SK - Predavanje - 15 - Analiza Stabilnosti Ljusaka I Lukova PDF

Stabilnost konstrukcija – 15.
predavanje
prof. dr. sc. Darko Dujmović
ANALIZA STABILNOSTI LJUSAKA I

LUKOVA
Sveučilište u Zagrebu/Građevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

http://www.grad.unizg.hr/predmet/stakon
Sadržaj predavanja
1. Uvod
2. Savijanje i deformacije tankih ljusaka
3. Cilindrične ljuske izložene uzdužnom tlaku
4. Zakrivljene ploče izložene uzdužnom tlaku
5. Cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku
6. Cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku i uzdužnom opterećenju
7. Ukrućene cilindrične ljuske izložene uzdužnom tlaku
8. Ukrućene cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku
9. Ukrućene cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku i uzdužnom
opterećenju
10. Potpune sferne ljuske izložene vanjskom tlaku
11. Plitke sferne kape
12. Neelastično izbočavanje ljusaka
13. Ostali problemi izbočavanjaProf.dr.sc.
ljusaka Darko Dujmović
14. Kružni prsten izložen jednolikom vanjskom tlaku

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje
Zavod za konstrukcije Analiza stabilnosti ljusaka i lukova
Katedra za metalne konstrukcije
2
http://www.grad.unizg.hr/predmet/stakon prof. dr. sc. Darko Dujmović
Sadržaj predavanja
15. Lukovi izloženi jednoliko raspoređenom tlaku
16. Plitki lukovi
17. Pravila za projektiranje
Prof.dr.sc. Darko Dujmović

3
1. Uvod
• izbočavanje ljusaka vrlo važno područje u stabilnosti konstrukcija.
• teoretsko početno opterećenje izbočavanja izračunato s klasičnim
teorijama stabilnosti se rijetko postiže u pokusima.
• ponašanju ljuske u post-kritičnom području vrlo važno
• u nekim oblicima geometrije, kao što su plitke sferne kape i plitki lukovi,
postoji mogućnost "proboja" "engl. snap through" izvijanja koja se javljaju
pri manjim opterećenjima nego što bi bila u alternativnim putanjama
ravnoteže nakon izvijanja
• cilj ovog predavanja je upoznati studente s osnovama i u isto vrijeme
pokazati jednostavne formule koje se mogu koristiti u praksi.

4
• Uzimamo u obzir mali element ljuske nacrtan na slici, koji nastaje
presjekom dva para susjednih ravnina normalno položenih u odnosu na
srednju površinu.

5
• Koordinatne osi x i y su uzete se kao tangente na linije glavnih
zakrivljenosti u 0, a z os je normala na srednju površinu; polumjeri glavnih
zakrivljenosti u xz i yz ravninama su rx i ry.
• Kada se element ljuske progiba uslijed vanjskog opterećenja, polumjer
zakrivljenosti će se mijenjati u nove vrijednosti r'x i r'y.
• Sada je napravljena temeljna pretpostavka a ona glasi da su točke koje
leže na površini odnosno normali središnje površine razmještene tijekom
deformacije uslijed savijanja u točke na normali novog oblika središnje
površine.
• To znači da lica elementa rotiraju s obzirom na njihove linije presjecišta s
središnjom površinom.
• Osim toga, strane elemenata su razmještene zbog naprezanja u središnjoj
površini u x i y smjeru.

6
• Energija deformacije uslijed savijanja (Ub) bez deformacije središnje
površine prema tome iznosi:
 
2
      
2


U b  D   '   '    21    '   '     '   dA
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
2  rx rx ry ry   rx rx  ry ry   rxy rxy  
  
• Gdje su:
• (1/r'xy -1/rxy,) je savijanje elementa uslijed savijanja,
• (1/r'xy -1/rxy,)dx je rotacija ruba BC relativno na os 0z.
• Za jednostavniju prezentaciju promjene zakrivljenosti se često pišu kao x,
y and xy tako da vrijedi:
Ub 
D
2 
x   y 2
 21    
x y   xy  dA
2


7
• Energija deformacije zbog deformacije površine nalazi se s obzirom na
izduženja od tanke lamele ljuske na udaljenosti z od središnje površine.
• Zbog rotacije lica elementa, deformacije (x i y) su:

z 1 1
x     ,
1  z / rx  rx' rx 
z  1 1 
y    ,
1  z / ry  ry' ry 
• i dok je z malen u usporedbi s rx i ry ovi izrazi se reduciraju u:
 x  z x ,
 y  z y ,

8
• Ako je ds zakrivljena duljina središnje površine u x smjeru onda je
zakrivljena duljina tanke lamele na udaljenosti z: ds(1-z/rx).
• Kada je središnja površina deformirana za 1 u x smjeru, njena nova
zakrivljena duljina je: ds(1 + 1), a ako se polumjer zakrivljenosti promjeni u
r'x nova zakrivljena duljina lamele će biti:
ds1   1 1  z / rx' 

• Naprezanje u lameli zbog deformacije srednje površine u x smjeru je stoga:
 
ds 1   1  1  z / rx'  ds 1  z / rx 
ds 1  z / rx 
• koji se reducira u:
1 1
 1  z '     1  z   x
 rx rx 

9
• Analogno se može pokazati da je deformacija u y smjeru:
2  z y
• gdje je 2 deformacija srednje površine u y smjeru.
• Korištenjem ovih izraza za komponente deformacije, komponente

naprezanja su:
x 
Ez
1  2

 1  z z   2  z y  , 
y 
Ez
1  2

 2  z y   1  z x  

10
• Rezultirajući intenzitet rubne sile iznosi:
t / 2
Nx    x dz 
Et
1  2 
t / 2
1  2

t / 2
Ny    y dz 
Et
 2  1 
t / 2
1  2

t / 2
Et
N xy   xydz 
t / 2
21  
 xy
• gdje je xy komponenta posmične deformacije u srednjoj površini ljuske.

11
• Energija uslijed deformacije srednje površine Us dana je sljedećim izrazom:
1
2
N x 1  N y 2  N xy xy dA
U s  
• Što korištenjem izraza s prethodnog slide-a postaje:
   xy2 
 1   2   21   1 2  4 dA
Et
Us 
2
2 1  2     
• Ukupna energija deformacija, U, je zbroj Ub i Us.

