You are on page 1of 9

Grupe 2fa 1-6

HROMATOGRAFSKE ANALIZE
20.05.2011 SEPARACIONE METODE
Razdvajanje komponenata postiže se procesom raspodele
molekula ili jona izmeñu dve faze mobilne (pokretne) i
stacionarne (nepokretne)

 Identifikacija
Razdvajanje  Odreñivanje
 Koncentrisanje
 Prečišćavanje
Smeša Komponente

Prof. Katarina Karljiković-Rajić

Ravnotež
Ravnotežni procesi - Mehanizmi GEL (EKSKLUZIONA)
razdvajanje ekskluzijom prema
PARTICIONA (PODEONA) veličini molekula
raspodela (particija) pri čemu stacionarna faza porozna čvrsta
komponente uzorka grade različita veličina pora
homogene rastvore u svakoj od faza
različita rastvorljivost

ADSORPCIONA
adsorpcija (interakcija) komponenti
uzorka na čvrstoj površini adsorbensa Kinetič
Kinetička teorija
U osnovi hromatografskih razdvajanja je razlika
u osobinama komponenti smeše što uslovljava
JONO-IZMENJIVAČKA kretanje različ
različitim brzinama i različ
različitu raspodelu
ravnotežna reakcija
stehiometrijske izmene jona
izmeñu stacionarne i mobilne faze
joni u rastvoru / jonoizmenjivačke smole

1
s c Koeficijent raspodele RAZDVAJANJE KOMPONENTI
Am  As  K =c cs i cm ukupne koncentracije
m
supstance u stacionarnoj
raspodela K Faktor selektivnosti
i mobilnoj fazi
U idealnom slučaju K je konstantan u širokom opsegu
α = B 
koncentracija (Sl. (b)) linearna hromatografija
KA odnos koeficijenata raspodele
komponenti A i B
U praksi linearnost postoji samo u oblasti nižih koncentr.
Sl. (a) i (b) razdvajanja se izvode sa niskim koncentracijama Veća vrednost α razdvajanje komponenti lako
se izvodi ☺
Uzima se da je α > 1
u brojitelju je
komponenta koja ima veći K a to je kompon. B
(a) (b) (c)
Krive raspodele

Planarna hromatografija

Uzorak Mobilna faza


Metode razdvajanja na papiru i tankom sloju
Tehnika
eluiranje  jednostavne i brze
 ekonomične
Stacionarna
 primenljive u analizi i neorganskih i organskih
faza
u koloni jedinjenja

analitičke Papirna hromatografija particiona (podeona)


i hromatografija
preparativne
 različita rastvorljivost analita u vodi vezanoj za celulozu
Izlazni (stacionarna faza) i u mobilnoj fazi
zapis  adsorpcioni fenomeni na vlaknima celuloze

2
Postupak: Retencioni faktor Rf < 1
put komponente zavisi od eksperim.
Rf = uslova
 nanošenje uzorka put rastvarača
i standarda
Korelacija c
 razvijanje K = s
cm
hromatograma veća Rf veća cm
mobilna faza manja Rf veća cs
 izazivanje
hromatograma
KA > KB Rf(A) < Rf(B)
karakterizacija
komponenata
B Rf=5,8/8,5=0,68
 identifikacija
A Rf=3,1/8,5=0,36
poreñenje Rf
sa standardima

Razdvajanje katjona IV analitič


analitičke grupe
Ba2+, Ca2+ i Sr2+ papirnom hromatografijom
razdvajanje posebno pogodno za dokazivanje Ca2+ pored Sr2+

Metoda: papirna hromatog. papir prethodno tretiran


4% vinskom kiselinom (ili soli)
Uzorak: smeša soli Ba2+, Ca2+ i Sr2+
Eluent: destilovana voda
Razdvajanje zasnovano na
UZLAZNA SILAZNA različitoj pokretljivosti tartaratnih kompleksa – bezbojni !!

Izazivanje
Izazivač: 0,2% rastvor Na-rodizonata

KRUŽNA

3
U neutralnoj sredini: Na vežbama
Ba2+ + Na2C6O6  BaC6O6↓
crvenosmeñ talog
Razdvajanje katjona IV anal.grupe i Mg2+
Sr2+ + Na2C6O6  SrC6O6↓ Ba2+, Ca2+, Sr2+ i Mg2+
Ca2+ ne reaguje Metoda: jednodimenzionalna uzlazna hromatografija
na hartiji
Uzorak: smeša 0,25M rastvora BaCl2,CaCl2,SrCl2 i MgCl2
Tretiranje hromatograma 1M HCl
Razvijač: apsolutni etanol-voda 90:10 V/V
rodizonat stroncijuma se rastvara - boja se gubi
(Sr2+ prisutan) Hartija: Whatman N0 1 , trake 2x30cm
rodizonat barijuma prelazi u jarkocrvenu
(Ba2+ prisutan) Izazivač: amonijačni rastvor pirogalola (sveže pripremljen)

