Heidenhein 426 - 430

CNC glodanje
EMCO WinNC
HEIDENHEIN 426 - 430
Conversational V1.3
I. tehnička škola TESLA, Zagreb, Klaićeva 7

CENTAR ZA NOVE TEHNOLOGIJE
Dipl. ing. stroj. Ivo Slade

Zagreb, travanj 2008.
0
A: OSNOVE
A.1 Referentne točke EMCO glodalica - NUL točke
M – strojna nul točka (Machine

zero point, Machine datum)
Pozicija ove točke se ne može
mijenjati. Određena je od strane
proizvođača NC stroja. Ona je
ishodište koordinatnog sustava.
R – Referentna točka (Reference

point)
Točka u radnom području
stroja koja je determinirana sa
krajnjim prekidačima. Pozicija se
prijavljuje kontrolnom uređaju čim se
klizači približe točki R
N – Referentna točka alata (Tool

mount reference point)
Početna točka od koje se
mjere svi alati. Leži na osi držača
alata. Određena je od strane
proizvođača i ne može se mijenjati.
W – Nul točka obratka (Workpiece

zero point, Workpiece datum )
Točka vezana za obradak.
Početna točka mjerenja u NC programu. Slobodno se mijenja prema potrebama
konstrukcije ili izrade.
1
A.2 NUL TOČKA W
Kod EMCO glodalice strojna nul točka (M)

leži na lijevom prednjem kraju radnog
stola stroja. Kako ova točka nije pogodna
kao početna točka rada, koordinatni
sistem je moguće promijeniti i postaviti ga
na drugu povoljnu točku u radnom
prostoru NC stroja.
Heidenhein TNC 426 ima dvije metode,

koje se mogu kombinirati, kako bi se
promijenio podatak pozicije M (strojne nul
točke) u W (nul točku obratka)
1) postavljanje referentne točke ili

2) Cycle 7 – Promjena podataka. Mogu se koristiti apsolutne ili inkrementne
koordinate (Odjeljak D – Ciklusi promijene koordinata)
A.2.1 Postavljanje podataka / referentne točke
• Odabrati Manual (ručni) operacijski

mod
• Pomicati alat dok ne dodirne

površinu sirovca
• Odabrati os (također se mogu

odabrati sve osi)
• Nulti alat, os rotacije, postaviti display na poznatu poziciju na

sirovac (npr 0). Odabrati radijus alata
• Ponoviti postupak za ostale osi
Ako se upotrebljavaju već prije postavljeni alati postaviti display alata na duljinu alata L.
2
A.3 REFERENTNI SISTEM GLODALICE
Referentni system je potreban za

definiranje pozicije na površini ili u
prostoru. Podaci pozicioniranja su uvijek
referentni za predeterminiranje točke i
određeni su koordinatama.
Pravokutni koordinatni sistem (Cartesian)
se bazira na tri koordinate X, Y i Z. Osi su
međusobno okomite i sjeku se u jednoj
točki koja se zove ishodište.
Koordinate prikazuju udaljenost od
ishodišta u jednom od ova tri pravca.
Pozicija u ravnini se opisuje dvijema
koordinatama, dok se pozicija u prostoru
opisuje trima koordinatama.
Koordinate koje se odnose na ishodište nazivaju se apsolutnim koordinatama. Relativne

koordinate se odnose na neku drugu poznatu poziciju unutar koordinatnog
sistemavrijednosti relativnih koordinata se također nazivaju inkrementnim koordinatama.
Prilikom rada na obratku na glodalici

orijentacija gibanja alata je u
pravokutnom (Cartezijevom) sistemu.
Slika prikazuje kako pravokutni
(Cartezijev) sistem opisuje strojne osi.
Pravilo desne ruke pomaže u definiranju
osi.
Heidenhein TNC 426 može upravljati do 5

osi. Osi U, V i W su druge pravocrtne osi
paralelne s osima X, Y i Z. Rotacione osi
su označene kao A, B i C. Prikazane osi
su na slici
A.3.1 Pravilo desne ruke:

Određivanje pozitivnog pravca koordinatnog sistema slijedi položaj prstiju desne ruke,
odnosno: Palac pokazuje u pozitivnom smjeru os X, kažiprst u pozitivnom smjeru osi Y,
dok srednji prst pokazuje pozitivni smjer osi Z.
Koordinatni sustav kod EMCO glodalice je za os:

X – paralelan sa prednjim rubom radnog stola
Y – paralelan sa bočnim rubom radnog stola
Z – okomit na radni stol
Apsolutni koordinatni sustav je vezan za fiksnu točku na
stroju (M ili W ), a inkrementni koordinatni sustav je vezan za
referentnu točku alata ( N ili T ).
3
A.4 POLARNE KOORDINATE
Na nacrtima su dimenzije u pravokutnim

koordinatama, programi se također pišu u
pravokutnim koordinatama.
Za dijelove sa kružnim lukovima ili kutovima
često je jednostavnije raditi u polarnim
koordinatama.
Suprotno pravokutnom sistemu s X, Y i Z

osima koje su tridimanzionalne i mogu opisati
poziciju u prostoru, polarne koordinate su
dvodimenzionalne i definiraju točku na
površini.
Polarne koordinate imaju ishodište u centru kružnice – polu (CC).
Ovime je pozicija točke na površini definirana:

• Polarnim radijusom – udaljenost između centra kružnice – pola (CC) i pozicije točke
• Polarnim kutom (PA) – kutom između referentne osi i linije koja spaja centar
kružnice – pol (CC) i poziciju točke
A.4.1 Definicija pola i kuta
Pol je postavljen zadavanjem dvije

pravokutne koordinate u jednoj od tri
ravnina. Te koordinate također određuju
referentnu os za polarni kut (PA)
4
A.5 APSOLUTNE I INKREMENTNE KOORDINATE
A.5.1 Apsolutno pozicioniranje
Apsolutne koordinate je pozicija koordinata u odnosu na ishodište koordinatnog sistema.

Svaka pozicija je jasno određena.
Primjer 1:
Rupe označene apsolutnim koordinatama
Rupa 1
X=10 mm
Y=10 mm
Rupa 1
X=30 mm
Y=20 mm
Rupa 1
X=50 mm
Y=30 mm
A.5.2 Inkrementno pozicioniranje
Relativne koordinate u NC programu se odnose na zadnju programiranu poziciju alata,

koja služi kao relativno (imaginarno) ishodište.
Kod programa pisanog u inkrementalnim koordinatama, putanja alata se programira tako
da se pomakne za distancu (razmak) između prethodne i slijedeće pozicije. Zato se
inkrementne koordinate često nazivaju i lančanim (slijednim) dimenzijama.
Za programiranje inkrementnih koordinata potrebno je upisati prefiks «I» ispred osi
Primjer 2:
Rupe označene inkrementnim koordinatama
Rupa 4 – apsolutne koordinate

X=10 mm
Y=10 mm
Rupa 5 – u odnosu na rupu 4

IX=20 mm
IY=10 mm
Rupa 6 – u odnosu na rupu 5

IX=20 mm
IY=10 mm
5
A.5.3 Apsolutne i inkrementne polarne
koordinate
Apsolutne koordinate se uvijek odnose na pol (CC)

i polarni kut (PA)
Inkrementne koordinate se uvijek odnose na

zadnju programiranu poziciju alata.
A.6 PODACI O ALATU
Svrha mjerenja alata.
CNC stroj koristi alat prema centru na čeonoj

površini, a ne prema točki montaže alata.
Zato se svaki alat mora izmjeriti.
Mjeri se udaljenost između Točke montaže i čela
alata (prikazano na slici).
U podacima o alatu spremaju se izmjerena

vrijednost duljine alata i radijus alata
Radijus alata je potreban samo kod korištenja kompenzacije alata.
R radijus noža alata
6
B: OPIS TIPKI
B.1 Kontrolna ploča
7
B.2 Adresno numerička
tipkovnica
B.3 Funkcijske tipke
B3.1 Programiranje putanje
Prilaz konturi / odmicanje od konture
FK - Slobodno programiranje konture
Pravocrtno gibanje
Središte kružnice / pol u polarnim koordinatama
Kružnica sa centrom
Kružnica sa radijusom
Kružni luk sa tangencijalnim spojem
Zakošenje
Zaobljenje
B3.2 Upisivanje slova i simbola
Tipke za unos slova i simbola kod DIN / ISO

programiranja
8
B3.3 Ciklusi, podprogrami i ponavljanje programske sekcije
Definiranje i poziv ciklusa
Postavljanje i poziv ciklusa i ponavljanje programske sekcije
Unos programskog stopa u program
Unos funkcije Touch probe u program
B3.4 Funkcije alata
Upisivanje duljine alata i radijusa alata
Pozivanje duljine alata i radijusa alata
B3.5 Upravljanje programom / file-ovima TNC funkcijama
Odabir ili brisanje programa i datoteka (file-ova)