12
• Kada je savršena cilindrična ljuska podvrgnuta jednolikom aksijalnom tlaku
početno izbočavanje u malom rasponu progiba može se pojaviti u dva
moguća načina:
• U prvom od tih načina radijalni pomaci su u obliku valova duž ljuske s
pomacima konstantnim na obodu u bilo kojem poprečnom presjeku. To je
poznato kao simetrično ili 'prstenasto' izbočavanje.
• Drugi modovi uzimaju oblik valova u oba, uzdužnom i poprečnom smjeru,
dajući uzorak pravokutne depresije i ispupčenja cijelom površinom cilindra.
To je poznato kao izbočavanje 'šahovske ploče'.
• U području post-izbočavanja progibi se više ne mogu smatrati
infinitezimalnim, i dosegnuli su opterećenje početnog izbočavanja, cilindar
preskače u drugo stanje ravnoteže povezano s manjim aksijalnim
opterećenjem i drugačijim uzorkom izbočina. To je poznato kao
izbočavanje oblika dijamanta.

13
• Konfiguracije izbočavanja cilindrične ljuske

14
• 3.1 Početno prstenasto izbočavanje
• Pretpostavlja se (vidi sliku), da radijalni pomaci pri
izbočavanju mogu biti predstavljeni s izrazom:
mx
w   A sin
l
• gdje je l dužina cilindra i A maksimalni progib pri
izbočavanju
• Za deformaciju ove prirode nije moguće pojavljivanje
bez produljenja srednje površine u obodnom smjeru oko
izbočenja, i kontrakcije oko depresije. Deformacije 1 i 2
u aksijalnom i obodnom smjeru određuju se uz
pretpostavku da aksijalna tlačna sila ostaje konstantna
tijekom izbočavanja.

15
• Izvod - vidi separat
• Energija deformacije uslijed savijanja
m 4 4 2 mx
t
1 Et 3
Ub  
  0 l 4  2rdx
2
A sin
2 12 1  2 l
Et 3  4m4
  rl
12 1  2  
2l 4
• Energija deformacije uslijed deformacije površine
Et  mx 2 mx

     
l l l 2
A 2 A
2 1  2  0 0 0
Us             
 
2 2 2
 2 r 0 1 dx 2 1 0 sin dx 1 sin dx 
r l r2 l 
mx EtlA2
l
 rlEt  2tE  A sin
2
0 dx 2
0
0
l 2r

16
• Promjena ukupne energije deformacije je stoga:
EtlA2 rlEt 3  4 m4 A2 l
mx
U       0
121  
2 4
2 tE A sin dx
2r 2l 0
l
• Rad prouzrokovan vanjskim tlačnim silama tijekom izbočavanja je jednak

krajnjem opterećenju cilindara pomnoženim skraćenjem aksijalne dužine
uslijed savijanja, i na promjenu aksijalne deformacije 1 - 0. Označavajući
taj rad s T zaključujemo da:
 A2 m 2 2  l mx 
T   crt  2r     A sin dx 
 4 l r 0
l 

17
• Uvrštavajući T i U dobivamo:
Et 3  m 2 2  El 2
 cr   2   2 2 2

12 1  2   tl  r m 
• Ako je cr uzet kao kontinuirana funkcija od mπ/l ovaj izraz se može
minimizirati kako bi se odredila najniža vrijednost cr. označena s (cr)min:
 cr min  E

t

3 1  2  r

18
• 3.2 Početno izbočavanje oblika šahovske ploče
• Da se uzmu u obzir obodni te uzdužni valovi, radijalni
pomaci se sada predstavljaju s:
mx
w   A sin  sin n
l
• gdje se opseg dijeli u 2n polu valova

19
• 3.2 Početno izbočavanje oblika šahovske ploče
• Kritični napon je:
 cr 
Et 2 
 2

 n 2  m 2 2 r 2 / l 2    E m  r / l 
2 2 2 2 2

12 1  2  
 r  m  r / l
2 2 2 2
  n  m  r / l 
2 2 2 2 2 2
• za n = 0 ovaj izraz se poklapa s izrazom za kritični napon za početno

prstenasto izbočavanje
• Minimiziranjem se nađe najniža vrijednost od cr daje:

t

3 1  2  r

20
• 3.2 Početno izbočavanje oblika
šahovske ploče
• Kada se izrazi za kritično naprezanje
početnog izbočavanja usporede s
otpornosti na izbočavanje ispitivanih
cilindara, jasno je da teorija početnog
izbočavanja znatno precjenjuje stvarni
napon otkazivanja, kao što je
navedeno na slici. Da bi uzeli u obzir to
odstupanje, potrebno je ispitati
ravnotežnu putanju u području post-
izbočavanja.

21
• 3.3 Ponašanje u post-kritičnom području izbočavanja
• Nelinearne simultane jednadžbe koje uređuju elastično ponašanje u
području post-izbočavanja tankih cilindara može se izvesti na sličan način
kao i za tanke ravne ploče – vidi separat.
• Funkcija progiba približno se opisuje depresivnim dijamantnim uzorkom

kao:
 x y 2x 2y 
w A cos cos  B cos  C cos  D
 lx ly lx ly 
 
• gdje su A, B i C proizvoljni parametri, a lx i ly nepoznate duljine polu-

valova uzdužnih i obodnih izbočina.

22
• Rješenja koja koriste ovu funkciju formulirali su Donnell2 i Kempner3 i
prikazana su kao povezivanje krivulja /cr i /cr na slici gdje je cr uzdužna
deformacija koja odgovara početnom malom progibnom naponu cr.
• Kempner-ova analiza je bila točnija, i

on je utvrdio da je minimalni napon u
području post izbočavanja oko 30
posto cr. Donnell-ovi izračuni daju
minimum od oko 0,42 cr.

23
• Za cilindre se pretpostavljalo da su savršeni, ali većina realnih cilindara
imaju mala početna odstupanja od idealnog kružnog oblika. Ljuska je vrlo
osjetljiva na početne devijacije, a to se može prikazati uvođenjem početnih
imperfekcija u teoriju. Donnell i Wan4 su koristili početno odstupanje w0
dano s:
 mx 2mx 
w A0  cos cos n  B0 cos  C0 cos 2n  D0 
 r r 
• a rezultati (u obliku A0/t) su prikazani na slici na sljedećem slide-u, a može
se zaključiti da najmanja nesavršenost dovodi do znatnog smanjenja
vršnog tlačnog opterećenja.

24
• 3.3 Ponašanje u post-kritičnom
području izbočavanja
• To smanjenje se ovdje odnosi na
manje točno Donnell-ovo rješenje,
već spomenuto, ali ono pokazuje
kako rezultati ispitivanja mogu biti
značajno raspršeni. Međutim, imajte
na umu, da minimalna vrijednost od
/cr nije pod utjecajem
nesavršenosti, pa pretpostavka da
je napon izbočavanja jednak min
(vidi slike) daje konzervativna
računska rješenja.

