7.

2 GEOMETRIJSKI MOMENTI TROMOSTI (INERCIJE)

RAVNE POVRINE
7.2.1 Definicije
U mehanici vrstih deformabilnih tijela (Nauka o vrstoi) koriste se sljedee geometrijske
karakteristike poprenog presjeka tapa (nosaa) povrine A, slika 7.15:
a) statiki moment povrine:
oko osi y:

oko osi z:

S y zdA ,

S z ydA ,

( A)

( A)

b) aksijalni moment tromosti:

oko osi y:

oko osi z:

I y z 2 dA ,

I z y 2 dA ,
( A)

( A)

c) centrifugalni ili devijacijski moment tromosti:

I yz y zdA ,
( A)

Slika 7.15

d) polarni moment tromosti:

I p 2 dA , I p I y I z .
( A)

e) odreivanje predznaka centrifugalnog momenta tromosti pravokutnog trokuta

z1

S
y1

yS

S
y1

yS
b

b
z
y
S

y
zS

zS

z1

I yz

b2 h2
b2 h2
, I yz
72
72

z
y

7.2.2 Osnovni teoremi o momentima tromosti

1) Pravilo o zbrajanju momenata tromosti
Ako je ravna povrina sastavljena iz vie dijelova, njezin je moment tromosti s obzirom na os
koja lei u ravnini povrine jednak algebarskoj sumi momenata tromosti njenih sastavnih
dijelova s obzirom na tu istu os, slika 7.16.

I I I I II I III ...

AIII
AI

AII

Slika 7.16

2) Pravilo o paralelnom pomicanju povrine

Moment tromosti s obzirom na neku os, nee se promijeniti, ako se cijeli presjek ili pojedini
njegovi dijelovi pomaknu u pravcu paralelno s tom osi, na primjer I y konst.. za sve presjeke
dane na slikama 7.17 , 7.18 i 7.19.

b1

b2

b2
b2- b1

h1

h2

b1

b1
b2

b2

b1

b2/2

b2

b1
b2/2

b2

Slika 7.17

Slika 7.18

b
Slika 7.19

3) Promjena momenta tromosti zbog translacije koordinatnog sustava

(Steinerovo pravilo)
Aksijalni moment tromosti presjeka s obzirom
na neku os jednak je momentu tromosti oko
paralelne teine osi uveanom za umnoak
plotine A presjeka i kvadrata udaljenosti izmeu
tih dviju osi, slika 7.20.
I z1 I z a 2 A
I y1 I y b 2 A ,
ili obrnuto
I y I y1 b 2 A , I z I z1 a 2 A .
Devijacijski moment tromosti presjeka s
obzirom na dvije meusobno okomite osi jednak
je devijacijskom momentu tromosti tog presjeka s
obzirom na paralelne teine osi uveanom za
umnoak plotine presjeka i razmaka izmeu oba
para paralelnih osi:
I y1z1 I yz a b A

Slika 7.20

ili obrnuto:
I yz I y1z1 a b A .

4) Promjena momenata tromosti zbog rotacije koordinatnog sustava

Ako su poznati momenti tromosti presjeka s
obzirom na osi koordinatnog sustava yOz , mogu
se odrediti momenti tromosti presjeka s obzirom
na osi zarotiranog koordinatnog sustava yOz ,
gdje je kut rotacije, prema formulama, slika
7.21, gdje su koordinate:
y y cos z sin ,
z y sin z cos ,

Iy
Iz
I yz

Iy Iz
2
Iy Iz
2
Iy Iz
2

Iy Iz
2
Iy Iz
2

cos 2 I yz sin2,
cos 2 I yz sin2,

sin2I yz cos 2.

Kod ovih transformacija

(invarijante) ovisnosti su:

I y I z I y I z I1 I 2 ,

I y I z I yz2 I y I z I yz2 I1 I 2 .

