UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
RAZREDNA NASTAVA

BASNE
SEMINARSKI RAD IZ KNJIŽEVNOSTI ZA DJECU

Kandidatkinja: Mentor:

Merjem Sultanović prof. dr. Husein Zvrko

Travnik, maj, 2019.

SADRŽAJ

1. UVOD ................................................................................................................................................... 4
2. Basna pod nazivom: Gradski i seoski miš ............................................................................................. 5
2.1. Kratak sadržaj ................................................................................................................................ 5
2.2. Dalja analiza djela ......................................................................................................................... 6
MJESTO RADNJE ................................................................................................................................. 6
VRIJEME RADNJE ............................................................................................................................... 6
KARAKTERIZACIJA LIKOVA U BASNI .............................................................................................. 6
POUKA KOJU NOSI BASNA: .............................................................................................................. 8
3. Basna pod nazivom: Lisica kao liječnik ................................................................................................ 9
3.1. Kratak sadržaj ................................................................................................................................ 9
3.2. Dalja analiza djela ....................................................................................................................... 10
MJESTO RADNJE: ............................................................................................................................. 10
VRIJEME RADNJE: ............................................................................................................................ 10
KARAKTERIZACIJA LIKOVA ............................................................................................................ 10
POUKA KOJU NOSI BASNA .............................................................................................................. 11
4. ZAKLJUČAK ..................................................................................................................................... 14
5. LITERATURA .................................................................................................................................... 15

3
 1. UVOD

Basne su kratke priče koje su pisane u prozi ili stihovima, u kojoj su glavni likovi
životinje. U basnama životinje imaju ljudske osobine, one predstavljaju različite karaktere i
tipove ljudi. Učestali likovi prikazuju osobine, one predstavljaju različite karaktere i tipove ljudi.
Likovi u basnama mogu biti i ljudi, biljke, stvari i pojave.
Svaka basna ima pouku. Poukom pisac želi pokazati kako su neke ljudske osobine dobre i
poželjne, a neke nepoželjne.
Kao najstariji basnopisac spominje se Ezop, za koga se pretpostavlja da je živio u 6.
stoljeću prije Krista. Njegove basne širile su se usmenom predajom i smatra se da su sačuvane u
približno izvornom obliku.Pripisuje mu se autorstvo 426 basni.
U ovom seminarskom radu ćemo se bazirati na dvije basne, koje ćemo obraditi na
književni način. Odredit ćemo mjesto i vrijeme radnje, karakterizaciju likova, kratak sadržaj i
pouku kao glavno obilježje svih basni.
Te dvije basne na kojima je baziran ovaj seminarski rad jesu Gradski i seoski miš, i druga
pod nazivom Lisica kao liječnik.

4
 2. Basna pod nazivom: Gradski i seoski miš

Basna antičkog grčkog pisca Ezopa Gradski miš i seoski miš prikazuje na slikovit način,
kroz vrlo kratku priču suprotnosti između grada i sela, te tako ističe da ne postoji mjesto na
ovom svijetu ljepše od kuće u kojoj svakodnevno boravimo, i mira i bezbrižnosti koju ona
nosi sa sobom. Ova basna nastoji poručiti da je u večini slučajeva bolje biti bezbijedan,
miran, slobodan, skroman, nego živjeti u obilju koji sa sobom nosi preopterečenost, strah i
veliki osjećaj nesigurnosti.

2.1. Kratak sadržaj

Jednog dana gradski miš, ponosan zbog svog zvanja, odlučio je da posjeti prijatelja koji je
živio na selu. Seoski miš, očekujući posjetu prijatelja, odlučio je da se potrudi, te da svu svoju
zimnicu iznese ispred prijatelja, kako mu se ne bi ismijavao zbog siromaštva. Pred njega je
posluši korijene, žireve, pšeničnu stabljiku, te nada sve hladnu vodu za piće. Diveći se sam svojoj
trpezi, očekivao je kako će i sam gradski miš uživati u istoj.
Međutim, naviknut na svoju gurmansku hranu i svakojake poslastice, gradski miš jedva
da je okusio nešto od svakog jela, ali zbog uljudnosti i poštovanja nije pokazivao da ne jede sa
voljom. Nedugo nakon toga, ne mogavši držati jezik za zubima ispričao je seoskom mišu o svom
životu u gradu, rekavši kako za njega nema smisla da seoski miš više bude na selu, i živi tako
oskudno, te mu ponudi da ga posjeti u gradu, a ako mu se svidi tu da ostane. Rado je pristao,
radujući se avanturi.
Kada su stigli do palate gradskog miša, seoskog miša očara raznovrsnost kao i viđenje po
prvi put takve hrane, na stolu u trpezariji gdje su se nalazili veoma fini ostaci, slatkiši i još mnogo
druge hrane. Seoski miš, tako zadivljen je trpao u sebe što više je stigao, te donio odluku i
saopštio je gradskom mišu, kako će ostati sa njim i početi živjeti kao on. Ali, njihov bogat i
ukusan obrok, prekinut je ulaskom mnogo podvornika da pojedu što je ostalo, te vidjeviši njih
dvojicu, miševe kako jedu, stadoše da ih love. Seoski miš je se uspio sakriti u čošak, dok se, za
njih, opasna situacija ne smiri.
5
 Kako se situacija smiri, tako seoski miš izađe i odluči se vratiti kući, rekavši : »Zbogom i
nikad više! Radije živim u svojoj sirotinji u polju, nego da se ovdje u gradu naslađujem
poslasticama, a u vječnom strahu.«