25
• Čak i uz savršenu ljusku ne biste očekivali da uzastopna deformacijska
stanja slijede one sa slike (Donnell i Kempner) jer je uvijek moguće da
ljuska može skočiti ili probiti kroz nestabilno stanje u stabilnu konfiguraciju
velikih deformacija čim je  > min. To bi zahtijevalo vanjski poremećaj neke
veličine.
• Vrlo koristan doprinos za projektante je došao od Koiter-a 5 koji je
pregledao vršne napone max u odnosu na osnosimetrične početne
pomake, koristeći pojednostavljenu teoriju velikih deformacija.
• On je pokazao da se to može izračunati jednadžbom:
2 1/ 2
 max A0   max   4 
  1    
 cr t   cr  
 27 1 
2
 
• gdje je A0/t omjer amplitude početnih odstupanja debljine ljuske.

26
• S pretpostavkom da je A0/t proporcionalna r/t, Hoff6 je izradio krivulje
izračunate prethodnom jednadžbom, vidi sliku.

27
• Promatramo zakrivljene ploče izložene uzdužnom tlaku prikazane na slici
koje imaju duljinu l, radijus r, i jednostavno oslonjene rubove.
• Središnji kut  određuje način izbočavanja, kao i omjer r/l. Za velike

vrijednosti  ljuske se izbočavaju u obodnim i longitudinalnim valovima u
sličnim načinima kao potpuno cilindrične ljuske; kad je  mali, uvjetima se
pristupa kao za ravne ploče u tlaku.

28
• Razmotrimo najprije velike vrijednosti . Radijalni pomaci pri izbočavanju
su pretpostavljeni slični onima za cilindre-izbočavanje tipa šahovske ploče:
mx n
w  A sin sin
l 
• Pa koristeći isti princip kao i kod cilindričnih ljusaka dolazimo do kritičnog
napona:
 n /  2  mr / l 2 
2 2
Et 2
 mr / l 
 cr  
 
12 1  2 r 2  
mr / l


E  2
 n /    mr / l  
2
• odnosno:

t

3 1  2  r

29
• Kad je  vrlo mali i ploča teži ravnoj ploči, u prethodnom izrazu za kritični
napon se pretpostavlja da je n = 1,i da će r biti puno veći od l, tko da
možemo zanemariti drugi dio u tom izrazu te dobivamo:
2
Et 2   2  l   mr 
 cr     
 
12 1  2 r 2   2  mr   l 
• Diferencijacija i minimiziranje daje π2/2 = (mπr/l)2, i
4 2 Et 2
 cr min 

12 1  2 r 2 2 
• što predstavlja napon izbočavanja za duge ravne pravokutne ploče.

30
• Ako r/l nije dovoljno velik da zanemaruje drugi član u izrazu za kritični
napon, ali je n = 1, može se pokazati da je:
4 2 Et 2 E 2
 cr min  

12 1  r 
2 2 2

4 2
• gdje drugi član na desnoj strani predstavlja povećanje minimalnog

kritičnog napona zbog male zakrivljenosti.
• Izjednačavanjem vrijednosti izraza za (cr)min može se odrediti
ograničavajuća vrijednost  uz primjenu gornje jednadžbe:
1/ 4
 t  2
 lim  2  
 121  r 
• 2 2 
• Za vrijednosti  veće od ove dane izrazom, zakrivljene ploče se

izbočavaju na sličan način kao kružne ljuske.

31
• Problemi uzdužnog tlaka u ovom dijelu predavanja su riješeni pomoću
energetskih metoda, i to bez uspostave diferencijalnih jednadžbi ravnoteže.
• Napominje se da se opće ispitivanje cilindričnih ljusaka pod vanjskim
tlakom, ili u kombinaciji vanjskog tlaka i uzdužnog opterećenja, najbolje
provodi rješavanjem diferencijalnih jednadžbi korištenjem pretpostavljenih
funkcija za pomake u, v i w. Opća teorija za deformacije cilindrične ljuske je
monotona, i samo će se sažeti.

32
• 5.1 Deformacije cilindrične ljuske (opće jednadžbe)
• Uzimajući u obzir ravnotežu elementa cilindrične ljuske (vidi sliku), moguće
je uspostaviti odnose između rubnih momenata, posmičnih sila i rubnih
sila.

33
• To rezultira s dva seta jednadžbi, prva se odnosi na rubne sile i posmik,
druge rubne momente i posmik:
N x N yx 2w  2v  v  2 w    2v w 
r   rQ x 2  rN xy 2  Qy     N y     0
x  x x   x  x     x   x 
N y N yx 2w  v  2 w    2v w   v 2w 
r  rN x 2  Qx     N yx     Qy 1   0
2 
 x x   x x    x   x   r  r  
Qx Qy  v  2 w  2w  v 2w   v  2 w 
r   N xy     rN x 2  N y 1     N yx  
2 
  0
x   x x  x  r   r     x  x  
• gdje je q intenzitet vanjskog tlaka.

34
• Također vrijedi:
M xy M y  2v   2v w 
r   rM x 2  M yx     rQ y  0
x  x  x  x 
M yx M x  2v   2v w 
r  rM xy 2  M y     rQ x  0
 x x   x   x 
 v  2 w   2 w M x  v 2w   v  2 w 
M x     rM xy 2  M yx 1     M y  
2 
  r N xy  N yx   0
 x x  x x  r r   x x 
• Imajte na umu da su samo pomaci v i w uključeni kada se razmatra
distorzija elementa zbog relativne rotacije suprotno rubova. Gornjih šest
jednadžbi može se svesti na tri uklanjanjem Qx i Qy; nadalje, momenti i
rubne sile se mogu izraziti u obliku komponenata deformacija i promjena
zakrivljenosti kako bi dobili tri jednadžbe u, v i w.