Slika 7.21
nepromjenljive

7.2.3 Glavni momenti tromosti presjeka

Rotacijom osi presjeka za kut O , I y i I z
poprimaju ekstremne vrijednosti kod kojeg je uvjet
ekstrema funkcije dI y d 0 , zapravo I yz 0 ,
odreene su glavne osi presjeka i glavni momenti
tromosti presjeka, slika 7.22.
2 I yz
tan 2 o
,
Iy Iz
gdje kut O odreuje glavnu os 1 presjeka, mjereno
od osi s obzirom na koju je moment tromosti vei po
algebarskoj vrijednosti.
Glavni momenti tromosti presjeka s obzirom na
glavne osi presjeka su:
I max I 1 , I min I 2 , I 12 0.

I1, 2

Iy Iz
2

Iy Iz

2

Slika 7.22

I yz2 .

Ako su poznati glavni momenti tromosti presjeka, tada su momenti tromosti za koordinatne
osi ( y, z ) koje su zarotirane za kut 1 u odnosu na glavne osi (1,2) tromosti presjeka:
I I
I I
I y I1 cos2 I 2 sin2 1 2 1 2 cos 2
2
2
I

I
I

I
I z I1 sin2 I 2 cos2 1 2 1 2 cos 2
2
2
I1 I 2
I yz I1 I 2 sin cos
sin 2 .
2
7.2.4 Mohrova krunica tromosti

Iy Iz
2
r
I yz ,
2

Iyz

Iyz

I yz

I2

Iy

D
S

Iz

F
Iy

C
1

r
B

a sredite S na osi apscise.

Postupak crtanja Mohrove krunice
tromosti za grafiko odreivanje glavnih
momenata tromosti i glavnih osi tromosti
presjeka, slika 7.23:

z 2
E

-Iyz

Glavni momenti tromosti presjeka

mogu se odrediti grafikim postupkom u
dijagramu gdje su na apscisi aksijalni
momenti tromosti, a na ordinati
devijacijski momenti tromosti, crtanjem
Mohrove krunice tromosti iji je
polumjer

Iz

Iy

I1

Slika 7.23

z 2
E

Iyz

Iyz

I yz

I2

Iyz

Iyz

Iy

Iy
S

-Iyz

-Iyz

1
r

B
Iz

F
Iy

Iz

Iz

Iy

Iy

I1
Iyz

Iyz

Iyz

Iyz

Iy

Iy
S

-Iyz

-Iyz

Iz

Iz

Iy

Iy

Iy

Iyz

z
P

Iy

D
S

-Iyz

Iy

-Iyz

Iyz

I2

Iyz

I2

Iz

Iz
Iy

I1

Iy

I1

z
P

Iyz
y

Iy

D
S

Iy

D
S

C
1

-Iyz

-Iyz

Iz

Iz
Iy

zz
P

Iyz

I2

Iyz

I2

Iyz

z
P

Iyz

Iy

I1

y
y

Iyz

I yz

I2

I1

Iy

D
S

-Iyz

B
Iz

Iy
Iz

Iy

I1
odabere se prikladno mjerilo za prikazivanje momenata tromosti duinama,

crtamo toku A s koordinatama ( I y ,I yz ) i toku B s koordinatama ( I z , I yz ),

toke A i B spojimo duinom koja sijee os apscise u toki S, sreditu Mohrove

I y Iz

,0 ,
krunice S

iz sredita S crtamo krunicu polumjera r AS BS kroz toke A i B,

krunica sijee os apscise u tokama C i D, ije koordinate odgovaraju u

izabranom mjerilu glavnim momentima tromosti presjeka I 1 i I 2 ,

kroz toku A provlaimo pravac paralelan s osi y, a kroz toku B pravac paralelan s
osi z. Sjecite ovih pravaca na krunici odreuje pol P,
pravac kroz pol P i toku C definira glavnu os 1 tromosti presjeka, a pravac kroz
pol P i toku D definira glavnu os 2 tromosti presjeka.

