mogu ponovno imenovati. Ni
jedna osoba koja izdrţava kaznu izreĉenu od strane MeĊunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, niti
ijedna osoba koja je pod optuţbom Suda a koja se nije odazvala pozivu da se pojavi pred Sudom,
ne moţe biti ĉlan Komisije.
2. Nakon prijenosa opisanog u Ĉlanku 9 dolje ĉlanove Komisije imenovat će Predsjedništvo Bosne-i
Hercegovine.
Ĉlanak 3
Objekti, osoblje i izdaci
85
86
1. Komisija će imati odgovarajuće objekte i struĉno osposobljeno osoblje koje će općenito

predstavljati etniĉke skupine od kojih se sastoji Bosna i Hercegovina i pomagati joj u obavljanju njezinih
funkcija. Na ĉelu Komisije bit će Izvršni duţnosnik kojeg postavlja Komisija.
2. Plaće i izdatke Komisije i njezinog osoblja zajedniĉki utvrĊuju Entiteti, a snose ih podjednako
oba Entiteta.
3. Ĉlanovi Komisije neće biti kriviĉno ili graĊanski odgovorni ni za kakvo djelo uĉinjeno u okviru
njihovih duţnosti. Ĉlanovima Komisije koji nisu drţavljani Bosne i Hercegovine i njihovim obiteljima
odobrit će se iste povlastice i imuniteti kakve uţivaju diplomatski predstavnici i njihove obitelji prema Beĉkoj
konvenciji o diplomatskim odnosima.
Ĉlanak 4
Mandat
Komisija će primati i odluĉivati o zahtjevima za proglašavanje imovine koja ima kulturnu, povijesnu,
vjersku ili etniĉku vaţnost za nacionalne spomenike.
Ĉlanak 5
Postupak pred Komisijom
1. Bilo koja Strana, ili zainteresirana osoba u Bosni i Hercegovini moţe podnijeti Komisiji zahtjev za
proglašenje imovine za nacionalni spomenik. Svaki takav zahtjev treba sadrţavati sve relevantne podatke o
dotiĉnoj imovini, ukljuĉujući:
(a) toĉnu lokaciju imovine;
(b) njezinog sadašnjeg vlasnika i stanje;
(c) visinu i izvor sredstava potrebnih za sve nuţne opravke imovine;
(d) svaku poznatu predloţenu namjenu objekta; i
(e) osnovu za proglašenje nacionalnim spomenikom.
2. Prilikom odluĉivanja o zahtjevu Komisija će dati priliku vlasnicima predloţenog nacionalnog

spomenika, kao i zainteresiranim osobama ili subjektima, da iznesu svoje stavove.
3. Za period od jedne godine nakon podnošenja takvog zahtjeva Komisiji, ili dok se ne donese
odluka u skladu s ovim Aneksom, već prema tome koje se od ovih dvoga dogodi prije, sve će se Strane
suzdrţati od poduzimanja bilo kakvih namjernih mjera koje bi mogle oštetiti imovinu.
86
87
4. Komisija će, u svakom sluĉaju, izdati pismenu odluku koja će sadrţavati sve utvrĊene ĉinjenice
koje ona smatra potrebnima kao i detaljno obrazloţenje osnove za svoju odluku. Komisija će svoje
odluke donositi većinom glasova svojih ĉlanova. Odluke Komisije bit će konaĉne, a provodit će se u
skladu s domaćim zakonom.
5. U svakom sluĉaju u kojem Komisija donese odluku kojom proglašava imovinu za nacionalni
spomenik, Entitet na ĉijem se teritoriju imovina nalazi (a) uĉinit će svaki napor na poduzimanju
zakonskih, znanstvenih, tehniĉkih, administrativnih i financijskih mjera potrebnih za zaštitu, konzervaciju,
prezentaciju i rehabilitaciju imovine i (b) suzdrţat će se od poduzimanja bilo kakvih namjernih mjera koje bi
mogle oštetiti imovinu.
Ĉlanak 6
Kriteriji
Slijedeći objekti dolaze u izbor za proglašavanje za nacionalne spomenike: pokretna i

nepokretna imovina od velke vaţnosti za skupinu ljudi sa zajedniĉkim kulturnim, povijesnim, vjerskim
ili etniĉkim naslijeĊem, kao što su spomenici arhitekture, umjetnosti ili povijesti; arheološka nalazišta;
skupine zgrada; kao i groblja.
Ĉlanak 7
Pravila i propisi
Komisija će donijeti pravila i propise, u skladu s ovim Sporazumom, potrebne za obavljanje njezinih
funkcija.
Ĉlanak 8
Suradnja
Duţnosnici i organi Strana i njihovih veleţupa i općina kao i svi pojedinci koji djeluju po
ovlaštenju takvih duţnosnika ili organa, u potpunosti će suraĊivati s Komisijom ukljuĉujući i davanje
traţenih informacija i drugu pomoć.
Ĉlanak 9
Prijenos
Pet godina nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, odgovornost za nastavak rada Komisije
prijeći će sa Strana na Vladu Bosne i Hercegovine, ukoliko se Strane drukĉije ne dogovore. U ovom
drugom sluĉaju, Komisija će nastavit rad kao što je predviĊeno gore.
87
88
Ĉlanak 10
Obavijest
Strane će uĉinkovito obznaniti sve odredbe ovog Sporazuma širom Bosne i Hercegovine.
Ĉlanak 11
Stupanje na snagu
A.I.
_________________________
J.P. M.M
___________________________ _____________________
88
89
ANEKS 9
SPORAZUM O OSNIVANJU JAVNIH PODUZEĆA

Imajući na umu da su obnova infrastrukture i funkcioniranje transporta i drugih objekata vaţni za

ponovno oţivljavanje gospodarstva Bosne i Hercegovine i za nesmetano funkcioniranje njezinih institucija
i organizacija ukljuĉenih u provedbu mirovnog rješenja, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika
Srpska ("Strane") dogovorile su se kako slijedi:
Ĉlanak l
Komisija za javna poduzeća
1. Strane ovim osnivaju Komisiju za javna poduzeća ("Komisija") koja će ispitati osnivanje javnih
poduzeća Bosne i Hercegovine za upravljanje zajedniĉkim javnim objektima, kao što je upravljanje
komunalnim, energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima, na dobrobit oba Entiteta.
2. Komisija će imati pet (5) ĉlanova. U roku od petnaest dana nakon stupanja na snagu ovog
Sporazuma, Federacija Bosne i Hercegovine imenovat će dva ĉlana, a Republika Srpska jednog ĉlana.
Izabrane osobe moraju poznavati specifiĉne gospodarske, politiĉke i pravne karakteristike Bosne i
Hercegovine i imati priznate visoke moralne kvalitete. Svjesne da bi Komisiji dobro došlo meĊunarodno
struĉno znanje, Strane traţe od predsjednika Europske banke za obnovu i razvitak da postavi preostala dva
ĉlana te da jednog od njih odredi za predsjednika.
3. Komisija će naroĉito ispitati odgovarajući unutarnji ustroj za takva poduzeća, uvjete

potrebne da se osigura njihov uspješan i stalan rad i najbolje naĉine da se pribavi dugoroĉni
investicijski kapital.
Ĉlanak 2
Osnivanje Transportnog poduzeća
1. Shvaćajući hitnu potrebu za osnivanjem javnog poduzeća za organiziranje i upravljanje

transportnim objektima, kao što su ceste, ţeljeznice i luke, Strane na svoju obostranu korist, ovim osnivaju
Transportno poduzeće Bosne i Hercegovine ("Transportno poduzeće") u te svrhe.
89
90
2. Transportno poduzeće imat će svoje sjedište u Sarajevu, a moţe imati urede i u drugim mjestima
bude li to smatralo za potrebno. Ono će imati odgovarajuća sredstva rada, a izabrat će struĉno sposoban
Poslovodni odbor kao i duţnosnike i osoblje, koje će općenito predstavljati etniĉke skupine od kojih se
sastoji Bosna i Hercegovina, a koje će obavljati funkcije Poduzeća. Komisija će izabrati Poslovodni
odbor, koji će sa svoje strane imenovati duţnosnike i izabrati osoblje.
3. Transportno poduzeće je ovlašteno da izgraĊuje, stjeĉe, drţi, odrţava, upravlja i raspolaţe

pokretnom i nepokretnom imovinom u skladu s posebnim planovima koje bude donosilo. TakoĊer
je ovlašteno da utvrĊuje i naplaćuje tarife, pristojbe, zakupnine i ostale troškove za korištenje
objekata kojima ono upravlja; da sklapa sve ugovore i sporazume potrebne za vršenje njegovih funkcija, i
da poduzima druge radnje potrebne za obavljanje svojih funkcija.
4. Transportno poduzeće upravljat će onim transportnim objektima o kojima se Strane dogovore.

Strane će Poduzeću, kao dio svog sporazuma, dati potrebnu pravnu ovlast. U roku od petnaest dana
nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma Srane će se sastati da razmotre kojim će objektima Poduzeće
upravljati.
5. U roku od trideset dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Strane će dogovoriti iznose
novca koje će one dati kao svoj prilog Transportnom poduzeću za njegov poĉetni obrtni kapital. Strane u
bilo kojem trenutku mogu Transportnom poduzeću doznaĉiti dodatna sredstva ili objekte koji pripadaju
njima kao i prava na njih. Strane će odluĉiti o naĉinu na koji će Transportno poduzeće biti ovlašteno
pribavljati dodatni kapital.
Ĉlanak 3
Ostala javna poduzeća
Strane mogu odluĉiti, na preporuku Komisije, da osnivanje Transportnog poduzeća koriste kao
model za osnivanje drugih zajedniĉkih javnih poduzeća, kao što su poduzeća za upravljanje komunalnim,
energetskim, poštanskim i komunikacijskim objektima.
Ĉlanak 4
Suradnja
Komisija, Transportno poduzeće i druga javna poduzeća u potpunosti će suraĊivati sa svim

organizacijama ukljuĉenim u provedbu mirovnog rješenja, ili koje su na neki drugi naĉin ovlaštene od strane
Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda, ukljuĉujući i MeĊunarodni sud za bivšu Jugoslaviju.
Ĉlanak 5
Etika
Ĉlanovi Komisije i direktori Transportnog poduzeća ne smiju imati zaposlenje ili financijski odnos s
bilo kojim poduzećem koje ima, ili traţi, ugovor ili sporazum s Komisijom odnosno Poduzećem, ili
90
91
koje na neki drugi naĉin ima interese na koje njegovo djelovanje ili nedjelovanje moţe imati izravnog
utjecaja.
Ĉlanak 6
Stupanje na snagu
Za Federaciju Za Republiku Srpsku

Bosne i Hercegovine
J.P. M.M
91
92
ANEKS 10
SPORAZUM O CIVILNOJ PROVEDBI MIROVNOG RJEŠENJA
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska, Savezna Republika Jugoslavija, Federacija