Transfer vanjskih podataka
Unos poziva programa u program
Odabir funkcije MOD
Prikazivanje teksta pomoći ili poruka o NC greškama
Računalo
B3.6 Odabir radnih modova stroja
Ručno upravljanje
Elektronska lineta (handwheel)
Pozicioniranje ručnim unosom podataka
Izvršenje prograna blok po blok
Puno izvršenje programa
9
B3.7 Odabir programskih radnih modova
Programiranje i ispravljanje programa
Testiranje
B3.8 Micanje oznaka, direktno pozicioniranje na blokove, cikluse i parametarske

funkcije
Micanje oznaka
Direktno pozicioniranje na blokove, cikluse i parametarske funkcije
B3.9 Unos i ispravljanje koordinata i brojeva
Odabir koordinate
Brojevi
Decimalni zarez
Predznak
Ulaz u polarne koordinate
Inkrementne dimenzije
Q-parametri
Hvatanje trenutne pozicije
Preskakanje pitanja iz dijaloga i brisanje riječi
Potvrda unosa i nastavak dijaloga
Kraj bloka
Brisanje numeričkog unosa ili TNC poruka greške
Prekid dijaloga, brisanje programske sekcije
10
B.4 IZGLED EKRANA
1 – ekran strojnog operativnog moda, linija dijaloga

2 – linija alarma i poruke
3 – ekran sprogramskog operativnog moda
4 – radni prozor, NC ekran
5 – ekran dodatnog statusa koji sadržava detaljne informacije o izvođenju programa.
Može se pozvati u bilo kojem operativnom modu (ne u programiranju i ispravljanju)
6 – ekran snage
7 – ekran opčeg statusa daje informacije o trenutnom stanju stroja. Pojavljuje se
automatski
SPWR – snaga na glavnom vratilu (Spindle power)
SOVR – korekcija glavnog vretena
FOVR – korekcija posmaka
8 – menu red pokazuje broj redova funkcijskih tipki (soft-key) koji se mogu odabrati
tipkama
9 – red funkcijskih tipki (soft-key)

Ekran se može odabrati u odgovarajućem menu-u tipkama
(prelazak iz ekrana u ekran)
11
B.5 STROJNO – UPRAVLJAČKA TIPKOVNICA
Strojna tipkovnica je donji dio kontrolne ploče. Ovisi o stroju i opremi koja se upotrebljava
– koje su funkcije aktivne.
Sastoji se od više podgrupa upravljačkih funkcija.
SKIP – preskočeni blok se neće izvršiti

DRY RUN – ispitivanje programa (test)
OPT STOP – zaustavljanje programa kod naredbe M01
1x – EMCO tipka
RESET
SBL - Rad stroja blok po blok

STOP / START
Zaustavljanje / izvršavanje programa
Ručno pokretanje alata po osima
-4 i +4 EMCO tipke
Pozicioniranje u Nul – točku po svim osima
FEED STOP / START

Zaustavljanje / pokretanje posmaka
Rotacija glavnog radnog vretena
smanjivanje / 100% / povećavanje
SPINDELSPEED STOP / START

Zaustavljanje / pokretanje glavnog radnog vretena
12
Tipke koje su aktivne sa napravama koje se mogu pridodati NC
stroju
. Okretanje diobene glave
Odvođenje strugotine
Tipka za pomak revolverske glave glodalice za jedno mjesto.
Tipka za uključivanje / isključivanje rashladne tekućine.
Preklopnik načina rada
Regulator brzine posmaka od 0 – 120 %.
13
B.5 PC TIPKOVNICA
Osim tipkovnice EMCO NC stroja

moguće je korištenje standardne
tipkovnice za osobno računalo.
Značenje kombinacija tipki je ovisno o

modelu stroja koji se koristi
14
B.6 OPIS TIPKI NA ENGLESKOJ TIPKOVNICI
15
C: POSTUPAK RADA
C.1 Gašenje
Da bi se izbjeglo gubljenje podataka prilikom gašenja, potrebno je obaviti gašenje na

slijedeći način:
• Odabrati rad u ručnom operacijskom modu
• Pritisnuti tipku AUX OFF
• Odabrati funkcijsku tipku za gašenje te

potvrditi tipkom YES
Sada je moguće ugasiti napajanje. Gašenje

WinNC-a na nepropisan način može dovesti do
gubitka podataka.
C.2 Operativni modovi (načini rada)
Operativni modovi Win NC Heidenhein TNC 426

su podijeljeni u pet strojnih i dva programska
moda:
Strojni mod:
- Ručno upravljanje
- Elektronska lineta - handwheel
- Pozicioniranje s ručnim unosom podataka
- Izvođenje programa – blok po blok
- Izvođenje programa - kompletno
Programski mod:
- Programiranje i ispravljanje
- Testiranje
Gornji dio prozora (zaglavlje) prikazuje strojni mod u lijevom dijelu, a programski mod na
desnom dijelu ekrana. Trenutni operativni mod se prikazuje u većem okviru zaglavlja, gdje
se također pojavljuju dijalozi i poruke.
C.3 Poziv operativnog moda (načina rada)
Operacijski modovi se pozivaju pomoću

odgovarajučih tipki na tipkovnici
ili preko PC tipkovnice kombinacijom tipki
ili preko preklopnika načina rada.
16
C.4 Kretanje u prozoru izbornika (menu-a)
U podnožju ekranaWinNC prikazuje dodatne funkcije na funkcijskim tipkama.Linija točno

iznad okvira podnožja pokazuje broj funkcijskih redova koji se mogu odabrati tipkama
ili tipkom <F9> . Aktivni funkcijski red je označen.
C.5 Načini rada
C.5.1 Ručni način (mod) i elektronska lineta - handwheel
Ručni način rada (mod) je potreban za postavljanje alata. Također se mogu pozicionirati
strojne osi i odrediti nul točke.
Rad s modom Elektronska lineta – handwheel ne može se koristiti.
C.5.2 Pozicioniranje s ručnim unosom podataka
Ovaj način rada omogućuje programiranje jednostavnijih gibanja alata kao npr.: čeono
glodanje, prepozicioniranje,...
C.5.3 Izvođenje programa – blok po blok te kompletnog programa
Kod kompletnog izvođenja programa, WinNC izvršava program do njegove zadnje

naredbe ili do programskog zaustavljanje ili ručnog prekida. Moguće je nastaviti izvođenje
programa nakon prekida.
Kod izvođenja programa red po red (blok po blok), zasebno se pokreće svaki blok
pritiskivanjem na tipku START.
C.5.4 Programiranje i ispravljanje
U programskom načinu rada pišu se programi. Mogućnost programiranja u «slobodnoj

konturi», pomoću različitih ciklusa i Q-parametara pomaže u procesu programiranja i pruža
dodatne mogućnosti. Mogučnost grafičkog programiranja pokazuje pojedine korake.
Također se može upotrijebiti dodatni prozor (ekran) za crtanje programa
C.5.5 Testiranje programa
U testiranju WinNC simulira program i programske sekcije, kako bi provjerio geometrijsku

kompatibilnost, nedostatne ili krive podatke u programu ili koliziju s radnim prostorom.
Simulacija je grafički podržana kroz nekoliko načina prikazivanja.
17
C.6 Strojne operacije (rad na stroju)
Strojne operacije ukljućuju sve funkcije i utjecajne faktore koji upravljaju strojem ili
kontroliraju stanje stroja.
Karakteristične su četiri operacije:
C.6.1 Ručni rad
Brzi hod služi za ručno upravljanje i namještanje stroja. Funkcije su slijedeće:
- pomicanje u referentnu točku (Ref)
Pomicanje klizača alata po X, Y ili Z osi korakom od:

S1 – pomak od 1/1000 mm - tisučinkom
S10 – pomak od 10/1000 mm - stotinkom
S100 – pomak od 100/1000 mm - desetinkom
S1000 – pomak od 1000/1000 mm - milimetrom
C.6.2 Pozicioniranje ručnim upisom podataka
Poluautomatski rad programa, pozicioniranje ručnim upisom podataka

Ovdje se može izraditi NC program i raditi na blokovima.
C.6.3 Izvođenje programa blok po blok (red po red)
U ovom modu se odabire program, pokreće, ispravlja, direkno se na njega utječe i

zaustavlja.
C.6.4 Izvršenje cijelog programa
Izvršenje programa na potpuno automatski način.
Odabir operacije može biti preko funkcijskig tipki na tipkovnici Heidenheina YNC 426 ili
preko PC tipkovnice ili preko preklopnika načina rada.
18
C.7 Prilaz referentnoj točki (reset stroja)
Kod prilaženja referentnoj točki kontrola je sinkronizirana s strojem.