35
• 5.2 Jednadžbe ravnoteže cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku
• Pretpostavke su:
• 1. Sve rubne sile su male, osim Ny, i njihov produkt s derivacijama
pomaka se može zanemariti.
• 2. Svi momenti savijanja i torzije su mali i njihov produkt s derivacijama
pomaka se može zanemariti.
• Kada se te pretpostavke usvoje u gornjih šest jednadžbi i one se svedu na
tri eliminacijom Qx i Qy, dobivamo:
M x N yx   2v w 
r   N y     0
x   x x 
N y N xy M v M xy
r   0
 x r x
 2 M yx  2 M x  M y  M xy
2 2
 v 2w 
r    N 1 
2Prof.dr.sc. Darko Dujmovićy 
   qr  0
2 
x x 2
r x  r r 

36
• Odnosi između Mx, My i Mxy (= Myx) su:
M x   D  x  y 
M y   D y  x 
M xy   M yx  D1   xy
• Srednje površinske deformacije i promjene zakrivljenosti su povezane s u,
v i w sljedećim izrazima:
u v w u v
1  , 2   ,   ,
x r r r x
2w 1  v  2 w  1  v  2 w 
 x  2 ,  y  2   2 ,  xy    
x r     r  x x 

37
• i ako izvršimo supstituciju i naprave se neke prilagodbe kako bi se
omogućilo rastezanje srednje površine s obzirom na izvijanje, konačne
jednadžbe ravnoteže su:
 2u 1     2 v w qr 2 1      2 v w  1    2u
2
r2
 r  vr      0
x 2 2 x x Et  x x  2  2
1   r  2u 1    2  2 v  2 v w
 r  2 
t 2   2v  3 w 2  3 w
 2  3 r 2  2v 
 r 1   2   0
2 
2 x 2 x 2
  12r    x 
2
x 
u v t 2   3v 2  v
3
4  w
4
4w 4w 
rv  w  3  2  r
2 
r  4  2r 2

2 
x  12r   x 
2
x 4
 x  
2


qr 1  2   w   w   0
2
  2 
Et 

38
• Donnell8 je pokazao da se te jednadžbe ravnoteže mogu znatno
pojednostaviti, uz mali gubitak točnosti, ako u prve dvije jednadžbe
izostavimo članove koji uključuju qr2(1-2)/Et i t2/12r2, te ako u trećoj
jednadžbi zadržimo samo članove koji uključuju iste izraze. Podsjetimo se,
za cilindre vrijedi  = y, i jednadžbe postaju:
 2u 1     2u 1     2v  w
   0
x 2 2 y 2 2 xy r x
 2v 1     2v 1     2u 1 w
   0
y 2
2 x 2
2 xy r y
2w
D w   y t 2  0
4
y
• gdje je y = qr/t.

39
• Sređivanjem prethodnih jednadžbi može se dobiti:
Et  4 w 2w
D w  2 8
   yt 2  0
4
r x 4
y

40
• 5.3 Kritični vanjski tlak
• Ako su krajevi cilindra jednostavno oslonjeni, njegova duljina je l i
referentne osi se uzimaju u sredini presjeka, tada se pretpostavljaju
sljedeći izrazi se za u, v i w:
x
u  A sin n sin
l
x
v  B cos n cos
l
x
w  C sin n cos
l
• tj. samo jedan uzdužni polu-val, ali 2n obodnih polu valova

41
• Kada su prethodni izrazi supstituirani u opće jednadžbe ravnoteže, tri
simultane jednadžbe rezultiraju s rješenjima A, B i C, i to vodi netrivijalnom
rješenju ako je njihova determinanta nula. Rješavanjem na ovaj način, i
zanemarujući male članove, Von Mises9 je 1914. godine pokazao da:
t  2 2n 2  1   Et  
3
E 1
qcr        2

12 1  2  r  
 
n 1
     
 1  n 2l 2 /  2 r 2  r  n 2  1 1  n 2l 2 /  2 r 2 
• Prikladan način predstavljanja rezultata je preuređenje ove jednadžbe kao:

qcr r
 1   t2
  2 2n 2  1    1  2 
n  1   
 
2
2 2 
E t 12r 2   1  n 2 2
l /  r 2
 
 n 1 1  n l /  r
2 2 2 2

2
• kako bi se iscrtale vrijednosti qcr/Er/t (1-2) i (t/r) x 102 kao koordinate za

dane vrijednosti l/r i n, kao što je prikazano na slici na sljedećem slide-u

42
• Najniža vrijednost qcr za poznate vrijednosti l/r je povezana s različitim
vrijednostima n kako se t/r povećava.

43
• Kada je l/r > 50, članovi koji sadrže kvadrate tih odnosa u nazivniku mogu
se zanemariti, i izraz za qcr se reducira u izraz za izbočavanje jednostavnih
prstena pod jednolikim radijalnim tlakom (više u točki 14):
qcr 
Et 3
12 1  r2 3
n 2
1
   
• Alternativu ovom izrazu razvio je Southwell,10, također 1914. godine u
obliku:
qcr r
 
Z  2r 
  
n2  1 t 2

4
 
 
E t n 4 n 2  1  l  12 1  2 r 2  
• gdje je Z faktor ovisan o vrsti rubnih uvjeta. Za jednostavno oslonjene
krajeve Z =π4/16.

44
• Southwell je također pokazao da anvelopa obitelji krivulja dobivenih
zamjenom vrijednost n u prethodnom izrazu koja uzrokuje minimalni tlak
otkazivanja, poprima oblik hiperbole, slika na sljedećem slide-u.
• Southwell-ov modificirani izraz glasi:
qcr 
E  t   1 n l /  r
  
3 2 2
 
2 2
   Et 
2
1 
2
 
12 1  2  r   n 2l 4 /  4 r 4   
r  n 2 1  n 2l 2 /  2 r 2 
• Reduciranjem izraza za qcr12 (1-2) l2r/π2Et3 u gornjem izrazu u odnosu na

, moguće je prikazati rezultate kao kontinuirani odnos između qcr12 (1-2)
l2r/π2Et3 i (l2/rt) (1-2)1/2, kao što je prikazano na slici na sljedećem slide-u

45
• Rezultati ograničenog broja pokusa pokazuju da Von Mises-ov i Southwell-
ovi izrazi daju dobre pokazatelje tlaka izbočavanja.

46
6. Cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku i uzdužnom
opterećenju
• Upotrebljava se analiza kada je prisutno uzdužno opterećenje uz vanjski
tlak. Najčešći primjer je cilindrična ljuska sa zatvorenim krajevima izložena
djelovanju jednolikog hidrostatskog tlaka, te u tim uvjetima obodni napon u
ljusci iznose 1/2 x krajnji tlačni napon. Von Mises15 je također riješio i taj
problem 1929. godine, dobivajući sljedeći izraz za kritičnu vanjski tlak:
  2 2
  2   r   
Et
qcr  
1
  1

t  n  
 
2
    
r  n 2  1 r / l 2   n 2 l / r 2  1 2 12 1  2 r 2 
  l   

 2 
• Vrijednosti od n, broj obodnih valova, koji čine ovaj izraz minimumom, dani
su na sljedećem slide-u.