Bosne i Hercegovine i Republika Srpska ("Strane") dogovorile su kako slijedi:
Ĉlanak l
Visoki predstavnik
1. Strane se slaţu da provedba civilnih aspekata mirovnog rješenja povlaĉi za sobom širok raspon
aktivnosti ukljuĉujući i nastavak napora na pruţanju humanitarne pomoći dok god to bude bilo potrebno;
popravku infrastrukure i gospodarsku obnovu; uspostavu politiĉkih i ustavnih institucija u Bosni i
Hercegovini; promicanje poštivanja ljudskih prava i povratka izbjeglica i raseljenih osoba; i
odrţavanje slobodnih i poštenih izbora prema dinamici u Aneksu 3 Općeg okvirnog sporazuma. U
pomoć će se pozvati i znatan broj meĊunarodnih organizacija i agencija.
2. Zbog.sloţenosti problema s kojima se suĉeljavaju, Strane traţe da se odredi Visoki predstavnik koji
će biti postavljen u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih Naroda, a koji će
potpomagati vlastite napore Strana i koordinirati, odnosno mobilizirati rad organizacija i agencija
ukljuĉenih u civilne aspekte mirovnog rješenja izvršavanjem dolje iznesenih zadaća koje im budu povjerene
rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a.
Ĉlanak 2
Mandat i metode koordinacije i veze
l. Visoki predstavnik će:
(a) Pratiti provedbu mirovnog rješenja;
(b) Odrţavati tijesne kontakte sa Stranama radi poticanja njihovog potpunog poštivanja svih civilnih
aspekata mirovnog rješenja i visokog stupnja suradnje izmeĊu njih i organizacija i .agencija koje
sudjeluju u ovim aspektima.
(c) Koordinirati aktivnosti civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini radi osiguranja
uspješne provedbe civilnih aspekata mirovnog rješenja. Visoki predstavnik će poštivati njihovu
autonomiju unutar njihovog djelokruga rada, ali će im prema potrebi davati opće smjernice o
uĉinku njihovih djelatnosti na provedbu mirovnog rješenja. Od civilnih organizacija i agencija se traţi da
92
93
pomaţu Visokom predstavniku u izvršavanju njegovih obveza pruţanjem svih informacija koje se tiĉu
njihovog rada u Bosni i Hercegovini.
(d) Pomagati, ukoliko Visoki predstavnik ocijeni za potrebno, u rješavanju svih poteškoća
koje proisteknu u vezi s civilnom provedbom. '
(e) Sudjelovati na sastancima organizacija donatora, navlastito o pitanjima rehabilitacije i obnove.
(f) Podnositi periodiĉne izvještaje o napredovanju u provedbi mirovnog sporazuma glede zadataka
iznesenih u ovom Sporazumu, Ujedinjenim Narodima, Europskoj Uniji, Sjedinjenim Drţavama, Ruskoj
Federaciji i drugim zainteresiranim vladama, strankama i organizacijama.
(g) Davati upute i primati izvješća od Povjerenika MeĊunarodnih policijskih snaga ustanovljenih
Aneksom 11 Općeg okvirnog sporazuma.
2. U obavljanju svog mandata Visoki predstavnik sazivat će i predsjedavati komisiji ("Zajedniĉka

civilna komisija") u Bosni i Hercegovini. Ona će se sastojati od viših politiĉkih predstavnika Strana,
Zapovjednika IFOR-a ili njegova predstavnika, i predstavnika onih civilnih organizacija i agencija koje
Visoki predstavnik bude smatrao potrebnima.
3. Visoki predstavnik će po potrebi osnivati i niţe Zajedniĉke civilne komisije na lokalnim razinama
u Bosni i Hercegovini.
4. Zajedniĉki savjetodavni komitet sastajat će se s vremena na vrijeme ili kako to bude dogovoreno
izmeĊu Visokog predstavnika i Zapovjednika EFOR-a.
5. Visoki predstavnik ili njegov imenovani predstavnik ostat će u tijesnoj vezi sa Zapovjedni-kom
EFOR-a ili sa njegovim imenovanim predstavnikom i uspostaviti odgovarajuće mehanizme veze sa
Zapovjednikom IFOR-a radi lakšeg izvršavanja obveza svakog od njih.
6. Visoki predstavnik će razmjenjivati informacije i odrţavati vezu na redovitoj osnovi s IFOR-

om, kako to bude dogovoreno sa Zapovjednikom IFOR-a, kao i preko komisija opisanih u ovome Ĉlanku.
7. Visoki predstavnik ili njegov predstavnik sudjelovat će na sjednicama Zajedniĉke vojne komisije
i pruţati savjete, navlastito o pitanjima politiĉko-vojne naravi. Predstavnici Visokog predstavnika
takoĊer će prisustvovati potkomisijama Zajedniĉke vojne komisije, kako je to izloţeno u Ĉlanku 8(8)
Aneksa 1-A Općeg okvirnog sporazuma.
8. Visoki predstavnik moţe takoĊer osnivati i druge civilne komisije unutar ili izvan Bosne i
Hercegovine radi lakšeg obavljanja njegova mandata.
9. Visoki predstavnik nema ovlasti nad IFOR-om i ne moţe se ni na kakav naĉin miješati u
izvoĊenje vojnih operacija ili u IFOR-ov lanac zapovijedanja.
93
94
Ĉlanak 3
Osoblje
1. Visoki predstavnik će imenovati osoblje, za koje on bude smatrao daje potrebno, koje će pruţati
pomoć u izvršavanju zadataka iz ovog Sporazuma.
2. Strane će olakšavati rad Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, ukljuĉujući pruţanje

odgovarajuće pomoći koja bude potrebna glede transporta, ishrane, smještaja, komunikacija, i drugih
usluga po cijenama jednakim onima koje se daju IFOR-u po relevantnim sporazumima.
3. Visoki predstavnik će uţivati, po zakonima Bosne i Hercegovine, pravne ovlasti potrebne za

obavljanje njegovih funkcija, ukljuĉujući i ovlast da ugovara i stjeĉe i raspolaţe nepokretnom i pokretnom
imovinom.
4. Odobravaju se slijedeće povlastice i imuniteti:
(a) Strane će uredu Visokog predstavnika, njegovim prostorijama, arhivi, i drugoj imovini odobriti
iste povlastice i imunitete kakve uţiva jedno diplomatsko predstavništvo i njegove prostorije, arhiva i
druga imovina prema Beĉkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
(b) Strane će Visokom predstavniku i profesionalnim ĉlanovima njegova osoblja i njihovim

obiteljima odobriti iste povlastice i imunitete kakve uţivaju diplomatski predstavnici i njihove obitelji
prema Beĉkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
(c) Strane će i drugim ĉlanovima osoblja Visokog predstavnika i njihovim obiteljima odobriti iste
povlastice i imunitete kakve uţivaju ĉlanovi administrativnog i tehniĉkog osoblja i njihove obitelji
prema Beĉkoj konvenciji o diplomatskim odnosima.
Ĉlanak 4
Suradnja
Strane će u potpunosti suraĊivati s Visokim predstavnikom i s njegovim osobljem, kao i s

meĊunarodnim organizacijama i agencijama kako to predviĊa Ĉlanak 9 Općeg okvirnog sporazuma.
Ĉlanak 5
Vrhovni autoritet za tumaĉenje
Visoki predstavnik je vrhovni autoritet na terenu glede tumaĉenja ovog Sporazuma o civilnoj provedbi
mirovnog rješenja.
94
95
Ĉlanak 6
Stupanje na snagu
Alija Izetbegović
Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu Republiku Jugoslaviju
F.T. S.M.
Za Federaciju Bosne i Za Republiku Srpsku
Hercegovine M.M.
J.P.
95
96
ANEKS 11
SPORAZUM O
MEĐUNARODNIM POLICIJSKIM SNAGAMA
Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bone i Hercegovine i Republika' Srpska

("Strane") sloţile su se kako slijedi:
Ĉlanak l
Provedba civilnog zakona
1. Kao što predviĊa Ĉlanak 3(2)(c) Ustava dogovorenog kao Aneks 4 Općeg
okvirnog sporazuma, Strane će osigurati sigurnu i zdravu sredinu za sve osobe u podruĉjima
pod njihovom nadleţnošću, odrţavanjem agencija za provedbu civilnog zakona koje će
djelovati u skladu sa meĊunarodno priznatim standardima i uz poštivanje meĊunarodno
priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, i poduzimanjem drugih podesnih mjera.
2. Da bi im se pomoglo u ispunjavanju ovih obveza, Strane traţe da Ujedinjenih

Narodi odlukom Vijeća sigurnosti, kao operaciju UNCIVPOL, osnuju MeĊunarodne
policijske snage (IPTF) koje će na cijelom podruĉju Bosne i Hercegovine provoditi
program pomoći ĉiji su elementi opisani u Ĉlanku 3 dolje.
Ĉlanak 2
Osnivanje IPTF-a
1. EPTF će biti autonoman u pogledu obavljanja svojih funkcija po ovom

Sporazumu. Njegove će aktivnosti koordinirati Visoki predstavnik opisan u Aneksu 10
Općeg okvirnog sporazuma.
2. Na ĉelu IPTF-a bit će Povjerenik kojeg će postaviti Glavni tajnik Ujedinjenih Naroda
u dogovoru s Vijećem sigurnosti. Sastojat će se od osoba visokih moralnih kvaliteta koje
imaju iskustva u provoĊenju zakona. Povjerenik IPTF-a moţe traţiti i primati osoblje,
financijska sredstva i pomoć od drţava i meĊunarodnih i nevladinih organizacija.
3. Povjerenik IPTF-a će primati upute od Visokog predstavnika.
96
97
4. Povjerenik IPTF-a će periodiĉno podnositi izvješća o stvarima iz njegove

nadleţnosti Visokom predstavniku, Glavnom tajniku Ujedinjenih Naroda, a dostavljat će
i informacije Zapovjedniku IFOR-a kao i drugim institucijama i agencijama ako to bude
smatrao za potrebno.
5. IPTF će u svakom trenutku postupati u skladu s meĊunarodno priznatim standardima i

uz poštivanje meĊunarodno priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda, a poštivat će, u
skladu s odgovornostima IPTF-a, zakone i obiĉaje zemlje domaćina.
6. Strane će Povjereniku EPTF-a, osoblju IPTF-a i njihovim obiteljima odobriti povlastice i

imunitete opisane u Sekcijama 18 i 19 Konvencije Ujedinjenih Naroda o povlasticama i
imunitetima iz 1946. godine. Oni će navlastito uţivati nepovredivost, neće biti podloţni bilo kakvom
obliku uhićenja ili zatoĉenja, a imat će apsolutni imunitet u odnosu na kriviĉno gonjenje. Osoblje EPTF-a
ostaje podloţno kaznama i sankcijama po relevantnim zakonima i propisima Ujedinjenih Naroda i
drugih zemalja.
7. EPTF-u, njegovim prostorima, arhivama i drugoj imovini dodijelit će se iste povlastice, i

imuniteti, ukljuĉujući i nepovredivost, kako je to opisano u Ĉlancima 2 i 3 Konvencije Ujedinjenih Naroda o
povlasticama i imunitetima iz 1946. godine.
8. Kako bi Visoki predstavnik mogao što bolje koordinirati aktivnosti EPTF-a s aktivnostima drugih
civilnih organizacija i agencija te (EFOR-a), Povjerenik IPTF-a ili njegovi predstavnici mogu
prisustvovati sjednicama Zajedniĉke civilne komisije ustanovljene Aneksom 10 Općeg okvirnog
sporazuma i Zajedniĉke vojne komisije ustanovljene Aneksom l, kao i sjednicama njihovih
potkomisija. Povjerenik IPTF-a moţe traţiti da se sazovu sjednice odgovarajućih komisija radi
rasprave o pitanjima iz njegove nadleţnosti.
Ĉlanak 3
Program pomoći IPTF-a
1. Pomoć EPTF-a ukljuĉuje slijedeće elemente predviĊene u programu koji će donijeti i provoditi
Povjerenik EPTF-a u skladu s odlukom Vijeća sigurnosti opisanom u Ĉlanicu 1(2):
(a) praćenje, promatranje i nadzor aktivnosti i sredstava za provedbu zakona, ukljuĉujući i

pripadajuće sudske organizacije, strukture i postupke;
(b) davanje savjeta osoblju i snagama za provedbu zakona;
(c) obuĉavanje osoblja za provedbu zakona;
(d) olakšavanje rada Strana na provedbi zakona, unutar EPTF-ove misije pomoći;
97
98
(e) ocjenjivanje prijetnji javnom redu i savjetovanje glede sposobnosti agencija za provedbu zakona
da se obraĉunaju s takvim prijetnjama;
(f) savjetovanje drţavnih vlasti u Bosni i Hercegovini o organiziranju uspješnih agencija za

provedbu civilnog zakona; i '
(g) pĊmoć u vidu praćenja osoblja Strana za provedbu zakona dok ono bude obavljalo svoje duţnosti,
kada to EPTF bude smatrao za potrebno.
2. Pored elemenata programa pomoći iznesenih u stavku l, EPTF će razmotriti, u skladu sa svojim
nadleţnostima i sredstvima, zahtjeve Strana ili agencija za provedbu zakona u Bosni i Hercegovini za
pomoć opisanu u stavku l.
3. Strane potvrĊuju svoju naroĉitu obvezu da osiguraju postojanje društvenih uvjeta za

slobodne i poštene izbore, ukljuĉujući i zaštitu meĊunarodnog osoblja u Bosni i Hercegovini u vezi sa
tim izborima, predviĊenog u Aneksu 3 Općeg okvirnog sporazuma.
Ĉlanak 4
Posebne obveze Strana
1. Strane će u potpunosti suraĊivati s IPTF-om, a takve će upute dati i svojim agencijama za provedbu
zakona.
2. U roku od 30 dana nakon stupanja na snagu ovoga Sporazuma Strane će