- Način rada se odabire automatski
- Upotrebljavaju se tipke za pravac osi kako bi se prilazilo referentnoj
točki po odgovarajućoj osi.
- Upotrebom tipki prilaz referentnoj točki će biti automatski s tima da
je najprije po osi Z, a zatim po X i Y osi.
Kada stroj dođe u referentnu točku pozicija se prikaže na ekranu kao aktualna pozicija.
Ovime se usklade (sinkroniziranu) kontrola i stroj.
C.8 Ručno gibanje (pomicaje) po osima
Gibanje alata po osima stroja može se odvijati i ručno upotrebom tipki za ručno upravljanje
- Uključiti ručni način rada
- Upotrebom tipki za ručno upravljanje

pomicat alat po osima u novu poziciju.
Dok je tipka pritisnuta alat se giba.
- Upotrebom tipki za ručno upravljanje

i istovremenim držanjem tipke
alat će se gibati kontinuirano po odabranoj osi dok se ne pritisne tipka
- Brzina posmaka se određuje preko preklopnika posmaka
C.9 Inkrementno gibanje (pomicaje) po osima
Inkrementno gibanje alata po osima stroja odvija se upotrebom tipki za ručno upravljanje
uz prebacivanje preklopnika načina rada na određenu veličinu pomaka. Zbog što točnijeg
pozicioniranja alata veličina posmaka se može mijenjati korištenjem preklopnika načina
rada.
1 1/1000 mm pritiskom na tipku

1.000 1 mm pritiskom na tipku
10.000 10 mm pritiskom na tipku
ili VAR 10 mm pritiskom na tipku
Promjena se može napraviti i s tipkovnice računala kombinacijom tipki:

Alt 0 .. 100 = 1, Alt 1 .. 101 = 10, Alt 2 .. 102 = 100, Alt 3 .. 103 = 1000,….
i korištenjem funkcijske tipke
19
C.10 Pozicioniranje u MDI operativnom modu (Manual Data Input)
Programiranje i izvršavanje jednostavnih strojnih radnji
Način rada «Pozicioniranje u MDI operativnom modu» je djelomično prikladan za

jednostavnije operacije i prednamještanje alata. Omogućuje pisanje kratkih programa u
konvencionalnom programiranju i njihovo izvršavanje. Moguće je i pozivanje ciklusa.
Program se sprema u datoteku $MDI.
U ovom način rada može se aktivirati dodatni ekran statusa.
Pozicioniranje u MDI operativnom modu

- Odabrati pozicioniranje u MDI operativnom modu
- Napisati program – datoteka $MDI
- pokrenuti izvršenje programa tipkom
Napomena:
Pozicioniranje u MDI operativnom modu moguće je samo u konvencionalnom
programiranju. Ne mogu se koristiti slobodne konture, ili programska grafika,
podprogrami,..
C.11 Spremanje $MDI datoteka
$MDI datoteka je privremena datoteka namjenjena za kratke programe. Program se ne

sprema. Ako ga je potrebno spremiti koristi se slijedeća procedura:
- odabrati način rada programiranje i ispravljanje
- pritisnuti tipku PGM MNG za poziv file managera ( rukovanje podacima)
- odabrati (osvjetliti) $MDI datoteku
- pritisnuti funkcijsku tipku COPY
- upisati ime datoteke pod kojim se sprema - npr PROGRAM0123
- izvršiti kopiranje
- zatvoriti file manager funkcijskom tipkol END
20
C.12 Izvođenje programa – blok po blok ili kompletnog
U operativnom modu Izvođenje programa, NC program se može izvesti na potpuno

automatski način.
Potrebni preduvjeti su:

- Referentna točka je postavljena
- Učitao se NC program u controlnu jedinicu
- Sve potrebne korakcije su napravljene, unešene i provjerene (npr korekcija
alata)
- sigurnosni uvjeti su aktivni (npr. zatvorena vrata stroja)
Mogučnosti za vrijeme izvršenja programa

- pretraživanje blokova
- utjecanje na izvršenje (npr. promjena parametar obrade, brzine, posmaka,..)
C.13 Osnove file managera (upravljanja datotekama)
Napomena:
Može se odabrati standardni ili napredni file manager upotrebom tipke PGM MGT.
Ako je racunalo spojeno s mrežom upotrebljava se napredni file manager.
Datoteke (file)
TNC datoteke tip

Programske
u Heidenhein formatu .H
u SIN / ISO formatu .I
Tabele za
Alate .T
Izmjenjivače alata .TCH
Palete .P
Referentnih točaka .D
Točaka – digitalizirano područje
Mjerenja .PNT
Režima rada .CDT
Obradaka .TAB
Tekst kao
ASCII file .A
WinNC ima posebni file manager prozor za jednostavno pronalaženje i rukovanje

datotekema. Ovdje se datoteke mogu pozivati, kopirati, mijenjati nazivi ili brisati.
C.14 Imena datoteka
Prilikom spremanja programa, tabela,

tekstova imenu se mora dodati ekstenzija
odvojena točkom. Ekstenzija definira tip datoteke
21
C.15 Standardno rukovanje datotekama
Napomena:
Standardno rukovanje datotekama je prilagođeno potrebama spremanja svih datoteka u
jedan direktorij ili za upoznavanje starih TNC kontrola.
C.15.1 Pozivanje rukovanja datotekama
Pritiskom tipke PGM MGT (ili Shift F7) WinNC će prikazati prozor rikovanja
datotekama.
Prozor prikazuje sve datoteke koje su spremljene u WinNC programu. Svaka datoteka
daje različite informacije.
Prikaz Opis
File-Name Ime do 16 znakova i tip datoteke
Byte Veličina
datoteke u bitovima
Status
Karakteristike datoteke
E Program je u programskom ili
korekturnom načinu rada
S Program je u testnom načinu rada
M Program je u izvršnom načinu rada
P Program je zaštićen od brisanja ili
Korekture
C.15.2. Traka s funkcijskim tipkama
Prebacivanje iz trake u traku tipkom F9.
22
C.15.2.1 Odabir datoteke
Pozvati rukovanje datotekama
Upotrijebiti tipke sa strelicama za pomicanje oznake (osvjetljenja)

do datokeke koja se odabire
Pomicati oznaku gore-dolje u prozoru datoteke po datoteka
Pomicati oznaku gore-dolje u prozoru stranica po stranica.

Tipke <F1> ili <F2>.
Odabiranje datoteke (ili tipkom ENTER)

Tipka <F3>.
C.15.2.2 Brisanje datoteke

Brisanje odabrane datoteke

Tipka <F9> za nastavak funkcijskih tipki te tipka <F3>.
Potvrda ili odbijanje brisanja datoteke

Tipke <F1> ili <F2>.
C.15.2.3 Kopiranje datoteke

Kopiranje datoteke tipkom <F4>. Nakon toga upisati ime nove

datoteke u koju se kopira te pritisnuti tipku EXECUTE <F1>.
Prilikom kopiranja ne može se raditi u WinNC-u. Ako se
kopiraju vrlo duge datoteke, može se koristiti tipka
PARALLEL EXECUTE <F2>. Rad se može nastaviti, dok se u
pozadini presnimava datoteka.
23
C.15.2.4 Odabir vrste datoteke
Pritiskom na funkcijsku tipku TYP SELECT <F5> otvaraju se nove funkcijske

tipke za odabir pojedinih vrsta datoteka koje će biti vidljive u prozoru.
C.15.2.5 Odabir 10 zadnje korištenih datoteke
Odabrati funkcijsku tipku 10 zadnje korištenih datoteka. Tipka <F7>.
Odabrati datoteku tipkom <F1> (ili tipkom ENTER)
C.15.2.6 Preimenovanje datoteke
Po odabiru datoteke kojoj se mijenja ime, pritisnuti funkcijsku tipku za

promijenu imena. Tipka <F5> u produljenju funkcijskih tipki <F9>. Nakon
upisivanja novog imena tipkom EXECUTE <F1> ili Enter potvrditi
promjenu imena.
C.15.2.7 Pretvaranje FK programa u konverzacijski format
Po odabiru datoteke kojoj se konvertira iz Free Kontur programa u

razumljivi oblik, pritisnuti funkcijsku tipku za promjenu <F2>.
U produljenju funkcijskih tipki <F9> odabrati MORE FUNCTIONS <F7>. Otvara se dodatna
traka funkcijskih tipki.
Nakon upisivanja imena pod kojim se program sprema tipkom EXECUTE <F1> ili Enter
potvrditi konverziju.
24
C.15.2.8 Zaštita programa / poništavanje zaštite programa
U produljenju funkcijskih tipki <F9> odabrati MORE FUNCTIONS <F7>. Otvara se dodatna
traka funkcijskih tipki.
Odabrati datoteku
Pritisnuti funkcijsku tipku PROTECT <F6>.
Datoteka dobiva status p
Odabrati datoteku
Pritisnuti funkcijsku tipku UNPROTECT <F7>.
Datoteka gubi status p
Napomena:
Funkcijska tipka END <F8> ili tipka end na PC-u vraća u prethodni ekran.
C.15.2.9 Označivanje datoteka
U produljenju funkcijskih tipki <F9> odabrati TAG <F4> označivanja.