2.2. Dalja analiza djela

MJESTO RADNJE

Mjesto radnje ove basne bazirana je na dvije destinacije. Prva, vezana za seoskog miša,
jeste ne selu, u njegovim odajama, gdje on živi skromno, sigurno i nada sve sasvim sretno, dok je
druga vezana za gradskog miša, njegova palata u gradu, u kojoj on provodi svoje dane, hraneći
se, i po njegovom shvatanju, uživajući i živeći gospodski.

VRIJEME RADNJE

Vrijeme radnje ove basne nije tačno koncipirano, nije naglašeno. Tako da dolazim do
zaključka da se ova basna mogla dogoditi bilo kada, u bilo kojem periodu i vremenu.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA U BASNI

U ovoj basni se susrećemo sa dva lika koji su nosioci cijele radnje, a to su gradski i seoski
miš. Ukoliko bismo se detaljnije osvrnuli na sve likove, primjetili bismo da se tu nalaze i
podvodnici u palati gradskog miša, ali o njima nemamo mnogo toga reći, osim činjenice da su se
u ovoj basni pojavili, kako bi preuzeli svoje ostatke hrane, koje su već počeli da jedu dva miša,
glavna aktera ove basne.

Gradski miš:
Prva asocijacija na ovog lika je ujedno i njegova glavna osobina, a to je njegov ponos.
Gradski miš je bio i prije samog dolaska u odaje seoskog miša ponosan, ponosan što dolazi iz
grada, što svoje vrijeme provodi u gradskoj palati, okružen imučnim personama. Njegov ponos je

6
povećao i sam dolazak u odaje seoskog miša. Ponos mu je rastao činjenicom da je sam njegov
ručak obilniji, ukusniji i znatno bogatiji od ručka koji mu je ponudio njegov prijatelj. Skromna
trpeza prijatelja, za njega je izgledala sasvim smiješno i jadno.
Za gradskog miša možemo reći i da je bio strpljiv, kulturan. Jer, i bez obzira na neugodnu
trpezu, na ukuse koji mu ne pašu, i koji ga nimalo ne oduševljavaju, nije mnogo komentarisao.
Šta više, dugo je šutio. Trudio se da seoski miš ne vidi da nije zadovoljan, da ne primjeti kako je
od svega uzeo samo po mali dio. Zadržao je pristojnost sa kojom je došao u dom seoskog
mladića.
Gradski miš je bio i dobronamjeran. Svoju dobronamjernost je prikazao onog momenta
kada je odlučio ipak da mimo svoje pristojnosti, seoskom mišu ukaže na život koji on vodi u
gradu, ne bi li uspio doprijeti do njega, kako bi ga doveo u grad, da počne živjeti kao on.
Mimo svega ovoga, gradski miš je bio i hvalisavac. Koliko god da je šutio, bio pristojan,
toliko je uživao i jedva dočekao da seoskom mišu ispriča o svom luskuznom životu, i čak da ga
odvede da mu na nos utrlja njegov oskudan život, pokazujući mu trpezu koju on ima kraj sebe
svakog dana.