Povjereniku IPTF-a, odnosno onome koga on odredi, dostaviti podatke o agencijama za
provedbu zakona, ukljuĉujući njihovu veliĉinu, lokaciju i sastav. Na zahtjev Povjerenika
IPTF-a, one će dostaviti dodatne informacije, ukljuĉujući sve podatke o struĉnoj spremi,
radnom iskustvu, odnosno zaposlenju i sluţbi agencija i osoblja za provedbu zakona.
3. Strane neće ometati kretanje osoblja IPTF-a, niti će ga ni na kakav naĉin

spreĉavati, ometati, ili usporavati u izvršavanju njegovih duţnosti. One će IPTF-ovu
osoblju omogućiti izravan i potpun pristup bilo kojem mjestu, osobi, djelatnosti,
postupku, dosjeu, ili nekom drugom predmetu ili dogaĊaju u Bosni i Hercegovini, kako
to bude zahtijevao IPTF prilikom izvršavanja svojih obveza po ovom Sporazumu. Ovo će
ukljuĉivati i pravo da prati, promatra, i nadzire svako mjesto ili objekt gdje smatra da se
odvija neka policijska ili sudska radnja ili radnja vezana za provedbu zakona ili zatoĉenje.
4. Na zahtjev IPTF-a Strane će osigurati obuku kvalificiranog osoblja, koje bi trebalo

preuzeti duţnosti provedbe zakona odmah nakon takve obuke.
5. Strane će olakšavati rad IPTF-a u Bosni i Hercegovini, ukljuĉujući i pruţanje

odgovarajuće pomoći koja se bude traţila glede transporta, ishrane, smještaja, komunikacija i
drugih usluga po cijenama jednakim onima kakve se nude IFOR-u po relevantnim
sporazumima.
98
99
Ĉlanak 5
Odbijanje suradnje
1. Svako ometanje ili miješanje u djelatnosti IPTF-a, propust ili odbijanje da se postupi
prema zahtjevu IPTF-a, ili drugi propust Strana da ispune svoje odgovornosti ili druge obveze
po ovome Sporazumu, smatrat će se odbijanjem suradnje s IPTF-om.
2. Povjerenik IPTF-a će izvijestiti Visokog predstavnika i Zapovjednika IFOR-a o odbijanju

suradnje s EPTF-om. Povjerenik IPTF-a moţe traţiti da Visoki predstavnik poduzme
odgovarajuće korake poprijemu takvih izvješća, ukljuĉujući i skretanje pozornosti
Strana na takve propuste, sazivanje Zajedniĉke civilne komisije i savjetovanje s
Ujedinjenim Narodima, relevantnim drţavama i meĊunarodnim organizacijama o daljnjim
koracima.
Ĉlanak 6
Ljudska prava
1. Kad osoblje IPTF-a dobije pouzdanu informaciju o povredama meĊunarodno

priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda ili o ulozi duţnosnika i snaga za provedbu
zakona u takvim povredama, ono će te informacije dostaviti Komisiji za ljudska prava
osnovanoj Aneksom 6 Općeg okvirnog sporazuma, MeĊunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju
ili drugim odgovarajućim
organizacijama.
2. Strane će suraĊivati u istragama protiv snaga i duţnosnika za provoĊenje zakona

koje budu provodile organizacije navedene u stavku 1.
Ĉlanak 7
Primjena
Ovaj će se Sporazum primjenjivati na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine na agencije i

osoblje Bosne i Hercegovine i Entiteta za provoĊenje zakona, odnosno na svaku njihovu agenciju,
njezin pododijel ili tijelo. Agencije za provedbu zakona su agencije s mandatom koji
ukljuĉuje provedbu zakona, kriviĉne istrage, javnu i drţavnu sigurnost, ili zatvorske i sudske
djelatnosti.
99
100
Ĉlanak 8
Stupanje na snagu.
A.I.
_________________________
J.P. M.M
___________________________ ______________________
100
101
SPORAZUM
O PARAFIRANJU OPĆEG OKVIRNOG SPORAZUMA ZA MIR U BOSNI I
HERCEGOVINI
Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("Strane"),
Shvaćajući potrebu u ovome trenutku za sveobuhvatnim rješenjem za zaustavljanje tragiĉnog sukoba u regiji,
Pozdravljajući napredak postignut tijekom mirovnih razgovora odrţanih u Zraĉnoj bazi Wright Patterson,
Ohio,
U ţelji da promiĉu mir i prosperitet u cijeloj Bosni i Hercegovini i regiji, Sloţile su se

kako slijedi:
Ĉlanak l
Pregovori o Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i Hercegovini i o njegovim

Aneksima završeni su. Strane i entiteti koje one zastupaju, obvezuju se da će potpisati ove
Sporazume u Parizu u sadašnjem obliku, u skladu s Ĉlankom 3, utvrĊujući tako njihovo stupanje
na snagu i datum od kojeg će Sporazumi biti punovaţni.
Ĉlanak 2
Parafiranje svakog mjesta predviĊenog za potpis u Općem okvirnom sporazumu za mir u Bosni i
Hercegovini i njegovim Aneksima danas i ovim znaĉi pristanak Strana i Entiteta koje predstavljaju da budu vezane
tim Sporazumima.
Ĉlanak 3
Prije potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini u Parizu, Aneksi se mogu
prenumerirati s tim da se izvrše odgovarajuće promjene koje to za sobom povlaĉi.
Ĉlanak 4
•- Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja.
SAĈINJENO u Zraĉnoj bazi Wright Patterson, Ohio, danas 21. dana mjeseca studenog 1995., na engleskom
jeziku u ĉetiri primjerka.
Za Republiku Za Republiku Za Saveznu Republiku

Bosnu i Hercegovinu Hrvatsku Jugoslaviju
Alija Izetbegović Franjo TuĊman Slobodan Milošević
101
102
POPRATNA PISMA
DELEGACIJI SR JUGOSLAVIJE
Predsedniku Slobodanu Miloševiću, šefu delegacije SR Jugoslavije
DEJTON. OHAJO
Poštovani gospodine Predsedniče,
Obraćamo Vam se u vezi mirovnog sporazuma i dokumenata koji treba da budu parafirani na kraju mirovnih
pregovora u Ohaju. S obzirom da se, u nizu dokumenata, koji su pripremljeni za usvajanje, zahteva da SR
Jugoslavija bude garant obaveza koje je RS preuzela u mirovnom procesu, molim Vas da, u ime SRJ, preuzmete
ulogu garanta da će Republika Srpska ispuniti sve preuzete obaveze.
Delegacija Republike Srpske:
- Momčilo Krajišnik
- Nikola Koljević
- Aleksa Buha
U Dejtonu, 20 novembra 1995.
(Isto pismo je napisano i na engleskome jeziku -prim. prev.)
102
103
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTAR
Dayton, 21. studenog 1995.
Gospodinu
Klausu Kinkelu
Saveznom ministru za vanjske poslove
Bonn
Štovani gospodine Ministre:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja i Sporazum o MeĎu-entitetskoj

graničnoj crti i s njima povezana pitanja, a koji Sporazumi čine Aneks 1-A i Aneks 2 Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Republika Hrvatska odobrila je oba ova Sporazuma.
U ime Republike Hrvatske uvjeravam Vas da će Republika Hrvatska poduzeti sve potrebne korake, u
skladu sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i političkom neovisnošću Bosne i Hercegovine, kako
bi osigurala da osoblje ili organizacije u Bosni i Hercegovini koje su pod njezinom kontrolom ili na
koje ona ima utjecaja u potpunosti poštuju i postupaju prema odredbama gore spomenutih Aneksa.
Sa štovanjem,
Mate Granić
(Isto pismo upućeno je i slijedećim duţnosnicima:
- Herve de Charette, ministar vanjskih poslova Francuske, Pariz
- Andre Kozyrev, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, Moskva
- Malcolm Rifkind, QCMP, London
- Warren Christopher, drţavni tajnik SAD, Washington prim.

prev.)
103
104
Савезна Република Југославија
Gospodin 21. studenog 1995.
Klaus Kinkel
Savezni ministar za vanjske poslove
BONN
Štovani gospodine Ministre:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja i Sporazum o MeĎu-entitetskoj graničnoj

crti i s" njima povezana pitanja, a koji Sporazumi čine Aneks l-A i Aneks 2 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni
i Hercegovini. Savezna Republika Jugoslavija odobrila je oba ova Sporazuma.
U ime Savezne Republike Jugoslavije uvjeravam Vas da će Savezna Republika Jugoslavija poduzeti sve
potrebne korake, u skladu sa suverenitetom, teritorijalnim integritetom i političkom neovisnošću Bosne i
Hercegovine, kako bi osigurala da Republika Srpska u potpunosti poštuje i postupa prema odredbama gore
spomenutih Aneksa.
Sa štovanjem,
Milan Milutinović
(Isto pismo upućeno je i slijedećim duţnosnicima:
- Herve de Charette, ministar vanjskih poslova Francuske, Pariz
'- Andre Kozvrev, ministar vanjskih poslova Ruske Federacije, Moskva
-Malcolm RifldnĊ, QCMP, London
- Warren Christopher, drţavni tajnik SAD, Washington prim. prev.)
104
105
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTAR
Davton, 21. studenog 1995.
Njegova Ekscelencija Boutros

Boutros-Ghali Glavni tajnik
Ujedinjeni Narodi New York
Štovani gospodine Glavni tajniče:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja priložen kao Aneks 1-A
Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Shvaćajući važnost sveobuhvatnog
mirovnog rješenja za okončanje tragičnog sukoba u regiji, čast mi je dati slijedeće obećanje radi
olakšavanja postignuća toga cilja.
U ime Republike Hrvatske uvjeravam Ujedinjene Narode da će se Republika Hrvatska, u cilju olakšanja
ispunjenja misije meĎunarodnih vojnih Provedbenih snaga ("IFOR") spomenutih u Aneksu 1-A, strogo
suzdržavati od uvoĎenja ili mače držanja u Bosni i Hercegovini bilo kakvih vojnih snaga ili drugog osoblja s vojnom
sposobnošću.
Sa štovanjem,
Mate Granić
(Isto pismo upućeno je i Sergiu Silviu Balanzinu, vršitelju duţnosti glavnog tajnika NA TO-a, Bruxelles
prim. prev.)
105
106
21. studenog 1995.
Njegova Ekscelencija Boutros

