1

Odjeljenje……………….I- 1 (maš. tehn. za kompj. projektovanje)

Datum…………………..______________________________________________________

Vrijeme…………………______________________________________________________

Predmet………………... Tehnologija obrade i montaže

Tema…………………....Livenje
Nastavna jedinka………. Greške pri livenju i ispitivanje odlivaka.

Cilj časa:

Obrazovni:…………. Sticanje novih znanja o greškama livenja i ispitivanju odlivaka

Funkcionalni:……….Razvijanje ljudskih sposobnosti kod učenika:

-čitanja šema i skice
-logičkog zaključivanja
-sposobnosti izražavanja (govor, čitanje, pisanje, crtanje)
-intelektualne ili mentalne sposobnosti (snalaženje, pronicljivost,
oštroumnost)

Odgojni:……………..Razvijanje odgojnih vrijednosti kod učenika:

-kritičnosti, savjesnosti, tačnosti, marljivosti, odgovornosti i vjere
u vlastite snage.
-doprinos daljem razvoju naučnog pogleda na okolinu.

Tip časa…………………Obrada novog gradiva

Oblici rada………………Frontalni

Nastavne metode………..Verbalne ( izlaganje teorije i činjenica), demonstracija.

Nastavna sredstva
i pomagala:……………...Udžbenici, elektronska priprema, laptop, tabla, projekciono platno,
monitor, projektor, kreda...

Literatura……………….Tehnologija obrade za I razred, Slađenko Čerkez

Mehanička tehnologija, Vojislav Radović
Wikipedia, enciklopedija
Proizvodne tehnologije II, Zoran Anišić
Tehnologija materijala i obrade, Petar Čovo
Internet

Vremenski plan…………Uvodni dio_______minuta

Glavni dio________minuta
Završni dio_______minuta

1
 2

Uvodni dio: (ponavljanje)

Pitanja: 1) Objasniti princip rada kotlovske peći.
2) Koja je razlika između grubog i finog čišćenja odlivaka?
3) Na kojem principu se čiste odlivci u sačmaricama?

Glavni dio: (obrada)

Greške pri livenju

U tehnološkom procesu proizvodnje odlivaka, postupcima koji se provode i materijalima koji

se koriste nalazi se mnogo potencijalnih mjesta nastanka greške. Veze između uzroka i
posljedica te mogućnost međudjelovanja različitih uzroka nastanka škarta vrlo su složene.
Jedan uzrok može izazvati više različitih pogrešaka, a ista greška može biti prouzrokovana
djelovanjem različitih uzroka ili njihovom kombinacijom.
Zadatak ispitivanja pogrešaka sastoji se u što jasnijem definiranju vrste pogreške, uzroka
njenog nastajanja i sukladno tome razvijanju potrebnih protumjera.
Današnjim razvijenim metodama simulacija ulijevanja i skrućivanja moguće je
ostvariti znatne uštede, jer se greška otkriva na virtualnom modelu još u fazi tehnološke
razrade, te ju je moguće (u većini slučaja) izbjeći pravilnim preoblikovanjem ulivnog
sistema (ili modela).
Postoji više klasifikacija vrsta pogrešaka.
Tako greške možemo podijeliti prema postupku livenja ili izgledu pogreške.
Greške na odlivcima prema postupcima livenja dijele se na:
• greške do kojih može doći kod bilo kojeg postupka livenja
• greške karakteristične za livenje u pijesku.

Prema međunarodnoj klasifikaciji, greške na odlivcima svrstavaju se u sedam klasa. Svaka

klasa se dalje raspoređuje u grupe, svaka grupa u podgrupe, a podgrupe u pojedine greške.
Sa ovom klasifikacijom definisano je 110 vrsta pojedinih grešaka (u što se mi nećemo
upuštati).
Klase grešaka:
A) metalni dodaci (suvišne površine, zadebljanja)
B) šupljine (u unutrašnjosti ili na površini)
C) prekinuti odlivak (masa odlivka djelimično prekinuta)
D) površinski nedostatci (nedovoljno glatke površine)
E) nepotpun odlivak (nedostaje dio odlivka)
F) netačnosti mjere i odlivka (mjere netačne, izvitoperen oblik)
G) uključci i nepravilna struktura (uključci metala, pijeska, šljake)

