Konstrukcijski Elementi

KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI I
Božidar Križan Saša Zelenika

Soba 1-103 Soba 1-106
Tel. 651526 Tel. 651538
E-mail: krizan@riteh.hr E-mail: sasa.zelenika@riteh.hr
S. Zelenika KE I 1.ppt
Božidar Križan:
Roñen 1946. u Zagrebu.
Diplomirao 1971. u Rijeci.
Magistrirao 1981. u Zagrebu.
Doktorirao 1990. u Rijeci.
Živio i učio u Makedoniji i Hrvatskoj, učio i radio u HR.
Od 1974. na TFR, od 2006. redoviti profesor u trajnom
zvanju.
Saša Zelenika:
Roñen 1966. u Rijeci.
Diplomirao 1991. u Rijeci.
Doktorirao 1996. u Torinu (I).
Živio, učio i radio u HR, USA, I i CH.
Od početka 2004. na TFR (od 01. 09. 2005. na 100%, od
2010. red. prof.).
Obvezna literatura:
B. Križan: “Osnove proračuna i oblikovanja konstrukcijskih
elemenata”, Školska knjiga, 2008.
B. Križan, R. Basan: “Polimerni konstrukcijski elementi”, Zigo
& TFR, 2009.
Knjiga se može nabaviti u skriptarnici TFR.
Pomoćna literatura:
“Strojarski priručnik”, Sajema, 2010.
K.-H. Decker: “Elementi strojeva” (novo izdanje 2006., staro
1987.).
Inženjerski priručnik (I dio – 1996.).
Roloff/Matek: “Maschinenelemente”, 2003.
Katalozi proizvoñača
www
http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/
zvd_kons_stroj/katedre/konstruiranje/
kolegiji/ke1/ke1_info.htm
Studijski program i ishodi učenja
Izvedbeni plan
Ocjenjivanje et al. (prema pravilnicima o studijima)
Pitanja za obvezne pismene kolokvije

(dozvoljena maksimalno dva “popravna”)
Kolegij “je vrijedan” 7 ECTSa, tj. 175-210 sati vašeg rada

(od kojih je 75 na predavanjima/vježbama na faksu).
Završni ispit se sastoji od pisanog dijela s rješavanjem

zadataka i usmenog dijela iz teorije.
Demonstrature: Jelena Srnec.

R. BR. OČEKIVANI ISHODI
1. Objasniti proces konstruiranja
2. Razlikovati vrste opterećenja i naprezanja
3. Definirati izraze za proračunavanje naprezanja
4. Okarakterizirati statičko i dinamičko opterećenje
5. Definirati izraze za odreñivanje dopuštenih naprezanja
6. Razlikovati konstrukcijske elemente
7. Objasniti način proračuna elemenata za spajanje te osovina i vratila
8. Skicirati konstrukcijske elemente za spajanje te osovine i vratila
9. Implementirati stečena znanja u rješavanju konstrukcijskih zadataka
Ocjena:
ECTS ISHODI BODOVI

