NASTAVNA PRIPREMA ZA REALIZACIJU SATA IZ DRUŠTVA

Učiteljica: Ivana Ćatić-Kotarac

Nadnevak: 9.3.2018.
Razred: IV.f
Nastavna cjelina: Gospodarstvo zavičaja
Nastavna jedinica: Lov i ribolov
Tip sata: obrada novog nastavnog gradiva
Oblici rada: frontalni i individualni
Nastavne metode: razgovor, m.usmenog izlaganja, objašnjavanje, pisanje
Nastavna sredstva i pomagala: osnovna nastavna sredstva

Cilj sata: Spoznati osnovna obilježja lova i ribolova kao gospodarstvenih grana
Zadaci nastavnog sata:
Obrazovni – usvojiti pojmove lov, ribolov, ribogojstvo ; objasniti osnovna obilježja ovih gospodarstvenih grana;
opisati njihovo značenje za život ljudi - navesti koristi za ljude od uzgoja i lova životinja;
Odgojni – izgrađivati pravilan stav prema prirodi i njenom gospodarskom iskorištavanju; razvijati pravilan stav
prema svakoj ljudskoj djelatnosti; uvažavanje rezultata tuđeg rada.
Funkcionalni – razvijati sposobnost uspoređivanja i razlikovanja pojedinih poljoprivrednih grana; razvijati
sposobnost logičkog zaključivanja na temelju poznatih činjenica.

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

UVODNI DIO SATA (5 min): Učenicima postavljam zagonetke čija su rješenja nazivi divljih životinja. Kratak
razgovor o životinjama – što je zajedničko svim ovim životinjama? Zašto se ove životinje nazivaju divljim? Zašto
ih ljudi love?

GLAVNI DIO SATA (30-35 min):

Najava cilja sata: Danas ćemo se upoznati sa osnovnim obilježjima lova i ribolova kao
gospodarstvenih grana.
Zapisujemo naslov na ploči.
Učenike pitam znaju li nabrojati neke divlje životinje, neke vrste ribe...
Objašnjavam učenicima da ljudi love divlje životinje i ribe jer od njih imaju različite koristi (meso, koža, krzno,
riblje ulje...).
Grana poljoprivrede koja podrazumijeva lovljenje divljih životinja naziva se lov. Lov je sport, rekreacija, ali i
važna ljudska djelatnost. Odvija se u skladu s pravilima o trajanju lovne sezone i zaštiti životinja. Lov je zabranjen
kada se životinje pare i rađaju mlade, a neke vrste životinja je u potpunosti zabranjeno loviti. Najviše se love
različite vrste uzgajane divljači: fazani, jarebice, zečevi, srne, divlje svinje. Ljudi ih najčešće love zbog mesa,
krzna i kože.

Grana poljoprivrede koja podrazumijeva lovljenje ribe naziva se ribolov. Ribolov se dijeli na morski i slatkovodni.
Prirodna staništa ribe su potoci, rijeke, jezera i mora. Ljudi love ribu jer njeno meso spada u ukusnu, zdravu hranu.
Pastrmka, šaran, štuka, som, smuđ, lipljan su najčešće vrste riba koje se love i uzgajaju u našim krajevima. Riba se
uzgaja u ribnjacima. Grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem ribe naziva se ribogojstvo.

Zapisivanje i prepisivanje zapisa s ploče.

ZAVRŠNI DIO SATA (5-10 min):

Učenicima pokazujem slike divljih životinja i riba koje se najčešće love ili uzgajaju u našim krajevima. Slijedi
čitanje teksta o ugroženim vrstama životinja u BiH. Kratko razgovaramo o tekstu.
ZAGONETKE: Grane dvije
razgranane
Voli kruške, voli med, razigrane
kao djeca sladoled.
Kažu brunda, samo brunda... na proplanku.
Pred zimu zaključa stan Grane dvije
i spava zimski san. razgranane
(medvjed) iznad glave
uzdigao
Hitra i laka, čuva je šuma svaka, u modrine plave.
negdje ispod grane,
(jelen)
čeka je malo lane.
(srna)
Duge uši, brze noge,
one pamte staze mnoge.
U šumi živi
Mene jure redom svi:
al' često selu ide,
sove, lije, lovci, psi.
šulja se tiho,
I kad spavam ili ležim
da koke je ne vide.
ja sve mislim kud da bježim.
(lisica)
Eci peci pec…
Kuću gradi u šumici, ja sam mali…
u šupljini starog hrasta, (zec)
sva je hitra, brza, laka,
na tjelu joj meka dlaka.
(vjeverica).