Seoski miš:
Seoski miš je u bio skroman. Svoju skromnost drži do samog kraja basne, iako u jednom
dijelu odlučuje ipak da isproba gradski život. Ali za taj dio, u kojem odlazi, možemo vezati
njegovu znatiželju, ili pak moć govora gradskog miša, koji ga je uspio uvjeriti kako on ima bolji
život u palati, i da je njegov seoski život bizaran. Uz ovo sve se može povezati i osobina
lahkovjerja, nesigurnosti.
Ukoliko bi bilo obrnuto, i seoski miš ne bi bio lahkovjeran i nesiguran, ne bi uspio
napustiti svoj dom, zarad par riječi gradskog miša. Mada, neuk, tačnije neiskusan u smislu
iskustva vezanog za život u gradu, ove osobine i nisu nešto što bi seoskog miša mogle ipak
učiniti samo nesigurnim, lahkovjernim i brzopletim, niti su dovoljne da se zaboravi njegova već
pomenuta skromnost.
Kao što je već navedeno, svoju skromnost je pokazao kroz cijelu basnu, na kraju i samim
odlaskom i riječima u kojim dokazuje da više voli svoju skromnost, nego cijelz njegovu raskoš.
Čak je i njegova trpeza bila skromna.

7
 Seoski miš je bio prije svega, gostoprimljiv miš. Iako nije živio u raskoši, niti imao baš
mnogo za pokazati i priuštiti, ipak je odlučio da sve što ima podijeli sa gradskim mišem, kako se
on ne bi osjećao neprijatno u njegovom domu. Seoski miš je pametan, i željan sigurnosti.

POUKA KOJU NOSI BASNA:

U riječima koji se kriju na samom kraju basne, u Ezopovoj knjizi, možemo vidjeti i samo
pouku ove basne: Zadovoljnost, umjerenost, puno više usrećava, neg' obilnost i bogatstvo, i sva
ovog svijeta slava.
Niti jedan luksuz ovog svijeta, niti jedna trpeza i pun stomak, ne mogu zamjeniti toplotu
vlastitog doma, a ponajmanje mogu da zamjene sigurnost koju smo sagradili u našem domu. Zato
je neminovno bolje biti skromno nahranjen, skromno okružen, a ipak siguran i sretan, nego živjeti
u obilju, sa dozom straha i nesigurnosti. Najveća sreća se krije u sitnicama uz koje je naš život i
naši dani, sigurni.

8
 3. Basna pod nazivom: Lisica kao liječnik

Basna antičkog grčkog pisca Ezopa Lisica kao liječnik prikazuje na slikovit način, kroz vrlo
kratku priču da nikada niko sebi nije donio dobro, ukoliko nije drugom želio dobro. Sama želja
zla, za sobom vuće zlo na nas. Ova basna nastoji poručiti da je uvijek bolje biti dobar, činiti i
željeti dobro, nego biti pakostan. Baš onako kako se u narodu kaže, treba da želimo drugima ono
što sebi želimo, a ako ne želimo sebi, onda neka ne želimo ni drugima. Jer život je nepredvidiv, a
neminovno je da zlo uvijek vuče zlo, ako ne na stranu kome želimo, onda na našu, ili u najgorem
slučaju, na obje strane.

3.1. Kratak sadržaj

Na dnu jedne stare spilje, ležao je star, iznemogao i bolestan lav. Svakodnevno su,
mnogobrojne životinje dolazile kako bi posjetile lava, osim lisice. Kako njegov krvni neprijatelj
shvati tu činjenicu, da se lisica nije pomolila, odluči da se osveti i napakosti lisici. Nije dugo
razmišljao. Zaputio se u spilju sa riječima mržnje prema lisici.
Dugo je tako sjedio kraj lava, a kroz svaki moment proveden sa njim, nastojao je da lavu
provuče kroz uši kako je nezahvalno i puno prezira to što lisica ne dođe u obilazak. Ali, u istom
trenutku, dok je vuk još uvijek govorio, lisica se pomolila. Slušajući riječi vuka, shvatila je kako
se radi o njenom životu i njenoj koži.
Shvativši da je lav srdit, a da vuk ne posustaje, odluči se da ponizno zamoli da je lav
primi u svoju splji, kako bi progovorila sa njim. Dobila je dopuštenje, te krenula s ciljem da se
opravda. Tako, u tom mahu reče kako je tek saznala za bolest kralja lava, jer ko bi došao i brinu
za život kralja, ako to ne bi bilo ona.
Na sve to, bez razmišljanja, dodala je kako ona zna za lijek njegove bolesti, i da se ona
krije u vučijoj koži, koju lav samo treba da omota oko svog trbuha. Kralj oduševljen, očekujući
ozdravljenje, da naređenje da se vuku odere koža. Ni manje, ni više, vukovu kožu odera lisica, te
vuku prošaputa na uho »Kako ti meni, tako ja tebi.«

9
 3.2. Dalja analiza djela

MJESTO RADNJE:

Cijela radnja ove basne odvijala je se u spilji u kojoj je ležao bolestan kralj lav.

VRIJEME RADNJE:

Vrijeme radnje ove basne nije tačno koncipirano, nije naglašeno. Tako da dolazim do
zaključka da se ova basna mogla dogoditi bilo kada, u bilo kojem periodu i vremenu.