VRSTA AKTIVNOSTI SPECIFIČNA AKTIVNOST METODA PROCJENJIVANJA
i UČENJA MAX.
Pohañanje nastave 2,5 1-9 Prisutnost studenta Evidencija prisustva 5
Kolokviji 1,5 1-8 4 kolokvija (parcijalnih ispita) Max. 10 bodova po kolokviju 40
1. konstrukcijski zadatak – max. 15
Izrada 2 konstrukcijska zadatka na bodova
Konstrukcijski zadaci 2 9 25
vježbama i kod kuće 2. konstrukcijski zadatak – max. 10
bodova
Pisani ispit s rješavanjem zadataka i
Završni ispit 1 1-8 Bodovanje ispita 30
usmeni ispit iz teorije
UKUPNO 7 100
PRAVILNIK O STUDIJU TEHNIČKOG FAKULTETA
Članak 30.
(1.) Pohañanje je nastave (predavanja, vježbi i drugoga) obvezno za redovite studente.
(2.) Nastavnici su dužni voditi evidenciju prisustva studenata na nastavi.
(3.) Ako redoviti student neopravdano izostane s nastave više od 20% fonda sati predavanja ili vježbi
pojedinog kolegija, smatrat će se da nije ispunio svoje obveze te nema pravo na drugi potpis.
PRAVILNIK O STUDIJIMA SVEUČILIŠTA U RIJECI
Članak 31.
Redoviti i izvanredni studij
(2) Opterećenje studenata koji studiraju u punom radnom vremenu tijekom akademske godine može biti
najmanje 38, a najviše 42 tjedna, odnosno 1500 do 1800 radnih sati, uključujući i ispite.
(3) Ukupne obveze redovitih studenata mogu biti najviše 48 sati tjedno a ne manje od 40 sati tjedno,
od čega aktivne nastave najmanje 15, a najviše 25 sati tjedno. Iznimno, obveze studenata mogu biti i
veće ako je riječ o povećanoj praktičnoj nastavi, ali ne više od dva tjedna uzastopce tijekom semestra.
Članak 33.
(2) ECTS bodovi su numerička vrijednost pridodana pojedinom predmetu (modulu) koja odražava rad
studenata potreban za ispunjavanje svih predviñenih obaveza.
(3) 1 ECTS bod iznosi 25–30 radnih sati studenta, uključujući nastavu, samostalan rad, ispite i sve
aktivnosti potrebne za polaganje ispita.
(4) ECTS bodovi stječu se nakon uspješnog ispunjavanja svih predviñenih obveza i primjene
odgovarajućih metoda za procjenjivanje utvrñenih ishoda učenja, odnosno položenog ispita.
Ispiti
Članak 38.
Ispit
(2) Ispitu može pristupiti student koji je ispunio sve obveze propisane studijskim programom.
(4) Praktični dio ispita može se obaviti odvojeno od teorijskog, a cjelokupni ispit mora završiti za pet
radnih dana.
(5) Ispiti su javni i studenti imaju pravo prisustvovati ispitivanju drugih kandidata. Rezultati ispita su
javni.
(6) Ispiti su besplatni.
Članak 39.
Ispitni rokovi
(1) Student može polagati ispit iz istog predmeta najviše tri puta u jednoj godini.
Članak 41.
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata
(1) Rad studenata na predmetu (modulu) vrednuje se i ocjenjuje tijekom nastave i na završnom ispitu
sukladno studijskom programu.
(2) Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom Europskog sustava prijenosa bodova (ECTS) i brojčanog
sustava.
Članak 42.
Ocjenjivanje unutar Europskog sustava prijenosa bodova
(1) Uspjeh studenta za svaki predmet izražava se ECTS skalom ocjenjivanja u postocima od 0 do 100%
pri čemu prolazna ocjena na preddiplomskom studiju ne može biti niža odi 40% a na diplomskom
studiju ne može biti niža od 50%.
(2) Praćenje i ocjenjivanje studenata za svaki predmet (modul) obavlja se tijekom nastave i na
završnom ispitu kako slijedi:
- ukupan postotak uspješnosti studenata tijekom nastave (nazočnost na nastavi, kolokviji,
meñuispiti i druge aktivnosti na nastavi utvrñene studijskim programom) čini do 70% ocjene i -
ukupan postotak uspješnosti studenata na završnom ispitu čini 30% ocjene.
(3) Studenti koji su tijekom nastave ostvarili:
- od 0 do 29,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 0 do 39,9% ocjene na diplomskom studiju –
ocjenjuju se ocjenom F (neuspješan) i ne mogu steći ECTS bodove,
- od 30 do 39,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 40 do 49,9% ocjene na diplomskom studiju
– ocjenjuju se ocjenom FX (nedovoljan) i mogu izaći na popravni ispit na kojem mogu ostvariti
od 0 do 10% ocjene ili ponovo upisati predmet i
- više od 40% ocjene na preddiplomskom i više od 50% ocjene na diplomskom studiju – mogu
pristupiti završnom ispitu.
(4) Studenti koji na popravnom ispitu ostvare više od 40% ocjene na preddiplomskom studiju,
odnosno više od 50% na diplomskom studiju, ocjenjuju se ocjenom E.
(5) Studenti na završnom ispitu mogu ostvariti do 30% konačne ocjene. Ispitni prag na završnom
ispitu ne može biti manji od 50% uspješno riješenih zadataka.
(6) Konačna ocjena je zbroj postotka ostvarenog tijekom nastave i postotka ostvarenog na
završnom ispitu.
Članak 43.
Ocjenjivanje u odnosu na grupu
(1) Rasporeñivanje studenata prema uspjehu u svladavanju predmeta u odnosu na grupu obavlja se
nakon utvrñivanja konačne rang-liste uspjeha svih studenata na sljedeći način:
- A – 10% studenata,
- B – 25% studenata,
- C – 30% studenata,
- D – 25% studenata i
- E – 10% studenata.
(2) U studijskim grupama s manje od 40 studenata, odnosno u dvopredmetnim studijima,
rasporeñivanje se može vršiti na temelju konačnog postignuća (zbroj ECTS ocjene ostvarene tijekom
nastave i na završnom ispitu) kako slijedi:
- A – 80 do 100% ocjene na preddiplomskom, odnosno 90 do 100% ocjene na diplomskom studiju,
- B – 70 do 79,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 80 do 89,9% ocjene na diplomskom studiju,
- C – 60 do 69,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 70 do 79,9% ocjene na diplomskom studiju),
- D – 50 do 59,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 60 do 69,9% ocjene na diplomskom studiju) i
- E – 40 do 49,9% ocjene na preddiplomskom, odnosno 50 do 59,9% ocjene na diplomskom studiju.
Članak 44.
Brojčani sustav ocjenjivanja
(1) Brojčani sustav ocjena usporeñuje se s ECTS sustavom ocjena kako slijedi:
- ocjena izvrstan (5) odgovara ocjeni A u skali ECTS,
- ocjena vrlo dobar (4) odgovara ocjeni B u skali ECTS,
- ocjena dobar (3) odgovara ocjeni C u skali ECTS,
- ocjena dovoljan (2) odgovara ocjeni D u skali ECTS, a ocjene D i E u skali ECTS prevode su u ocjenu
dovoljan (2) i
- ocjena nedovoljan (1) odgovara ocjeni F i FX u skali ECTS.
(2) Prolazne ocjene su: izvrstan (5), vrlo dobar (4), dobar (3) i dovoljan (2).
(3) U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i
kompetencija.
Treba tražiti prethodno dopuštenje za:

- odsustvo;
- kašnjenje s konstrukcijskim zadacima.
Podrazumijeva se:
- rad mora biti rezultat vlastitog zalaganja (prepisivanje itsl.
zabranjeno);
- i kod timskog rada individualni doprinos mora biti jasan;
- svi zadani konstrukcijski i ostali zadaci moraju se predati;
- u svim kategorijama aktivnosti koje se ocjenjuju student
mora imati prolaznu ocjenu.
Konstrukcijski elementi I
Osnove konstruiranja. Proces konstruiranja. Vrste
opterećenja. Naprezanja i deformacije konstrukcijskih
elemenata. Statičko opterećenje. Dinamičko opterećenje.
Karakteristike materijala. Dopuštena naprezanja. Wöhlerov
dijagram. Smithov dijagram. Koncentracija naprezanja.
Elementi za spajanje. Pričvrsni vijčani spojevi. Pokretni
vijčani spojevi. Zavareni, lemljeni, lijepljeni i zakovični
spojevi. Zatici, svornjaci. Spojevi osovina i vratila s
glavinama. Opruge. Osovine i vratila. Kritična brzina vrtnje.
Vježbe:
Zavareni spremnik. Vijčani spoj. Pripremni zadaci za ispit.
Konstrukcijski elementi II i III
Spojke. Valjni i klizni ležajevi. Remenski i lančani prijenosi.
Prijenosi sa zupčanicima. Tribologija i podmazivanje.
Zavod za konstruiranje u strojarstvu:
Konstruiranje i mehatronika (KM)
INŽENJERSKA NAUKA O NAUKA O KONSTRUKCIJSKI NUM. METODE INŽENJERSKA

MATEMATIKA ČVRSTOĆI II TOPLINI II ELEMENTI III U KONSTR. VIZUALIZAC.
METODIČKO HIDRAULIKA I 1. IZBORNI PROJEKT 1.SLOBODNI STRUČNA
KONSTRUIRANJE PNEUMATIKA I KOLEGIJ I kolegij PRAKSA II
PREC. KONSTR. I TEH. ELEMENTI 2. IZBORNI 3. IZBORNI PROJEKT 2.SLOBODNI
MIKRO SUSTAVA TRANSP. TEH. KOLEGIJ KOLEGIJ II kolegij
4. IZBORNI 5. IZBORNI 6. IZBORNI 3.SLOBODNI
DIPLOMSKI RAD
KOLEGIJ KOLEGIJ KOLEGIJ kolegij
1. IZBORNI MEHANIČKI KONSTRUKCIJ.