Zapis za bilježnice:

Grana poljoprivrede koja podrazumijeva lovljenje divljih životinja naziva se lov. Lov je sport, rekreacija, ali i
važna ljudska djelatnost. Odvija se u skladu s pravilima o trajanju lovne sezone i zaštiti životinja. Lov je zabranjen
kada se životinje pare i rađaju mlade, a neke vrste životinja je u potpunosti zabranjeno loviti. Najviše se love
različite vrste uzgajane divljači: fazani, jarebice, zečevi, srne, divlje svinje. Ljudi ih najčešće love zbog mesa,
krzna i kože.

Grana poljoprivrede koja podrazumijeva lovljenje ribe naziva se ribolov. Ribolov se dijeli na morski i slatkovodni.
Prirodna staništa ribe su potoci, rijeke, jezera i mora. Ljudi love ribu jer njeno meso spada u ukusnu, zdravu hranu.
Pastrmka, šaran, štuka, som, smuđ, lipljan su najčešće vrste riba koje se love i uzgajaju u našim krajevima. Riba se
uzgaja u ribnjacima. Grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem ribe naziva se ribogojstvo.
 UGROŽENE ŽIVOTINJSKE VRSTE U BIH

Prema podacima svjetskih organizacija, u svijetu svakoga dana nestane stotine životinjskih vrsta, a najugroženije
su morske kornjače, gorile, pande, slonovi, kitovi, tigrovi... Prema procjenama znanstvenika, svaki dan izumire
130 vrsta.

U BiH je 2014. godine usvojena Crvena lista divljih vrsta i podvrsta biljaka, životinja i gljiva. a glavna svrha
crvene liste je poduzimanje mjera kako ugrožene vrste više ne bi bile ugrožene.

Kada su u pitanju ugrožene životinjske vrste u BiH, najčešće se govori o risu.

Prema zakonima o lovu, ris je u BiH trajno zaštićena vrsta, a BiH je potpisnica svih relevantnih međunarodnih
konvencija, čime je ispunila sve formalne uvjete za zaštitu risa. Procjenjuje se da na prostoru BiH živi oko 60
risova.

Tetrijeb se također nalazi na listama ugroženih vrsta mnogih zemalja.

U studiji Ugrožene vrste divljači u BiH iz 2007. godine, navodi se kako je mali tetrijeb nestao još šezdesetih
godina prošlog vijeka. A prema novim istraživanjima, velikom tetrijebu prijeti ista sudbina zbog neuvažavanja
životnih potreba za hranom, zaklonom i mirom, što je naročito izraženo u posljednjih 15 godina.Glavni uzrok
ugroženosti je ubijanje i uništavanje staništa gdje se gnijezdi. Vrsta je zabilježena na području Nacionalnog
parka Una, parka prirode Blidinje, kao i budućeg zaštićenog područja Konjuh.

Divokoze su također ugrožene, a nemilosrdnim odstrijelom opustošena su brojna staništa ove vrijedne vrste, a
ukupna površina staništa manja je za polovinu u odnosu na staništa koja su divokoze naseljavale u periodu do
1992. godine. Za razliku od tadašnjih 5.000, broj divokoza je 2007. godine bio 940.

Među ugroženim vrstama navode se i vuk, vidra, mrki medvjed, bjeloprsi jež, te nekoliko vrsta šišmiša
poput ranog večernjaka, ali i ptica - patka njorka, mali kormoran ili bjelonokta vjetruša, te riba - glavatica,
neretvanska mekousna pastrmka, mladica...