Svaka greška se označava slovnim znakom i brojevima npr:

A111–4a
- prvi simbol (A) označava klasu greške
- drugi član (1) označava grupu greške
- treći član (1) označava podgrupu greške
- četvrti član (1) označava grešku
- peti član (4) označava vrstu liva
o čelični liv
o sivi liv
o nodularni liv
o temper liv

2
 3

o legure lakih metala

o legure obojenih metala

- postupak livenja
o pješčani kalup sirovi
o pješčani kalup sušeni
o kalup od jezgra
o školjkasti kalup
o keramička školjka
o tačni liv
o precizni liv
o livenje u kokilu
o livenje pod pritiskom
o centrifugalno livenje
o kontinualno livenje

3
 4

Evo nekoliko primjera grešaka pri livenju:

Nagoreli pijesak

Karakteristike
Tanka kora pijeska koja čvrsto naliježe na odlivak. Greška se javlja naročito kod odlivaka
debelih zidova i pri visokim temperaturama livenja.
Protivmjere
Povećati sadržaj nosilaca sjajnog ugljenika i nosilaca koksa u pijesku za kalupovanje.
Na nižoj tačci sinterovanja pijeska i visokom stepenu šamotiziranja povećati dodatak novog
pijeska.

Kidanje kalupa

Karakteristike
Prodiranje metala u kalup djelimično po ivicama ili cio uključak metala u pokidanom kalupu.
Protivmjere
Povećanje zatezne čvrstoće zelene mješavine sa povećanim učešćem veziva.
Poboljšati osobinu sabijanja pijeska za kalupovanje.

4
 5

Erozija

Karakteristike
Ispran pijesak uglavnom u blizini ulivnog sistema, često kombinovan sa uključcima šljake.
Zadebljanja odlivka u blizini ulivnog sistema.
Protivmjere
Izbjeći isušivanje pijeska za kalupovanje. Povećati učešće bentonita u pijesku. Poboljšati
uključke bentonita. Jače sabiti pijesak za kalupovanje.
Dodati nosilac ugljenika sa jakom osobinom stvaranja sjajnog ugljenika.

Eksploziona penetracija

Karakteristike
Penetracije na velikoj površini kalupa u kojima brzo dolazi do punjenja metala.
Protivmjere
Smanjiti učešće slobodne vode. Pijesak za kalupovanje bolje rastvoriti, povećati stepen
šamotiziranja pijeska za kalupovanje.

5
 6

Uključci sjajnog ugljenika

Karakteristike
Stvaranje strija, uključaka, dronjaka zbog nenakvašenih kožica ugljenika često u vezi sa
primjenom jezgara napravljenih po Cold-Box-u.
Protivmjere
Koristiti osušena Cold-Box jezgra. Smanjiti učešće nosilaca sjajnog ugljenika u pijesku za
kalupovanje.
Primijeniti nosioce ugljenika sa jakom osobinom stvaranja koksa. Povećati propustljivost gasa
u pijesku za kalupovanje.

Greška „zarezi“

Karakteristike
Uske pukotine okomite u odnosu na površinu. Stvaranje dendrita u prostoru pukotine.
Protivmjere
Greška je uslovljena metalurški zbog visokog sadržaja azota u gvožđu. Na nju se može
donekle uticati pomoću kaluparskog pijeska. Treba smanjiti sadržaj azota u kaluparskom

6
 7

pijesku. Primijeniti nosioce ugljenika sa malo azota. Smanjiti učešće nosilaca ugljenika u
kaluparskom pijesku.