Otvara se nova traka s funkcijskim tipkama.
Izborom tipki datototeke se mogu označiti pojedinačno FILE TAG <F3> ili sve odjednom
ALL FILES TAG <F4>.
Također se oznaka datoteke može poništiti jednoj UNTAG FILE <F5> ili svim ALL UNTAG
FILE <F6> datotekama.
Označene datoteke se mogu kopirati ili brisati.
25
C.16. Napredno rukovanje datotekama
Napomena:
Upotreba naprednog rukovanja datotekama se primjenjuje kod spremanja podataka u
različite direktorije.
Direktoriji se nalaze pod C : \ WINNC \ HEIDENHEIN \ TNC426M \ PROG \
C.16.1 Direktoriji
Da bi se osiguralo lako pronalaženje datoteka, preporuka je organizacija diska u direktorije

i poddirektorije.
Napomena: WinNC podržava do 6 nivoa poddirektorija. Ako se u direktoriju nalazi više od

512 datoteka WinNC ih više ne slaže abecedno.
Organizacija direktorija prikazana u

Exploreru HEIDENHEIN-ovom rukovanju datotekama
26
C.17. Kreiranje i pisanje programa
C.17.1 Organizacija NC programa u HEIDENHEIN-ovom konvencionalnom formatu
Program se sastoji od više programskih blokova.

Elementi bloka su
- broj bloka (programske rečenice)
- vodeća funkcija (glavna)
- programske riječi
Prvi blok programa je BEGIN PGM, ime programa

i aktivna mjerna jedinice.
Slijedeći blokovi sadrže informacije o:

- sirovcu
- definiraju i pozivaju alate
- određuju brzine vrtnje i posmake
- kretanja po konturi, podprograme, cikluse itd
zadnji blok END PGM sadrži ime programa i aktivnu mjernu jedinicu.
C.17.2 Definiranje sirovca
Odmah na poćetku programiranja mora se definirati kvadar (kuboid) – sirovac.

WinNC treba ovaj podatak za grafičku simulaciju programa.
Stranice sirovca su paralelne s osima X, Y i Z i ne smiju biti dulje od 100 000 mm.
Sirovac je definiran s dva vrha.
• MIN-point: najmanje X, Y i Z koordinate sirovca – u apsolutnim vrijednostima
• MAX-point: najveće X, Y i Z koordinate sirovca – u apsolutnim ili inkrementnim
vrijednostima
C.17.3 Kreiranje novog NC programa
Program se uvijek piše (kreira) u

Programming and Editing
operativnom modu
Primjer pisanja programa:
1. Odabrati operativni mod

Programming and Editing
– Shift <F7>
27
2. - Odabrati direktorij u kojem
se želi spremiti program.
Npr.: SLADE-PROGRAMI
- Upisati ime novog programa

PROGRAM01.H
Mora se upisati ekstenzija npr .H
- Odabrati mjerne jedinice

MM
3. Otvara se novi prozor s
Prvi blok programa je BEGIN

PGM, ime programa
PROGRAM01 i aktivna mjerna
jedinica MM.
Otvoren je red za definiranje

sirovca
BLK FORM 0.1 u kojem se
definira minimalna točka
sirovca
X=0
Y=0
Z=0
Zadnji blok programa je END

PGM, ime programa
PROGRAM01 i aktivna mjerna
jedinica MM
4. Upisivanje dimenzija sirovca
Po upisu MIN-point otvara se

red za unos MAX-point sirovca
X=100
Y=60
Z=40
28
C.17.3 Programiranje gibanja alata u konvencionalnom formatu
Programski blok počinje pritiskom na tipku dijaloga. Nakon toga program traži sve
potrebne informacije.
Primjer dijaloga:
1. Pritisnuti tipku za početak dijaloga ili Ctrl L za liniju
2. Kontrolna jedinica traži upisivanje koordinata
3. Po unosu koordinata kontrolna jedinica traži upisivanje kompenzacije
4. Sada se mora unijeti posmak
Napomena: Ako se upiše vrijednostg posmaka AUTO koriste se podaci za posmak iz baze
podataka alata
5. Dodatno se unosi funkcija M
6. Mogu se unijeti dvije M funkcije
29
D: PROGRAMIRANJE
Napomena:
Opisane su sve funkcije koje se mogu koristiti kroz Heihenhein TNC426 software.
Ipak, ovisno o modelu NC stroja, ovise i funkcije koje se mogu koristiti
D.1 Pregled M naredbi
NAREDBA OPIS
M0 naredba za programski STOP
M1 naredba za uvjetni STOP
M2 naredba za kraj glavnog programa
M3 naredba za uključenje rotacije glavnog radnog vretena u
smjeru kazaljke sata
M4 naredba za uključenje rotacije glavnog radnog vretena u
smjeru protivnom kazaljki sata
M5 naredba za zaustavljaje rotacije glavnog radnog vretena
M6 naredba za izmjenu alata
M8 naredba za uključivanje rashladne tekučine
M9 naredba za isključivanje rashladne tekučine
M10 naredba za stezanje automatskog škripca
M11 naredba za otpuštanje automatskog škripca
M17 naredba za kraj potprograma
M25 naredba za otvaranje stezne glave
M26 naredba za zatvaranje stezne glave
M30 naredba za kraj glavnog programa
M71 naredba za uključivanje ispuhivanja
M72 naredba za isključivanje ispuhivanja
M99 naredba za poziv ciklusa
30
D.2 Pregled ciklusa
Ciklus Funkcijska tipka

BUŠENJE / NAVOJI
Ciklusi za bušenje, urezivanje i glodanje navoja
DŽEPOVI / STUPOVI / UTORI
Ciklusi za glodanje džepova, stupova i utora
ŠABLONE
Ciklusi za obradu šablona rupa
SL-CIKLUSI
Ciklusi za kompleksne konture
MULTIPAGES
Ciklusi za glodanje sa više prolaza
COORDINATE TRANSFER
Ciklusi za premještanje koordinata
SPECIJALNI CIKLUSI
Vrijeme čekanja, pozivi programa, .....
D.3 Matematički operatori
Operator Oznaka Opis

+ - * / osnovne matematičke operacije
S sin funkcije sinusa
C cos funkcije kosinusa
T tg funkcije tangensa
AS arcsin funkcije arkusa sinusa
AC arccos funkcije arkusa kosinusa
AT arctg funkcije arkusa tangensa
^ potencija
Q SQR kvadratni korijen
/ 1/X inverzija
( ) zagrade
P PI Ludolfov broj 3.14159265358979323846264338327950288
= jednako prikazivanje rezultata
ENTER prikazivanje rezultata
D.4 Džepno računalo
U WinNC je integrirano i džepno

računalo s najvažnijim matematičkim
funkcijama.
Otvaranje računala tipkom CALC ili
Ctrl W.
D.5 Osnove funkcija putanja
alata
31
D.5.1 Programiranje gibanja alata za obradu sirovca
Program se može se napraviti pisanjem pojedinih funkcija gibanja alata za svaki dio
konture obratka. Ovo se radi unosom koordinata krajnje točke elementa konture sa nacrta.
Heidenhein-WinNC proračuna put alata od trenutne koordinate (pozicije) do završne
pozicije (koordinate) uzevši u obzir podatke o alatu (kompenzacije radijusa, duljine,...).
Istoovremeno se miču sve osi koje su programirane u tom bloku.
D.5.1.1 Gibanja alata paralelno s strojnim osima
Ovdje programski blok sadrži samo jednu koordinatu –

alat se giba paralelno s programiranom strojnom osi.
Program se izvršava gibanjem radnog stola na koji je
stegnut obradak iako se uvijek programira kao da se giba
alat.
Primjer:
L X+100
L – funkcija pravocrtnog gibanja
X+100 – koordinate krajnje točke gibanja
Alat zadržava Y i Z koordinate i giba se samo do pozicije X=100 mm.
D.5.1.2 Gibanja alata po glavnom ravninama
Programski blok sadržava dvije koordinate i gibanje alata

