Professional Documents
Culture Documents
Ceste 2 Raz
Ceste 2 Raz
Lektor:
UVOD................................................................................................................1
Razvitak gradnje cesta.............................................................................1
Razvitak cestovnih vozila......................................................................4
PODJELA CESTA ........................................................................................ 6
KRETANJE VOZILA.......................................................................................8
Vrste kretanja vozila................................................................................8
Otpori kretanju vozila..............................................................................8
SASTAVNI DIJELOVI CESTE ...................................................................10
Poprečni presjek ceste .........................................................................10
Situacija (tlocrt) ceste..........................................................................14
Uzdužni profil ceste ............................................................................15
ELEMENTI DONJEG USTROJA CESTE ...................................................16
KLASIFIKACIJA TLA ................................................................................18
Rastresitost materijala .........................................................................21
IZVEDBA ZEMLJANIH RADOVA ............................................................22
Geodetski radovi pri projektiranju i gradnji prometnica ......................22
Geodetske točke..................................................................23
Pribor za geodetska mjerenja ..............................................27
Iskolčenje osi ceste ............................................................28
Iskolčenje kružnih i prijelaznih krivina ...............................29
Iskolčenje poprečnih profila................................................31
Visinska snimanja ..............................................................33
Čišćenje terena od raslinja i kamenja ..................................................36
Skidanje humusa i obrada temelja ......................................................36
Iskop materijala – izvedba usjeka .......................................................37
Iskop u uzdužnim slojevima ...............................................37
Iskop s čela u punom profilu ..............................................37
Izrada usjeka sa strane .......................................................38
Izrada usjeka s uzdužnim prosjekom...................................39
Izrada nasipa ......................................................................................40
Izrada nasipa u horizontalnim slojevima .............................40
Izrada nasipa s čela ............................................................42
Izrada nasipa pomoću jezgre ..............................................42
Izrada posteljice ili planuma ...............................................................43
Izbor nagiba pokosa nasipa i usjeka ....................................................45
Zaštita pokosa ....................................................................................47
Zaštita pokosa u zemljanim materijalima ...........................48
Zaštita pokosa u kamenim materijalima ..............................52
Zaštita pokosa uz vodotoke ................................................54
Potporni, uporni i obložni zidovi ........................................................55
Padom Rimskog Carstva (476. g.) postepeno počinje propadati i mreža rimskih
cesta jer ih se nije održavalo.
Tek u 15. i 16. st. gradske se ulice počelo učvršćivati kamenom tučencom,
šljunkom i taracom, a krajem 18. st. i početkom 19. st. udareni su temelji za
građenje novih vrsta cesta.
Prva cesta koja je imala obilježja autoceste sagrađena je pored Berlinu 1909.
godine između Grunewalda i Wannenseea. Bila je to pista za testiranje vozila s
odvojenim kolničkim trakama i zelenim pojasom između njih.
U rujnu 1924. godine talijanski je kralj otvorio prvu dionicu autoceste na
svijetu između Milana i Varesea, a već 1934. godine Italija je imala 530
kilometara autocesta
U SAD-u je 1925. godine izgrađeno prvih 25 kilometara autoceste u New
Yorku (Bronx River Parkway).
U Velikoj Britaniji se o projektiranju i gradnji autocesta razmišljalo još negdje
oko 1900. godine, no prvu su dionicu od 13 kilometara pustili u promet tek
1958. godine (cesta M6 kod Prestona).
Prva autocesta u Hrvatskoj dionica je autoceste Zagreb - Karlovac, puštena u
promet 1972. godine.
PODJELA CESTA
Cesta je prometni građevinski objekt, izgrađen u prostoru i namijenjen
kretanju cestovnih vozila. U presjeku ceste mogu biti predviđene i prometne
površine za neke druge sudionike u prometu ( pješački hodnici i biciklističke
staze).
Obzirom na današnju funkciju ceste se razlikuju prema vrsti prometa, broju
voznih trakova, veličini i gustoći prometa, terenu kojim prolaze itd.