47
opterećenju
Cilindrične ljuske izložene vanjskom

tlaku i uzdužnom opterećenju

48
opterećenju
• Eksperimenti koje su proveli Windenburg i Trilling16 u 1934. godine su
pokazali da Von Mises-ov izraz daje razumno točne vrijednosti qcr za veće
vrijednosti l/r kada se izbočavanje događa u elastičnom području. To je
manje točno za niske vrijednosti l/r, jer mod otkazivanja, kao kod cilindra
izloženih uzdužnom tlaku, ima oblik depresije, uključujući dobar dio
plastičnog savijanja i nabiranja. Dakle, u ovom području, početni
ekscentricitet ima značajnu ulogu, i koriste se empirijska pravila za
predviđanje tlaka izbočavanja.
• Taj problem je riješen pomoću Donnellove jednadžbe, dajući sljedeći
rezultat:
 
qcr 
 2 Et 3  1   2
 
 
12 Z 2 


2 2
1 
12 1  l r    2
 4
1   2 Z 

1
 2 
 
2  
 2

49
opterećenju
• Prethodni izraz je iscrtan kao odnos između qcr12 (1-2) l2r/π2Et3 i Z na
slici i uspoređen s rezultatima ispitivanja Windenburg-a i Trilling-a (vidi
literaturu 16 u skripti). Za vrijednosti Z > 100, učinak krajnjeg tlaka je
zanemariv.

Cilindrične ljuske izložene
hidrostatskom tlaku
50
• Postoje dva zajednička oblika ojačanja za cilindrične ljuske; uzdužna
ojačanja, raspoređena pravilno oko unutarnje ili vanjske strane ljuske
(rebra), i prstenasta ukrućenja pravilno raspoređena po dužini (ponekad
poznati kao okviri). Ako su rebra i okviri vrlo kruti, može se dogoditi
izbočavanje zakrivljenih strana ljuska među njima bez progiba ukrućenja, i
problem se tretira na sličan način kao za zakrivljene ploče.
• Ako su ukrućenja relativno fleksibilna, tada teoretski, način početnog
izbočavanja može postojati na mjestima ukrućenja i zajedno s ljuskom se
formiraju prstenasti ili tip valova šahovske ploče koji su objašnjeni u točki 3.
U tipičnim ljuskama uzdužna ukrućenja su raspoređena blizu jedna
drugima kako bi se izbjeglo prerano otkazivanje ljuske između njih, a to
znači da su rebra dovoljno blizu da se da kombinacija listova rebara može
smatrati kao kontinuum kada se raspravlja o općem instabilitetu (npr u
kombinaciji nabiranja lima i ukrućenja). Pri uzdužnom tlaku prstenasta
ukrućenja su pravilno raspoređena kako ne bi došlo do preranog
otkazivanja rebara izvijanjem.Prof.dr.sc. Darko Dujmović

51
• Čini se da je izbočavanje ukrućenog cilindara znatno manje osjetljivo na
početne nesavršenosti, i dok je kritični napon neukrućenog cilindara
povezan s snap-through tipom otkazivanja do depresivnog dijamantnog
moda izbočavanja pri mnogo manjem uzdužnom opterećenju nego što se
predviđalo sa početnom teorijom izbočavanja u području malih
deformacija, eksperimenti sugeriraju da linearna teorija malih progiba
predviđa kritična opterećenja velikog broja ukrućenih cilindara s
opravdanom točnošću. Zbog toga ćemo se baviti samo linearnom teorijom.
• Razmotrimo najprije cilindrične ljuske ukrućene samo s rebrima i ljuske s
skupom rebara simetrično postavljenim s obzirom na debljinu ljuske. To
znači da se težište od ukrućenja i središnja linija ljuske podudaraju, kao što
je prikazano na slici na sljedećem slide-u.

52
• Ako je površina poprečnog presjeka svakog ukrućenja jednaka As, njegov
radijus tromosti je jednak , duljina cilindra je l, a udaljenost između
ukrućenja mjerena na obodu cilindra je b, to može biti prikazano uzimajući
u obzir sustav ortotropne ljuske čiji je kritični tlačni napon cr, dan s:
 2 E  As t2  l / m2 E  1  As / bt 
 cr     
   
2
l / m2  bt 
12 1  2   2 r 2 1   As / bt  1  2 
• gdje je m broj polu-valova u uzdužnom smjeru

53
• Potrebno je imati na umu da ako je As = 0, tj. nema ukrućenja, izraz
postaje:
 cr 
 2 Et 2

l / m E
2
121  2 l / m  2r 2
2
• što je identično izrazu za kritični napon kod početnog prstenastog

izbočavanja.
• U praksi je drugi član u prvoj uglatoj zagradi u izrazu s prethodnog slide-a
zanemariv, budući da je izveden iz krutosti na savijanje lima, koja je vrlo
mala u odnosu na krutost na savijanje ukrućenja. Također, član u drugoj
uglatoj zagradi je unutar nekoliko posto doprinosa, tako da se jednadžba
često piše kao:
 cr 
 2 E  As 2
 
l / m 2
E
l / m2  bt 
  2r 2

54
• Ako je cr uzet kao kontinuirana funkcija od l/m, taj se izraz može
minimizirati kako bi se pronašle najniže vrijednosti cr označene s (cr)min.
Dakle:
2E  As 
1/ 2
 cr min   
r  bt 
• Ako rebra nisu simetrična, ali su raspoređena tako da njihova težišta na
udaljenosti rs od težišta cijevi (slika), izraz postaje:
2 E  As 
1/ 2
 cr min   
rs  bt 
• Dakle, za ovdje razmatrani početni prstenasti način izbočavanja, i bez

prstenastih ukrućenja, bolje je staviti rebra unutar ljuske.

