Professional Documents
Culture Documents
Kultura 4, ispit:
1. teorija kulturnog modela u okviru kognitivne antropologije
2. Jednakost i individualizam u Skandi posle Drugog svetskog rata
Terenska 1> bilo je neko pitanje valjda kako se jezici proucavaju u odnosu na druge blabla i odg. je
bio kontrastivna (znaci to da nije vazna srodnost jezika), 2 tipa fizicke opasnosti na terenu, 3
eticke opasnosti, koja se grana bavi sakupljanjem dokumenata, ko je uticao na lingv. u 20. v.
(Noam Comski), lingvisticke pripreme pre odlaska na teren, grana za lingvisticko upoznavanje ( to
je ono da se upoznas sa tipovima jezika i sl.), bilo je nesto ko se ne slaze sa teorijom ne znam o
cemu grin emoticon, do kog veka su se bazirali na latinskom i grckom jeziku, sta je elicitacija,
istorijsko proucavanje jez. promene- dijahrono proucavanje. Bilo je da se navedu one 4 stavke kod
fluentno komunikativnog znanja, koju sve literaturu lingvista mora da izcita pre odlaska na teren,
kulturni sok, da li fizicke ili emocionalne opasnosti, ko je glavni informator, koje jezike
razlikujemo(samo se navede), od koga dobijamo prve informacije o egzoticnim jezicima, navesti
misionare, razlika izmedju korpusne i dokumentacione lingvistike
Etika u nauci i kulturi> ovo su ispitna pitanja koja stoje u proslogodisnjoj grupi u slucaju da neko
nije u toj grupi:
1. Kakav je poluintelektualac Slobodana Jovanovica?
2. Odnos Dragoljuba Jovanovica prema monarhistickom i komunistickom rezimu?
3. Osnovni Trazimahov argument u odbrani?
4. Ko je smatrao da je eticko zlo deformacija prirode?
5. Sta je bezuslovno dobro prema Kantu?
6. Ko je rekao da zelja gradi zgradu postojanja?
7. Ko je smatrao da treba biti tvorac reci, a ne pasivni slusalac?
8. Odnos B. Vongara prema slobodi, tako nesto, uglavnom, odgovor je ono o nestanku suma.
Sta je centralna ideja kod Platona?
Koje su 4 plemenite istine?
Na sta se oslanja drustvena sloboda kod B.Vongara?
1. Šta je Sokrat tražio kao žrtvu kada je umirao( bio je neki latinski citat) i ko je prineo žrtvu?
Sokrat je tražio da mu se žrtvuje petao, a žrtvu su prineli njegovi učenici.
2.Šta je po Konfučiju najpotpunija vrlina? To je ona vrlina koja se drži prave mere
3.Koja su dva velikana uz Sokrata mislioci svoga vremena?(nije bas tako glasilo pitanje, ali je
poenta ta) Konfučijei Isus
4.Ko je rekao ,,ja sam svetlost života''?Buda
5.Kakvi motivi ili namere po Kantu dobru volju cine dobrom? Jedini motiv dobre volje je da svoju
dužnost ispunjava radi same dužnosti
6.Ko je rekao? ,,Menjati institucije to je mnogo, menjati sebe to je još više'' Dragoljub Jovanović
7.Kakva je filozofija Laze Kostića i B.Vongara? Nestanak slobode je srazmeran nestanku šuma!
8.Ko je rekao:,, Srbin voli svoje drveće kao Švajcarac brda, kao danac More.'' H.K. Andersen
9.Šta je ethos, a šta ethos(akcenat na slovu 'e')? Obično ethos je život, a ovo akcentovano Ethos je
karakter, odluka
10.Neki citat Platonov...ne secam se baš...
+11. pitanje ti čupa ocenu , a ono je vezano za Žil Pajoa i njegovu knjigu ,,Veština biti čovek''...
sj4:
1. a) definishi pojmove
•sema• & •arhisema•
koristeci kao ispomoc definiciju lekseme mor/moder (kvinde set i forhold til det barn hun har født
eller adoptert; kvindelig forælder)
b) odredi koji primeri ilustruju primarno znachenje lekseme 'mor'. Odredi kojim semantichkim
transformacijama su nastala sekundarna znachenja.
* Moder Teresa i Calcutta har blandet sig i den irske afstemning.
* Når min mor er på arbejde, skal jeg gå ned i børnehaven efter skolen.
* Jeg er meget bekymret for Mor Danmark.
* Killingen mjaver som signal til moderen om at den er sulten.
* Blues er rytmisk musik moder.
Perlemor (=det indvendige, hvidlige, regnbueskinnende lag i skallen hos visse snegle og muslinger,
blant annet perlemusling.
* De ejes af et moderfirma som har hovedkvarter i et meget lavere beskattet land end Danmark.