1. Gradske autoceste
2. Gradske avenije
3. Glavne gradske ulice
4. Gradske ulice
Jednoliko kretanje
Vozilo se kreće jednoliko po pravcu ako njegova srednja brzina u bilo kojem
vremenskom periodu ima jednaku vrijednost. Vozilo u jednako vrijeme
prevaljuje jednake putove.
Nejednoliko kretanje
Vozilo se kreće nejednoliko ako u jedinici vremena prevaljuje različite putove.
Otpor klizanja nastaju uslijed trenja između kotača vozila i kolnika, a smjer mu
je suprotan smjeru kretanja vozila. Ovaj otpor potreban je za kretanje i
zaustavljanje vozila.
Ako se vozilo kreće po cesti koja je u usponu, uz ranije navedene otpore, javlja
se i otpor uspona Wu. Ako je cesta nagnuta pod kutem α težinu vozila G
možemo rastaviti na komponentu okomitu na kolnik ( Gy=G · cosα ) i
komponentu paralelnu s nagibom kolnika ( Gx=G · sinα ). Komponenta
paralelna kolniku ima smjer suprotan od smjera kretanja vozila, ona smanjuje
vučnu silu z i upravo je to veličina otpora. Prema tome, otpor svladavanja
uspona ovisi o težini vozila i nagibu ceste.
Gx=G · sinα
sin α = tg α (kod malih kutova)
n
tg α =
100
n
Wu = G ·
100
G – težina vozila
z – vučna sila
Gx – komponenta težine u smjeru osi x
Gy – komponenta težine u smjeru osi y
Wu – otpor uspona = Gx
Bankina se izvodi uz rub ceste u nasipu u širini od 150, 120 i 100 cm. To je
utvrđeni ili neutvrđeni dio u profilu ceste, izrađen od zemljanog materijala i
zasijan travom. Daje uporište kolniku, u blizini naselja služi pješačkom
prometu, za smještaj prometnih znakova, ograda, zidova, smjerokaznih stupića.
Poprečni nagib bankine je prema vanjskoj strani ceste, a iznosi min.4% .
Kruna ceste je dio poprečnog presjeka koje čine kolnik, rubni trakovi, rigoli,
bankine, pješačke i biciklističke staze te razdjelni pojas.
Prometni profil ceste je dio presjeka ceste, oko i iznad kolnika koji osigurava
nesmetani promet vozila. U njega ne smiju zadirati nikakve prepreke, kao npr.
grane drveća, prometni znakovi, semafori i sl. Širina mu obuhvaća vozne, rubne
i zaustavne trakove, a visina mu iznosi 4,20m.
Cesta je u tlocrtu definirana svojom osi, tj. linijom koja prolazi sredinom ceste i
dijeli je na dva jednaka dijela osim u krivinama u kojima se primjenjuje
proširenje.
Os ceste se sastoji od pravaca, kružnih lukova i prijelaznih krivina.
Stacionaža je udaljenost bilo koje točke na osi ceste mjerena od početka trase
ceste. Stacionaža početka trase je 0+000,00.
Trasa je crta osi ceste položena u prostoru u visini gornjeg ruba zemljanog
trupa. Projekcija trase ceste na horizontalnu ravninu je tlocrt ceste, a presjek s
vertikalnom ravninom kroz os je uzdužni presjek ceste.
Tijelo ceste ili donji ustroj, najčešće se izvodi od onog materijala koji
dobivamo iskopom na dionicama u usjeku. Iznimka su autoceste, odnosno ceste
I razreda gdje se za izradu zemljanog tijela materijal često dovozi iz velikih
udaljenosti – iz POZAJMIŠTA.
Poznavajući sastav i vrstu tla, njegovim ćemo ispravnim odabirom i primjenom
utjecati na kvalitetu i trajnost buduće prometnice. ( Nevezano -nekoherentno
tlo, kao npr.pijesak i šljunak koristit ćemo u gornjim dijelovima zemljanog
tijela, dok ćemo vezano – koherentno tlo kao, npr. glinu i ilovaču koristiti u
donjim dijelovima zemljanog tijela.)