55
• Ako se razmatra tip izbočavanja šahovske ploče: dijeljenjem opsega na 2n
polu valova, dobije se mnogo složeniji izraz za cr
• Hedgepath i Hall17 izveli su taj izraz kao:
 2E  As 2  As  2  2nl / m   1 
 
2
 cr        r  rs  1  1  2 2 
2
  r 1     
2
l / m 2  bt  bt    
 As  rs  nl / m   1 l / m 2 E  As  1
2
 2 E  1   2 2    1  
 bt  r   r   r  bt  
2 2
• gdje je krutost na savijanje lima zanemarena i:
2nl / m  As  nl / m 
  
2 4
A
  1  s  1  2   1  1    
bt  2r 2  bt   4r 4

56
• Ako je cilindrična ljuska također ojačana s gusto raspoređenim prstenastim
okvirima, a svaki s površinom presjeka Ar, i da su postavljeni tako da su
njihova težišta na udaljenosti rr od centra cijevi, izraz za kritični napon
početnog prstenastog načina izbočavanja postaje:
1/ 2
2 E  As Ar r 
 cr min     
rs  bt ct rr 
• gdje je c uzdužni razmak prstenastih ukrućenja.
• Ograničenja primjene ovog izraza - separat

57
• Cilindrična ljuska izložena vanjskom tlaku često je ojačana pravilno
razmaknutim prstenastim ukrućenjima. Ukoliko su ta ukrućenja vrlo kruta,
izbočavanje ljuske između njih se može pojaviti bez progiba prstena. Za
fleksibilno prstenje, s druge strane, moguć je opći ukrućenje/lim-mod
izbočavanja, gdje se elementi progibaju zajedno radijalno u obliku valova.
• Kada su prsteni kruti pretpostavlja se da se ljuska može deformirati
slobodno pod jednolikim tlakom prije nego se počne izbočavati, i bilo koji
radijalni oslonac iz prstena se može zanemariti. Također se obično
pretpostavlja da je spoj između ljuske i prstena jednostavno oslonjen, tako
da su torzijske krutosti prstena zanemarene.
• ako je razmak između prstena c (slika na sljedećem slide-u), kritični vanjski
tlak je dan izrazom:
t  2 2n 2  1    Et  
3
E 1
qcr        2

12 1  2  r  
n 1
     
 1  n 2c 2 /  2c 2  r  n 2  1 1  n 2c 2 /  2c 2 

58
• Kada su prsteni fleksibilni ponovno možemo koristiti izraz:
EAr  2 Et  
qcr  n  1  2
   1

r 3c r  n 2  1 1  n 2l 2 /  2 r 2    
• Ograničenja primjene
• ovih izraza - separat

Prstenasto ukrućena cilindrična ljuska

59
9. Ukrućene cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku i
uzdužnom opterećenju
• Najčešći primjer ove vrste opterećenja je kada je cilindrična ljuska sa
zatvorenim krajevima podvrgnuta jednolikom tlaku, tako da je krajnji tlačni
napon u zidu ljuske qr/2t uz dodatak obodnog napona qr/t. Ako se ojačanje
sastoji samo od prstenastih ukrućenja postoje opet dva uvjeta izbočavanja.
• Prvi je izbočavanje ljuske između krutih prstena, a drugi opće
ukrućenje/lim-izbočavanje kada su prsteni fleksibilni.
• Kritični vanjski tlak koji uzrokuje izbočavanje ljuske za krute prstene:
   
 t   n  1  r / c   Et  
3 2 2
E 1
qcr      

12 1  2   
 r   n 2  1  r / c 2  r   n 2  1  1 r / c 2  n 2 c / r 2  1 
1 2
    
 
2  2 

60
• Ako su prsteni fleksibilni koristimo izraz:
 
EAr  2 Et  

qcr  n  1
2

 
1

r  2 2 2
 
3
rc 1
   
2
 n  r / l  n l / r
2
 1 
 2  
• Eksperimentalni rezultati koje je dobio Kendrick u literaturi 29 pokazuju da

je krajnja otpornost vanjski ukrućenih cilindara znatno veća od cilindara
ukrućenih iznutra, i predloženo je da je to zbog povoljnog smjera
osnosimetričnih izobličenja uslijed zavarivanja povezanih s vanjskim
ukrućenjima.

61
• Na ovoj slici je dana usporedba između teorije i eksperimenta za konačnu
otpornost prstenasto ukrućenih cilindričnih ljusaka pod vanjskim tlakom i
aksijalnim opterećenjem (tj. hidrostatski tlak na ljuske s zatvorenim
krajevima). Na ovoj slici qmax je tlak kolapsa, qy, tlak koji uzrokuje
dosezanja popuštanja u materijalu (= yt/r), a qcr je aproksimacija
vrijednosti dane izrazom za izbočavanje ljuske između krutih prstenova.

62
• Ako su tanke sferne ljuske izložene jednolikom vanjskom tlaku, one
ispočetka zadržavaju svoj oblik i prolaze jednoliku kontrakciju. Tlačni
napon u zidu, , dan je s:
qr

2t
• Kako se tlačni naponi povećavaju, ljuska postaje nestabilna i događa se
izbočavanje. Ukoliko pretpostavimo da je prvi mod izbočavanja simetričan
s obzirom na promjer te da se može primijeniti klasična analiza malih
deformacija, kritični tlak je izvedena za mod sličan izbočavanju kao
šahovska ploča kod cilindra kao:
2 Et 2
qcr 

r 2 3 1  2 

63
• i odgovarajući kritični tlačni napon cr je:
Et
 cr 

r 3 1  2 
• Tlak izbočavanja dan izrazom za qcr se rijetko postiže u praksi, jer je
početni oblik izbočavanja u stanju nestabilne ravnoteže i ljuska se probija
do moda izbočavanja oblika jedne velike depresivne rupe.
• Eksperimenti, koje su saželi Kaplan, Babcock, i Parmeter u literaturi 18
pokazuju da se točno napravljene sfere s visokim omjerima r/t izbočavaju
elastično pri tlaku između 75 i 90 posto od qcr prema izrazu.
• Međutim, ove laboratorijski izrađene ljuske su vrlo krte, i potreban je
dugotrajan napor vještih proizvođača da ih proizvedu.

64
• Istraživanja postojećih podataka pokazuju da se izbočavanje može pojaviti
i u praktičnim uzorcima na četvrtini od vrijednosti dane izrazom.
• Postoji znatno osipanje rezultata, zbog osjetljivosti ljuske na početna
odstupanja i male smetnje za vrijeme opterećivanja.
• Za potrebe projektiranja, često se koristi vrijednost od 0,25 qcr.

65
• Razmatra se plitka kapa debljine t, porasta visine H, radijusa r, i radijusa
baze a, kao što je prikazano na slici:
• Ako su ljuske slobodne za jednoliku kontrakciju bez savijanja, u smislu

kompletne sferne ljuske, klasični tlak izbočavanja qcr je dan s izrazom:
2
2E t
qcr   

3 1  2  r

66
• To predstavlja aksijalno simetrični oblik početnog izbočavanja, koje ima
čvorove uzduž linije dužine i širine. Broj čvorova koje daju minimalni tlak
izbočavanja ovisi o geometriji kape, u smislu H/t, i minimalne krivulje
izbočavanja zauzimaju oblik prikazan gornjom krivuljom na slici:

67
• Međutim, budući da su njeni rubovi upeti, savršena plitka sferna kapa će se
izbočiti osno simetrično izvan sfernog oblika čim započne opterećivanje.
Ako se pretpostavi da progibi ostaju osnosimetrični, odnos tlak/pomak kao
što je naznačeno na slici postaje nelinearan dok vanjski tlak ne dosegne
graničnu vrijednost pri kojoj ljuska postaje nestabilna. Ona se tada probija
pri konstantnom tlaku do točke na putanji opterećenja gdje je pomak
mnogo veći, ali još uvijek osnosimetričan, u obliku depresivne udubine.