Boutros-Ghali Glavni tajnik
Ujedinjeni Narodi New York
Štovani gospodine Glavni tajnice:
Pozivam se na Sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja priložen kao Aneks 1-A Općeg okvirnog
sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Shvaćajući važnost sveobuhvatnog mirovnog 'rješenja za okončanje
tragičnog sukoba u regiji, čast mi je dati slijedeće obećanje radi olakšavanja postignuća toga cilja.
U ime Savezne Republike Jugoslavije uvjeravam Ujedinjene Narode da će se Savezna Republika

Jugoslavija, u cilju olakšanja ispunjenja misije meĎunarodnih vojnih Provedbenih snaga ("IFOR") spomenutih u
Aneksu 1-A, strogo suzdržavati od uvoĎenja ili inače držanja u Bosni i Hercegovini bilo kakvih vojnih snaga ili
drugog osoblja s vojnom sposobnošću.
Sa štovanjem, Milan
Milutinović
Ministar vanjskih poslova Savezne

Republike Jugoslavije
(Isto pismo upućeno je i Sergiu Silviu Balanzinu,vršitelju duţnosti glavnog tajnika NA TO-a, Bruxelles
prim. prev.)
106
107
Zraĉna baza Wnght Patterson, Ohio
21. studenog 1995
Poštovani
Warren Christopher
Drţavni tajnik
Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava
Štovani gospodine Tajniĉe:
Nakon parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini poduzet ću nekoliko mjera
na jaĉanju povjerenja, a u cilju razvijanja veza izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine i
radi pruţanja podrške mirovnom rješenju. Da bi se postignuo ovaj vaţan cilj, zadovoljstvo mi je poduzeti
slijedeće obveze u ime vlade i naroda Bosne i Hercegovine.
OslobaĊanje svih zatoĉenih civila
Svi zatoĉeni civili bit će odmah pušteni iz radne brigade, mjesta zatoĉenja, ili iz nekog drugog formalnog ili
neformalnog pritvora, kao što to zahtijeva rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a broj 1019 od 9. studenog 1995.
Posebno pak, prema istoj rezoluciji, moraju se odmah zatvoriti svi zatoĉeniĉki logori na cijelom teritoriju Bosne i
Hercegovine, a predstavnicima MeĊunarodnog komiteta Crvenog kriţa omogućiti (I) da registriraju sve osobe
zatoĉene protiv njihove volje i (II) da imaju pristup bilo kojem mjestu koje smatraju vaţnim.
Carinska unija
Kao prioritet, moja će vlada sudjelovati na sjednicama, na nivou eksperata, radi usklaĊivanja carinske politike u
svrhu osnivanja carinske unije izmeĊu dvije zemlje.
Vruća linija
Uz tehniĉku pomoć koju nude Sjedinjene Drţave moja vlada će uspostaviti izravnu, sigurnu telefonskoj vezu
izmeĊu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Savezne Republike Jugoslavije.
Izravni letovi
Preko odgovarajućih drţavnih i meĊunarodnih agencija moja će vlada dati odobrenje za izravne letove
izmeĊu Sarajeva i Beograda. Pretpostavljam da zainteresirane zemlje namjeravaju savjetovati meĊunarodnim
prijevoznicima da ove linije uvrste u svoj red letenja.
Posjeti na visokoj razini

107
108
Preuzimam na sebe obvezu da će moja vlada organizirati program posjeta na visokoj razini Sarajevu i drugim
vaţnim mjestima za duţnosnike i druge ugledne osobe iz Savezne Republike Jugoslavije. Pretpostavljam da će
veleposlanici zemalja Kontaktne skupine i drugih zemalja biti na raspolaganju da sudjeluju, na odgovarajući naĉin, u
pomoći da se odrţi meĊunarodno i domaće zanimanje za jaĉanje veza izmeĊu dvije zemlje.
Gospodarski razvitak
Moja će vlada poduzeti potrebne korake za osnivanje bilateralne Komisije za gospodarsku integraciju i
razvitak infrastrukture za bilateralnu suradnju na domaćim i meĊunarodnim projektima koji se tiĉu obiju zemalja.
Komisija će naroĉito promicati sufinanciranje, zajedniĉka ulaganja i odgovarajuće multilateralne aranţmane za
razvitak sektora prijevoza, energije i komunikacija u objema zemljama.
Gospodarska komora
Moja će vlada aktivno nastojati na osnivanju zajedniĉke Gospodarske komore radi promicanja trgovine i
gospodarskog razvitka u objema zemljama koordiniranjem, gdje bude podesno, rada gospodarskih komora u
svakoj zemlji i promicanjem veza s gospodarskim komorama u drugim zemljama.
Kulturna i prosvjetna razmjena
Moja će vlada aktivno razvijati razmjenu studenata izmeĊu dvije zemlje, a i odreĊivat će studente koji će
sudjelovati u zajedniĉkom programu razmjene sa Sjedinjenim Drţavama. Isto tako, uz podršku Sjedinjenih
Drţava i drugih zainteresiranih vlada, moja će vlada promicati posjete izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i
Bosne i Hercegovine za znanstvene, kulturne, športske, mladeţne i sliĉne skupine. U potpunosti ćemo sudjelovati u
osnivanju i radu bilateralne Komisije o kulturnoj i prosvjetnoj razmjeni na donošenju programa iz ovih podruĉja.
Vojna razmjena
U kontekstu regionalne kontrole naoruţanja i s tim povezanih vojnih mjera na izgradnji povjerenja o
kojima su se Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija inaĉe sporazumjele, moja vlada će
promicati posjete za ĉasnike oruţanih snaga druge zemlje radi meĊusobnog upoznavanja i razmjene kadrova.
Tijekom ovih posjeta ispitat će se, izmeĊu ostalih mjera, i osnivanje uzajamnih ureda za vezu pri naĉelništvima obrane
svake od dviju zemalja.
Istraţna komisija
Moja će vlada aktivno podrţati osnivanje i rad meĊunarodne komisije za istraţivanje nedavnog sukobu u
bivšoj Jugoslaviji. Ovo će ukljuĉivati sudjelovanje vlada drţava umiješanih u sukob kao i istaknutih meĊunarodnih
struĉnjaka koje će sporazumno imenovati Republike bivše Jugoslavije. Zadaća komisije bit će provoĊenje studija na
utvrĊivanju ĉinjenica i drugih potrebnih studija o uzrocima, voĊenju i posljedicama nedavnog sukoba na što je moguće
široj i objektivnijoj osnovi, i da nakon toga podnese izvješće koje treba biti dostupno svim zainteresiranim zemljama i
organizacijama. Moja će vlada u potpunosti suraĊivati s ovom Komisijom.
Sa štovanjem Alija Izetbegović,
Predsjednik Republike Bosne i Hercegovine
108
109
Zraĉna baza Wright Patterson, Ohio 21. studenog

1995
Poštovani
Warren Christopher
Drţavni tajnik
Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava
Štovani gospodine Tajniĉe:
Nakon parafiranja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini poduzet ću nekoliko mjera
na jaĉanju povjerenja, a u cilju razvijanja veza izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i Bosne i Hercegovine i
radi pruţanja podrške mirovnom rješenju. Da bi se postignuo ovaj vaţan cilj, zadovoljstvo mi je poduzeti slijedeće
obveze u ime vlade i naroda Savezne Republike Jugoslavije.
OslobaĊanje svih zatoĉenih civila
Svi zatoĉeni civili bit će odmah pušteni iz radne brigade, mjesta zatoĉenja, ili iz nekog drugog formalnog ili
neformalnog pritvora, kao što to zahtijeva rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a broj 1019 od 9. studenog 1995.
Posebno pak, prema istoj rezoluciji, moraju se odmah zatvoriti svi zatoĉeniĉki logori na cijelom teritoriju Bosne i
Hercegovine, a predstavnicima MeĊunarodnog komiteta Crvenog kriţa omogućiti (I) da registriraju sve osobe
zatoĉene protiv njihove volje i (II) da imaju pristup bilo kojem mjestu koje smatraju vaţnim.
Carinska unija
Kao prioritet, moja će vlada sudjelovati na sjednicama, na nivou eksperata, radi usklaĊivanja carinske politike u
svrhu osnivanja carinske unije izmeĊu dvije zemlje.
Vruća linija
Uz tehniĉku pomoć koju nude Sjedinjene Drţave moja vlada će uspostaviti izravnu, sigurnu telefonsku, vezu
izmeĊu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Predsjedništva Savezne Republike Jugoslavije.
Izravni letovi
Preko odgovarajućih drţavnih i meĊunarodnih agencija moja će vlada dati odobrenje za izravne letove
izmeĊu Sarajeva i Beograda. Pretpostavljam da zainteresirane zemlje namjeravaju savjetovati meĊunarodnim
prijevoznicima da ove linije uvrste u svoj red letenja.
Posjeti na visokoj razini
109
110
Preuzimam na sebe obvezu da će moja vlada organizirati program posjeta na visokoj razini Beogradu i
drugim vaţnim mjestima za duţnosnike i druge ugledne osobe iz Bosne i Hercegovine. Pretpostavljam da će
veleposlanici zemalja Kontaktne skupine i drugih zemalja biti na raspolaganju da sudjeluju, na odgovarajući naĉin, u
pomoći da se odrţi meĊunarodno i domaće zanimanje za jaĉanje veza izmeĊu dvije zemlje.
Gospodarski razvitak
Moja će vlada poduzeti potrebne korake za osnivanje bilateralne Komisije za gospodarsku integraciju i
razvitak infrastrukture za bilateralnu suradnju na domaćim i meĊunarodnim projektima koji se tiĉu obiju zemalja.
Komisija će naroĉito promicati sufinanciranje, zajedniĉka ulaganja i odgovarajuće multilateralne aranţmane za
razvitak sektora prijevoza, energije i komunikacija u objema zemljama.
Gospodarska komora
Moja će vlada aktivno nastojati na osnivanju zajedniĉke Gospodarske komore radi promicanja trgovine i
gospodarskog razvitka u objema zemljama koordiniranjem, gdje bude podesno, rada gospodarskih komora u
svakoj zemlji i promicanjem veza s gospodarskim komorama u drugim zemljama.
Kulturna i prosvjetna razmjena
Moja će vlada aktivno razvijati razmjenu studenata izmeĊu dvije zemlje, a i odreĊivat će studente koji će
sudjelovati u zajedniĉkom programu razmjene sa Sjedinjenim Drţavama. Isto tako, uz podršku Sjedinjenih
Drţava i drugih zainteresiranih vlada, moja će vlada promicati posjete izmeĊu Savezne Republike Jugoslavije i
Bosne i Hercegovine za znanstvene, kulturne, športske, mladeţne i sliĉne skupine. U potpunosti ćemo sudjelovati u
osnivanju i radu bilateralne Komisije o kulturnoj i prosvjetnoj razmjeni na donošenju programa iz ovih podruĉja.
Vojna razmjena ,
U kontekstu regionalne kontrole naoruţanja i s tim povezanih vojnih mjera na izgradnji povjerenja o
kojima su se Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija inaĉe sporazumjele, moja vlada će promicati
posjete za ĉasnike oruţanih snaga druge zemlje radi meĊusobnog upoznavanja i razmjene kadrova. Tijekom ovih
posjeta ispitat će se, izmeĊu ostalih mjera, i osnivanje uzajamnih ureda za vezu pri naĉelništvima obrane svake od dviju
zemalja.
Istraţna komisija
Moja će vlada aktivno podrţati osnivanje i rad meĊunarodne komisije za istraţivanje nedavnog sukobu u
bivšoj Jugoslaviji. Ovo će ukljuĉivati sudjelovanje vlada drţava umiješanih u sukob kao i istaknutih meĊunarodnih
struĉnjaka koje će sporazumno imenovati Republike bivše Jugoslavije. Zadaća, komisije bit će provoĊenje studija na
utvrĊivanju ĉinjenica i drugih potrebnih studija o uzrocima, voĊenju i posljedicama nedavnog sukoba na što je moguće
široj i objektivnijoj osnovi, i da nakon toga podnese izvješće koje treba biti dostupno svim zainteresiranim zemljama i
organizacijama. Moja će vlada u potpunosti suraĊivati s ovom Komisijom.
Sa štovanjem
110
111
21. studenog 1995.
Poštovani
Alija Izetbegović
Bosne i Hercegovine
Štovani gospodine Predsjedniĉe:
Pozivam se na Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, a naroĉito na njegov Aneks 9 o javnim
poduzećima. Moja vlada namjerava da se pobrine za uspostavu putniĉkog i teretnog ţeljezniĉkog prometa s
redovitim voznim redom pravcem Bosanska Krupa - Bosanski Novi - Bosanska Dubica - Bosanska Gradiška u
kooperativnom aranţmanu koji je u skladu s Ĉlankom 2 Aneksa 9. Moja će vlada podrţavati odnosno olakšavati
funkcioniranje ove ţeljeznice.
Sa štovanjem
Kopija:
G. Warrenu Christopheru
Drţavnom tajniku
Sjedinjenih Ameriĉkih drţava
111
112
Zraĉna baza Wright Patterson, Ohio 21. studenog