KOLEGIJ PRIJEN. SNAGE EL. ROBOTA
2.i 3.IZBORNI KONSTR. HIDRAULIKA I ELEKTRON. KOMP. SUSTAVI
KOLEGIJ I OBLIKOVANJE PNEUMAT. II MEHAT. SUST. KONTROLE
4.–6. IZBORNI TRANSPORTNI CAE U RAZV. LAB. VJEŽBE A MIKRO I NANO MODELIRANJE LAB. VJEŽBE B
KOLEGIJ SUSTAVI PROIZVODA Konstr. i tr. teh. ELEKTROMEH.S. MEHATRON. SU. Mehatron. i robot.
1. SLOBODNI Svi ostali neupisani kolegiji izborne skupine i drugih izbornih skupina svih diplomskih
kolegij studija Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci u 2. semestru
PROJEKT Numeričke metode u konstruiranju, Inženjerska vizualizacija, Konstrukcijski elementi III, Metodičko konstruiranje,
I Hidraulika i pneumatika I, Mehanički prijenosnici snage, Konstrukcijski elementi robota
PROJEKT Precizne konstrukcije i tehnologija mikro sustava, Elementi transportne tehnike, Konstruiranje i oblikovanje, Hidraulika i
II pneumatika II, Elektroničke komponente mehatroničkih sustava, Sustavi kontrole
Konstruiranje = Machine design = Maschinenkonstruktion =

Progettazione e costruzione di macchine ⇒ ovladavanje procesom
razvoja proizvoda tj. znanjima potrebnim za sustavno kreiranje i
razvoj strojarskih konstrukcija.
konstrukcija.
Puno znanosti ima i u običnom vijku
Ispitivanje naprezanja u navoju vijka fotoelastičnim metodama
Vrsta vijka, dimenzije, vrsta

navoja, razredi čvrstoće,
materijal, ...
Antikitera: analogno računalo za

proračun astronomskih položaja
iz 150-100 BC; 33 x 17 x 9 mm,
33 zupčanika
Metodičko konstruiranje
Kako izraditi različite proizvode

upotrebom jednakih modula
(elemenata ili sklopova)?
Odgovor: Kao pomoću LEGO-kocki!
Konstruiranje i oblikovanje
Inženjerska vizualizacija
Flow over surface of car - from CIRA, Italy
Numeričke metode i Konstrukcijski elementi robota
FEM analiza sudara BEM Analiza buke u avionu
Mehanički prijenosnici snage
Jednostupanjski pužni prijenosnik Jednostupanjski planetarni prijenosnik
5 – brzinski automatski
automobilski planetarni
mjenjač brzina
Elementi transportne tehnike i Transportni sustavi
Transportne trake
Kružni ovjesni transporter
Hidraulika i pneumatika
Precizne konstrukcije i tehnologija mikro sustava te
MEMS I NEMS sustavi
U proizvodnom i konstrukcijskom strojarstvu su evidentne
tendencije ka “smaller, faster, cheaper”, tj. ka:
automatizaciji
proizvodnji s visokim preciznostima.
⇒ Razvoj precizne mehanike (odnos tolerancije-dimenzije
= 10-4 ÷ 10-5) te mikromehanike i nanotehnologija
(komponente čije dimenzije su reda veličine mikrometra
– µm ili nanometra – nm → ultra-precizna mehanika).
Investicije u mikro i nano:
Svijet: 1997. < 500 M USD; 2004. > 4.109 USD
USA: 2001. → 464 M USD; 2007. → 1.300 M USD
Tržište (procjene Nexus - ESPRIT Network of Excellence on
Multifanctional Microsystems): 2000. → 30.109 €; 2004. →
33,5.109 €; 2009. → 57.109 €; (33% Europa; godišnji rast u
idućih 5 god.: 16% na god.); 2015 → 1,5.1012 USD
ISI Web of Science References - keywords