Momente tromosti presjeka za osi y, z zarotirane za kut u odnosu na osi y, z odreujemo

na sljedei nain: iz pola P povuemo pravac koji je paralelan s osi y , tj. ini kut s osi y, a

presjecite na Mohrovoj krunici je toka E I y , I yz .Okomit pravac na spojnicu P E iz pola P

odreuje os z , a presjecite na krunici je toka F ( I z ,I yz ) , slika 7.23.
Duine izmjerene u Mohrovoj krunici pomnoene s mjerilom odreuju vrijednosti
pripadajuih momenata tromosti presjeka.

7.2.5 Polumjer tromosti i elipsa tromosti presjeka

Polumjeri tromosti za osi y i z presjeka
definirani su sa formulama:
Iy
Iz
iy
, iz
, I y i y2 A, I z iz2 A ,
A
A
a glavni polumjeri tromosti presjeka:
I
I2
i1 1 , i2
A
A
su poluosi elipse tromosti presjeka:
y2 z2
2 1.
i12
i2
Slijedi moment tromosti oko osi y :

I y i y2 A .
Slika 7.24
Elipsa tromosti omoguuje brzo odreivanje vrijednosti momenta tromosti s obzirom na
neku os y koja je zarotirana za kut prema osi y presjeka, slika 7.24. Povlai se tangenta na
elipsu tromosti paralelno s tom osi i izmjeri se polumjer tromosti i y te se pomnoi s odabranim
mjerilom. Kvadrat ove veliine pomnoi se s iznosom plotine A povrine presjeka, to je
moment tromosti presjeka I y s obzirom na os y .

7.3 MOMENTI OTPORA PRESJEKA

Momenti otpora presjeka definirani su izrazima, slika 7.15:
Iy
I
aksijalni momenti otpora: W y
, Wz z .
y max
z max
Izrazi za momente tromosti i momente otpora karakteristinih presjeka koji se najee
koriste kod prorauna u Nauci o vrstoi, dani su u tablici 7.4.
Tablica 7.4 Momenti tromosti i momenti otpora ravnih presjeka
z

z
y1

z1

hb3
h 3b
, Iz
,
Iy
12
12
hb2
h 2b
, Wz
.
Wy
6
6

Iy Iz
I y1 I z1

a4
a3
, Wy Wz
,
12
6

a4
2 3
, Wy1 Wz1
a .
12
12
z
H
h

z
y

y
b
B

S
b

y
y1

HB3 hb3
BH 3 bh3
, Iz
,
12
12
HB3 hb3
BH 3 bh3
, Wz
.
Wy
6B
6H
z
b2
Iy

5 3 3
5 3
R .
R 0,625 R 3 , W z
16
8
z
y2

Wy

5 3 4
R 0,5413 R 4 ,
16

Iy Iz

b1

h 3 b12 4b1b2 b22

bh3
bh3
bh3
hb3
I

,
, I y1
, Iz
,
Iy
y
, I y2
36
b1 b2
36
4
12
48
h 2b b2
h 2 b12 4b1b2 b22
2
hb2
bh2
.
Wy

.
, e 1
Wy
, e h , Wz
3 b1 b2
12
2b1 b2
3
24
24

z
dm

s
y

d
d
, Ip
,
32
64
d 3
d 3
.
Wy Wz
, Wp
16
32
4

Iy Iz

d
D

D4 d 4

, I p 2I y ,
64
D4 d 4
Wy Wz
, Wp 2Wy
32 D

Iy Iz

s
1 ,
Za tankostijeni presjek:
dm
d 2 s
d 3m s
Iy Iz
, Wy Wz m .
4
8
z

2b1
2b2

2a

b 3 a
a 3b
a 2b
, Iz
, Wy
,
4

4
b 2 a
.
Wz
4

Iy

Iy

e1 e2

e
2r

r 3
r 4
, Wy 0,1908 r 3 , Wz
,
Iz
8
8
4r

e r
0,5756 r .
3

aa 3bs
a 2 a 3bs
, Wy
.
4
4
z

8 4
4
Iy
r 0,1098 r ,
8 9

a13b1 a 23b2
3
,
a1 b1 a23b2 , W y
4a1
4
Za tankostijeni presjek:

Iy
z

2a1
2a2

2b

I y 0,1098( R 4 r 4 ) 0,283R 2 r 2
Wy1 I y / e1 , W y2 I y / e2

e1

4 R2 R r r 2
,

3
Rr
e2 R e1 .

Rr
,
Rr

Primjer 7.10
Za ravni presjek zadan prema slici 7.25 treba odrediti poloaj
teita, glavne teine momente tromosti i skicirati Mohrovu
krunicu tromosti. Na skici presjeka ucrtati osi glavnih teinih
momenata tromosti. Zadano: a 3 cm .

2
O

Ai , cm2

ySi, , cm

zSi, , cm

ySi , cm

zSi , cm

1
2

9,0000
-3,5343

1,0000
0,6366

2,000
1,500

-0,2350
-0,5984

-0,3233
-0,8233

yS

yS

S
y

O
O
y
y
3 cm
a
,
ySi Ai 1 9 0, 6366 3,5343 1, 235 cm ,
yS
A
5, 4657
O

zS

zSi, Ai 2 9 1,5 3,5343 2,323 cm .

A
5, 4657
b) Teini momenti tromosti presjeka:

I y I y(1) I y(2) ,
3 63

Iy
9 0,32332
36

4
1,5 p

3,5343 0,82332 ,
8

I y 14,557 cm4 ,

6 33 1,5 4
,

12
8
I z, 11,512 cm4 ,
I z,

zS

zS

a
Slika 7.25

Plotina povrine presjeka:

A A1 A2 9 3,5343 5, 4657 cm2 ,

Rjeenje:
Poloaj teita presjeka:
Neka se znaajke vezane uz lik trokuta oznae indeksima 1, a
znaajke vezane uz lik polukruga (koji je izvaen iz trokuta)
oznae indeksom 2.

y
y

I z I z, A yS2 11,512 5,46571,2352 ,

I z 3,1756 cm4 ,

I yz I yz(1) I yz(2) ,
32 62

I yz
9 0, 235 0,3233
72

0 3,5343 0,5984 0,8233 ,

I yz 5,5574cm4 .

c) Glavni teini momenti tromosti presjeka:

I1,2

Iy Iz
2

I y Iz
2

I yz
2

8,8663 5, 6907 2 5,5574 2 ,

I1 I max 8,8663 7,9542 16,8205 cm4 ,

I 2 I min 8,8663 7,9542 0,9121 cm4 .
O

tan 2o

glavnih osi tromosti presjeka odreen je prema izrazu:

I yz
(5,5574)

0,9766,
I y I z 14,557 3,1756
2
2

d) Mohrova krunica tromosti

Kontrola
vrijednosti
glavnih
teinih momenata tromosti provodi
se grafiki crtanjem Mohrove
krunice tromosti, slika 7.26.

Iyz

22,16 .

5 cm 4

z
B

2
I2

-Iyz

Kut j

Iyz

Iy

Oitano:
I 1 17 cm 4 ,

I 2 0,8 cm 4 ,
O 22 .

y
A

Iz
Iy

I1

Slika 7.26

Primjer 7.11
Za ravni presjek zadan na slici 7.27 treba
odrediti glavne teine momente tromosti,
pravce i polumjere glavnih teinih momenata
tromosti presjeka.
Skicirati elipsu tromosti na skici presjeka.

i1

60

20

120

Rjeenje:

1 z

i2

z yS

2
y

a) Poloaj teita presjeka:

yS

Ai ySi 2 121 12 2 8 2 6 15 ,
A

2 12 12 2 2 6

20

y S 6,6 cm, z S 0.