Ca2+ dodatkom 0,5M NaOH intenzivno ljubičasta boja Princip razdvajanja: različita rastvorljivost
različita raspodela izmeñu
Ca2+ + Na2C6O6  CaC6O6↓ stacionarne i mobilne faze

Ba Sr Ca Mg smeša Ba2+ i Mg2+


Front Mg2+ Rf najveća
Jedno- i dvodimenzionalna
najveća koncent.u mobilnoj fazi hromatografija
Start Ba2+ Rf najmanja Okrenuti papir za 900 i
najveća koncent.u stacionarnoj upotrebiti drugi rastvarač!
fazi
Izazivanjem hromatograma: kap smeše!
na mestima Ba2+, Sr2+ i Ca2+  pojavljuju se plave zone
na mestu Mg2+ mrka zona  pojavljuje se kasnije
rastvarač
Rf vrednosti slede niz Mg2+ > Ca2+ > Sr2+ > Ba2+
U kakvom su odnosu koeficijenti raspodele ? Posle
Posle drugog
razvijanja
c prvog
K = s KBa > KSr > KCa > KMg razvijanja

cm

4
Kruž
Kružna hromatografija  za smeše koje se Razvijač: aceton-voda 80:10 (V/V)
na hartiji sastoje od manjeg broja jona Vreme razvijanja: oko 2h (put razvijača oko 6cm)
Cirkularna hromatografija I-
Br- redosled Rf Cl- < Br- < I-
Cl-
. Razdvojene komponente
Start kao koncentrični prstenovi

Razvijač se širi radijalno

Izazivanje hromatograma ( izvodi se indirektno )


Razvijanje hromatograma a) osušen hromatogram se potopi u rastvor AgNO3
formiraju se AgCl↓↓, AgBr↓ ↓, AgI↓
↓ (AgX↓ ↓) šta se vidi !!!
višestruko ispiranje destil.vodom (ukloniti višak AgNO3)
smeše Cl-, Br- i I-
Razdvajanje smeš
Metoda: kružna hromatografija na hartiji particiona (podeona) Potapanjem u rastvor (NH4)2S grade se crne mrlje:
Uzorak: 0,25M vodeni rastvor smeše NaCl,NaBr i NaI
Hartija: Whatman N0 1, kružna, ∅ oko 15cm ↓ + S2-  Ag2S↓
2AgX↓ ↓ + 2X-

ADSORPCIONA HROMATOGRAFIJA
STACIONARNA FAZA
Afinitet prema adsorbensu Stationary Phase: Silica (SiO2)
definisan adsorpcionim
koeficijentom c
Ka = s OH
OH
cm OH
dovoljna razlika OH
Si
OH
Ka za komponente uzorka Si O
Si O
Si O O
Si O O
Adsorpcija  Desorpcija O O
O O
dinamička ravnoteža O Si Si
O
raspodela izmeñu faza  mobilne tečne faze i Si O
Si O O O
površine čvrstog adsorbensa Si O O
O
O O
O
Stepen adsorpcije zavisi od gustine i jačine aktivnih mesta Si
na površini adsorbensa kao i od veličine površine Si O
O
Adsorbensi: silikagel, Al2O3, aktivni ugalj, MgO, MgCO3, O O
O
CaO, CaCO3, razni silikati .....

5
Bazni aluminijum-oksid katjonotropni
STACIONARNA FAZA pored adsorptivnih svojstava ima na površini Na+ (aluminata)
Stationary Phase: Alumina slab anorganski jonski izmenjivač

>Al–O–Na+ + MCl → >Al–O–M+ + NaCl


Afinitet adsorpcije katjona na aluminatnom Al2O3
As3+ > Sb3+ > Sn2+ = Bi3+ > Cr3+ = Fe3+ > Hg2+ > Al3+ >
O OH OH OH OH
> Cu2+ > Mg2+ > Zn2+ > Co2+ = Ni2+ = Cd2+= Fe2+ > Mn2+

Al Al Al Al Al
O O O O O O Tretiranjem baznog aluminijum-oksida kiselinama
(HCl ili HNO3) posle ispiranja vodom
Acidic: -Al-OH kiseli anjonotropni Al2O3

Neutral: -Al-OH + -Al-O-
>Al–ONa+ + HNO3 → >Al–NO3 + NaOH
Basic: -Al-O-
za razdvajanje anjona

Razdvajanje I grupe anjona


Primer 1 Razdvajanje Fe3+, Cu2+ i Co2+ na baznom Al2O3 Primer 2 Cl-, Br-, I- i S2-
Metoda: hromatog. u koloni adsorpcionom hromatog. na stubu kiselog Al2O3
anjonotropnom izmenjivač
izmenjivaču
Rastvor za analizu: 0,1% FeCl3,
CuCl2 i CoCl2 Metoda: hromatog. u koloni