68
• Tlak proboja izračunao je Budiansky23 koji ga je izrazio kao odnos između
q/qcr i, , parametar porast/debljina jednak 2(3(1-2))1/4(H/t)1/2. Njegovi
rezultati su prikazani na slici, gdje su uspoređene s krivuljama za potpuno
sferne ljuske.

69
• U međuvremenu je to promatrano eksperimentalno ustanovilo se da je na
većim vrijednostima  izbočavanje asimetrično, s točkastim linijama koje
leže uz opseg i prolaze kroz središte kape. Huang24 je pokazao da se
asimetrično izbočavanje moglo dogoditi na nižim tlakovima od onih koje
je predvidio Budiansky kada je  > 5,5. Sferna kapa se deformira
simetrično dok ne dosegne točku A na slici, gdje se događa iznenadna
bifurkacija u asimetrični mod. Kritični tlak pri kojem se to događa, varira s
različitim vrijednostima n (broj valova u obodnom smjeru). Putanja post-
izbočavanja za n = 2 je prikazana na slici:

70
• Odnos između q/qcr i  za asimetrično izbočavanje je dan na slici, i
sugerira da je za ovaj mod odnos q/qcr oko 0,76. Vrlo točni rezultati
ispitivanja koje su dobili Tillman i drugi su pokazali da asimetrična teorija
daje dobar odgovor za savršene kape, ali pokusi koji pokrivaju niz
netočnosti i početnih odstupanja daju vrijednosti q/qcr daleko ispod onih
na koje se upućuje u teoriji.

71
• Raspon tipičnih rezultata ispitivanja prikazan je na slici, i u nedostatku
jednostavnih analiza koji omogućuju uzimanje učinaka imperfekcija u
izravnom načinu, većina projektanata je sklona koristiti 0,25 qcr

72
• Uobičajeno je koristiti faktor smanjenja plastičnosti, , koji je uveden u
formule za elastično izbočavanje, kako bi upravljao neelastičnim
izbočavanjem ljusaka. Gerard,25 koristeći sličnu analitičku metodu onoj
opisanoj u literaturi 40, pokazao je da je vrijednost od , za cilindre
izložene uzdužnom tlaku jednaka izrazu:
 ET ES 
1/ 2
1/ 2
1    2
  
e
E  1   
2
• gdje su ET i ES tangentni i sekantni moduli za materijal ljuske, e je

elastični Poissonov omjer, i  = p - (p-e)ES/E, gdje je p plastični
Poissonov omjer.

73
• Ako se, kao aproksimacija, e uzme kao 0,5, a jednak kao p, prethodni
izraz postaje:

 ET ES 
1/ 2
E
• Za izbočavanje cilindrične ljuske u torziji Gerard predlaže izraz za vrlo
kratke cilindre:
ES  1   e2 
   
2 
E  1  
• Za duže cilindre predlaže:
3/ 4
ES  1  2

  e

 1 
2
E 

74
• Za cilindre izložene bočnom tlaku, vrijednosti  je odredio Bijlaard26 kao
E  1   e2  1 3 ET 
 S   
2 


E  1    4 4 ES 
• koji su slični faktoru smanjenja za široki pločasti stup.

75
13. Ostali problemi izbočavanja ljusaka
• 13.1 Cilindri opterećeni unutarnjim tlakom
• 13.2 Cilindri izloženi savijanju
• 13.3 Eliptični cilindri
• 13.4 Uzdužno opterećeni cilindri izvedeni poligonalno ravnim elementima
• – vidi separat-

76
• Ako je kružni prsten izložen jednolikom vanjskom tlaku iz početka zadržava
svoj oblik i prolazi jednoliku kontrakciju, ali pri kritičnoj vrijednosti tlaka
prsten će postati nestabilan.
• Ako je prsten slobodno oslonjen mod izbočavanja će se sastojati od dva
puna obodna vala, poprimajući ovalni oblik, kao što je prikazano na slici:

77
• Kako bi se analizirala ravnoteža ovog izbočenog oblika uobičajeno je
razmatrati pola prstena, pod djelovanjem bočnog opterećenja q, tlačni
napon u prstenu , i moment savijanja M0 djeluje na svakom od presjeka
na krajevima polu-prstena. Ukoliko je unutarnji progib prstena na a i b
jednak w0, tada je:
A  qR  w0 
• gdje je A površina presjeka prstena.
• Može se pokazati da je moment savijanja u bilo kojem presjeku prstena

(M) gdje je unutarnji progib w, dan s:
M  M0  qRw0  w

78
• Ako je kutni pomak ovog poprečnog presjeka  diferencijalna jednadžba
progibne krivulje je:
d 2w R2
 w   M 0  qRw0  w
d 2
EI
• s općim rješenjem:
qR 3 w0  M 0 R 2
w  A1 sin k  A2 cos k 
EI  qR 3
• gdje je
qR 3
k 1
2
EI

79
• Uvjeti na kraju polu-prstena daju:
 dw   dw 
   0,   0
 d   0  d   / 2
• i iz njih se može pokazati, da je A1 = 0 i
• Najmanji korijen različit od nule je k/2 = , tako da je k = 2 i dobivamo:
k
sin 0
2
qcr 
EI 2
R3
k 1 
3EI
R3


80
• Ova analiza se odnosi na lukove u kojima se utjecaj uzdužnih deformacija
na kritični tlak izbočavanja može zanemariti. Naknadno će se pokazati da
vrlo ravne zakrivljene šipke mogu imati proboj zbog utjecaja uzdužne
deformacije, ali za konvencionalne lukove najniže kritično opterećenje je
povezano s izbočenim oblikom s točkom infleksije u sredini, kako je
prikazano na slici:

81
• Razmatraju se točke duž kružnog luka s slobodno oslonjenim krajevima,
razmještene za kut  od jednog kraja. Diferencijalna jednadžba za krivulju
progiba je: 2 2
d w R
w  qRw
d 2
EI
• gdje je w radijalni pomak
• Opće rješenje je: w  Asin k  B cos k
• gdje je, kao i prije, qR 3

k 1
2
EI

82
• Uvjeti na krajevima daju:
w 0  w 2  0
• i iz njih se može dokazati da je B = 0, i sin 2k  0
• Najmanji korijen različit od nule je k = /. Korijen k = /2 nije dopušten
jer se može pokazati da ne zadovoljava uvjet da kada se događa
izbočavanje, središnja linija luka ne mijenja dužinu.
•
• Zamjenjujući za k u izrazu za progibnu krivulju dobivamo:
EI   2 
qcr  3  2  1
R  

83
16. Plitki lukovi
• Ako je uspon luka vrlo mali, uzdužna deformacija pod djelovanjem
jednoliko raspoređenog tlaka se ne može zanemariti, a simetrični oblici
izbočavanja probijanjem se mogu pojaviti na nižim vrijednostima qcr nego
za duboke lukove.
• Razmotrimo plitki luk koji je prikazan na slici, i pretpostavimo radi
jednostavnosti da je profil luka sinusoidalan.

84
16. Plitki lukovi
• Ako je progib prema dolje uslijed opterećenja jednak  u središtu, a izvorni
je porast jedak a u središtu, tada središnja linija luka nakon opterećivanja
može biti prikazana jednadžbom:
x    x
y  a   sin  a1   sin
l  a l
• Međutim, u luku će biti induciran potisak, H.

• Nadalje, savijanje luka prema dolje će biti pod utjecajem omjera H i Euler-
ovog opterećenja izbočavanja gotovo ravnog luka u tlaku. Konačna
jednadžba za središnju liniju nakon opterećivanja onda postaje:
 1     x
y    a1   sin
1   a  l
• gdje je  = Hl2/2EI, a EI krutost luka na savijanje.

85
16. Plitki lukovi
• Povećanje duljine luka zbog savijanja prema dolje je:
2 2
1  dy0  1  dy1 
l l
  
2 0  dx 
dx     dx
2 0  dx 
• gdje je y0 = a sin (x/l), jednadžba luka bez progiba, i y1 = 1/(1-)a(1-

(/a))sin(x/l).
• Izračunavajući povećanje duljine uslijed tlaka ( = Hl/AE), gdje je A presjek
luka, daje jednadžbu:
 
2
1    1  m 1   
2
 a
 2 
2
4I
• u kojoj je m 2    a  radijus tromosti luka u vertikalnoj ravnini
Aa  a 

86
16. Plitki lukovi
• Završni uspon luka je 1/(1-)a(1-(/a)) tako da je omjer konačnog porasta
nakon opterećivanja na izvorni porast 1/(1-) x (1- (/)) i pišemo:
1 / a
  1  m
1
• Također je moguće iscrtati odnos {[l - (/a)]/(1-)} i /a za različite
vrijednosti m.
• Kada je m = l, krivulja ima niži oblik prikazan na slici na sljedećem slide-u,
a luk ostaje u stabilnoj ravnoteži kako se opterećenje povećava, i kako /
raste od 0 do 2.
• Međutim, kada je m = 1/2, krivulja preuzima oblik pune linije kako je
prikazano na slici sljedećem slide-u. Ovdje se progib povećava s
opterećenjem do točke M, ali daljnji progib je povezan s smanjenjem
opterećenja. Dakle, u točki M luk postaje nestabilan i probija se do točke N.
Daljnji progibi su tada stabilni.

87
16. Plitki lukovi
• Može se pokazati da točka M odgovara:

2

1   
2
kada je m  1/ 2
 a  27
• Općenito se može dokazati da luk postane

nestabilan kada:
 4 1  m 3 
1/ 2

1  2 
a  27 m 

88
16. Plitki lukovi
• Stoga se može vidjeti da su kritični parametri koji reguliraju stabilnost
plitkih lukova u modu probijanja omjer progiba prema dolje uslijed
opterećenja, do uspona luka (/a) gdje proračun progiba prema dolje ne
preuzima prisutne potiske; a omjer radijusa tromosti poprečnog presjeka
luka s uzdizanjem luka (/a).
• Imajte na umu da ako je  > 4, tj., potisak je veći od 4 puta Euler-ovog
opterećenja izbočavanja za luk s jednostavno oslonjenim krajevima, onda
se izbočavanje mora pojaviti s točkom infleksije na sredini, a mod proboja
kao što je objašnjeno ovdje se više ne javlja. Imajte na umu da slika s
prethodnog slide-a daje naznaku onoga što ovdje znači "plitko". To je luk
koji ima središnji porast od istog reda kao središnji progib prema dolje
uslijed primijenjenog opterećenja i ukoliko nema prisutnog potiska.

89
17. Pravila za projektiranje
• Europske norme
• Neka pravila iz drugih normi – separat:
• Cilindrične ljuske izložene uzdužnom tlaku

• Cilindrične ljuske izložene vanjskom tlaku
• Sferne ljuske i kape
• Rashladni tornjevi

90

SK - Predavanje - 15 - Analiza Stabilnosti Ljusaka I Lukova PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

SK - Predavanje - 15 - Analiza Stabilnosti Ljusaka I Lukova PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Stabilnost konstrukcija – 15.

ANALIZA STABILNOSTI LJUSAKA I

Sveučilište u Zagrebu/Građevinski fakultet/ Zavod za konstrukcije/ Katedra za metalne konstrukcije

14. Kružni prsten izložen jednolikom vanjskom tlaku

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Zbog rotacije lica elementa, deformacije (x i y) su:

• i dok je z malen u usporedbi s rx i ry ovi izrazi se reduciraju u:

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

ds1   1 1  z / rx' 

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Korištenjem ovih izraza za komponente deformacije, komponente

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• gdje je xy komponenta posmične deformacije u srednjoj površini ljuske.

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Što korištenjem izraza s prethodnog slide-a postaje:

• Ukupna energija deformacija, U, je zbroj Ub i Us.

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Rad prouzrokovan vanjskim tlačnim silama tijekom izbočavanja je jednak

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• za n = 0 ovaj izraz se poklapa s izrazom za kritični napon za početno

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Funkcija progiba približno se opisuje depresivnim dijamantnim uzorkom

• gdje su A, B i C proizvoljni parametri, a lx i ly nepoznate duljine polu-

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

• Kempner-ova analiza je bila točnija, i

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje

Prof.dr.sc. Darko Dujmović

Građevinski fakultet Zagreb Stabilnost konstrukcija – 15. predavanje