Mikro lunkeri

Karakteristike
Spužvasta struktura, sa porama, na onim dijelovima odlivka koji očvršćavaju na kraju.
Protivmjere
Greška nastaje kod legura sa širokim intervalom očvršćavanja. Mali uticaj pijeska za
kalupovanje. Smanjiti učešće organskih materijala u pijesku za kalupovanje da bi se povećala
toplotna provodljivost. Raditi sa povećanim sadržajem vode u pijesku za kalupovanje.
Površine sa ožiljcima

Karakteristike
Boginjava površina na vrelim mjestima prije svega kod GGG.
Protivmjere
Smanjiti sadržaj nečistoća koje razaraju oksidnu opnu.

7
 8

Gasni mjehuri na površini

Karakteristike
Udubljenja pojedinačno ili u grupama uglavnom velike površine sa glatkim zidovima.
Protivmjere
Razlozi leže često u niskim temperaturama livenja. Uticati putem povećanja propustljivosti
gasa u pijesku. Smanjenje učešća finih čestica ili dodavanje grubljeg novog pijeska.
Manje učešće organskih materijala u pijesku.

Penetracija

Karakteristike
Hrapavost na gornjoj površini odlivka, na vrelim mjestima ili nesabijenim dijelovima.
Protivmjere
Koristiti finiji pijesak. Bolje sabijati kalupe. Smanjiti osobinu sabijanja pijeska za
kalupovanje. Povećati sadržaj nosilaca ugljenika.

8
 9

Pinhole

Karakteristike
Sakupljanje malih pora u povezanim zonama. Pore su često u obliku kapljica ili štapića.
Greška je često vidljiva tek pri obradi (žarenju).
Protivmjere
Greška je uglavnom uslovljena metalurški ali može nastati i zbog uticaja materijala za
kalupovanje. Kod ove greške potrebno je smanjiti vlažnost, učešće organskih materijala i
sadržaj azota.

Hrapavost

Karakteristike
Stvaranje hrapavosti na površini odlivka zbog rasporeda veličina zrna pijeska.
Protivmjere
Primijeniti finiji pijesak. Povećati sadržaj nosilaca sjajnog ugljenika u pijesku za
kalupovanje. Povećati učešće finih materijala u pijesku (koks).

9
 10

Uključci pijeska

Karakteristike
Nepravilno oblikovani uključci pijeska, sabijeni ispod površine odlivka, kombinovani sa
metalnim kvrgama na drugim mjestima.
Protivmjere
Dobrom pripremom i dobrim hlađenjem pijeska obezbijediti da pijesak za kalupovanje ima
dovoljno plastičnosti. Osobinu sabijanja optimalno prilagoditi (izbjeći stvaranje kapljica).
Izbjeći pukotine u pijesku odnosno optimizirati primjenu odvajača.

Uključci šljake

Karakteristike
Nemetalni uključci nepravilnog oblika, često na gornjoj površini odlivka.
Protivmjere
Uzrok je često tečna šljaka iz livačkog lonca. Pri kalupovanju ispranog pijeska smanjenje
učešća inertnih finih čestica i primjena aktivnog nosioca sjajnog ugljenika.
Bolja priprema pijeska.

10
 11

Krasta

Karakteristike
Metalni dodatak sa oštrim ivicama, vezan sa odlivkom i paralelan sa površinom odlivka.
Protivmjere
Sadržaj bentonita u pijesku za kalupovanje povećati. Dodati nosioce ugljenika sa širokim
intervalom očvršćavanja. Povećati sadržaj nosilaca ugljenika u pijesku.
Sniziti količinu kvarca u pijesku za kalupovanje.

Podizanje kalupa trajbovanje

Karakteristike
Nepravilno zadebljanje uglavnom velike površine, djelimično hrapavo, djelimično sa
penetracijama.
Protivmjere
Osobinu sabijanja pijeska smanjiti. Kalupe sabijati bolje i ravnomjernije.
Povećanim učešćem bentonita učiniti pijesak neosjetljivim protiv prevelikog ili premalog
sabijanja.

11
 12

Penetracija metala

Karakteristike
Mješavina pijeska i metala na vrelim ili nesabijenim mjestima koja je čvrsto prionula.
Protivmjere
Osobinu sabijanja pijeska smanjiti. Kalupe jače sabijati. Povećati učešće nosilaca sjajnog
ugljenika i koksa u pijesku.