120 mm

20

Slika 7.27

b) Glavni teini momenti tromosti:

Iy

2 123 12 23 8 63

332cm4 I 2 ,
12
12
12

12 23
2 12 3
6 23

I z
12 2 5,6 2
2 12 1,4 2
6 2 8,4 2 ,
12
12
12

I z 1946,4 cm4 I1 .
Plotina povrine presjeka: A = 212 + 122 + 26 = 60 cm2.
c) Polumjer elipse tromosti:

i1 I1 / A 1946,4 / 60 5,7 cm,

i2 I 2 / A 332/ 60 2,35 cm.

Primjer 7.12
Za ravni presjek zadan na slici 7.28 treba odrediti
poloaj teita, glavne teine momente tromosti i pravce
glavnih osi tromosti presjeka. Skicirati i kotirati Mohrovu
krunicu tromosti presjeka.

Ai , cm2

ySi, , cm

1
2
3

27,000
6,750
-6,283

-2,250
-3,000
-0,849

,
zSi
, cm

6,0
2,0
6,0

ySi , cm

o y

zSi , cm

0,505
-0,245
1,906

0,983
-3,017
0,983

Plotina povrine presjeka:

2
yS
4,5

A = 27 + 6,75 - 6,283 = 27,467 cm2.

1
zS

Plotine dijelova presjeka i koordinate njihovih teita su:

2
3

zS

Rjeenje:

6 cm

Slika 7.28

a) Poloaj teita presjeka:

1
1
27 2,25 6,75 3 6,283 0,849 2,755 cm,
Ai ySi,
A
27,467
1
1
27 6 6,75 2 6,283 6 5,017 cm.
zS Ai zSi,
A
27,467
yS

b) Teini momenti tromosti:

I y"

4,5 63 4,5 33 2 4

6,283 32 271,293 cm4,
3
12
8

I y I y" A zS,

271,293 27,467 2,0172 159,55 cm4.

6 4,53 3 4,53 2 4

244,31 cm4,
3
4
8
I z I z ' A yS2 244,31 27,467 2,7552 35,86 cm4.

I z'

32 4,52

I yz 27 0,505 0,983
6,75 0,245 3,017 6,2831,906 0,983 9,15 cm4.
72

c) Glavni teini momenti tromosti presjeka:

I1,2

Iy Iz

I y I z / 2 I yz2 97,705 61,8452 9,152 ,

2
I 1 97,705 62,518 160,223 cm4, I 2 97,705 62,518 35,187 cm4.
tan 2o

I yz
9,15

0,148 ,
Iy Iz
61,845
2

2o 8,42 ,

o 4,21 .

d) Mohrova krunica tromosti

Iyz

1 cmcrt ... cm 4

Oitano:
I1 = 160 cm4,
I2 = 35 cm4,
o = -4o.

Iz
O D
I2

Iyz

Iy

A y Iy, Iz
C

I1
Slika 7.29
Primjer 7.13

e = 2,23 cm.

A1

A2

y2

yS
i1

Rjeenje:

z1
240

a) Poloaj teita presjeka:

yS

z2
S2

2 z

20

Za presjek nosaa zadan prema slici 7.30,

odrediti glavne teine momente tromosti.
Skicirati elipsu tromosti.
Za profil [NP 240:
A1 = 42,3 cm2, I y1 3600cm4 , I z1 248 cm4

Ai ySi 42,3 2,23 2 12 2 6 .

A
Slijedi:
yS 4,234 cm,
z S 0.

42,3 2 12 2

S1 S

y1
i2
e

b) Glavni teini momenti tromosti:

20

2
I y I y(1) 2 I y 2 A2 zS2

A2
120 mm

12 2

I y 3600 2
24 132
12

Slika 7.30

I y 11728cm4 I1
2 123

2
2
24 1,7662 ,
I z I z1 A1 yS1
2 I z 2 A2 yS2
; I z 248 42,3 2,0042 2
12

I z 1143,58 cm4 = I2 ,
o = 0.

c) Glavni teini polumjeri tromosti (slika 7.30):

i1 I1 / A 11728/ 90,3 11,4 cm , i2 I 2 / A 1143,58/ 90,3 3,56 cm .