je po programiranoj ravnini.
Primjer:
L X+70 Y+50
Alat ne mijenja Z koordinatu i giba se
po XY ravnini u poziciju X=70 mm, Y=50 mm
D.5.1.3 3-dimenzionalno gibanja alata
Programski blok sadržava tri koordinate i alat se

istovremeno giba po sve tri osi do zadane točke u
prostoru
Primjer:
L X+80 Y+0 Z-10
32
D.5.1.4 Kružnice i kružni lukovi
Istovremeno gibanje dvije osi po kružnici oko centra

rotacije – središta kružnice CC.
Programira se gibanje po kružnici u glavnoj ravnini koja

je definirana osi alata odabranog pozivom TOOL CALL.
Os alata Glavna ravnina

Z XY ili UV ili XV ili UY
D.5.1.4 Kružnice i kružni lukovi
Kod gružnog gibanja alata mora biti definiran smjer

rotacije DR.
Rotacija u smjeru kazaljke sata: DR-

Rotacija u obrnutom smjeru od kazaljke sata: DR+
D.5.2 Kompenzacija radijusa alata
Kompenzacija alata se mora nalaziti u bloku u kojem se alat pomiče do prve točke
konture.
Ne može se početi s kompenzacijom u bloku gibanja
po kružnici. Kompenzacija mora biti unaprijed
programirana kroz pravocrtno gibanje ili kao blok
približavanja (APPR).
Predpozicioniranje
Prije ulaza alata u obradak uvijek je potrebno
napraviti predpozicioniranje alata kako bi se izbjegla
oštećenja alata ili obratka
Izrada programa funkcijskim tipkama

Sive funkcijske tipke pokreću konvenzacijski format programa.
Heidenhein WinNC traži sve potrebne podatke i umeće blok u program.
D.5.3 Prilaženje i odmicanje od konture
Funkcija APPR-DEP se aktivira tipkom

ili Ctrl A.
Tada se otvar nova traka s funkcijskim tipkama
33
1 2 3 4 5 6 7 8
1 – prilaz pravocrtno s tangencijalnim spajanjem na konturu
2 – prilaz pravocrtno s okomitim spajanjem na konturu
3 – prilaz po kružnom luku s tangencijalnim spajanjem na konturu
4 – prilaz po kružnom luku s tangencijalnim spajanjem iz pravocrtnog na konturu
5 – odmicanje pravocrtno s tangencijalnim odmicanjem od konture
6 – odmicanje pravocrtno s okomitim odmicanjem od konture
7 – odmicanje po kružnom luku s tangencijalnim odmicanjem od konture
8 – odmicanje po kružnom luku s tangencijalnim odmicanjem od konture u pravocrtno
D.5.3.1 Prilaženje i odmicanje od konture po zavojnici
Alat prilazi i odmiče se po zavojnici do svog produžetka i spaja se na konturu tangencijalno

po kružnom luku. Programiranje prilaženja i odmicanja po zavojnici je tipkom APPR CT i
funkcijama DEP CT.
D.5.3.2 Bitne pozicije za prilaženje i odmicanje
Početna točka PS
Ova se točka mora programirati neposredno prije
prilaznog bloka.
PS leži izvan kontura sirovca i u nju se dolazi bez
kompenzacije alata po radijusu (R0).
Pomoćna točka PH
Neke putanje alata prilikom prilaženja ili odmicanja
moraju proći kroz pomoćnu točku PH koju Heidenhein
WinNC proračunava iz unosa u APPR ili DEP bloku.
Npr.: Ako se kod prilaženja mijenja visina po Z osi pomoćna točka je na radnoj površini.
Prva točka konture PA i zadnja točka PE

U APPR bloku se programira prva točka konture PA. Zadnja točka konture PE se može
programirati bilo kojom putanjom.
Završna točka PN
Pozicija PN se nalazi izvan konture sirovca i ovisi o podacima iz DEP bloka. Ako DEP blok
sadrži promjenu visine po osi Z putanja alata će ići do pomoćne točke PH na radnoj
površini i nakon toga ide prema završnoj točki i mijenja visinu.
D.5.3.3 Kratice i njihovo značenje
APPR - Prilaženje
DEP - Odmicanje
L - Linija - pravocrtno
C - Kružnica - kružno
T - Tangencijalno (kontinuirano, blagi spoj)
N - Normalno - okomito
34
D.5.4 Primjeri prilaženja
D.5.4.1 1 – prilaz pravocrtno s tangencijalnim spajanjem na konturu

APPR LT
Alat se pravocrtno giba od početne točke PS do

pomoćne točke PH.
Iz pomoćne točke PH dolazi do prve točke konture tako
da se tangencijalno spaja na konturu.
Udaljenost od pomoćne točke do prve točke konture je
LEN.
Nastavlja se programiranje gibanja alata po konturi do
zadnje točke PN.
Primjer NC naredbi:
L X+40 Y+10 R0 FMAX M3 ; pravocrtno do pozicije, bez kompenzacije alata, maksimalni posmak, rotacija alata CW
APPR LT X+20 Y+20 Z-10 LEN15 RR F100 ; prilaz linearno tangencijalan na poziciji, desna kompenzacija,
LEN15 označava udaljenost od pomoćne točke PH do prve točke konture PA.
L X+35 Y+35
....
D.5.4.2 2 – prilaz pravocrtno s okomitim spajanjem na konturu

APPR LN

pomoćne točke PH.
Iz pomoćne točke PH dolazi do prve točke konture tako
da se spaja okomito na konturu.
Udaljenost od pomoćne točke do prve točke konture je
LEN.
zadnje točke PN.
Primjer NC naredbi:
L X+40 Y+10 R0 FMAX M3 ; pravocrtno do pozicije, bez kompenzacije alata, maksimalni posmak, rotacija alata CW
APPR LN X+20 Y+20 Z-10 LEN15 RR F100 ; prilaz linearno tangencijalan na poziciji, desna kompenzacija,
LEN15 označava udaljenost od pomoćne točke PH do prve točke konture PA.
L X+35 Y+35
....
35
D.5.4.3 3 – prilaz po kružnom luku s tangencijalnim spajanjem na konturu
APPR CT

pomoćne točke PH.
Iz pomoćne točke PH dolazi do prve točke konture po
kružnom luku i tako se spaja na konturu.
Luk od pomoćne točke do prve točke konture je
definiram radijusom R i centrom luka CCA.
Smjer rotacije po luku je automatski definiran.
zadnje točke PN.
Primjer NC naredbi:
L X+40 Y+10 R0 FMAX M3 ;pravocrtno do pozicije, bez kompenzacije alata, maksimalni posmak, rotacija alata CW
APPR CT X+10 Y+20 Z-10 CCA180 R+10 RR F100 ; prilaz po kružnom luku tangencijalno u poziciju,
desna kompenzacija, CCA označava kut luka, a R radijus luka
od pomoćne točke PH do prve točke konture PA.
L X+20 Y+35
....
D.5.4.4 4 – prilaz po kružnom luku s tangencijalnim spajanjem iz pravocrtnog na konturu

APPR LCT

pomoćne točke PH.
Iz pomoćne točke PH dolazi do prve točke konture po
kružnom luku i tako se spaja na konturu.
Luk se tangencijalno nastavlja od linije PS-PH do prve
točke konture PA.
Nastavlja se programiranje gibanja alata po konturi
do zadnje točke PN.
Primjer NC naredbi:
L X+40 Y+10 R0 FMAX M3 ;pravocrtno do pozicije, bez kompenzacije alata, maksimalni posmak, rotacija alata CW
APPR LCT X+10 Y+20 Z-10 R+10 RR F100 ; prilaz po kružnom luku tangencijalno u poziciju,
desna kompenzacija, a R radijus označava luk od pomoćne
točke PH do prve točke konture PA. U obje točke se luk
tangencijalno nastavlja na pravce gibanja
L X+20 Y+35
....
36
D.5.4.5 5 – odmicanje pravocrtno s tangencijalnim odmicanjem od konture
DEPT LT
Alat se nastavlja pravocrtno gibati od zadnje točke

konture PE do završne točke PN.
Udaljenost od zadnje točke konture do završne točke

je LEN.
U završnu točku alat dolazi s kompenzacijom radijusa

alata.
Primjer NC naredbi:
L Y+20 RR F100 ; pravocrtno do pozicije, uključena kompenzacija alata, definiran posmak
DEP LT LEN+12.5 F100 ; odmicanje linearno tangencijalno od zadnje pozicije, LEN=12.5mm

L Z+100 FMAX M2
....
D.5.4.6 6 – odmicanje pravocrtno s okomitim odmicanjem od konture