Ugaoni gasni mjehuri

Karakteristike
Udubljenja na uglovima odlivaka, sa glatkim zidovima, djelimično stvaranje dendrita.
Protivmjere
Uzrok je nedovoljno hranjenje i stvaranje ljuski. Uticaj na grešku pomoću pijeska.
Manje vode u pijesku.
Redukcija organskih materija u pijesku. Bolje odvođenje nastalih gasova.

12
 13

Srh

Greške u odlivku zbog stezanja:

13
14

14
 15

Napuklina

Greška površine –narančina kora

15
 16

Nekompletan odlivak

Pomak

Prilikom sklapanja donjaka i gornjaka može doći do bočnog pomaka dvaju dijelova modela,
kalupa ili pomaka jezgre uzrokujući tako na liniji dijeljenja stepenasti oblik pogreške na
odljevku.
MJERE POMOĆI: Tehnološka disciplina pri centriranju modela, kalupa i jezgri.

Kontrola kvalitete odljevaka

Nakon završetka svih faza izrade, kontroliraju se karakteristike odlivaka koje utiču na njegovu
upotrebljivost. Ovisno o namjeni odlivka, različiti su i zahtjevi kvalitete.
Kod odlivaka gdje se zahtijeva samo tačnost osnovnog oblika, provodi se vizuelna kontrola.
Ukoliko postoje zahtjevi za dimenzijsku tačnost, provodi se kontrola mjerenjem, dok je za
ostala svojstva, kao što su hemijski sastav, mehanička svojstva, struktura, nepropusnost,
potrebno provesti laboratorijska ispitivanja npr. analizu hemijskog sastava, ispitivanje
mikrostrukture, mehanička ispitivanja, ispitivanje pod pritiskom i dr.

16
 17

Popravljanje odlivaka
Za popravljanje odlivaka primjenjuju se razni postupci. Koji će se od postupaka primijeniti,
ovisi o vrsti pogreške i o namjeni odljevka.
U najvažnije postupke za popravljanje odlivaka spadaju:
- popunjavanje šupljina pastom (kitom),
- metaliziranje,
- impregnacija sitnošupljikavih mjesta,
- zavarivanje,
- lemljenje.

Savremene metode ispitivanja i utvrđivanja grešaka na odlivcima

Radiologija:
Metode ispitivanja materijala zasnovane na diferencijalnoj apsorpciji penetrirajućeg zračenja.
Usljed razlika u gustoći, debljini ili u karakteristikama upijanja, različiti dijelovi apsorbuju
različite količine penetrirajućeg zračenja.
Ispitivanje se vrši posmatranjem tih razlika.
Radiografija:
Specifične radiološke metode koje ostavljaju trajnu sliku na filmu (konvencionalna
radiografija) ili na papiru (xeroradiografija). Osjetljivost radiografije sa x-zrakama i
γ-zrakama na različite vrste grešaka zavisi od niza faktora: vrsta materijala (lagani metali
imaju mali atomski broj, teški metali visok atomski broj). Radiografija se ne može koristiti
kod materijala jako male ili jako velike gustoće.
Radioskopija:
Radiografija bez filma ili papira (def. ASTM – American Society of Testing and Materials).
Radioskopija obuhvata i digitalnu radiografiju, kod koje se zračenje pretvara u optički ili
elektronski signal. Osnovna prednost radioskopije je mogućnost manipulacije objektom koji
se ispituje (položaj greške). CT (Computed Tomography) je radiološka tehnika koja koristi niz
poprečnih presjeka umjesto ravne projekcije, čime se dobije bolji uvid u 3D položaj grešaka.
Kod radiologije se većina tehnika zasniva na x-zracima ili γ-zracima.

Završni dio: (ponavljanje)

Pitanja: 1) Koja je osnovna podjela grešaka na odlivcima?
2) Koje se greške mogu javiti na odlivku usljed nedovoljnog odvođenja gasova pri
livenju?

17