Primjer 7.14
Presjek nosaa sastavljen je od dva profila
[NP 180 i INP 200, prema slici 7.31.
Treba odrediti:
teite S presjeka,
glavne teine momente tromosti,
Mohrovu krunicu tromosti,
glavne polumjere tromosti,
elipsu tromosti na skici presjeka.

z1
z

2
A1

yS

i1

i2
y1

S1

Rjeenje:
NP 180: A2 = 28 cm2, e = 1,92 cm,
Iy2 = 114 cm4, Iz2 = 1350 cm4.

y
o

INP 200: A1 = 33,5 cm ,

Iy1 = 2140 cm4, Iz1 = 117 cm4.

zS

S
z2

1
y2

Plotina sastavljenog presjeka:

O S2

A2

A = A1 + A2 = 33,5 + 28 = 61,5 cm

Slika 7.31
a) Poloaj teita presjeka:
yS

Ai y 'Si 33,5 4,5 2,451cm ,

A

61,5

zS

Ai z 'Si 33,5 11,92 6,493 cm.

A

61,5

b) Teini momenti tromosti:

2
,
I y I y(1) I y(2) I y1 A1 zS21 I y 2 A2 zS2

I y 2140 33,5 5,427 114 28 6,4932 3126,65 1294,46 4421,1 cm 4 ,

Iz I

(1)
z

(2)
z

I z1 A1 y

2
S1

z2

A2 y

2
S2

I z 117 33,5 2,049 1350 28 2,451 257,6 1518,2 1775,8 cm4 ,

2

I yz I

(1)
yz

( 2)
yz

I y1z1 A1 yS1 zS1 I y 2 z 2 A2 yS2 zS2 ,

I yz 0 33,5 5,427 2,049 0 28 2,451 6,493 372,52 445,64 818,16 cm4 .

c) Glavni teini momenti tromosti:

I1, 2

Iy Iz
2

2
I z / 2 I yz2 3098,45 1322,652 818,162 ,

I 1 3098,45 1555,25 4653,7 cm 4 ,

I 2 3098,45 1555,25 1543,2 cm 4 .
tan 2o

I yz
818,16

0,619,
I y I z 1322,65
2

2o 31,74o ,

o 15,87.

d) Mohrova krunica tromosti:

Oitano:
I1 4650cm4 ,

Iyz
Iz

e) Glavni teini polumjeri tromosti

(slika 7.31)

Iyz

I 2 1550cm4 ,
o = -16.

Iy

i1 I1 / A 4653,7 / 61,5 8,7 cm,

I1

i2 I 2 / A 1543,2 / 61,5 5,0 cm.

I2

Iy

Slika 7.32

Primjer 7.15
Za uplji kruni presjek (slika 7.33) treba odrediti
aksijalni i polarni moment tromosti, te aksijalni i polarni
moment otpora. Zadano: D = 10 cm, d = 7 cm.
Rjeenje:

Omjer k

d
7

0,7
D 10

a) Plotina povrine presjeka:

d

D 2 d 2 102 7 2
A

40,055 cm2.
4
4
4
4
b) Aksijalni moment tromosti presjeka:

Iy Iz

Slika 7.33

D 4 d 4 D 4
104

1 k 4
1 0,7 4 ,
64
64
64
64
I y I z 373,015cm4.

c) Polarni moment tromosti presjeka:

D 4 d 4 D 4
Ip

1 k 4 2 I y ,
32
32
32

I p 2 373,015 746,03 cm4 .

d) Aksijalni moment otpora presjeka:
I y D 3
Wy

1 k 4 ,
D
32
2
e) Polarni moment otpora:
I p D 3
Wp

1 k 4 ,
D
16
2

Wy 74,603 cm3.

Wp 149,21 cm3 ili Wp 2 Wy .

