1

DEVIZNO TRŽIŠTE

23.3.2015.
 Definicija
2

 Kao zaseban oblik, a opet dio tržišta novca na međunarodnoj

razini djeluje devizno tržište na kojem se odvija ponuda i
potražnja za onim novčanim sredstvima koja glase na strane
valute
 Postoji jer se je u međunarodnoj trgovini iskazala potreba za
razmjenom valuta
 Devizno je tržište dio ukupnog financijskog tržišta, a na njemu
se prema utvrđenim uvjetima i pravilima trguje stranim
valutama, odnosno razmjenjuju devize

23.3.2015.
 Definicija deviznog tržišta i deviza
3

 Tržišta na kojima se obavljaju transakcije novčanog

toka od prodaje proizvoda ili aktive denominirane u
stranoj valuti
 Deviza - svako potraživanje u stranoj valuti
 To je roba posebne vrste, te je kao takva predmet
kupoprodaje na devizom tržištu

23.3.2015.
 Definicija deviznog tržišta i deviza
4

 Devizno tržište dijeli se na:

 devizne burze u svjetskim centrima i
 interbankovno devizno tržište.
 Trgovanje se odvija na specijaliziranim deviznim burzama i u
sustavu povezanih banaka.

 Najveća devizna tržišta nalaze se u New Yorku, Londonu,

Zürichu, Frankfurtu, Singapore u financijskim središtima u
kojima su smještene i najveće banke.
 Devizno tržište je tržište potpune konkurencije

23.3.2015.
 Definicija deviznog tržišta
5

 Devizno tržište nema određenu geografsku lokaciju te nema

radnog vremena.
 Banke su međusobno povezane satelitskim i telekomunikacijskim
vezama, koje su objedinjene mrežom Society for Worldwide
International Financial Telecommunication (SWIFT)
 SWIFT su osnovale američke i zapadnoeuropske banke 1973. godine u
Bruxellesu, a počela je s radom 1977. godine

23.3.2015.
 Povijest deviznih tržišta
6

 1944. g. Brettonwudski sporazum – postavio je fiksiranje

tečajeva između dvije valute unutar uskog pojasa oko
određene stope uz pomoć intervencije vlade
 1972. g. organizirana tržišta, npr. Međunarodno tržište
novca (IMM) s Čikaške burze razvila su derivativno
trgovanje

23.3.2015.
 Sudionici deviznog tržišta
7

 centralne i komercijalne banke

 razne financijske institucije i investicijske kuće
 velike svjetske korporacije
 valutni brokeri i dileri

 Na tržištu postoje velike komercijalne banke (market makersi)

koje su u svakom trenutku spremne prodati i kupiti devize.
 Ne sudjeluju: manje banke, filijale stranih banaka, poduzeća.

23.3.2015.
 Devizni ili valutni tečaj
8

 Cijena po kojoj se jedna valuta može zamijeniti za drugu

 Da bi se održala stabilnost deviznog tečaja i monetarne
politike, centralne banke imaju mogućnost utjecaja i
njegove regulacije
 Cijene koje se formiraju na devizno tržištu su:
 ponuđene (bid)  cijene po kojima je kupac spreman kupovati
devize i
 zahtijevane (offered ili asked)  cijene po kojima je prodavalac
spreman prodati devize.

23.3.2015.
 Devizni rizik
9

 Transakcije zamijene jedne valute za drugu valutu izlažu

poduzeće deviznom riziku
 Rizik da će novčani tok varirati s promjenom stvarnog
primljenog iznosa jedne valute zbog promjene tečaja
 Deprecijacija – smanjenje vrijednosti valute
 Aprecijacija – povećanje vrijednosti valute

23.3.2015.
 Devizni rizik
10

 Kako bi se zaštitile od rizika promjene deviznih tečajeva

financijske institucije dogovaraju 2 istovremena posla,
odnosno promptnu transakciju i kupoprodaju deviza s
rokom duljim od 2 dana
(terminsko tržište)
 Posao promptne kupnje ili prodaje određene valute i
istovremena terminska prodaja ili kupnja iste naziva se
devizni swap

23.3.2015.
 Oblici deviznog tečaja
11

 Direktni devizni tečaj može  Indirektni devizni tečaj broj

se izraziti kao broj jedinica jedinica strane valute koji se
nacionalne valute potrebnih može dobiti za jednu jedinicu
da se kupi jedna jedinica nacionalne valute
strane valute