Adsorbens: bazni Al2O3 Rastvor: smeša kalijumovih soli


AgI
Eluent: destilovana voda Cl-, Br-, I- i S2-
AgBr
Adsorbens: kiseli Al2O3
Izazivač: 1% K4[Fe(CN)6] AgCl bazni Al2O3 se tretira razbl.HNO3
Ag2S Eluent: destilovana voda
Posle izazivanja
Izazivač: 0,1M AgNO3
nativni hromatogram
pre izazivanja
akva kompleksi Cu2+ i Co2+ odvojene zone redosled
hidrolizovani produkt gvožña Afinitet: Fe3+ > Cu2+ > Co2+ ali su nevidljive I- > Br- > Cl- > S2-

6
JONOIZMENJIVAČKA HROMATOGRAFIJA Anjoniti sadrže bazne funkcionalne grupe
(vezane za smolu)
za razdvajanje kako Katjona, tako i Anjona
izmena jona u stacionarnoj fazi
jonoizmenjivačke smole Katjoniti i Anjoniti jako bazni (kvaternerna amonijumova baza –N+R3OH-)
-R obično –CH3
Katjoniti sadrže kisele funkcionalne grupe
vezane za aromatičan prsten (smole) nRz-N+R3OH- + An- ↔ (Rz-NR3)nA + nOH-

jako kiseli (-SO3H sulfonska gr. potpuno jonizovana) slabo bazni (amino grupu –NH3+ Cl-
nRz-SO3H + Mn+ ↔ (Rz-SO3)nM + nH+ sekundarni –NH2(CH3)+Cl-)

slabo kiseli (-COOH delimično jonizovana)


nRz-COOH + Mn+ ↔ (Rz-COO)nM + nH+
primer za Cu2+
2Rz-SO3H + Cu2+ ↔ (Rz-SO3)2Cu + 2H+

U formi U formi
-SO3H za sve katjone -N+R3OH- za sve anjone

U formi U formi
-SO3Na za Ca2+ i Mg2+ -N+R3Cl- za NO3- i SO42-
uklanjanje tvrdoće vode
Jak katjonski izmenjivač
izmenjivač Jak anjonski izmenjivač
izmenjivač
kontrajona H+ izmena kontrajon OH- izmena

7
Različit afinitet jona prema jonoizmenjivaču  selektivnost Joni iz uzorka se vezuju na stacionarnu fazu
formiraju se jonske serije  redosled zamene (katjoniti i anjoniti)
Eluiranjem se selektivno razdvajaju
Raspodelu izmeñu rastvora i smole definiše
koeficijent raspodele RzM [ ]
Cs+ > K+ > Na+ > Li+kod istovalentnih jona afinitet zavisi od
jonskog radijusa hidratisanog jona
K(M + ) =
[M ]
+

manji radijus  jače izražen afinitet Razdvajanje Na+ i K+


na jako kiselom katjonitu – Eluiranje rastvorom HCl
Al3+ > Ca2+ > Li+ afinitet raste sa porastom naelektrisanja
Kako je K(K+) > K(Na+)  joni K+ se jače vezuju na katjonit
Serija za anjone joni K+ sporije putuju kroz kolonu

Eluiranje HCl  prvi se eluira Na+ a zatim K+


za kompleksne jone afinitet raste sa porastom naelektrisanja:
[Fe(CN)6]4- > [Fe(CN)6]3-

Razdvajanje Co2+ i Ni2+ na


anjonskom izmenjivač
izmenjivaču
Metoda: jako bazni anjonski izmenjivač (u hloridnoj formi)
smola se ispira 9M HCl i ostavi iznad nivoa smole
Uzorak: soli Co2+ i Ni2+ 5mmol svakog jona u 9M HCl
Eluent: rastvori HCl 9M i 3M
anjonski izmenjivač
Razdvajanje hloridnih formi Rz-N+(CH ) Cl-
3 3

U 9M HCl gradi se Co2+


+ 4Cl-  CoCl42- vezuje se
eluira se Ni2+
(ili NiCl+)

U 3M HCl disosuje CoCl42- → Co2+ + 4Cl- eluira se Co2+

8
Hromatografija na tankom sloju

tehnike razdvajanja kao kod papirne hromatogr.

Tip ravnoteže koja se uspostavlja zavisi od sastava


tankog sloja (raspodela izmeñu dve tečne faze,
adsorpcija ili jonska izmena)

KRAJ
AH I

THE IMPORTANT THING IS


NOT TO STOP QUESTIONING

Albert Einstein

POČETAK
AH I

You might also like