RASTRESITOST
KLASIFIKACIJA
KLASIFIKACIJA
PRIVREMENA
STARA
NOVA
VRSTA TLA
STALNA
I kategorija Rastresita nevezana zemlja, pijesak,
15% 0-2%
nevezani šljunak, humus
II kategorija Obradivo tlo, meka glinovita i
C pjeskovita tla, pjeskovita glina, 20% 0-2%
zbijeni pijesak i sitniji šljunak
III kategorija Čvrsta i žilava tla, poluvezani šljunak,
25% 0-4%
vlažna glina
IV kategorija Suha glina, meki i raspadnuti
vapnenci, slabo vezani pješčenjaci, 30% 6%
B lapor, trošne jako raspucale stijene
V kategorija Meke stijene, vapnenac, čvrsti
35% 8%
pješčenjaci,
VI kategorija Čvrste stijene: masivni vapnenci,
mramor, dolomit, granit, sijenit, 45% 15%
A diorit, kvarcit
VII kategorija Vrlo čvrste i žilave stijene: granit,
50% 20%
porfirit, bazalt, dijabaz, gabro, diorit
Iskopom sraslog tla, tlo se raspada u sitnije čestice s više šupljina i zauzima
veću kubaturu od one u sraslom stanju. Povećanje volumena koje nastaje na taj
način naziva se PRIVREMENA RASTRESITOST materijala.
NIŽU ILI PRAKTIČNU koja se bavi izmjerom manjih površina zemlje kod
kojih se zanemaruje Zemljina zakrivljenost.
GEODETSKE TOČKE
Ortogonalna metoda
Polarna metoda
Prije početka zemljanih radova treba iskolčiti profile trupa ceste prema
projektiranim poprečnim profilima te postaviti pokosnike koji će označavati
nagib pokosa usjeka ili nasipa. Poprečni se profili ovisno o terenskim uvjetima
označavaju na svakih 5 – 50 m.
- donji dio - čvrst i nepomičan oslonac s tri podnožna vijka (P) i kočnicom
gornjeg dijela (Ka)
- gornji dio (alhidada) – okreće se oko vertikalne osi (z- z), a sastoji se od
durbina (D) i libele (L) te elevacijskog vijka (E)
Vizurna ili kolimaciona os (v-v) mora uvijek biti horizontalna što se kontrolira
pomoću libele. (Nivelir uvijek baca horizontalne vizure)
-niveliranje iz sredine-
∆h=lB-lA
Slika 46. Niveliranje iz sredine
Nakon što je iskolčena os ceste u tlocrtu, treba odrediti apsolutne visine svake
iskolčene točke na trasi.
Za početnu i završnu točku ovog niveliranja preporuča se uzeti točke poznatih
nadmorskih visina – repere-(Hr).
Nivelir se postavlja na stajalište S1, s kojeg se bacaju vizure na točke koje se
mogu snimiti s tog stajališta. Nakon toga se nivelir pomiče na stajalište S2 s
kojeg se viziraju ostale točke. Radi kontrole, prva točka koja se snima s novog
stajališta je završna točka s prethodnog.
Dobre strane:
- stvaranje široke fronte rad
- moguća upotreba više strojeva za iskop i prijevoz
Loša strana:
- nemoguća primjena u kamenim materijalima
Dobre strane:
- mogućnost primjene u kratkim i visokim usjecima od kamenog ili miješanog
materijala
- jednostavna organizacija rada
Loša strana:
- mala fronta rada
-skučen prostor za manevriranje i prijevoz
Slika 55. Izrada usjeka sa strane Slika 56. Etažna izrada usjeka sa strane
Dobre strane:
- mogućnost brzog prebacivanja strojeva na sljedeće dionice
- moguć rad na strmim terenima
Loše strane:
- neekonomično kod manjih usjeka
- veća mogućnost padanja kamenja niz pokos (nesigurnost pri radu na donjoj
etaži)
Dobre strane:
- otvaranje dovoljnog broja radnih mjesta
- prosjek djeluje kao drenaža
Loše strane:
- skučen prostor za manevriranje
- ne može se raditi u slabom materijalu natopljenom vodom
Slika 60. Kamion vozi po sloju koji se nasipava Slika 61. Kamion vozi po zbijenom
sloju
Posebnu pažnju treba posvetiti zbijanju jer svako naknadno slijeganje negativno
utječe na prometnicu.