1 euro
7,3 kn = 0,136 eura
= 7,3 kune 7,3 kune
1 euro

23.3.2015.
 Oblici deviznog tečaja
12

 Fiksni devizni tečaj - jedanput utvrđeni od strane vlade

neke zemlje, ne mijenjaju se

 Plivajući devizni tečajevi – mijenjaju se zavisno od

ponude i potražnje za određenom valutom

23.3.2015.
 Oblik deviza kao sredstva plaćanja
13

 u obliku prenosivih tražbina kod inozemnih banaka i

financijskih organizacija
 u obliku prenosivih inozemnih vrijednosnih papira koji glase
na stranu valutu (mjenice, čekovi, obveznice)
 u obliku obračunskih jedinica, specijalnih prava vučenja i
inozemnoga gotovoga novca
 u obliku elektronskih izvještaja o međunarodnim dugovanjima
i potraživanjima

23.3.2015.
 Devizno tržište
14

 promptno (spot) devizno tržište zadovoljava funkciju devizne

likvidnosti, a predstavlja devizne aranžmane s dnevnom
cijenom i izvršenjem zaključene transakcije u roku 2 radna
dana,
 terminsko (forward) devizno tržište obuhvaća transakcije s
isporukom deviza preko 2 dana, s efektivnom realizacijom u
standardnim ugovorenim rokovima od 30, 90 ili 180 dana.

23.3.2015.
 Forex tržište
15

 Forex tržište (eng. foreign exchange market) ili tržište

gotovine ili spot tržište
 najveće i najlikvidnije međubankarsko tržište koje je
ustanovljeno 1971. godine, iste godine kada su uvedeni
plivajući tečajevi
 Najveća "svjetska mjenjačnica"
 Prema temeljnoj definiciji i karakteristikama, na FX tržištu
se valuta jedne zemlje mijenja za valutu druge po cijeni
koja se zove devizni tečaj

23.3.2015.
 Forex tržište
16

 Ne postoji kao fizičko standardizirano mjesto

razmjene, već je ponuda i potražnja za
valutama virtualna - odvija se uz pomoć
specijaliziranih informacijskih sustava i
interneta
 Do 1990. godine FX tržište je bilo dostupno
samo središnjim i komercijalnim bankama te
velikim financijskim institucijama
 S razvojem interneta i njegovom širom
dostupnošću, FX tržište je dostupno svim
zainteresiranim poduzećima, fond
menadžerima ili individualnim sudionicima koji
imaju znanja
23.3.2015.
 Prednosti FX tržišta u odnosu na ostale oblike
financijskih tržišta
17

 Neograničena likvidnost,
 Velika volatilnost (velike oscilacije tečaja),
 Trgovanje s margin računom uz polugu veličine od 5:1 do
400:1 (upravljate s 400 puta većom količinom novca od
deponiranog iznosa),
 Mogućnost ostvarivanja zarade kako na rastu, tako i na padu
vrijednosti valute,
 Tržište je otvoreno 24 sata na dan, od ponedjeljka do petka,
 Mogućnost trgovanja s bilo koje lokacije (uvjet je jedino
posjedovanje računala i Internet veze),
 Nepostojanje provizija kod otvaranja naloga.

23.3.2015.
 Eurozona/monetarna unija
18

 Uspostavljanje monetarne unije rezultat je dugotrajnog procesa

ekonomske integracije
 Počela 1950-ih godina kada se rađala Europska unija.
 Prvi pokušaji monetarnog ujedinjenja uslijedili su nakon krize na deviznim
tržištima, ukidanjem zlatnog standarda i naftni šokovi krajem 1960-ih kada je
tečajna nestabilnost zaprijetila zajedničkoj poljoprivrednoj politici, tadašnjoj
ljubimici Ekonomske zajednice.
 Krajem 1970-ih uspostavljanje novog sustava - Europskog monetarnog
sistema (EMS).
 EMS se temeljio na uskom kretanju tečajeva oko novostvorene obračunske
jedinice ECU (European Currency Unit).
 Začetnice ovog sustava su Francuska i Njemačka.
 Tijekom sljedećih 10 godina, EMS je značajno smanjio volatilnost tečajeva i
doprinio stabilnosti deviznih tržišta. 23.3.2015.
 Uvođenje eura
19

 Cilj Europske zajednice: ekonomski i politički

 Ukloniti granice unutar zajedničkog tržišta i stvoriti
političku uniju među narodima Europe
 1993. g. sporazum u Maastrichtu – Europska monetarna
unija (EMU)

23.3.2015.
 Uvođenje eura (€)
20

 Monetarna unija uspostavljena je u tri koraka.