1995.
Poštovani
Alija Izetbegović
Bosne i Hercegovine
Štovani gospodine Predsjedniĉe:
Pozivam se na Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, a naroĉito na njegov Aneks 9 o javnim
poduzećima. Kao šef zajedniĉke delegacije Savezne Republike Jugoslavije i Republike Srpske, izraţavam našu
namjeru da se pobrinemo za uspostavu putniĉkog i teretnog ţeljezniĉkog prometa s redovitim voznim redom
pravcem Bosanska Krupa - Bosanski Novi -Bosanska Dubica - Bosanska Gradiška u kooperativnom aranţmanu
koji je u skladu s Ĉlankom 2 Aneksa 9. Moja će vlada podrţavati odnosno olakšavati funkcioniranje ove ţeljeznice.
Sa štovanjem Slobodan
Milošević
Kopija:
G. Warrenu Chnstopheru
Draţavnom tajniku Sjedinjenih
Drţava Amerike
112
113
Završna izjava sudionika

u mirovnim pregovorima o Bosni
Mirovni pregovori o Bosni odrţani su u Zraĉnoj bazi Wright Patterson, Ohio, od 1. do 20. studenog 1995.
godine, pod pokroviteljstvom Kontaktne skupine.
Tijekom ovih razgovora, delegacije iz Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske i Savezne
Republike Jugoslavije satima su sudjelovale u raspravama usmjerenim na postizanje mirnog rješenja sukoba u
Bosni i Hercegovini.
Kao rezultat ovih konstruktivnih i teških pregovora, Strane su postigle sporazum o odredbama Općeg
okvirnog sporazuma i njegovih slijedećih Aneksa:
Aneks l A: Vojni aspekti mirovnog rješenje
Aneks 1B: Regionalna stabilizacija
Aneks 2: MeĊuentitetska graniĉna crta
Aneks 3: Izbori
Aneks 4: Ustav Bosne i Hercegovine
Aneks 5: Arbitraţa
Aneks 6: Ljudska prava
Aneks 7: Izbjeglice i raseljene osobe
Aneks 8: Komisija za oĉuvanje nacionalnih spomenika
Aneks 9: Javna poduzeća Bosne i Hercegovine
Aneks 10: Civilna provedba
Aneks 11: MeĊunarodne policijske snage
Dana 20. studenog predsjednik Izetbegović za Republiku Bosnu i Hercegovinu, predsjednik TuĊman za
Republiku Hrvatsku, predsjednik Milošević za Saveznu Republiku Jugoslaviju i za Republiku Srpsku i predsjednik
Zubak za Federaciju Bosne i Hercegovine, parafirali su Okvirni sporazum s njegovim Aneksima, proglašavajući
time parafirane dokumente konaĉnima i dajući svoj pristanak da budu njima vezani i svoju obvezu da će potpisati
Okvirni sporazum i njegove Anekse bez odlaganja.
Strane se slaţu da se ubrzo ponovno sastanu u Parizu pod pokroviteljstvom Kontaktne skupine da potpišu
Okvirni sporazum i njegove Anekse.
113
114
Kao dokaz njihovog zajedniĉkog nastojanja da donesu mir regiji, sudionici naglašavaju veliku vaţnost odrţanja
prekida vatre, suradnje sa svim humanitarnim i drugim organizacijama u Bosni i Hercegovini i osiguranja sigurnosti
i slobode kretanja osoblju tih organizacija. Delegacije Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske,
Savezne Republike Jugoslavije (takoĊer u ime Republike Srpske) i Federacije Bosne i Hercegovine su se
naroĉito obvezale da će se suzdrţavati od svakog neprijateljskog ĉina i opstruiranja protiv pripadnika
Zaštitnih snaga Ujedinjenih Naroda, meĊunarodnih snaga koje trebaju biti razmještene u skladu s Općim okvirnim
sporazumom, kao i osoblja humanitarnih organizacija i agencija. One se naroĉito obvezuju da će pomoći u
pronalaţenju francuskih pilota nestalih u Bosni i Hercegovini i osigurati njihov hitan i siguran povratak.
Sudionici izraţavaju svoju duboku zahvalnost Vladi i narodu Sjedinjenih Ameriĉkih Drţava za gostoprimstvo
koje im je ukazivano tijekom cijelih razgovora.
114
115
SPORAZUM
O OŢIVOTVORENJU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ZAKLJUĈEN U
DAVTONU 10. STUDENOG 1995.
I. Opća naĉela
Potpuna uspostava Federacije Bosne i Hercegovine bitan je preduvjet za mir u Bosni i Hercegovini.
Bez snaţne Federacije, koja u cijelosti funkcionira, kao jednog od dva konstitutivna entiteta Bosne i
Hercegovine, Davtonski bliski razgovori ne mogu rezultirati trajnim mirovnim rješenje.
Dvadeset mjeseci nakon usvajanja Ustava Federacije, proces jaĉanja Federacije i izgraĊivanja povjerenja
izmeĊu njezinih konstitutivnih naroda još uvijek nije dao zadovoljavajuće rezultate. Mi, dolje potpisani,
sloţili smo se stoga da poduzmemo radikalne korake radi ostvarenja politiĉke, gospodarske i društvene
integracije u Federaciji.
Odgovornosti i organizacija Vlade Federacije i Vlade Republike Bosne i Hercegovine moraju biti
odvojene. SuraĊujući meĊusobno na dobrobit stanovništva, ni jedna od dvije spomenute vlade ne smije se
miješati u iskljuĉive nadleţnosti druge vlade. Ne umanjujući kontinuirani suverenitet i teritorijalni integritet
Bosne i Hercegovine, Vlada Republike mora sada prenijeti funkcije na Vladu Federacije u skladu s Ustavom
Federacije.
Vlada Republike mora zadrţati samo one funkcije koje joj omogućuju da funkcionira kao vlada
međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine, a u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine
formuliranim na bliskim razgovorima u Davtonu. Sve druge funkcije prenijet će se na Vladu Federacije.
Istovremeno, postojeće civilne vlasti i njihovi organi u dijelovima Federacije pod kontrolom HVO-a moraju
sada prenijeti sve svoje funkcije na organe Federacije i biti raspušteni.
Ovaj Sporazum će se uskladiti s mirovnim rješenjem za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude usvojeno.
U skladu s ovim naĉelima, sloţili smo se o slijedećem:
II. Odluke
A. Prijenos odgovornosti na Federaciju
Do 10. prosinca 1995. godine iznijet ćemo pred Ustavotvornu skupštinu Federacije i Skupštinu
Republike zakonske prijedloge koji obuhvaćaju slijedeće odredbe što se odnose na funkcije i nadleţnosti
Vlada Federacije i Republike, a u cilju njihova prihvaćanja do 20. prosinca:
1. Mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih prijedloga Federacija će preuzeti iskljuĉivu vlast . . na nivou
Federacije, veleţupa i općina na cjelokupnom teritoriju Federacije unutar granica njezinih odgovornosti.
115
116
2. Da bi se to postiglo, u roku od mjesec dana nakon usvajanja navedenih zakonskih prijedloga provest će se
potpuno funkcionalno razdvajanje nadleţnosti izmeĊu Vlade Federacije i Vlade Republike.
3. Vlada Republike će zadrţati one funkcije koje joj omogućuju da funkcionira kao vlada meĊunarodno
priznate drţave Bosne i Hercegovine. Sve druge civilne funkcije Vlade Republike prenijet će se na Vladu
Federacije u roku od mjesec dana nakon usvajanja ovih zakonskih prijedloga. Uz to, sve funkcije
postojećih lokalnih civilnih vlasti i organa na podruĉjima Federacije koja su pod kontrolom ARBiH prenijet
će se na institucije Federacije, a te vlasti i organi bit će raspušteni mjesec dana po usvajanju ovih zakonskih
prijedloga.
4. Paralelno s prijenosom funkcija s Vlade Republike na Vladu Federacije, doći će do prijenosa

svih funkcija postojećih civilnih vlasti i organa u podruĉjima Federacije pod kontrolom
HVO-a na institucije Federacije, a te će se vlasti i organi raspustiti mjesec dana nakon
usvajanja spomenutih zakonskih prijedloga.
5. Odgovornosti Vlade Federacije i drugih konstitutivnih institucija Federacije ukljuĉuju slijedeće:
- obranu
- unutarnje poslove
- sudstvo
- financije (proraĉun, poreznu upravu, ubiranje carina)
- energetiku i industriju
- promet i komunikacije trgovinu
- poljoprivredu
- obrazovanje, znanost i kulturu
- izbjeglice, raseljene osobe i socijalnu politiku
- zdravstvo
- urbanizam, prirodna bogatstva i okoliš
6. Odgovornosti Vlade Republike ukljuĉuju slijedeće:
- vanjsku politiku
- vanjsku trgovinu
- carinsku politiku
- zajedniĉku monetarnu politiku
- financije (proraĉun Republike)
116
117
- ureĊivanje useljavanja i republiĉko drţavljanstvo primjenu

meĊunarodnog kriviĉnog zakona zajedniĉke
telekomunikacije
- kontrolu zraĉnog prometa
- civilnu koordinaciju djelovanja oruţanih snaga na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
7. Odgovornosti izloţene u odredbama 5 i 6 bit će usklaĊene s funkcijama definiranim u mirovnom rješenju