KARAKTERIZACIJA LIKOVA

U ovoj basni se susrećemo sa tri lika, i to vukom, lisicom i bolesnim lavom. Ukoliko
bismo govorili o nosiocima cijele radnje, onda bismo govorili o vuku i lisici, dok je bolesni lav tu
bio samo sporedna ličnost, koja je spletom okolnosti ušla u koštac sta vukom i lisicom.

Bolesni kralj lav

Što se tiče lava, kao što smo već naveli on je se tu našao spletom okolnosti, tačnije
svojom bolešću. Tako da se o karakterizaciji njegovog lika nema mnogo šta reći. On je bio
jednostavno bolestan, i za sebe tražio bolje sutra. Tražio je rješenje svoje bolesti, te tako nasjeo
na priču sa kojom ga posjetila lisica.
Lav je poznat kao kralj svih životinja, tako je u svojim rukama imao cijelu moć, ali u isto
vrijeme njegova bolest ga je činila nemoćnim. Bio je srdit na lisicu što ga nije posjetila, i pružila
podršku u danima njegove bolesti.
A kako je već navedeno, bolest ga činila nemoćnim. Tako da, onog momenta kada lisica

10
dolazi i govori da ima lijek za njegovu bolest, on pokazuje svoju nemoć, i njegova srđba nestaje,
a ostaje samo želja za ozdarvljenjem. Tu kralj pokazuje svoju lahkovjernost.

Vuk
U ovoj basni se vuk pokazao kao pakostan lik, željan osvete. Svoju pakost i
osvetoljubljivost je pokazao onog momenta kada je odlučio da posjeti kralja, kako bi mu govorm
mržnje pokušao reći da je lisica grešna što nije došla da ga posjeti, sve u nadi i želji da će to biti
loše po lisicu. Tražio je osvetu za svog krvnog neprijatelja.
Vuk je također i neoprezan. Svoju odluku je donio nepromišljeno, i zarad svojih interesa
omalovažavao lisicu. Ne razmišljajući o posljedicama, o situaciji, i o tome da li ga iko drugi čuje
dok to govori.

Lisica
Mudra, kao i obično. Svoju mudrost je koristila kako bi spasila svoju ugroženu kožu. U
svojoj mudrosti je znala kako da priđe kralju, i sa kojim izgovorom da bi on zaboravio na srđbu
koja je boravila duboko u njemu.
Lisica je pored toga bila i jako uplašena. Uplašila je se šta može da izađe od srđbe koja je
duboko u kralju, ali i šta ako ju vuk pobijedi.
Osvetoljubljiva. Branila je sebe. Odlučna, mudra, u jednu ruku i sebična, našla je način da
se riješi nedače koja ju je snašla, ali i da iz cijele priče izađe kao pobjednik svog krvnog
neprijatelja.

POUKA KOJU NOSI BASNA

U riječima koji se kriju na samom kraju basne, u Ezopovoj knjizi, možemo vidjeti i samo
pouku ove basne: Ko drugom jamu pravi, sam se u nju strmoglavi.
Niti jedno zlo ovog svijeta nije prošlo nekažnjeno, na ovaj ili onaj način. Samo je pitanje
vremena. Željeti nekome zlo ili činiti isto, uvijek se obije o našu glavu. Nije rečeno uzalud da

11
nikada ne poželimo nekome nešto, što ne želimo sebi. Bilo dobro ili zlo. Uvijek se vraća, poput
bumeranga. Svako naše djelo opisuje nas, karakterizuje, a i usmjerava tok našeg života. Doživjet
ćemo ono što drugima želimo.

12
13
4. ZAKLJUČAK

U toku izrade ovog seminarskog rada sam pokušala potvrditi tezu, da svaka basna u sebe
uključuje životinje, stvari ili pojave, sa ljudskim osobinama, i da sadrži pouku.
Ono što smo mogli vidjeti iz ovih basni, jeste da obje basne nose pouku. Pouku za cijeli
život, pouku o onome što je dobro a šta manje dobro. Pouku koja treba biti vodilja kroz naš
cijeli životni vijek.
Basne se trebaju predavati djeci, jer djeca od malena treba da shvate pouku koja će ih
držati i voditi kroz život. Da ostanu na dobrom putu, i u moralno prihvatljivom okruženju.
Jer, dobro uvijek pobjeđuje zlo.

14
5. LITERATURA

1. Basne, Ezop – u pdf formi, na sajtu : http://gimnazija-sb.com/portal/wp-

content/uploads/2015/02/ezop_basne.pdf

15