2. Konverzivni antonimi
3. Odredi kojoj vrsti homonima pripadaju navedene lekseme (rade se sva tri primera bez obzira na
glavni odabrani jezik)
Svenska: mus-musen-möss (primer: laboratorieförsök med möss)
- mus-musen-musar (klicka med musen)
Norsk: hjerne vs. gjerne
Dansk: blomme-blommen-blommer-blommerne
a) oval stenfrugt fra blommetræet
b) zhumance
c) den yderste, bløde del af en fingerspids
4. Lestvice i skale kao tip hijerarhije
5. Uloga tabua u jeziku i pokazi kakva veza postoji izmedju tabua i konotacije neke reci
6. Objasni pojam markiranosti u semantici i ilustruj primerima na odabranom skandi jeziku
+++
Sj2> Drvo:
a) förstoringsglaset s
b)kombinationstävling s
c) obegränsad a
Objasni pravilo da je jezgro semantički centar složenice; primeri koji potvrđuju ovo pravilo i
izuzeci od njega
Pridevi se nalaze u tvorbenim osnovama mnogih vrsta reči. Sopstvenim primerima* ilustruj kako
od pridevskih tvorbenih osnova nastaju sl vrste reči:
a) prefigirani pridev
b) sufigirana imenica
c) sufigirani pridev
d) sufigirani glagol
NRR
Koje gramatičke kategorije su relevantne za glagole u sj? Navedite koji su članovi kategorija
realizovani u primerima:
hörer, tänkte, se, satt
Objasniti značaj semantičkog kriterijuma u definisanju vrsta reči – navedite prednosti i mane ovog
kriterijuma u odnosu na preostala dva i ilustrujte primerima iz svog sj.
Navedite osnovne kriterijume za definisanje pojma reč. Objasnite zbog čega je teško definisati
ovaj pojam u lingvistici. Primeri iz svog sj.
Kako se dele jezici po tipološkoj podeli? Osnovne karakteristike svake grupe i na čemu se zasniva
podela? Navedite po jedan jezik kao primer za svaku grupu u okviru podele.
Šta je supletivizam? Primeri iz svog sj.
Književnost 3, julski
1. Modernističke tendencije u prvoj polovini 20. veka
2. Pesma "Om krigen i Vietnam"
2) Skillet mellom konseptuell metafor og metaforisk uttrykk er helt grunnleggende i kognitiv metaforteori. Forklar hva det skillet går ut på og diskuter hvorfor det er viktig. Illustrer
gjerne med eksemplene fra skandinaviske språk.
3)Gjør rede for Sapir-Whorf-hypotesen. Nevn argumenter for og imot denne hypotesen.
4) Forklar samspill mellom metafor og metonymi i følgende uttrykk:
da: Slå sig på brystet
no: Slå seg på brystet
sv: Slå sig på bröstet
Sku3> 1. Razvoj drzave socijalne sigurnosti. 2. Skandinavija tokom Drugog svetskog rata
Pitanja iz SKU3 su bila Politicke, ekonomske i socijalne prilike u Skandinaviji u drugoj polovini 20. veka i Skandinavija u Prvom svetskom ratu
Pitanja iz kulture 3 su bila välfärdsstat i Skandinavija i NATO
Kultura 3, februarski: Političke i ekonomske prilike u Skandinaviji između dva rata i Skandinavija u doba Hladnog rata.
sj4:
1. a) definishi pojmove
•sema• & •arhisema•
koristeci kao ispomoc definiciju lekseme mor/moder (kvinde set i forhold til det barn hun har
født eller adoptert; kvindelig forælder)
b) odredi koji primeri ilustruju primarno znachenje lekseme 'mor'. Odredi kojim semantichkim
transformacijama su nastala sekundarna znachenja.
* Moder Teresa i Calcutta har blandet sig i den irske afstemning.
* Når min mor er på arbejde, skal jeg gå ned i børnehaven efter skolen.
* Jeg er meget bekymret for Mor Danmark.
* Killingen mjaver som signal til moderen om at den er sulten.
* Blues er rytmisk musik moder.
Perlemor (=det indvendige, hvidlige, regnbueskinnende lag i skallen hos visse snegle og
muslinger, blant annet perlemusling.
* De ejes af et moderfirma som har hovedkvarter i et meget lavere beskattet land end
Danmark.
2. Konverzivni antonimi
3. Odredi kojoj vrsti homonima pripadaju navedene lekseme (rade se sva tri primera bez
obzira na glavni odabrani jezik)
Svenska: mus-musen-möss (primer: laboratorieförsök med möss)
- mus-musen-musar (klicka med musen)
Norsk: hjerne vs. gjerne
Dansk: blomme-blommen-blommer-blommerne
a) oval stenfrugt fra blommetræet
b) zhumance
c) den yderste, bløde del af en fingerspids
4. Lestvice i skale kao tip hijerarhije
5. Uloga tabua u jeziku i pokazi kakva veza postoji izmedju tabua i konotacije neke reci
6. Objasni pojam markiranosti u semantici i ilustruj primerima na odabranom skandi jeziku
ispit iz sj5:
1) teorija prototipa
2) nsm i semantički primitivi
3) da se diskutuju date metafore, kako su realizovane, šta je istaknuto, a šta skriveno, da li su språklige ili ikke-språklige itd. u suštini je bilo po nekoliko primera za dve metafore -
vreme je novac i čovek je mašina
4) identifikuj semantičke uloge u rečenicama (bilo je četiri-pet rečenica)