za Bosnu i Hercegovinu, kada ono bude prihvaćeno.
Osim toga, podjela odgovornosti u skladu s gore navedenim stavcima 5 i 6 neće umanjiti vojni autoritet
ARBiH i HVO-a.
8. Ministri, zamjenici ministara i osoblje ministarstva ne smiju obavljati duţnosti u objema vladama .
Ministarstva moraju biti adekvatno popunjena osobljem. U roku od mjesec dana nakon usvajanja ovih
zakonskih prijedloga, nadleţni ministri i njihovi zamjenici nanovo će postaviti osoblje. Sastav osoblja mora odraţavati
sastav puĉanstva.
9. Prema Poglavlju I, Ĉlanak 4 Ustava Federacije, Sarajevo ostaje glavni grad Federacije.
10. Predsjednik, dopredsjednik, predsjednik Vlade i zamjenik predsjednika Vlade Federacije imaju jedan
zajedniĉki podruĉni ured u Mostaru.
11. U Mostaru su smještena slijedeća ministarstva Vlade Federacije:
- trgovina
- promet i komunikacije
- energetika i industrija
- obrazovanje, znanost i kultura.
12. Vlada Federacije u pravilu odrţava sjednice jedanput tjedno. Svaka ĉetvrta sjednica odrţava se u Mostaru.
13. Inauguralna sjednica novoosnovane Vlade Federacije odrţat će se u Sarajevu, a zatim u Mostaru mjesec
dana nakon usvajanja ovih zakonskih prijedloga. Visoki duţnosnici zemalja svjedoka ovog Sporazuma bit će
pozvani na inauguralnu sjednicu.
B. Fiskalna, carinska i proraĉunska pitanja Federacije
1. Moramo osigurati da se, u roku od pet dana nakon potpisivanja ovog Sporazuma, dva postojeća platna
sustava u. Federaciji objedine otvaranjem korespondentskih raĉuna u poslovnim bankama i
povezivanjem ovih raĉuna kroz platne biroe, koristeći njemaĉku marku kao zajedniĉku obraĉunsku jedinicu.
117
118
2. Republika regulira sustav carina i odreĊuje zajedniĉku carinsku politiku.
Poĉevši s proraĉunskom godinom 1996. carine ubire Carinska uprava Federacije u ime Republike.
Dogovoreni omjer prihoda od carine do odreĊenog iznosa (koji iznos se utvrĊuje u odnosu na potrebe
republiĉkog proraĉuna) ulazi u republiĉki proraĉun. Federacija i Republika, uz konzultaciju s
MeĊunarodnim monetarnim fondom (MMF-om), moraju se do 10. prosinca 1995. godine dogovoriti o tom
omjeru i o odreĊenom iznosu, kao i o tehniĉkim mehanizmima (koristeći platne biroe) koji će osigurati
brzo i direktno financiranje proraĉuna Republike i Federacije.
Do 10. prosinca 1995. godine mora se uspostaviti Carinska uprava Federacije u okviru carinskog sustava
Bosne i Hercegovine. Do tog se datuma moraju ukinuti svi interni carinski kontrolni punktovi u Federaciji i
uspostaviti potpuna sloboda kretanja.
Republika moţe imenovati svoje predstavnike koji imaju pravo biti nazoĉni na svakoj toĉki za ubiranje carina
duţ meĊunarodnih granica.
3. Proraĉun Federacije za 1996. godinu bit će pripremljen u suradnji s MMF-om prilikom

predstojećeg posjeta delegacije MMF-a i iznesen pred Ustavotvornu skupštinu Federacije do
10. prosinca 1995. godine. Vojni izdaci ih socijalna davanja neće biti ukljuĉeni u proraĉun
Federacije za 1996. godinu.
4. Porezna uprava Federacije mora poĉeti s radom mjesec dana nakon usvajanja zakona iz
Sekcije II A gore.
5. Proraĉuni veleţupa koji se;pune iz poreza na promet i na poslovanje poduzeća kao i iz drugih izvora
prihoda, moraju biti dovršeni, po mogućnosti uz meĊunarodnu tehniĉku pomoć, do 31. oţujka 1996.
godine.
6. Ovim pozivamo zainteresirane vlade i meĊunarodne organizacije da pošalju struĉnjake koji će pomagati
vladama Federacije i Republike i njihovim organima u financijskim i administrativnim pitanjima.
7. U dogovoru s MMF-om i u skladu s Ustavom Federacije, moramo zakljuĉiti sporazum o Centralnoj banci do
10. prosinca 1995. godine. Taj se sporazum mora uskladiti s mirovnim rješenjem za Bosnu i Hercegovinu kada
ono bude usvojeno.
8. MeĊunarodne donacije za Bosnu i Hercegovinu dijele se u skladu s podjelom odgovornosti izmeĊu Federacije i
Republike.
C. Veleţupe i općine
1. Sve odluke Arbitra Federacije moraju se provesti bez odlaganja.
118
119
2. Sva privremena ţupanijska zakonodavna tijela moraju se sazvati do 1. prosinca 1995. godine. Uz to, sva
mjesta u privremenim veleţupanijskim vladama moraju se popuniti do tog datuma.
3. One općine koje su izabrale svojih pet predstavnika u privremena ţupanijska zakonodavna tijela do 1. prosinca
1995. bit će zastupljene u privremenim ţupanijskim zakonodavnim tijelima. Općine koje još nisu izabrale
svojih pet predstavnika bit će zastupljene nakon izbora svojih predstavnika.
D. Teritorij Federacije
1. Granice Federacije bit će konaĉno utvrĊene mirovnim rješenjem za Bosnu i Hercegovinu.
2. Teritorijima koji su trenutno pod kontrolom ARBiH/HVO-a, a koje nisu ukljuĉeni u veleţupe
Federacije ("novi teritoriji"), upravljat će se u skladu s Ustavom Federacije. Privremene općinske vlasti
na novim teritorijima osnivaju se u skladu s odredbama Ustava Federacije koje se odnose na te vlasti i u skladu
sa svim drugim relevantnim sporazumima.
3. Svim predratnim stanovnicima novih teritorija mora se dopustiti slobodan, nesmetan i brz povratak
nekadašnjim domovima.
4. Odmah nakon sporazuma o razgraniĉenju izmeĊu dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini u okviru konaĉnog
mirovnog rješenja, zakljuĉit ćemo pregovore o ţupanijskoj i općinskoj organizaciji za nove teritorije.
E. Izbjeglice i raseljene osobe
Do 10. prosinca 1995. godine Ministar za pitanja izbjeglica i socijalnu politiku i njegov zamjenik moraju
zajedno napraviti sveobuhvatan i detaljan plan povratka izbjeglica i raseljenih osoba na teritoriju
Federacije. Realizacija ovog plana mora zapoĉeti odmah. Ostvarivat će se bliska suradnja s UNHCR-om u
pravljenju i realizaciji toga plana.
Ovaj plan mora biti usklaĊen sa svakim programom povratka izbjeglica i raseljenih osoba koji se utvrdi u
okviru konaĉnog mirovnog rješenja.
F. Veleposlanici
U roku od mjesec dana nakon usvajanja zakona navedenog u Sekciji II A, moramo realizirati Zagrebaĉki
sporazum od 11. rujna 1994. godine i Sporazum iz Petersbourgha od 10. oţujka 1995. godine o postavljanju
veleposlanika.
G. Policija
119
120
U vremenu do 10. prosinca 1995, iznijet ćemo pred Ustavotvornu skupštinu Federacije zakonski prijedlog
o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine, s ciljem da se on usvoji do 20. prosinca 1995. godine
i poĉne primjenjivati mjesec dana nakon usvajanja.
H. Obrana
Do 10. prosinca 1995. godine predloţit ćemo Ustavotvornoj skupštini Federacije Osnovni zakon o obrani,
kojim se utvrĊuje jedinstvena Vojska Federacije iznad razine korpusa pa do Zajedniĉkog zapovjedništva, a u
cilju njegovog prihvaćanja do 20. prosinca.
Zatraţit ćemo meĊunarodnu pomoć u transformiranju sadašnjeg zajedniĉkog stoţera u Zajedniĉki stoţer
za planiranje za sve Oruţane snage Federacije.
I. Mostar
1. Memorandum o razumijevanju za Upravu Europske unije od 6. srpnja 1994. mora se provesti u

potpunosti.
2. Slaţemo se s naĉelima za Prijelazni statut Grada Mostara kao što je definirano u Aneksu koji ĉini sastavni
dio ovog Sporazuma. Moramo osigurati da se Prijelazni statut Grada Mostara dovrši na temelju ovih
naĉela do 31. prosinca 1995. Taj Prijelazni statut mora oĉuvati jedinstvo Grada. Mostar mora imati
jedinstvenu upravu. Prijelazni statut mora osigurati nacionalni, vjerski i kulturni identitet puĉanstva u šest
gradskih općina.
Usporedo s usvajanjem Prijelaznog statuta, zahtijevamo od Upravitelja EU da izda uredbu o provoĊenju

izbora za Gradsko vijeće i Gradska općinska vijeća na temelju naĉela za Prijelazni statut iz Aneksa. Ti se
izbori moraju odrţati najkasnije do 31. srpnja 1996.
i,
3. U skladu s jamstvima o ljudskim pravima i slobodama Ustava Federacije, mora se osigurati sloboda kretanja u
Mostaru, kao i širom cijele Federacije.
Mjesec dana nakon usvajanja zakona navedenog u Sekciji II A ovog Sporazuma mora se osigurati potpuna i
neograniĉena sloboda kretanja za sve graĊane Mostara.
Prvi korak predstavlja primjena postojećih propisa koji će stupiti na snagu do 1. prosinca kako bi se
omogućio:
- neograniĉen broj prijelaza za ţene, djecu i muškarce koji nisu vojni obveznici, kao i pojednostavljen
postupak za prijelaze bez prethodne registracije,
120
121
- neograniĉen i nesmetan pristup za sve graĊane Mostara sjedištu Uprave Europske unije za Mostar i
Ombudsmanu,
- neograniĉen i nesmetan pristup Centru za permanentno medicinsko obrazovanje (u Zapadnome Mostaru),
- neograniĉen i nesmetan pristup novom Školskom centru nakon njegova otvaranja (u Istoĉnome Mostaru),
- neograniĉen pristup svima koji su pozvani na kulturne i druge manifestacije s obje strane.
Dva gradonaĉelnika Mostara moraju odmah poduzeti ove korake da bi ispoštovali ovaj rok.
4. Druga faza uvoĊenja Ujedinjenih policijskih snaga Mostara (UPFM) mora se provesti bez daljnjeg odlaganja, i
to:
- uspostavljanje zajedniĉkog stoţera (pristup kojemu će nadgledati iskljuĉivo zajedniĉke patrole),
nesmetano novaĉenje mjesnog policijskog osoblja za UPFM koje se ne moţe smijeniti bez prethodne
suglasnosti Uprave Europske unije i mjesnih organa vlasti,
- poĉetak zajedniĉkog patroliranja po bivšoj crti konfrontacije.
5. Poduzimat će se odluĉne mjere protiv organiziranog kriminala znatno prije nego što novoosnovana Vlada
Federacije preuzme duţnost.
6. Kako bi se stvorili uvjeti za povratak izbjeglica i raseljenih osoba njihovim domovima, Uredbe o
stanarskim pravima Upravitelja EU moraju se strogo poštovati i njihovo provoĊenje poticati. Kako bi
zapoĉeo proces obostranog povratka, a neovisno o bilo kakvom globalnom rješenju u okviru Federacije,
mora se odmah dopustiti povratak znatnog broja raseljenih osoba koje posjeduju kuće u Mostaru.
III. Obveze izvješćivanja
Nedjelju dana nakon potpisivanja ovog Sporazuma, a u razmacima od dva tjedna, podnosit ćemo svjedocima
zajedniĉka izvješća o provoĊenju Sporazuma. Posebice ćemo izvješćivati o:
- usvajanju zakonskih prijedloga navedenih u Sekciji II A ovog Sporazuma, od strane Ustavotvorne

skupštine Federacije i Skupštine Republike,
- konkretnim pripremama za osnivanje novih ministarstava Federacije u Sarajevu i
Mostaru, kako o objektima i sastavu osoblja, tako i o praktiĉnim odredbama za nuţno

kretanje osoblja ministarstva,
121
122
- koracima poduzetim za prijenos funkcija postojećih ne-federacijskih civilnih vlasti i organa na Federaciju,
- provoĊenju odluka Arbitra Federacije,
- provoĊenju sporazuma o novim teritorijima,
- provoĊenju odredaba o objedinjavanju dva sustava plaćanja, o uspostavljanju korespondentskih

bankovnih odnosa, te o stvaranju Carinske uprave Federacije, Porezne uprave Federacije i o pripremi
proraĉuna Federacije za 1996. godinu,
- pripremi plana povratka izbjeglica i raseljenih osoba, koji ćemo podnijeti odmah nakon usvajanja, i o
tijeku njegove realizacije.
Potpisano u Davtonu, Ohio, 10. studenog 1995. godine na engleskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, a svaki od
tekstova je jednako autentiĉan. U sluĉaju razlike u tumaĉenju, bit će mjerodavan engleski tekst.
v.r v.r
___________________ _____________________
Alija Izetbegović Krešimir Zubak
Predsjednik Republike Predsjednik Federacije
Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine
v.r v.r
____________________ _____________________
Dr. Haris Silajdţić Jadranko Prlić