Osim ispravnog odabira stroja za zbijanje, mora se paziti i na vlažnost jer se
najbolji rezultati postižu kod optimalne vlažnosti.
Zbijanje se uvijek vrši od krajeva prema sredini da bi se spriječilo istiskivanje
materijala, a sami krajevi se zbijaju lakšim spravama. Da krajevi ne bi ostali
slabije zbijeni zbog mogućnosti prevrtanja valjka, preporuča se nasip proširiti
za po 1 m sa svake strane. Po završetku, ti se krajevi izrežu, a zemlja iskoristi
za zaobljenje nasipa u donjem dijelu čime nasip postaje stabilniji.
Dobra strana:
-za vrijeme transporta stvaraju se vibracije koje dodatno zbijaju materijal
Loša strana:
-zbijenost zemlje u nasipu je slabija i neravnomjerna zbog segregacije
Dobra strana:
- velika brzina izvedbe
Loša strana:
- zbijanje nepotpuno, nedovoljno i neravnomjerno
- slabija povezanost jezgre sa slojevima sa strane uslijed čega mogu nastati
velika i nejednolika slijeganja
Ova se metoda primjenjuje kod gradnje željezničkih pruga, dok za ceste viših
razreda nije zadovoljavajuća.
Posteljica je završna površina zemljanog trupa, tj. donjeg ustroja ceste čijoj
izvedbi treba posvetiti veliku pažnju ukoliko se želi izgraditi trajna i kvalitetna
prometnica.
Proctorov pokus
Kružna ploča
1 – manometar
2 – oslonac
3 – klip
4 – mjerenje deformacije
5 – kružna ploča
NASIP
1. vezani (koherentni) materijali 1:1,5 1:3
2. nevezani (nekoherentni) materijali 1:2 1:5
3. kameni materijali 1:1
USJEK
1. vezani materijali 1:1 1:1,5
2. nevezani materijali 1:1,5 1:3
3. meke stijene 3:1
4. čvrste i vrlo čvrste stijene 5:1 10:1
Iz ovoga je vidljivo da nasipi kod istih materijala moraju imati blaže nagibe od
usjeka. Razlog je što je prirodno sraslo tlo (usjek) puno stabilnije od onog koje
je zbijano strojevima (nasip).
Zaštita pokosa
Preko isplaniranog pokosa usjeka ili nasipa, dozerom se nanosi i rasprostire sloj
humusa debljine 10 – 20 cm. Da bi se postigla bolja prionljivost humusa i
donjeg ustroja površinu pokosa potrebno je prethodno izbrazdati. Humus se po
potrebi navlaži vodom, posipa gnojivom i zasije travom. Sjetva se obavlja
ručno, a zasijana površina uvalja ručnim drvenim valjkom kako bi se sjeme
učvrstilo u zemlju. Trava će svojim korijenjem učvrstiti pokos, koji će zbog
toga biti manje osjetljiv na djelovanje površinskih i podzemnih voda. U kišnim
će mjesecima trava isušivati pokos i također doprinositi njegovoj stabilnosti.
Ovaj se način zaštite primjenjuje kad se po pokosu slijevaju veće količine vode
pa ga treba brže i jače učvrstiti. Za to služe komadi busenja veličine
(30 x30x10cm ili 25x25x7) koji se plugovima izrežu iz terena obraslog travom
te polažu po pokosu na sloj prethodno nanijete plodne zemlje debljine 10 cm.
