U ovom prvom izdanju obrazovnog kutka koji smo nazvali „O čemu je riječ“ izdvojili smo tri izraza čijih

značenja se želimo prisjetiti, odnosno s čijim se značenjima želimo podrobnije upoznati. Prvi od tih
izraza je anterija, drugi je duduk, a treći izraz je holizam. Počet ćemo s izrazom anterija, a slušaocima
ćemo dati nekoliko sekundi da si prizovu značenje ove riječi. Oni stariji među njima će to sigurno
uspjeti.

Anterija

Najjednostavniji opis: Anterija je vrsta starinske haljine sa dubokim izrezom na grudima; odnosno,
radi se o dugoj nakićenoj haljini koja se nosila u gradovima

Ranijeje izraz anterija bio veoma čest, dok je danas njegova primena karakteristična uglavnom za
ruralne sredine u kojima se još uvek neguje starinska tradicija. Za razliku od toga u urbanijim
sredinama koristi se dosta slabije zbog čega veliki broj ljudi nije upoznat sa značenjem ove reči.

No, kako rekosmo, u prošlosti se anterija, zapravo, daleko češće sretala upravo u gradovima.
Anterija je dio ženske odjeće koji se nosio preko vezene košulje, a nosila se do početka 20. stoljeća.
Izrađivali su je majstori terzije od kadife i bogato ukrašavali zlatovezom, pa je bila najskupocjeniji dio
ženske odjeće koja se nosila u bogatim kućama, posebno u gradovima. Za izradu bogato ukrašene
anterije majstorima je trebalo više mjeseci svakodnevnog rada. Neki od njih su se znali i preseliti u
domaćinstvo porodice iz koje su dobili narudžbu, te živjeti tu sve dok ne bi završili rad.

Anterija predstavlja uglavnom deo srpske i bošnjačke (muslimanske) narodne nošnje, a nosile su je
žene i devojke. Reč je o vrsti starinske haljine sa dubokim izrezom na grudima i dugim napred
otvorenim rukavima. Anterija je dugačka do članka nogu i napred ima samo jedno dugme. Često je
izrađivana i od pamuka, svile, somota i brokata. Mogu se javiti u različitim bojama sa prugama ili bez,
sa različitim sitnim motivima, a one najskuplje i najprestižnije su na sebi imale zlatni vez od svile.

Anterija je bila potpuno otvorena sa prednje strane. Rubovi otvora ukrašeni su širitima i posebnom
vrstom terzijskog veza. Budući da su joj rukavi bili dugi i rasječeni, u potpunosti su dolazili do izražaja
kako kvalitet anterije tako i odjeća i nakit koji su se nosili ispod nje.

Kako rekosmo, majstori koji su se bavili izradom anterija nazivali su se terzije. Izraz terzija je
perzijskog, odnosno turskog porijekla i obično je označavao krojača.

Snježana Djurišić – Odakle si sele

U bosni, s druge strane, ovom odjevnom predmetu posvećeno je kolo zarazne melodije.
Također, bosanskohercegovački sevdah-bend Divanhana 2017. godine objavio je svoj album Kardeš
na kojem popularna turska glumica i pjevačica Suzan Kardeš pjeva pjesmu koja potiče iz balkanske
muzičke tradicije i koja upravo nosi naziv „Anterija“.
Duduk

Koristi se u prenesenom značenju.

On je duduk za matematiku.

Svima je poznat pojam duduk ali malo ko zna šta on znači. Naime, reč je o pojmu koji se na našim
prosotrima uglavnom koristi u prenesenom značenju koje ima.

Duduk je naziv za čobansku frulu.

Duduk je instrument cilindričnog oblika i jednostavne konstrukcije. Ton se dobija tako što vazdušna
struja iz usta osobe koja svira, ulazi u uski prolaz, gde se razbija i dolazi do treperenja usled deljenja
vazdušnog mlaza na usni.

Međutim, ovde imamo slučaj preklapanja. Turska reč duduk, preklapa se sa i praslovenskom reči
duduk u istom značenju – u značenju „svirala“.
duduk > dudukati, dudlati, dudla (cucla).

U figurativnom značenju termin duduk se koristi da označi priglupog i ograničenog čoveka. Reč je o
nesposobnim ili nestručnim osobama. Kada nekome kažemo da je se ponaša kao duduk, to znači da
se ponaša kao praznoglavac i nesposoban čovek.

Kad smo već kod sviranja i svirala, korisno je nepomenuti kako se u običnom govoru glagol svirati uz
imenice koje označavaju različite instrumente često veže prijedlogom u:
npr. svirati u frulu, svirati u klavir, svirati u violinu, svirati u gajde itd.
Pravopisni i gramatički priručnici, međutim, ne preporučuju ovakve konstrukcije. To je stoga što je
glagol svirati zapravo prijelazni glagol, tj. onaj koji radnju teži direktno da veže za objekat. Takav
objekat nazivamo bližim objektom, a on se u pravilu javlja u obliku akuzativa bez prijedloga.
Zato se radije preporučuju konstrukcije:
svirati frulu, svirati klavir, svirati violinu itd.
Također, umjesto u ispravnije bi bilo povodom mnogih instrumenata koristiti prijedlog na i
konstrukcije kao što su:
svirati na klaviru, svirati na violini, svirati na gitari itd. – jer prijedlog na u lokativu osim mjesta može
imati i značenje sredstva.
Donekle se, međutim, može razumjeti motivacija da ljudi nerijetko koriste i prijedlog u - to je
vjerovatno došlo od vezivanja glagolske radnje za duhačke instrumente. Tu se, doista, i svira u,
odnosno duha ili duše u instrument:
npr.: svirati u frulu, svirati u trubu, svirati u gajde itd.

Ali, bilo kako bilo, prijedlog u se ni u govoru ni u pisanju u ovakvim slučajevima ne preporučuje.

Holizam

Holizam predstavlja ideju da sistem predstavlja celinu i kao celinu ga je potrebno razmatrati,
proučavati i tretirati a ne kao zbir pojedinačnih elemenata.
Pritom nije važno da li se radi radi o biološkom, hemijskom, društvenom, ekonomskom, mentalnom,
lingvističkom ili nekom drugom sistemu sa svim njegovim karakteristikama.
holistički – pridev
holistički pristup, metod

Holistička medicina se, za razliku od konvencionalne, fokusira na sprečavanje bolesti i održavanje

zdravlja. Ona gleda na zdravlje kao na ravnotežu svih aspekata – mentalnih, emocionalnih i duhovnih
kao i fizičkih. Svi aspekti osobe se smatraju međusobno povezanim i taj se princip zove holizam, što
znači “stanje celovitosti”.

Holizam kao naučni metod proučava čoveka izvan granica biologije, medicine, sociologije i psihologije
u klasičnom smislu, objedinjuje te discipline i sagledava čoveka u širem kontekstu, sa svim njegovim
dimenzijama uključujući i zajednicu u kojoj živi.

Holizam je tendencija u filozofiji koja kaže da istina uvek samo u celini, odnosno istinitost
pojedinačnih iskaza proizlazi iz celine. Celina se ne može svesti na sastavne delove.