Predsjednik Vlade Dopredsjednik Vlade
Predsjednik Republike Hrvatske podrţava odredbe ovog Sporazuma i pomagat će u njegovoj punoj primjeni.
v.r.
122
123
________________________
Dr. Franjo TuĊman
Predsjednik Republike Hrvatske
Svjedoci:
v.r. v.r.
_________________________ _______________________
Veleposlanik Wolfgang Ischinger Veleposlanik Richard Holbrooke

Savezna Republika Njemaĉka Sjedinjene Ameriĉke Drţave
v.r. v.r.
__________________________ _______________________
Veleposlanik Fernandez de la Pena Hans Koschnick

Španjolski Predsjedavajući EU EU Upravitelj Mostara
123
124
ANEKS NA SPORAZUM O OŢIVOTVORENJU FEDERACIJE BOSNE I

HERCEGOVINE ZAKLJUĈEN U DAVTONU
Dogovorena naĉela za Prijelazni statut Grada Mostara
1. Mora se saĉuvati pravno i funkcionalno jedinstvo Grada Mostara.
2. Teritorij Grada Mostara obuhvaća cijelo podruĉje općine Mostar, kako je postojalo 1. sijeĉnja 1991.
godine.
3. Grad Mostar se sastoji od šest zasebnih gradskih općina. Granice tih gradskih općina odreĊuju se
Prijelaznim statutom Grada Mostara.
4. Gradske općine imaju sve one odgovornosti koje nisu izriĉito dodijeljene Gradu Mostaru u Prijelaznom statutu.
5. Odgovornosti Grada Mostara obuhvaćaju:
- financije i poreznu politiku, ukoliko to nije drukĉije ureĊeno zakonima Federacije ili
veleţupa,
- urbanistiĉko planiranje, .
- infrastrukturu (voda, struja),
- gospodarsku politiku, ukoliko nije drukĉije ureĊeno zakonima Federacije ili veleţupa,
- javni promet, ukljuĉujući i ţeljeznice,
- mostarsku zraĉnu luku.
Gradske općine mogu prenijeti na Grad Mostar dodatne odgovornosti.
6. Sve druge lokalne odgovornosti su u nadleţnosti gradskih općina.
7. Gradom Mostarom upravlja Gradsko vijeće. Na ĉelu šest gradskih općina nalaze se gradska općinska vijeća.
8. Gradsko vijeće se sastoji od 48 ĉlanova, od ĉega je 16 mjesta predviĊeno za predstavnike hrvatske zajednice,
16 za predstavnike bošnjaĉke zajednice, a 16 za Ostale. Od 16 mjesta predviĊenih za Ostale, 11 mjesta ostaje
nepopunjeno u prijelaznom periodu.
Svaka gradska općina bira po 4 ĉlana u Gradsko vijeće. Preostali ĉlanovi Gradskog vijeća biraju se na listi
cijeloga grada.
124
125
9. Svako gradsko općinsko vijeće sastoji se od 25 ĉlanova. Sastav gradskih općinskih vijeća odraţava sastav
puĉanstva te gradske općine u vrijeme popisa stanovništva iz 1991. godine.
10. Ĉlanovi Gradskog vijeća i gradskih općinskih vijeća biraju se na direktnim i slobodnim izborima.
11. Gradsko vijeće i gradska općinska vijeća biraju svoje naĉelnike.
12. Svaka osoba sa navršenih 18 godina ţivota ili starija, koja je navedena u popisu puĉanstva iz 1991. godine s
mjestom stalnog boravka u općini Mostar i koja još uvijek ima stalno mjesto boravka u Gradu Mostaru u
vrijeme izbora, ima pravo birati i biti birana u Gradsko vijeće i gradska općinska vijeća.
Potpisano u Daytonu, Ohio, 10. studenog 1995. godine na engleskom, bosanskom i hrvatskom jeziku, a svaki od
tekstova je jednako autentiĉan. U sluĉaju razlika u tumaĉenju, bit će mjerodavan engleski tekst.
Mijo Brajković Hans Koschnick Safet Oruĉević
Gradonaĉelnik EU Upravitelj Gradonaĉelnik
Zapadnog Mostara Istoĉnog Mostara
Svjedoci:
Gojko Sušak
Ministar obrane
Muhamed Sacirbey Republike Hrvatske
Ministar vanjskih poslova
Republike Bosne i Hercegovine
Veleposlanik Wolfgang Ischinger Veleposlanik Fernando de la Pena

Savezna Republika Njemaĉka Španjolski Predsjedavajući EU
125
126
SPORAZUM
O USPOSTAVI ZAJEDNIĈKOG VIJEĆA O SURADNJI
Odluĉne da doprinesu uspostavi i oĉuvanju pravednog i trajnog mira u regionu, Svjesne da je

meĊusobna suradnja u njihovom interesu i od šireg znaĉaja,
Pripremne da poduzmu sve što je nuţno u svojim zemljama i na meĊunarodnom planu kako bi se ukljuĉile u
europske integracije,
Zainteresirane da s meĊunarodnom zajednicom suraĊuju u obnovi i razvitku svojih zemalja,
Republika Hrvatska te Republika Bosna i Hercegovina i Federacija Bosne i Hercegovine, sporazumjele su se

o slijedećem:
Ĉlanak I
Uspostavlja se Zajedniĉko vijeće za suradnju Republike Hrvatske i Republike i Federacije Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu. Zajedniĉko vijeće).
Ĉlanak II
Zajedniĉko vijeće za suradnju bavit će se poticanjem, strateškim planiranjem te koordiniranjem

suradnje, i to:
1. U odnosima izmeĊu Republike Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine naroĉito u oblastima:
- odgoja i obrazovanja,
- znanosti i tehnologije,
- informiranja,
- turizma, sporta i zaštite okoline,
- socijalne politike,
- gospodarskih i drugih ekonomskih odnosa i
- poticanja suradnje nevladinih organizacija.
126
127
2. U odnosima izmeĊu Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine naroĉito u oblastima:
- usklaĊivanja vanjske politike i nastupa prema trećim zemljama i meĊunarodnim organizacijama,
- usklaĊivanja aktivnosti u pristupanju Europskoj uniji, Vijeću Europe, Partnerstvu za mir i suradnji s NATO-om i
u pristupu drugim regionalnim, europskim i širim asocijacijama.
- usklaĊivanju razvoja i suradnje s meĊunarodnom zajednicom u obnovi i razvitku,
- u vojnoj suradnji,
- u rješavanju pitanja sukcesije bivše SFRJ i
- u drugim pitanjima od zajedniĉkog interesa za dvije drţave.
Ĉlanak III
Zajedniĉko vijeće imat će deset ĉlanova, po pet iz Republike Hrvatske i iz Republike i Federacije Bosne i
Hercegovine.
Predsjednik Zajedniĉkog vijeća bit će predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo TuĊman, a potpredsjednik
Alija Izetbegović, predsjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine.
Stranke će u roku od 15 dana od potpisivanja Sporazuma imenovati ĉlanove Zajedniĉkog

vijeća. ;
Ĉlanak IV
Stranke potpisuju Sporazum u šest istovjetnih primjeraka uz sluţbeni prijevod na engleski jezik.
Ĉlanak V
Sporazum stupa na snagu danom potpisivanja.
U Daytonu, Ohio, 15. studenog 1995.
127
128
Predsjednik Predsjedništva Predsjednik

Republike Bosne i Hercegovine Republike Hrvatske
_______________________ _________________________
Alija Izetbegović dr. Franjo TuĊman
Predsjednik Federacije Bosne i

Hercegovine
____________________________
Krešimir Zubak
128
129
SPORAZUM
o poĉetku povratka prognanih u gradove Jajce, Bugojno, Stolac i Travnik
Privrženi mirovnome procesu,
Odlučni da dosljedno provedu Ustav Federacije Bosne i Hercegovine,
Svjesni da bez neodloţnog povratka izbjeglica i raseljenih osoba nema pravednog i stabilnog mira,
Dolje potpisani su odluĉili da, kao mjera izgradnje povjerenja, još u tijeku pregovora u D'avtonu, bude ostvaren:
1. Povratak po dvije stotine prognanih obitelji u gradove Jajce i Bugojno,
2. Povratak po stotinu prognanih obitelji u gradove Stolac i Travnik,
3. Povratak će poĉeti bez odlaganja i okonĉat će se do 8. studenog 1995. godine.
4. Za provoĊenje ovog Sporazuma odgovorni su:
Muharem Cero, ministar i Martin Raguţ, zamjenik ministra za izbjeglice u Vladi Republike i Federacije, a
u gradovima Jajcu - Nikola Bilić; Bugojnu - Dţevad Mlaćo; Stocu - AnĊelko Marković i u Travniku -
Muhamed Ćurić,
5. Osobe iz prethodne toĉke će do 12. studenog 1995. godine potpisnike izvijestiti o provoĊenju ovog Sporazuma,
6. Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja.
Predsjednik Predsjedništva Predsjednik Federacije
Republike Bosne i Hercegovine Bosne i Hercegovine
Alija Izetbegović_____ Krešimir Zubak____
Predsjednik Vlade Republike i Zamjenik Predsjednika Vlade Republike
Federacije Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine
129
130
Dr. Haris Silajdţić Dr. Jadranko Prlić_____
Predsjednik Republike Hrvatske podrţava odredbe ovog Sporazuma i pomagat će u njegovoj punoj primjeni.
Predsjednik Republike Hrvatske Dr. Franjo

TuĊman
Svjedoci:
Sjedinjene Ameriĉke Drţave Savezna Republika Njemaĉka

Veleposlanik Richard Holbrooke Veleposlanik Wolfgang Ischinger
Predsjedništvo Europske unije

Veleposlanik Fernandez de la Pena
Potpisano u Daytonu 2.11.1995.
130
131
Sporazum o povratku izbjeglica u podruĉje Velike Kladuše i Cazina
Ţeleći doprinijeti ublaţavanju humanitarnih posljedica ratnih sukoba,
Poštujući pravo izbjeglica na dostojanstven i siguran povratak njihovim domovima,
Svjesne potrebe za suradnjom u organiziranju povratka izbjeglica,
Strane su se usuglasile:
Članak l
Izbjeglice iz podruĉja Velike Kladuše i Cazina koje se trenutno nalaze u prihvatnom centru
Kupljensko na podruĉju Republike Hrvatske vratit će se bez odlaganja svojim domovima uz puno jamstvo
poštivanja njihovog dostojanstva i sigurnosti.
Članak 2
U svrhu brzog i sigurnog povratka izbjeglica nadleţni organi strana potpisnica obvezuju se na punu
suradnju.
Članak 3
Povratak izbjeglica zapoĉet će odmah po dolasku hrvatskih i turskih policijskih snaga na

podruĉje Velike Kladuše i Cazina temeljem Sporazuma o uspostavljanju misije dobre volje i zajedniĉkih
policijskih snaga za akciju "Povratak" potpisanog u New Yorku i provest će se u najkraće moguće vrijeme.
Članak 4
Ovaj Sporazum zakljuĉenje u tri istovjetna primjerka, a stupa na snagu danom potpisivanja.
U Daytonu, Ohio, 15. studenoga 1995.
_____________________ ____________________
Alija Izetbegović dr. Franjo TuĊman