Busenje se može polagati u horizontalnim slojevima, okomito na pokos ili
pljoštimice. Svaki drugi ili treći red pričvršćuje se kolčićima da bi se spriječilo
klizanje.
Danas se busenje proizvodi i u trakama širine 30 do 80 cm i duljine 2m koje se
motaju u role i prevoze na mjesto ugradnje (travnati tepisi). Krajevi traka se
nakon polaganja pričvršćuju kolčićima a međuprostori ispunjavaju humusom i
zasiju travom.
Roliranje
Slika 84. Zaštita pokosa žičanom mrežom Slika 85. Način sidrenja mreže
Ako se nasip gradi uz vodene tokove potrebno ga je dodatno štititi od tekućih ili
stajaćih voda, leda i valova.
Slika 91. Izvedba potpornog zida Slika 92. Procjednice na upornom zidu
Slika 94. Zid s rasteretnom konzolom Slika 95. Zid s usidrenom zategom
ZIDOVI OD GABIONA
Gabioni su žičani koševi dimenzija 1x1x(2-3) metra izrađeni od dvostruko
pletene žičane mreže ispunjeni kamenim materijalom veličine između 10 i
30 cm i međusobno vezani sponama. Koševi se postavljaju jedan na drugi kako
bi formirali zidove s ravnim ili stepenastim naličjem. Osim za izgradnju zidova,
koriste se i kao zaštita od jakih vjetrova te za uređenje korita vodotoka.
Stabilnost na prevrtanje
Stabilnost na klizanje
Slika 101. Proširenje temeljne stope Slika 102. Istaka koja pruža otpor klizanju
Kako ne bi došlo do sloma tla ispod zida, σmax mora biti manji od dopuštenog
opterećenja tla.
POVRŠINSKA ODVODNJA
Odvodni jarci
Zaštitni jarci
- podzemni -pokriveni
Uzdužni nagib rigola treba biti od 0,5 – 4%, a voda se njima odvodi u
odvodne jarke ili slivnicima u sustav unutarnje odvodnje.
- velika nosivost
- ravna i hrapava površina
- otpornost na trošenje i atmosferske utjecaje
- dobra hidroizolacijska i termoizolacijska svojstva
- otpornost na djelovanje naftnih derivata i kemikalija
Prirodno sraslo tlo služi kao materijal za izradu nasipa ili kao temelj za objekte
i nasipe. Od njega se traži postojana nosivost i kod najnepovoljnijih uvjeta
prometnog opterećenja, klime i vlažnosti.
b) Prirodni kamen
c) Umjetni kamen
Bitumenska emulzija
Šljunak kao donji sloj podloge osim nosive uloge može imati i ulogu
tamponskog sloja, tj. sloja u debljini 10 – 20 cm koji sprečava kapilarno
dizanje podzemne vode. Treća uloga šljunčane podloge u donjem sloju
kolničke konstrukcije je uloga sloja čistoće koji sprečava miješanje kvalitetnog
i skupog materijala kolničke konstrukcije s tlom. Debljina sloja čistoće je do
5 cm.
Zastori kolnika
UGLJIKOVODIČNI ZASTORI
Priprema i ugradnja asfaltnih mješavina
Asfaltnom mješavinom smatramo onu koja se sastoji od kamenog agregata i
ugljikovodičnog veznog sredstva. Proizvodi se u asfaltnoj bazi po vrućem ili po
hladnom postupku. Za suvremene zastore koriste se uglavnom, tzv. vruće
mješavine.
Vezni sloj dijeli se prema nazivnoj veličini zrna kamenog materijala na:
• VS 16 i
• VS 22.
Primjenjuje pri izradi kolničkih konstrukcija namijenjenih za autoceste, te za
ceste s vrlo teškim i teškim prometnim opterećenjem
Debljina izvedenog veznog sloja iznosi
VS 16 – 50-60 mm
VS 22 – 60-80 mm
Dijeli se na
MIKROASFALT