 Prvo liberalizacija tokove kapitala između država članica (do kraja 1993.),
 Uspostava koordinacije ekonomskih politika i osigurati neovisnost nacionalnih
središnjih banaka (do kraja 1998.)
 preispitati koje zemlje ispunjavaju kriterije za usvajanje eura, fiksirati tečajeve i
uvesti euro (od početka 1999.).
 Službeno je euro "izašao na ulicu" 2002. godine.
 Mogućnost kreiranja eura potječe od stvaranja Europske zajednice
konsolidacijom triju europskih zajednica 1967.
 Europska zajednica za ugljen i čelik, Europsko ekonomsko tržište,
Europska zajednica za atomsku energiju

23.3.2015.
 Euro Novčanice i Kovanice
21

 Jedinstveni europski novac dolazi u sedam apoena novčanica, u

vrijednostima od 5, 10, 20, 50, 100, 200 i 500 eura.
 Jedan euro dijeli se na 100 centi.
 Novčanice su potpuno istovjetne u svim zemljama Europske unije.
 Kovanice imaju u svim zemljama isto lice, no naličje je dizajnirano u svakoj
zemlji drugačije.
 Bez obzira na to iz koje zemlje potječu, sve kovanice eura vrijede u svim
zemljama EMU.
 Grafički simbol zajedničke europske valute € izveden je iz grčkog
slova epsilon i označuje prvo slovo riječi Europa, a dvije usporedne
linije trebale bi simbolizirati stabilnost jedinstvenoga europskog novca.

23.3.2015.
 Euro Novčanice i Kovanice
22

 Europske novčanice imaju višestruku zaštitu od krivotvorenja.

 Papir za novčanice napravljen je od pamučnih niti u posebnom tkanju. U papir
su ugrađene i fluorescentne niti i vodeni znak.
 Svaka novčanica pored ostalog ima sigurnosnu nit i metaliziranu foliju na koju
je aplicirana optički varijabilna slika.
 Slikovno reproduciranje novčanica dopušteno je samo pod uvjetom da je
prikaz najmanje 25 % veći ili manji od originala, odnosno samo ukoliko
dobiveni uradak zasigurno ne može dovesti do zabune da se radi o pravom
novcu.

23.3.2015.
 Euro Novčanice i Kovanice
23

 Austrijski umjetnik Robert Kalina, dizajner u Austrijskoj centralnoj banci,

pobijedio je na natječaju za euro novčanice.
 Dizajn je inspiriran temom "doba i stilovi Europe" i novčanice u
vremenskom slijedu prikazuju arhitektonske stilove i elemente sedam
razdoblja europske kulturne povijesti i to:
 klasika, romanika, gotika, renesansa, barok i rokoko, doba čelika i stakla,
suvremena arhitektura XX. stoljeća
 Prozori i portali prednje strane svake novčanice simboliziraju duh otvorenosti i
suradnje u Europi. Mostovi s druge strane novčanice su metafora bliske
suradnje i komunikacije između naroda Europe i između Europe i ostatka
svijeta.
 Zanimljivo je da su svi crteži izmišljeni, jer ovi elementi ne postoje, te je
na taj način sačuvana neutralnost i ravnopravnost članica Europske unije.
23.3.2015.
24

Belgija, Cipar, Estonija, Latvija,

Finska, Njemačka, Grčka,
Nizozemska, Španjolska,
Francuska, Irska, Italija,
Luxembourg, Nizozemska,
Austrija, Portugal, Slovenija,
Finska, Slovačka, Malta,
Bugarska – 18 zemalja.

23.3.2015.
 Hrvatska & €
25

• članstvom u Europskoj uniji ne dolazi

automatski i članstvo u eurozoni.
• Države članice moraju ispuniti jasno
propisano uvjete, tzv. kriterije nominalne
konvergencije (maastrichtskim kriteriji).
•četiri kriterija koja se odnose na stabilnost
cijena, zdrave javne financije, stabilan tečaj
te konvergenciju dugoročnih kamatnih
stopa.
• javnih financija sastoji od dva podkriterija
– proračunski manjak mora biti manji od
3% BDP-a i javni dug mora biti manji od
60% BDP-a.
23.3.2015.
26

 Vodič kroz informacije o Europskoj uniji

http://www.entereurope.hr

23.3.2015.