131
132
Predsjednik Predsjedništva Predsjednik
Republike Bosne i Hercegovine Republike Hrvatske
_________________________
Krešimir Zubak
Predsjednik
Federacije Bosne i Hercegovine
132
133
ELEMENTI DOGOVORENIH PRINCIPA ZA SARAJEVO
12.11.1995.
1. Sarajevo će biti jedinstven grad ĉija će Vlada ukljuĉivati predstavnike glavnih etniĉkih skupina u BiH.
Grad Sarajevo će biti posebna i odvojena politiĉka jedinica unutar BiH, koja će se sastojati od deset poluautonomnih
politiĉkih okruga: centralni okrug i devet općina.
2. Vlade 10 politiĉkih okruga bit će odgovorne za obrazovanje, kulturu, lokalne zdravstvene usluge i .....
Politiĉki okruţi mogu, prema svom izboru, suraĊivati meĊu sob'om i sa odgovarajućim agencijama Federacije i
Republike Srpske u kreiranju i provoĊenju politika na svojim podruĉjima odgovornosti.
3. Politiĉki okruţi mogu (a) birati jezik koji će koristiti u sluţbene svrhe; (b) isticati zastave i druge simbole ili
Federacije ili Republike Srpske, uz onu Republike Bosne i Hercegovine; i (c) poštivati sluţbene blagdane Federacije i
Republike Srpske.
4. Svaki glasaĉ s pravom glasa unutar Grada Sarajeva imat će pravo (1) da bude biran ili imenovan na javne
duţnosti u Federaciji ili Republici Srpskoj; i (2) da glasuje (a) na izborima ili Federacije ili Republike Srpske,
prema izboru glasaĉa; (b) na izborima njegovog politiĉkog okruga; i (c) izborima za ĉlanove Parlamentarne
skupštine BiH, ili kao glasaĉi u Federaciji, ili kao glasaĉi u Republici Srpskoj.
5. Svaka od 9 općina birat će i svoju vlastitu lokalnu vladu i ĉlana Vijeća Grada Sarajeva. Centralni okrug
birat će svoju lokalnu vladu i [x] ĉlanova Vijeća Grada Sarajeva. Dakle, Vijeće Grada Sarajeva ukljuĉivat će [devet
+ x] mjesnih predstavnika. Petnaest dodatnih ĉlanova Vijeća Grada Sarajeva bit će birano kako slijedi: deset ĉlanova
izabrat će Zakonodavno tijelo Federacije, a pet ĉlanova će izabrati Narodna skupština Republike Srpske.
6. IzmeĊu deset pojedinaca koje imenuje deset politiĉkih okruga, Vijeće Grada Sarajeva će izabrati
gradonaĉelnika i višeg zamjenika gradonaĉelnika (od kojih će jedan biti Bošnjak, a drugi Srbin) i jednog dodatnog
zamjenika gradonaĉelnika (koji će biti Hrvat). Osobe koje budu izabrane na poloţaj gradonaĉelnika i višeg zamjenika
gradonaĉelnika smjenjivat će se na poloţaju svake godine. Vijeće grada Sarajeva će takoĊer birati i ostale glavne
gradske duţnosnike, koji će biti odabrani tako da odraţavaju etniĉki sastav Grada.
7. Vlada Grada će formirati komisiju koja će osnovati kombinirane i integrirane policijske snage Grada, koje
će odraţavati etniĉki sastav Grada, s posebnom postrojbom u svakom od deset politiĉkih okruga. Gradska vlada će
što je moguće prije pozvati meĊunarodnu zajednicu da osigura tim za obuku i praćenje koji će pomagati pri
osnivanju višenacionalnih policijskih snaga u cijelom Gradu što je moguće brţe.
8. Uz policiju, Gradska vlada će biti odgovorna za sve druge usluge na razini Grada ukljuĉujući prijevoz,
komunalije, kanalizaciju i .... Ni Gradska vlada ni njezini duţnosnici ne smiju praviti diskriminaciju protiv bilo kojeg
politiĉkog okruga prilikom pruţanja usluga na razini Grada.
9. Ni Gradska vlada, a ni politiĉki okruţi neće pokušavati upravljati objektima Vlade Bosne i Hercegovine,
Federacije ili Republike Srpske bez suglasnosti odgovarajućih zakonodavnih tijela.
133
134
10.GraĊani bilo kojeg politiĉkog okruga imat će pravo referendumom odluĉiti da se u njihovome okrugu
primjenjuju ili zakoni Federacije ili Republike Srpske, ali pod uvjetom da Vijeće Grada Sarajeva moţe, većinom
glasova svojih ĉlanova, traţiti od Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine izjavu da se jedna ili više odredbi
zakona Entiteta neće primjenjivati u okrugu, da bi se izbjegao prekid programa na razini Grada ili
nepraviĉnosti kao rezultat nejednakog tretmana graĊana.
11.Kao mjera izgradnje povjerenja, iz Grada će se povući sve oruţane snage osim IFOR-a (kao i iz općine
Pale) u roku od 120 dana.
134
135
SPORAZUM O ODNOSIMA
Republika Bosna i Hercegovina i Savezna Republika Jugoslavija ("Strane"), Svjesne svoje

zajedniĉke odgovornosti za oĉuvanje mira i stabilnosti u regiji, U ţelji da doprinesu tom cilju i
da promiĉu dobre odnose meĊu njima,
Dogovorile su se kako slijedi:
Ĉlanak 1
Strane se meĊusobno priznaju kao neovisne drţave unutar njihovih sadašnjih meĊunarodno priznatih granica.
Ĉlanak 2
Svaka Strana će poštivati suverenitet , teritorijalni integritet i politiĉku neovisnost druge. Strane potvrĊuju da
će korekcije svojih granica vršiti samo uz uzajamnu suglasnost, da će sporove rješavati iskljuĉivo mirnim
putom i da će se suzdrţavati od prijetnje ili uporabe sile u skladu s Poveljom Ujedinjenih Naroda. Strane će
nastojati pospješivati uzajamno razumijevanje, dobru volju i toleranciju meĊu njima, i suraĊivat će na
promicanju mira, stabilnosti i razvitka u regiji.
Ĉlanak 3
U roku od petnaest dana nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, Strane će uspostaviti pune
diplomatske odnose meĊu sobom. Strane će hitno uspostaviti veleposlanstva i razmijeniti
veleposlanike.
Ĉlanak 4
Za Republiku Bosnu i Hercegovinu Za Saveznu Republiku Jugoslaviju

135

Daytonski Sporazumi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Daytonski Sporazumi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

DAYTONSKI SPORAZUMI

Predsjedničko vijeće i Zastupnički dom Hrvatske Republike Herceg-Bosne

Ivan Sivrić i Mile Kudić

S engleskog preveo i na raĉunalu obradio Jozo Kraljević

Mostar, prosinca 1995.

I. GLAVNI PAKET SPORAZUMA

Opći okvirni sporazum……………………………………………………………………………. 5

Aneks 1A: Vojni aspekti mirovnog rješenja......................................................... 8

Sporazum NATO - BiH i Popratna pisma............................................ 22

Aneks IB: Regionalna stabilizacija........................................................................ 37

Aneks 6: Ljudska prava........................................................................................ 68

Aneks 9: Javna poduzeća..................................................................................... 89

Sporazum o parafiranju Općeg okvirnog sporazuma................................................................. 101

Oţivotvorenje Federacije BiH.......... .............................................................................. 115

Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija ("Strane"),

Shvaćajući potrebu sveobuhvatnog rješenja za okonĉanje tragiĉnog sukoba u regiji,

Ţeleći doprinijeti ovome cilju i promicati trajan mir i stabilnost,

PotvrĊujuci svoju opredijeljenost za Dogovorena temeljna načela objavljena 8. rujna 1995., za

Sloţile su se kako slijedi:

Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog rješenja i

Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine izloţene u

Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o osnivanju Arbitraţnog suda, Komisije za

Shvaćajući da je poštivanje ljudskih prava i zaštita izbjeglica i raseljenih osoba od ţivotne

Strane pozdravljaju i odobravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rješenja,

Savezna Republika Jugoslavia i Republika Bosna i Hercegovina priznaju se meĊusobno kao

Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon potpisivanja.

SPORAZUM O VOJNIM ASPEKTIMA MIROVNOG RJEŠENJA

Republika Bosna i Hercegovina, Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska (u

2. Ciljevi ovih obveza su slijedeći:

3. Strane su upoznate i slaţu se s time da će se u Bosni i Hercegovini obveze preuzete po ovome

1. Strane će poštivati prekid neprijateljstava zapoĉet Sporazumom od 5 listopada 1995. a i dalje

3. Strane će osigurati zdravu i sigurnu sredinu za sve ljude po njihovom jurisdikcijom

4. Strane će u potpunosti suraĊivati sa svim meĊunarodnim osobljem ukljuĉujući istraţitelje,

(2) Strane će završiti povlaĉenje iz Dogovorene zone razdvajanja u Sarajevu u roku od

Privremena cesta 1: Od Goraţda (34TCP361365), nastaviti prema sjeveroistoku magistralom 5 uz

3 FAZA II (PO POTREBI NA SPECIFIĈNIM LOKACIJAMA)

4 OPĆE ODREDBE. Slijedeće odredbe se odnose na Fazu I i II:

(5) prekrše prekid neprijateljstava koji su Strane dogovorile u Ĉlanku 2.

Kao mjeru izgradnje povjerenja Strane se obvezuju da će:

(b) zemljovide koji prikazuju prednju crtu trupa i crte bojišta;

(f) sve druge podatke vojne naravi koje zatraţi IFOR.

(a) lokaciju, vrstu i jaĉinu ljudstva i tehnike svih snaga;

(b) zemljovide koji prikazuju podatke iz podstavka (a) gore;

(d) sve druge podatke vojne naravi koje zatraţi IFOR.

J. Shvaćajući potrebu da se osigura uspješna provedba odredaba ovog Aneksa i njegovo

2. Strane su upoznate i slaţu se s time da će IFOR imati pravo:

(c) da uspostavlja veze s lokalnim civilnim i vojnim vlastima i drugim meĊunarodnim

(b) pomagati kretanje organizacija u obavljanju humanitarnih zadaća;

(c) pomagati UNHCR-u i drugim meĊunarodnim organizacijama u njihovim humanitarnim

(e) nadgledati ĉišćenje minskih polja i prepreka.

4. Strane su upoznate i slaţu se s time da se daljnjim direktivama NAC-a mogu postaviti i

6. Strane su upoznate i slaţu se s time da će u izvršavanju svojih odgovornosti IFOR imati

9. Zraĉno i kopneno kretanje po Bosni i Hercegovini bit će regulirano slijedećim odredbama:

(3) Strane su upoznate i slaţu se s time da će Zapovjednik EFOR-a postupno provoditi

Konstatira se da su se, kao posljedica predstojećeg uvoĊenja IFOR-a u Republiku Bosnu i

1. S razmještajem IFOR-a u Bosni i Hercegovini bit će osnovana Zajedniĉka vojna komisija

(a) viši vojni zapovjednik snaga svake Strane u Bosni i Hercegovini;

(b) druge osobe koje odredi Predsjedavajući;

9. IzmeĊu Zapovjednika IFOR-a i Visokog predstavnika bit će uspostavljen odgovarajući sustav

Ovaj Aneks stupa na snagu nakon potpisivanja.

Za Republiku Bosnu i Hercegovinu

Za Federaciju Bosne i Hercegovine Za Republiku Srpsku

Za Republiku Hrvatsku Za Saveznu Republiku

u _ dana __ 1995.

u ____ dana 1995.

u ____ dana 1995.