"Precision", "Nano*" & "Micro*"
500000
450000
No. of publications
413451
400000 Precision
350000 Micro* Since 2003 > 100000/year
300505
300000 Nano*
250000
198014
200000
150000 124278
100000 58077
75393 78785
40645 43132
50000 28359 16225 22710 30098 30676
894 1935 1019 1914 1406 14280
1237 492 1414 721 1586
0
66-70 71-75 76-80 81-85 86-90 91-95 96-00 01-05 06-09
Year
Strukovne udruge: EUSPEN, ASME, ASPE, JSPE
Znanstveni programi: EU FP 6&7 (7. program: 3,5 G eura, tj. 500 M eura godišnje)
EU (D, NL, CH, UK, ...), National Nanotechnology Initiative – USA
Znanstveni časopisi: Nanotechn., J. Exp. Nanosci., Prec. Eng., J. Micromech. &
Microengin.; 2014.: u svijetu 4 nano-konferencije na tjedan
Zavodi i programi na sveučilištima: MIT - USA, ETHZ, EPFL – CH, Oxford – UK,
ANU – Australija, više “joint degree studies” ali već i visoke škole
100 µm
MIKRO TURBINA
‘Desktop’ tvornica
(63 x 49 x 38 cm,
34 kg)
Cornell NANOGITARE 40 µm Gibson Flying V

10 µm Fender Stratocaster
Žice: Si elastične “grede” debljine 150 nm

koje se “sviraju” laserskom svjetlošću i čuju [www.eurekalert.org/pub_releases/2003-
pomoću interferencije 11/cuns-np111803.php]
CAE u razvoju proizvoda i Modeliranje mehatroničkih
sustava
L a b o r a t o r i j s k e v j e žbe
Hrapavost. Fotoelastičnost. Industrijska akustika. Hidraulika.

Elektronika. Stroboskopija. Tenzometrija. Izabrane vježbe iz
termodinamike.
Industrijska robotika. Mjerenje pomaka visokih preciznosti.
Karakterizacija mikro i nano elektro-mehaničkih sustava. Hidraulika.
Elektronika. Kontrolni sustavi. Vibracije (modalna analiza). Buka.
OSNOVE KONSTRUIRANJA
Engineering is a human activity aimed at creating new
artifacts, algorithms, processes and systems that serve humans.
Design is a thought process comprising the creation of an
entity.
Konstruiranje je misaoni proces tijekom kojega se oblikuje
ideja o tehničkom proizvodu za koji se zatim izrañuje tehnička
dokumentacija kako bi se moglo pristupiti proizvodnji i
korištenju gotovog proizvoda.
“Why do you like to design machines?”
“It is the pitting of one’s brain against bits of iron,
metals and crystals and making them do what you
want them to do. When you are successful, that is
all the reward you want.”
Albert A. Michelson (USA, 1852-1931)
(fizičar, 1. američki Nobelovac (1907.); mjerenje brzine svjetlosti, interferometar)
Engineering is not a science. Science studies

particular events to find general laws. Engineering
design makes use of these laws to solve particular
problems. In this it is more closely related to art or
craft; as in art, its problems are under-defined, there
are many solutions, good, bad, or indifferent. The
art is, by a synthesis of ends and means, to arrive at
a good solution. This is a creative activity,
involving imagination, intuition and deliberate
choice..
choice
Ove Arup
Temelji za uspješno konstruiranje
- znanja iz temeljnih znanosti: matematike, fizike

(mehanike, nauke o toplini, elektrotehnike), kemije i dr.
- znanja o svojstvima i obradi materijala,
- znanja o elementima strojeva, mehanizmima i
prijenosnicima,
- znanja iz metodičkog konstruiranja
- znanja i iskustva u području na koje se konstrukcija
odnosi,
- intuicija, stvaralačka sposobnost i
- odlučnost, upornost, optimizam i volja za suradnjom
(KORISTITI TUðA ISKUSTVA!!!).
Arhimedov (287 – 212 BC) vijak

Leonardo Da Vinci
(1452 – 1519)
Boeing List of “Desired Attributes of an Engineer”

- A good understanding of engineering science fundamentals (mathematics
(including statistics), physical and life sciences, IT (far more than
“computer literacy”)).
- A good understanding of design and manufacturing processes (i.e.
understands engineering).
- A multi-disciplinary, systems perspective.
- A basic understanding of the context in which engineering is practiced
(economics (including business practice), history, the environment,
customer and societal needs).
- Good communication skills (written, oral, graphic, listening).
- High ethical standards.
- An ability to think both critically and creatively – independently and
cooperatively.
- Flexibility: the ability and self-confidence to adapt to rapid or major change.
- Curiosity and a desire to learn for life.
- A profound understanding of the importance of teamwork.
Note: This is a list of basic, durable attributes into which can be mapped specific skills reflecting the diversity of the overall engineering
environment in which we in professional practice operate. In specifying desired attributes (i.e., desired outcomes of the educational process),
we avoid specifying how a given university goes about meeting industry needs. Curriculum development is viewed as a university task to be
done in cooperation with their "customers," and in recognition of their own local resources and constraints. Industry, as an important
customer, must be an active partner in this process.
“In educating engineers, we probably have the
largest challenge of any educational component
because we expect them to be technically
competent, good managers, good economists, good
businesspeople, good communicators, good citizens
and international leaders
leaders.. Other than that the job is
easy.”
Winfred M. Philips
Dean of engineering
University of Florida in Gainesville
Hrvatsko izdanje (Profil,