DEPT LN
Alat se pravocrtno giba od zadnje točke konture PE

do završne točke PN.
Gibanja alata je okomito na zadnju liniju konture.
Udaljenost od zadnje točke konture do završne točke

je LEN.
Primjer NC naredbi:
DEP LN LEN+20 F100 ; odmicanje linearno okomito od zadnje pozicije, LEN=20mm

L Z+100 FMAX M2
....
37
D.5.4.7 7 – odmicanje po kružnom luku s tangencijalnim odmicanjem od konture
DEP CT
Alat se pravocrtno giba od zadnje točke konture PE do

završne točke PN.
Luk se tangencijalno nastavlja na prijašnju putanju.
Luk je definiram radijusom R i centrom luka CCA.
Smjer rotacije po luku je automatski definiran.
zadnje točke PN.
Ako je potrebno alat pozicionirati u smjeru suprotnom
od kompenzacije radijusa alata vrijednost radijusa luka
mora biti negativna –R.
Primjer NC naredbi:
DEP CT CCA180 R+8 F100 ; odmicanje kružno od zadnje pozicije, kut je 1800 radijus 8mm
L Z+100 FMAX M2 ; odmicanje po z osi 100 mm, maksimalnim posmakom, kraj programa
....
D.5.4.8 8 – odmicanje po kružnom luku s tangencijalnim odmicanjem od konture u pravocrtno

DEPT LCT
Alat se giba po kružnom luku od zadnje točke konture
PE do pomoćne točke PH.
Iz pomoćne točke PH dolazi do završne točke PN.
Luk se tangencijalno nastavlja od zadnje točke konture

PE i u linije PH-PN.
Primjer NC naredbi:
DEP LCT x+10 Y+12 R+8 F100 ; odmicanje kružno tangencijalno na zadnju poziciju, radijus 8mm, tangencijalan
prijelaz u pravocrtnu liniju do zadane pozicije
L Z+100 FMAX M2 ; odmicanje po z osi 100 mm, maksimalnim posmakom, kraj programa
....
38
D.5.5 Konture gibanja alata – Kartezijeve (pravokutne) koordinate
D.5.5.1 Pregled naredbi gibanja alata
Funkcija Funkcijska tipka Gibanje alata Dodatni unos

Koordinate krajnje
Line L Pravocrtno
točke pravca
Zakošenje između
Zakošenje CHF Duljina zakošenja
dva pravca
Koordinate središta
Središte kružnice CC Nema gibanja alata
kružnice ili pola
Kružni luk oko Koordinate krajnje
Luk C središta do krajnje točke luka, smjer
točke luka rotacije
Koordinate krajnje
Kružni luk s
Luk s radijusom CR točke luka, radijus,
radijusom
smjer rotacije
Kružni luk s tangen-
Koordinate krajnje
Luk s tangentom CT cijalnim spajanjem
točke luka
na konturu
Kružni luk s tangen-
Koordinate krajnje
Zaobljenje RND cijalnim spajanjem
točke luka
dviju linija
Slobodna linija ili Pogledati pod
Slobodna kontura FK
kružni luk «Free contour»
D.5.5.2 Pravac L
WinNC pomiče alat po pravcu iz trenutne

pozicije prema krajnjoj točki. Početna
pozicija je završna pozicija prethodnog
bloka.
Izgled naredbe L
- Koordinate krajnje točke pravocrtnog
gibanja
Druge vrijednosti ako je potrebno:

- Kompenzacija radijusa RL / RR / R0
- Posmak F
- M naredbe M
Primjer:
10 L X+10 Y+40 RL F200 M3 ; pravocrtno na poziciju X10, Y40, lijeva kompenzacija radijusa alata,
alat rotira u smjeru kazaljke sata
11 L IX+20 IY-15 ; pravocrtno na poziciju zadano inkrementnim koordinatama
12 L X+60 IY-10 ; pravocrtno na poziciju zadano apsolutnom i inkrementnom koordinatom
39
D.5.5.3 «Hvatanje» trenutne pozicije
Generiranje (pisanje) bloka s pravocrtnim gibanjem alata (L-bloka) može se napraviti

tipkom za hvatanje trenutne pozicije na slijedeći način:
- Dovesti alat u poziciju za koju se želi uhvatiti (definirati) pozicija u ručnom
operativnom modu.
- Prebaciti ekran u programski mod
- Odabrati programski blok nakon kojeg je potrebno umetnuti L-blok
- Pritisnuti tipku za hvatanje trenutne pozicije
WinNC će napisati L blok s koordinatama trenutne pozicije
D.5.5.4 Zakošenje CHF između dva pravca
Zakošenje omogućuje odrezivanje vrhova na

sjecištu dva pravca.
- U blokovim prije i poslije CHF bloka
programiraju se obje koordinate ravnine u
kojoj će se izvršiti zakošenje
- Kompenzacija radijusa alata prije i poslije
CHF bloka mora biti ista
- Unutarnje zakošenje mora biti dovoljno
dugo za alata
Izgled naredbe CHF

- Duljina stranice zakošenja
- Posmak F
Primjer:
7 L X+0 Y+30 RL F300 M3 ; pravocrtno na poziciju X0, Y30, lijeva kompenzacija radijusa alata, alat
rotira u smjeru kazaljke sata
8 L X+40 IY+5 ; pravocrtno na poziciju zadano apsolutnom i inkrementnom koordinatom
9 CHF 12 F250 ; zakošenje od 12 mm po obje osi
10 L IX+5 Y+0 ; pravocrtno na poziciju zadano inkrementnom i apsolutnom koordinatom
40
D.5.5.5 Zaobljenje CHF između dva pravca
Funkcija RND se koristi za zaobljenje vrhova kuta.

Alat se giba po kružnom luku koji je smješten
tangencijalno na oba pravca (dolaznog i slijedećeg
konturnog elementa).
Kružni luk mora biti izvediv odabranim alatom.
Izgled naredbe RND

- Radijus zaobljenja
- Posmak F
Primjer:
7 L X+10 Y40 RL F300 M3 ; pravocrtno na poziciju X10, Y40, lijeva kompenzacija radijusa alata,
definiran posmak, alat rotira u smjeru kazaljke sata
8 L X+40 Y+25 ; pravocrtno na poziciju
9 RND R5 F100 ; zaobljenje od 5 mm, definiran posmak SAMO za ovaj blok
D.5.5.6 Središte kružnice
Određivanje središta kružnice CC za kružna

gibanja koja se programiraju s tipkom C (kružni
luk) je na slijedeći način:
- za definiranje središta kružnice koriste se
Kartezijeve (pravokutne) koordinate
- Upotreba centra kružnice je određena
prijašnjim blokom ili
- Tipkom «hvatanje trenutnog položaja»
- Koordinate CC
Izgled naredbe CC
- Koordinate CC – unosom koordinata središta kružnice
5 CC X+25 Y+25 ; središte kružnice je na poziciji X25 Y25
ili
- Korištenjem zadnje poticije za središte kružnice
15 X+25 Y+25 ; pozicija X25 Y25
16 CC ; koristiti zadnju poziciju X25 Y25 za središte kružnice
Trajanje naredbe CC
Postavljeno središte kružnice ostaje aktivno dok se ne definira novo središte. Također je
moguće definirati središte kružnice sekundarnim koordinatama U, V, W.
Inkrementno definiranje naredbe CC

Ako se inkrementno definira središte kružnice CC ono se uvijek odnosi na zadnje
programiranu poziciju.
41
D.5.5.7 Luk C
Prije programiranja kružnog gibanja C potrebno je definirati središte kružnice CC.

Zadnja programirana pozicija prije bloka C je poćetna (start S) pozicija kružnog gibanja.
Izgled naredbe C
- dovesti alat do poćetne točke kružnig
gibanja S
- definirati koordinate središta kružnice CC
- odrediti krajnje točke kružnog gibanja E
(end)
- dati smjer rotacije DR
- Posmak F
- M naredbe
Punu krug – programirati iste koordinate za krajnju točku E, koje su zadane kao poćetna
točka S.
Primjer:
22 CC X+25 Y+25 ; središte kružnice na poziciji X25 Y25
23 L X+45 Y+25 RR F200 M3; pravocrtno na poziciju X10,

Y40, desna kompenzacija radijusa alata, definiran posmak, alat rotira
u smjeru kazaljke sata
24 C X+25 Y+25 DR+ ; puni krug, alat se giba po kružnici u

smjeru obrnutom od smjera kazaljke sata
D.5.5.8 Luk s radijusom CR
Alat se giba po kružnici radijusa R

Izgled naredbe CR
- dovesti alat u poćetnu točku S
- odrediti krajnju točku kružnog luka E (end)
- odrediti radijus R - Matematički predznak radijusa određuje mjeru kružnog luka
- odrediti smjer rotacije DR - Matematički predznak smjera rotacije gibanja alata određuje
da li je luk konkavan (gibanje alaata u smjeru kazaljke sata – CW) ili konveksan (gibanje
alaata u smjeru obrnutom od gibanja kazaljke sata – CCW).
- Posmak F
- M naredbe
Punu krug – programirati s dva CR bloka jedan za drugim.