Primjer 7.16
Za ravni presjek zadan prema slici 7.34 odrediti
aksijalne momente tromosti i aksijalne momente otpora,
ako je zadano t = 5 mm.
4t

Rjeenje:

12t 2t
4t 12t
Iz
2
1160 t 4 ,
12
12
3

Wy

Iy
z max

Iy
10t

12t

3
12t 4t 3
2t 12t
2
2
12t 4t 8t 6560 t 4 ,
12
12

I y 410 cm4,

2t

I z 72,5 cm4.

6560t 4
656 t 3 ,
10t

12t

Wy 656 0,53 82 cm3,

Wz

4t

Iy

Slika 7.34

Iz
I
1160t
z
193,33 t 3 ,
y max 6t
6t
Wz 24,167 cm3.

Primjer 7.17
Popreni presjek ravnog nosaa zadan je na slici 7.35.
Treba odrediti aksijalne momente tromosti i momente
otpora presjeka. Dimenzije na slici dane su u milimetrima.

z
10

40

zS

Rjeenje:

zmax

Poloaj teita presjeka:

Ai z'Si 3 0,5 6 3 2,167 cm.
zS
A
9
Aksijalni momenti tromosti presjeka:

10

3 13 1 63

1 72 73 cm4,
3
3

Slika 7.35

I y I y ' A zS2 73 9 2,1672 30,75 cm4,

Iz

1 43 5 13

5,75 cm4.
12
12

Aksijalni momenti otpora presjeka:

Wy

Iy
z max

30,75
8,022 cm3,
3,833

Wz

60

Plotina poprenog presjeka: A = 31 + 16 = 9 cm2.

I y'

Iz
5,75

2,875 cm3.
y max
2

Primjer 7.18
Za presjek u obliku etvrtine kruga treba odrediti teine
4R
momente tromosti te glavne momente tromosti, slika 7.36.
z1
Zadano: R.
3

Rjeenje:

Momenti tromosti obzirom na osi y1z1:

R4
R4
I y1 I z1
0,19635R 4 , I y1z1
.
16
8
Teini momenti tromosti:

45

y
4R
3

O
y1

Slika 7.36

Iy Iz

R 4 R 2 4R
4
4

0,05488R , I yz 0,01647R .
16
4 3

Glavni momenti tromosti presjeka: I1 I max 0,07135R 4 ,

I 2 I min 0,0384R 4 .

Primjer 7.19

z1

L 50x50x5
A1

I y1 I z1 11 cm4, I y1z1 6,4 cm4.

A2

S
S1

Rjeenje:

1
o
y
y1

100

Popreni presjek nosaa zadan je na slici 7.37. Treba

odrediti glavne teine momente tromosti presjeka.
Iz prirunika za L 50 x 50 x 5 mm:
A1 4,8 cm2, e 14 mm,

Plotina povrine presjeka:

A 2 A1 A2 2 4,8 2 10 29,6 cm2 .

20 e

A1

Slika 7.37
Momenti tromosti presjeka:
bh3
2 103
Iy
2 I y1 A1 zS21
2 11 4,8 3,6 2 , Iy = 313,083 cm4,
12
12
hb3
10 2 3
Iy
2 I z1 A1 yS21
2 11 4,8 2,4 2 , Iz = 83,963 cm4,
12
12
I yz 2 I y1z1 A1 yS1 zS1 2 6,4 4,8 2,4 3,6 , Iyz = -95,744 cm4,

Iy Iz

2

I yz2 198,523 114,562 95,7442 198,523 149,301cm 4 ,

I1, 2

Iy Iz
2

I1 I max 198,523 149,301 347,824cm 4 , I 2 I min 198,523 149,301 49,222cm 4 .

Kut pravaca glavnih osi: tan 2o

I yz
95,744

0,83575, o 19,944o .
Iy Iz
114,56
2

i1 i max

I1
347,824

3,43 cm,
A
29,6

i 2 i min

I1

49,222
1,29 cm.
29,6