2008.): “Odvažnost nade –
Razmišljanja o obnavljanju
američkog sna”:
str. 24: “Volio bih kada bi u
ovoj zemlji bilo manje
odvjetnika, a više
inženjera.”
str. 143: U Kini svake
godine diplomira 8 x više
inženjera nego u SADu fl
udvostručiti savezno
financiranje istraživanja u
sljedećih 5 god. obučavajući
još 100.000 inženjera (za to
treba 42 milijuna USD).
Br. internet ureñaja: 1984.: 1.000
1992.: 1.000.000
2006.: 600.000.000
Internet se veličinom udvostruči svakih 5,32
godine.
47.000.000 laptopa/god.
2,7 milijardi upita mjesečno na Google.
Optička vlakna mogu prenositi istodobno
150.000.000 telefonskih poziva (10e12 bit/s) što se
udvostručuje svakih 6 mjeseci.
2013.: super-računalo jače od ljudskog mozga.
2023.: koštati će 1.000 USD.
2049.: bit će jače od svih ljudskih mozgova.
Količina tehničkih informacija se udvostručuje svake 2

godine (1/2 onoga što student nauči na prvoj godini je
zastarjelo na 3. godini) ... 2010. će to biti svaka 72 sata, a
generira se 1,5e18 (exa) bytova informacija na godinu.
Današnji učenik može očekivati 10-14 zaposlenja ... do
svoje 38. godine (US dept. of labour).
10 najtraženijih poslova 2010. nisu postojali 2004.
Mi pripremamo (ili bi barem trebali) učenike i studente

za poslove koji još ne postoje i za korištenje tehnologija
koje još nisu izmišljene (“besmrtnost”, eutanazija, e-
papir, automatizirani automobili, GMO, genetska
manipulacija, ...) da bi rješavali probleme (i etičke,
pravičnosti, društvene odgovornosti, ...) za koje još ne
znamo da postoje!
“Briga za čovjeka i njegovu sudbinu mora
uvijek biti u prvom planu svih nastojanja
stručnjaka ... kako bi stvaralaštva našeg uma
bila blagoslov, a ne nesreća za čovječanstvo.
čovječanstvo
Imajte to uvijek na umu kad radite na svojim
dijagramima i jednadžbama.”
Albert Einstein
Caltech, 1931
Zahtjevi pri konstruiranju

Tehnički zahtjevi:
- Funkcionalna ispravnost: u odreñenom vijeku trajanja.
- Tehnološka ispravnost: oblik konstrukcije treba biti
prilagoñen postupku proizvodnje da bi izrada i obrada bile
što jednostavnije i jeftinije.
Zahtjevi ekonomičnosti:
što manji troškovi konstruiranja, izrade/obrade, montaže i
kontrole, transporta i skladištenja, eksploatacije (energija,
materijal) i održavanja.
Zahtjevi tržišta:
oblik, boja, veličina, izgled, …
Proces konstruiranja: Konstrukcijski zadatak
1. Razjašnjavanje zadatka
Izrada liste zahtjeva
2. Koncipiranje
3. Projektiranje
4. Konstrukcijska razrada
Proizvodnja (follow-up)
Tko, što, (do)kad, gdje, zašto, kako

Konstrukcijski zadatak
Interdisciplinarnost ⇒ različita
terminologija koju treba “prevesti”.
1. Razjašnjavanje zadatka Zahtjevi koje proizvod mora

Izrada liste zahtjeva ispuniti, a koje je poželjno da
ispuni; mogućnosti za izradu.
Više varijanti rješenja koja se

2. Koncipiranje vrednujuuodnosunazahtjevepri
konstruiranju (state-of-the-art).
Design reviews
Konkretizacija načelnog(ih)
3. Projektiranje rješenja i utvrñivanje konačnog
rješenja; ITERATIVNO → teh.
dokumentacija.
Odreñivanje oblika, izmjera,
4. Konstrukcijska razrada svojstva površina, materijala,
načina izrade, … proizvoda ⇒
tehnička dokumentacija.
Proizvodnja (follow-up) Učenje iz vlastitih grešaka!!!
Functional Design Analysis References Risk Counter-