Koordinate za krajnju točku E1, je poćetna točka S2, dok je koordinate za krajnju točku E2,
je poćetna točka S1.
42
Primjer 1:
55 L X+40 Y+40 RL F200 M3; pravocrtno na poziciju X40 Y40, lijeva kompenzacija radijusa alata, definiran
posmak, alat rotira u smjeru kazaljke sata
56 R X+70 Y+40 R+20 DR- ; gibanje alata po luku kružnice radijusa 20 mm, u smjeru kazaljke sata, na
slici je putanja označena brojem 1
ili
56 R X+70 Y+40 R+20 DR+ ; gibanje alata po luku kružnice radijusa 20 mm, u smjeru obrnutom od
kazaljke sata, na slici je putanja označena brojem 2
Primjer 2:
55 L X+40 Y+40 RL F200 M3; pravocrtno na poziciju X40 Y40, lijeva kompenzacija radijusa alata, definiran
posmak, alat rotira u smjeru kazaljke sata
56 R X+70 Y+40 R-20 DR- ; gibanje alata po luku kružnice radijusa 20 mm, u smjeru kazaljke sata, na
slici je putanja označena brojem 3
ili
56 R X+70 Y+40 R-20 DR+ ; gibanje alata po luku kružnice radijusa 20 mm, u smjeru obrnutom od
kazaljke sata, na slici je putanja označena brojem 4
Odnos centralnog kuta CCA i radijusa R kružnog luka

Iz primjera je vidljivo da S-poćetna i E-završna točka na konturi mogu biti spojene s četiri
različita luka istog radijusa. Zato treba odabrati
- manji luk – CCA<180º (na slikama je ostala njemačka oznaka za CCA je ZW-zentral winkel)
Radijus ima pozitivnu vrijednost R+
- veći luk – CCA>180º

Radijus ima negativnu vrijednost R-
43
D.5.5.9 Luk s tangentom CT
Alat se giba po kružnom luku koji se

tangencijalno nastavlja na prethodnu
konturu.
Izgled naredbe CT
- odrediti koordinate krajnje točke
kružnog luka
- Posmak F
- M naredbe
Primjer :
32 L X+0 Y+25 RL F300 M3; pravocrtno na poziciju X0 Y25, lijeva kompenzacija radijusa alata,
definiran posmak, alat rotira u smjeru kazaljke sata
34 CT X+45 Y+20; tangencijalno na prethodni pravac alat se nastavlja gibati po kružnom luku do pozicije
X45 Y20
35 L Y+0 ; pravocrtno na poziciju
44
D.5.6 Konture gibanja alata – polarne koordinate
Polarnim koordinatama može se odrediti pozicija alata pod pojmovima kuta PA i

udaljenosti (radijusa) PR od unaprijed definiranog pola CC.
D.5.6.1 Pregled naredbi gibanja alata
Funkcija Funkcijska tipka Gibanje alata Dodatni unos

Polarni radijus,
Line LP +P Pravocrtno
polarni kut
Kružni luk oko
Polarni kut krajnje točke
Kružni luk CP +P središta do krajnje luka, smjer rotacije
točke luka
Kružni luk sa Polarni radijus, polarni
Kružni tangentni luk +P tangencijalnim spojem kut krajnje točke luka
CTP iz prethodne konture
Polarni radijus, polarni

Spiralna interpolacija Kombinacija kružnog i kut krajnje točke luka,
+P
CP pravocrtnog gibanja koordinate krajnje točle
po osi alata
D.5.6.2 Pol CC
Pol se može definirati bilo gdje u programu prije

prvog bloka u kojem se koriste polarne koordinate.
Upisivanje pola se vrši isto kao i upisivanje centra
kružnice.
Koordinate CC: za definiranje pola CC koristi se

kartezijev pravokutni koordinatni sistem.
Pol ostaje aktivan dok se ne definira novi pol.
Primjer:
23 CC X+44 Y+33
D.5.6.3 Pravac LP
Alat se giba po pravcu iz trenutne pozicije u krajnju točku. Početna pozicija je krajnja točka
prethodne naredbe.
Opis:
Polarni radijus PR: je pravocrtna udaljenost između krajnje točke i pola.
Polarni kut PA: je kut između pravca krajnje točke i hotizontalne linije i kreće se od +360º
i -360º.
Predznak polarnog kuta definiran je položajem osi.
- Kut od referentne osi do linije kuta PR je u smjeru obrnutom od kazaljke sata PA>0
- Kut od referentne osi do linije kuta PR je u smjeru kazaljke sata PA<0
45
Primjer:
13 CC X+45 Y+25 ; polarni kut na poziciji
14 LP PR+30 PA+0 RR F300 M3 ; gibanje po

pravcu do točke definirane polarnim radijusom PR i
polarnim kutom PA, uključena desna kompenzacija
radijusa alata, definiran posmak, uključena rotacija alata
15 LP PA+60 ; gibanje po pravcu do točke definirane

polarnim kutom PA
16 LP IPA+60 ; gibanje po pravcu do točke definirane polarnim kutom PA - inkrementno
17 LP PA+180 ; gibanje po pravcu do točke definirane polarnim kutom PA - apsolutno
D.5.6.4 Kružno gibanje CP oko pola CC
Polarni radijus je ujedno i radijus kružnog luka.

Definiran je kao pravocrtna udaljenost između
početne točke i pola. Zadnja programirana
pozicija prethodnog bloka je početna poticija
kružnog gibanja.
Opis:
Polarni kut PA: je kutna pozicija kružnog
gibanja do krajnje točke između +5400º i –
5400º.
Smjer rotacije: DR+ je u smjeru obrnutom od
kazaljke sata, DR- je u smjeru kazaljke sata.
Primjer:
22 LP PR+20 PA+0 RR F250 M3 ; gibanje po pravcu do točke definirane polarnim radijusom PR i

polarnim kutom PA, uključena desna kompenzacija radijusa alata, definiran posmak, uključena rotacija alata
23 CP PA+180 DR+ ; gibanje po kružnici za 180º u smjeru obrnutom od kazaljke sata
D.5.6.4 Kružno gibanje CTP sa tangencijalnim spajanjem na konturu
Alat se nastavlja gibati po kružnici koja se tangencionalno nastavlja na prethodnu konturu.

Polarni radijus PR: je pravocrtna udaljenost između krajnje točke kružnog gibanja i pola.
Polarni kut PA: je kut između pravca koji spaja pol s krajnjom točkom kružnog gibanja i
linije osi.
Napomena:
Pol CC NIJE centar kružnog luka!
46
Primjer:
18 L X+0 Y+35 RL F250 M3 ; gibanje po pravcu do

definirane pozicije, lijeva kompenzacija radijusa alata,
uključena rotacija alata
19 LP PR25 PA120 ; gibanje po pravcu do definirane

polarne pozicije (PR,PA),
20 CTP PR30 PA30 ; gibanje po kružnici tangencijalno s prethodne konture do pozicije (PR,PA)
21 L Y+0 ; gibanje po pravcu do definirane pozicije
D.5.6.5 Gibanje po zavojnici
Zavojnica je kombinacija kružnog gibanja po

glavnoj površini i pravocrtnog gibanja okomitog
na glavnu površinu.
Zavojnica se moze programirati samo u
polarnim koordinatama.
Primjena:
- veliki promjeri unutrašnij i vanjskih navoja
- kanali za podmazivanje
Proračun zavojnice:
Programiranje zavojnice treba inkrementni kut
kroz koji se alat giba po zavojnici i ukupnu
dubinu zavojnice.
Za računanje zavojnice koja se urezuje potrebno je:

