Moć u umreženom društvu

Moć je relaciono svojstvo koje jednom društvenom akteru omogućuje da asimetrično utječe na
odluke drugih društvenih aktera kako bi nametnuo svoju volju, interese i vrijednosti.

Asimetrično znači da je utjecaj uvijek uzajaman, ali u odnosima moći uvijek postoji veći utjecaj
jednog aktera nad drugim. Ipak, to ne znači da postoji apsolutna moć ili, s druge strane, potpuna
podvrgnutost jer uvijek postoji mogućnost otpora koji dovodi u pitanje odnos moći.

Puko nametanje sile nije društveni odnos jer vodi prema uništenju društvenog aktera pod
dominacijom pa onda brisanjem jednog elementa nestaje i taj odnos.

Dva osnovna mehanizma za formiranje moći su nasilje i diskurs. Tu se autor poziva na Maxa
Webera i govori o nasilju kao ključnom sredstvu politike koje je legitimno, odnosno takvim se
smatra. Zatim se poziva i na Habermasa govoreći o potrebi legitimacije vladavine prema kojoj
država ne smije intervenirati u sferi javnosti jer tada dolazi do krize legitimacije s obzirom da se
takva intervencija pokazuje kao instrument dominacije.

„Ustavno korištenje sposobnosti za prisilu i komunikacijski resursi koji omogućavaju

proizvodnju značenja međusobno su komplementarni u nametanju odnosa moći.“

Uobičajeno razumijevanje moći podrazumijeva odnos vladara prema narodu, dakle

podrazumijeva se da je djelovanje države omeđeno teritorijem. Ovdje Castells uvodi pojam
umreženog društva i time mijenja način na koji je potrebno razumjeti moć.

Umreženo društvo pojavilo se prelaskom iz industrijskog u informacijsko doba, a tim prijelazom

kapitalizam mijenja fokus s proizvodnje materijalnih dobara na proizvodnju informacija i znanja.
Izraz umreženo društvo odnosi se na društvenu strukturu ovog novog doba.

Umrežena društva postoje već dugo, ali u potpuno drugačijem, puno jednostavnijem obliku s
obzirom da su ograničene prostorno i vremenski. Umreženo društvo o kakvom mi ovdje
govorimo obuhvaća cijeli svijet, dakle temelji se na globalizmu. Kao rezultat globalizacije, izvori
moći se sve više formiraju u nadnacionalnoj sferi te se mijenjaju granice društva. Bitna
karakteristika umreženog društva je da se upravljanje informacijama odvija preko
komunikacijske tehnologije poput interneta ili mobilnih uređaja. Zbog tehnološkog napretka,
društvo više nije ograničeno geografskim položajem. Osim toga, komunikacija je postala
decentralizirana s obzirom da nema središta iz kojega bi se njom upravljalo.

„U povijesnom smislu, država je mogla funkcionirati kao čuvar umrežene interakcije, osiguravala
je stabilnost određenoj konfiguraciji preklopljenih mreža moći. Ali u uvjetima višeslojne
globalizacije, država je tek čvorište određene mreže koja se u konstrukciji društvene prakse
preklapa s drugim značajnim mrežama.“
Bitne aktivnosti koje oblikuju i kontroliraju ljudski život u cijelom svijetu organizirane su u
globalnim mrežama: financijska tržišta, transnacionalna proizvodnja, znanost i tehnologija,
masovni mediji, kultura, umjetnost, zabava, sport itd. Značajno obilježje umreženog društva je i
neujednačena globalizacija jer koegzistencija umreženog, globalnog društva s industrijskim,
ruralnim društvom koje se bori za opstanak je itekako moguće, iako, u tom slučaju, globalno
pobjeđuje lokalno.

Što je vrijednost u umreženom društvu?

Vrijednost u umreženom društvu teško je objektivno odrediti s obzirom da o njoj odlučuju

dominantne društvene institucije. Ako globalni kapitalizam upravlja svijetom, tada će najviša
vrijednost biti akumulacija kapitala. Ta vrijednost onda obuhvaća cijelo umreženo društvo jer je
akumulacija kapitala ostvarena vrednovanjem financijskih dobara na globalnim financijskim
tržištima. Drugim riječima, globalna financijska tržišta propisuju vrijednosti svakoj transakciji u
svakoj pojedinoj zemlji jer ekonomija svake zemlje ovisi o globalnoj ekonomiji.

Za najvišu vrijednost možemo uzeti i vojnu moć, jer ona može stvoriti uvjete za druge vrijednosti
poput akumulacije kapitala. Međutim ako se blokira prijenos tehnologija i informacija za neku
naoružanu organizaciju, ona postaje nevažna u svjetskom kontekstu. Dakle, možemo reći da su
globalne informacijske mreže dominantne jer omogućavaju vojnu sposobnost koja opet
omogućava funkcioniranje tržišta.

Definicija vrijednosti ovisi o specifičnosti mreže (financijska, vojna ili neka druga mreža).

Medijski sustav poput interneta može premašiti državnu moć, bez obzira što je ona utemeljena u
vojnoj moći, jer ovisi o vjerovanjima ljudi odnosno o spremnosti za otpor.

Dakle, vrijednost je oblik moći: onaj tko ima moć odlučuje što je vrijedno

Stvaranje vrijednosti kao oblik dominacije ponekad je moguće jedino u savezima ili invaziji pa
zato država „mora postati imperijalna ili umrežena kako bi s drugim mrežama sudjelovala u
definiranju vrijednosti.“  Amerika inzistirala na zaštiti od terorizma kao najvišoj vrijednosti za
cijeli svijet i na taj način osigurala dominaciju (iako se kapitalistička logika može lako uklopiti i
u takve sigurnosne projekte)

Kao najviša vrijednost mogu se nametnuti i ideje s obzirom da se ljudska misao najbrže širi i ima
najveći utjecaj u svakom društvenom sustavu

Prostor i vrijeme

Dvije nove društvene forme vremena i prostora: prostor tokova i bezvremensko vrijeme.

Prostor tokova označava tehnološku i organizacijsku mogućnost prakticiranja simultanosti bez

kontinuiteta. Financijska tržišta, transnacionalne proizvodne mreže, umreženi oblici globalne
vlasti, globalni društveni pokretu organizirani su u prostoru tokova.
U digitalnom dobu geografski prostor prelazi u drugi plan, a prostor mreže dobiva na značaju.
Gledajući kroz prostor tokova, možemo biti pored nekoga fizički, ali svejedno biti bliži nekome
na drugom kraju kontinenta ako s njime razgovaramo preko određene mreže (Heidegger?)

Nekad je vrijeme bilo definirano kao raščlanjivanje praksi. Dakle, služilo je organiziranju
preciznog raščlanjivanja kako bi svaki trenutak u životu dobio zadatke i red. U umreženom
društvu negiranjem tog raščlanjivanja pokušava se izbrisati vrijeme. Primjer za to su globalne
financijske transakcije koje se odvijaju u djeliću sekunde ili u općoj praksi istovremenog
obavljanja više zadataka kako bi se što više aktivnosti naguralo u zadanom vremenu.

Naravno da linearno vrijeme zadržava svoju ulogu, no ona je sve slabija kako se umreženo
društvo razvija.

Prostor tokova razgrađuje vrijeme tako da remeti sekvencu događaja pa zato događaji u
komunikacijskim mrežama postaju simultani.

Prostor tokova  Skype

Bezvremensko vrijeme  Facebook (komentari)