Requirements Parameters Experiments, Historical Words, measures
(Events) (Idea) Words, FEA, documents, Drawings, Words,
Words Words & Equations, www… Analysis… Drawings,
Drawings Spreadsheets… Analysis…
A list of Ideally Economic Anything that High, Ideas or plan
independent independent (financial or can help Medium, to mitigate
functions that means to maximizing score develop the Low each risk,
the design is accomplish etc), time & idea including (explain including use
to each FR. AN motion, power, personal why) risk of of off-the-shelf
accomplish. FR CAN stress… contacts, development known
Series HAVE EACH DP’s articles, assessment solutions
(1,2,3…) and SEVERAL FEASABILITY patents, web for each DP
Parallel (4a, POTENTIAL MUST BE sites….
4b..) FRs DPs. The “best PROVEN.
(Events) can one” ultimately Analysis can be
be listed to must be used to create
create the selected DPs!
Function
Structure
A. Slocum, MIT
Zadatak: konstruirati vratilo
Primjer iterativnog uz odreñene zahtjeve
projektiranja:
Izbor materijala
d
ne Grubi proračun
osnovnih dimenzija
Materijal da
zadovoljava
Geometrijsko oblikovanje
uz izbor tehnologije izrade
Kontrola čvrstoće u
AB C D E
kritičnim presjecima
A, B, C, D i E
ne
Kriterij čvrstoće zadovoljen
da
Kontrola ostalih
kriterija (zahtjeva)
ne
Ostali kriteriji zadovoljeni
da
Konstrukcijska razrada
H. Maudslay (Engl., 1771-1831 – 1. tokarski stroj za

rezanje navoja, te mjerni mikrometar):
1. Get a clear notion of what you desire to accomplish, then
you will probably get it.
2. Keep a sharp look-out upon your materials: get rid of
every pound of material you can do without. Put yourself
to the question, “what business has it there?” Avoid
complexities and make everything as simple as possible.
3. Remember the get-ability of parts.
- Adaptacija postojećih rješenja.

- Sustavna analiza procesa.
- Koristiti prirodu kao model (biljke, ptice, ribe, …).
- Ravnoteža izmeñu proračuna i eksperimenata.
- Brainstorming (timski rad).
Izbor materijala
Tehnički zahtjevi:
- Funkcionalna ispravnost: svojstva materijala (Rm, Re
(Rp0.2), Rd, E, G, tvrdoća, ρ, α, cp, λ, …) moraju
odgovarati radnim uvjetima (naprezanja, temperature,
režim rada, …).
- Tehnološka ispravnost: omogućiti što bolju i lakšu izradu
i obradu (pogodnost materijala za lijevanje, prešanje,
zavarivanje, strojnu obradu, toplinsku obradu, …) → ovisi
i o broju izradaka:
Zahtjevi ekonomičnosti:
što manji troškovi ovisni o materijalu (troškovi sirovine –
standardizirani profili, izrade, obrade, transporta, …) ⇒
kompromisno rješenje
Svojstva materijala: knjiga, strojarski priručnik (Kraut),

Dubbel Handbook of ME (Springer, 1994), …
Obrada materijala
Površina konstrukcijskog elementa je hrapava, tj.

karakterizirana nizom neravnina (posljedica obrade
materijala) koje mogu izazvati:
- smanjenje dinamičke čvrstoće,
- trenje i habanje tarno (tribološki) opterećenih površina,
- smanjenje stezanja izmeñu osovina i glavina → manja
nosivost
- ubrzavanje korozije, …
Fina obrada pak poskupljuje proizvodnju
⇒ potrebno je pronaći optimum funkcionalnosti i
ekonomičnosti: povr
površšina mora biti što hrapavija kako bi
obrada bila jeftina, ali obavezno mora ispuniti zahtjeve
funkcionalnosti..
funkcionalnosti
Izbor tolerancija
Razne proizvodne tehnologije ⇒ proizvodi raznih točnosti i

raznih hrapavosti površina. Ponekad promjena konstrukcije
može tu dovesti do znatnog smanjenja troškova.
Temeljno pravilo: Grubo koliko je moguće, fino koliko je
potrebno! 300%
Realtivna cijena
200%
Pr.: smanjenje
tolerancije sa 20 na 10
µm (Φ25H7 na Φ25H6) 100%
⇒ povećanje troškova
obrade za čak 80%.
0%
0 10 20 30 40
µ m]
Tolerancija [µ
PITANJA?
Što smo naučili
- Što ćemo učiti u KE1 i što se od vas očekuje.

- Što je konstruiranje i konstrukcijsko strojarstvo.
- Čemu to služi.
- Temelji za uspjesno konstruiranje: znanja iz
prirodnih znanosti, o obradi materijala, o
elementima strojeva te o primjeni, ali i intuicija,
stvaralaštvo, odlučnost, upornost, optimizam i timski
rad.
- Zahtjevi pri konstruiranju: tehnički, ekonomski i
tržišni.
- Proces konstruiranja (iterativan) i njegova svojstva.
- Važnost izbora materijala (tehnički i ekonomski
parametri), njegove obrade te izbora tolerancija
(grubo koliko je moguće, fino koliko je potrebno).

Konstrukcijski Elementi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Konstrukcijski Elementi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

KONSTRUKCIJSKI ELEMENTI I

Božidar Križan Saša Zelenika

Ocjenjivanje et al. (prema pravilnicima o studijima)

Pitanja za obvezne pismene kolokvije

Kolegij “je vrijedan” 7 ECTSa, tj. 175-210 sati vašeg rada

Završni ispit se sastoji od pisanog dijela s rješavanjem

Demonstrature: Jelena Srnec.

R. BR. OČEKIVANI ISHODI

1. Objasniti proces konstruiranja

2. Razlikovati vrste opterećenja i naprezanja

3. Definirati izraze za proračunavanje naprezanja

4. Okarakterizirati statičko i dinamičko opterećenje

5. Definirati izraze za odreñivanje dopuštenih naprezanja

6. Razlikovati konstrukcijske elemente

7. Objasniti način proračuna elemenata za spajanje te osovina i vratila

8. Skicirati konstrukcijske elemente za spajanje te osovine i vratila

9. Implementirati stečena znanja u rješavanju konstrukcijskih zadataka

ECTS ISHODI BODOVI

PRAVILNIK O STUDIJU TEHNIČKOG FAKULTETA

PRAVILNIK O STUDIJIMA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Treba tražiti prethodno dopuštenje za:

Konstruiranje i mehatronika (KM)

INŽENJERSKA NAUKA O NAUKA O KONSTRUKCIJSKI NUM. METODE INŽENJERSKA

1. IZBORNI MEHANIČKI KONSTRUKCIJ.

Konstruiranje = Machine design = Maschinenkonstruktion =

Ispitivanje naprezanja u navoju vijka fotoelastičnim metodama

Vrsta vijka, dimenzije, vrsta

Antikitera: analogno računalo za

Kako izraditi različite proizvode

Flow over surface of car - from CIRA, Italy

FEM analiza sudara BEM Analiza buke u avionu

Mehanički prijenosnici snage

Jednostupanjski pužni prijenosnik Jednostupanjski planetarni prijenosnik

Kružni ovjesni transporter

ISI Web of Science References - keywords

Cornell NANOGITARE 40 µm Gibson Flying V

Žice: Si elastične “grede” debljine 150 nm

Hrapavost. Fotoelastičnost. Industrijska akustika. Hidraulika.

Engineering is not a science. Science studies

- znanja iz temeljnih znanosti: matematike, fizike

Arhimedov (287 – 212 BC) vijak

Boeing List of “Desired Attributes of an Engineer”

Hrvatsko izdanje (Profil,

Količina tehničkih informacija se udvostručuje svake 2

Mi pripremamo (ili bi barem trebali) učenike i studente

Zahtjevi pri konstruiranju

Tko, što, (do)kad, gdje, zašto, kako

1. Razjašnjavanje zadatka Zahtjevi koje proizvod mora

Više varijanti rješenja koja se

Functional Design Analysis References Risk Counter-

H. Maudslay (Engl., 1771-1831 – 1. tokarski stroj za

- Adaptacija postojećih rješenja.

Svojstva materijala: knjiga, strojarski priručnik (Kraut),

Površina konstrukcijskog elementa je hrapava, tj.

Razne proizvodne tehnologije ⇒ proizvodi raznih točnosti i

Što smo naučili

- Što ćemo učiti u KE1 i što se od vas očekuje.

You might also like