- Broj navoja n – broj navoja + dodatak za ulaz i izlaz navoja
- Ukupna visina h – korak navoja puta broj navoja
- Inkrementni ukupni zbir IPA – broj zavoja puta 360º + kut ulaz + kut izlaza alata
- Početna koordinata Z - korak navoja puta (broj navoja + dodatak za ulaz i izlaz navoja)
D.5.6.5.1 Oblik
zavojnice
U tablici je prikazana ovisnost

između pravca gibanja,
smjera rotacije i
kompenzacije radijusa za
specifične oblike.
47
D.5.6.5.2 Programiranje zavojnice
Polarni kut – ukupni kut putanje alata po zavojnici u inkrementnim dimenzijama IPA
Po unosu kuta potrebno je definirati os alata.
Koordinate – koordinate visine zavojnice su inkrementno određene IZ
Smjer rotacije –
DR- u smjeru kazaljke sata ili
DR+ obrnuto od smjera kazaljke sata.
Kompenzacija radijusa R0 / RL / RR
Primjer:
22 L Z+0 F100 M3 ; pravac gibanja u pozitivnom smjeru po osi Z, definiran posmak, uključena rotacija
alata
23 LP PR+3 PA+270 RL F50 ; pravocrtno polarno gibanje definrano krajnjnom točkom zavojnice u
polarnim koordinatama (PR polarni radijus je 3mm, PA polarni kut je 270º), lijeva kompenzacija alata (izrada
vanjskog navoja), definiran posmak
24 CP IPA-1800 IZ+5 DR- ; kružno polarno gibanje, inkrementno zadan polarni kut u smjeru kazaljke
sata, inkrementno zadan korak po osi Z, smjer rotacije u smjeru kazaljke sata
Z+0, RL i DR- definiraju lijevi vanjski navoj, alat se giba uzlazno (IZ+)
Napomena:
Unijeti isti predznak za smjer rotacije DR i inkrementnu ukupnu visinu IPA. U protivnom se
alat može poćeti gibati u neželjenom (obrnutom) smjeru.
Ukupni kut IPA može imati vrijednosti između –5400º i +5400º. Ako je potrebno više od 15
navoja programira se kao ponavljanje.
D.6 CIKLUSI
D.6.1 Rad s ciklusima
48
Često ponavljani strojni ciklusi koji sadržavaju nekoliko radnih koraka su spremljeni u
memoriju kao standardni ciklusi.. Preomjena koordinata i ostali specijalni ciklusi se također
omogućuju preko standardnih ciklusa.
Fiksni (nepromjenjivi) ciklusi s brojevima 200 i više koriste Q parametre kao prenosne
paramatre. Parametri specijalnih funkcijakoji se koriste u različitim ciklusima imaju uvijek
isti broj. Npr. Q200 je uvijek postavljanje odstojanja alata, Q202 je dubina ulaza alata,...
D.6.2 Definiranje ciklusa funkcijskim tipkama
CYCL DEF
Ctrl + Y preko PC tipkovnice otvar traku s funkcijskim tipkama ciklusa
Funkcijske tipke pokazuju moguće grupe ciklusa.
Odabrati funkcijsku tipku određene grupe – npr bušenje
Odabrati određeni ciklus –

npr urezivanje navoja
Po odabir ciklusa (npr

262) otvara se prozor za
unos podataka ciklusa
Unose se svi potrebni
podaci za taj ciklus i svaki
unos se potvrđuje tipkom
ENTER.
Po unosu prozor se
zatvara i svi podaci se
prebacuju u NC program.
Primjer:
21 CYCLE DEF 200 Drilling

Q200=2 ; postavljanje odstojanja
Q201=-20 ; dubina bušenja
49
Q206=150 ; posmak bušenja
Q202=5 ; dubina prvog bušenja
Q210=0 ; vrijeme čekanja na vrhu
Q203=+0 ; koordinata visine površine
Q204=50 ; drugo odstojanje
Q211=0 ; vrijeme čekanja na dnu
U bilo koje vrijeme se rad s ciklusom može prekinuti tipkom END
D.6.3 Definiranje ciklusa GOTO funkcijom
Funkcijske tipke prikazuju moguće grupe ciklusa. Pritisnuti tipku GOTO

i broj ciklusa te potvrditi tipkom ENTER.
Inicijalizira se ciklus kroz dijalog (prikazan u prethodnom primjeru).
D.6.4 Pozivanje ciklusa
Napomena:
Uvijek prije cikusa mora biti programirano slijedeće:
• BLK FORM
• Poziv alata
• Smjer rotacija alata
• Definiran ciklus
Neki ciklusi automatski postaju aktivni ćim se u programu definiraju. Oni ne mogu i ne
smiju biti pozvani.
• Ciklus 220 za kružni predložak i ciklus 221 za linearni predložak izrade rupa
• SL ciklus 14 za geometriju konture
• SL ciklus 20 za podatke konture
50
• Ciklus za premještanje koordinata
• Ciklus 9 za vrijeme čekanja
Ostali ciklusi se pozivaju sa CYCL CALL ili naredbom M99.
D.6.5 Rad s sekundarnima osima U, V, W
WinNC izvršava klizna gibanja po osi koje je definirana u TOOL CALL bloku kao os
glavnog vretena. Time se izvršavaju gibanja u radnom prostoru načelno samo po osima X,
Y i Z.
Isključuje se:
• Programiranje sekundarne osi za bočne duline u ciklusima 3 – SLOT MILLING i 4 –
POCKET MILLING
• Programiranje sekundarne osi u konturnoj geometriji SL ciklusa
D.6.6 Tablica točaka
Potrebno je napraviti tablicu točaka kada se želi izvesti ciklus ili nekoliko ciklusa u
sekvencama na nepravilnom predlošku točaka (pozicija).
Ako se koristi ciklus bušenja rupe, koordinate u tablici točaka predstavljaju centar rupe na
radnoj površini.
Ako se koristi ciklus glodanja, koordinate u tablici točaka predstavljaju točku početka
izrade ciklusa na radnoj površini.
D.6.6.1 Kreiranje tablice točaka
• Odabrati Programing and Editing radni mod.

• Pozvati File manager tipkom PGM MGT
• Upisati ime npr TOCKE.PNT i
potvrditi tipkom ENT(er)
• Odabrati jedinice u MM ili
INCH
• Otvara se novi prozor u koji je
potrebno unijeti koordinate
točaka
• Tipkom LINE INSERT umeću se nove
linije za unos podataka, dok se tipkom
LINE DELITE briše označena linija.
• Tipkama X ON/OFF, Y ON/OFF i Z

ON/OFF prikazuju se ili brušu stupci osi
D.6.6.2 Odabir tablice točaka u programu
U Programing and Editing radnom modu odabrati program u kojem se želi pozvati tablica
točaka.
Pritisnut tipku PGM CALL
51
Pritisnuti funkcijsku tipku PATTERN TABLE
U progranu se pojavi blok SEL PATTERN
Upisati ime tablice točaka i potvrditi tipkom ENT(er).
Primjer:
21 SEL PATTERN "TNC:\PROGRAMI\TOCKA.PNT" ; Ako tablica točaka nije spremljena u

istom folderu gdje se nalazi program mora se napisati kompletan putokaz do datoteke
D.6.6.3 Povezivanje ciklusa i tablice točaka u programu
Napomena:
Naredbom CYCL CALL PAT WinNC pokreće zadnje dafiniranu tablicu točaka.
Djelovanje tablice točaka na cikluse 1 do 5, 17 i 18

WinNC obrađuje točke radne površine kao koordinate centra rupe. Koordinata osi glavnog
radnog vretena definra gornju površinu obratka, tako se WinNC može automatski
prepozicionirati.
Djelovanje tablice točaka na SL cikluse i ciklus 12

WinNC obrađuje točke kao dopunski podatak pomaka
Djelovanje tablice točaka na cikluse 200 do 208 i cikluse 262 do 267

WinNC obrađuje točke radne površine kao koordinate centra rupe. Ako je potrebno koristiti
kordinate definrane u tablici točaka za početnu poziciju radnog vretena, mora se definirati
koordinata radne površine sirovca (Q203) kao 0.
Djelovanje tablice točaka na cikluse 210 do 215

WinNC obrađuje točke kao dopunski podatak pomaka. Ako je potrebno koristiti kordinate
definrane u tablici točaka za početnu poziciju radnog vretena, mora se definirati koordinata
radne površine sirovca (Q203) kao 0.
Ako se želi pozvati zadnje definirani ciklus na poziciju definiranu u tablici točaka, tada se
ciklus poziva naredbom CYCL CALL PAT.
• Pritisnuti tipku CYCL CALL
• Pritisnuti funkcijsku tipku CYCL CALL PAT za poziv
tablice točaka
• Unijeti posmak kojim se alat kreće od točke do točke (F MAX nije dozvoljen)
• Ako treba, unijeti i M funkcije
WinNC pomiče alat do sigurnosnog odstojanja iznad početne pozicije. Za korištenja ove
naredbe, za cikluse 200 i veće, mora se definrati drugo odstojanje (Q204) kao 0.
D.6.7 Ciklusi za bušenje, narezivanje i glodanje navoja

CIKLUS Funkcijska tipka
1 PROBIJANJE (bušenje)
bez automatskog pozicioniranja
52
200 BUŠENJE
sa automatskim pozicioniranjem,
201 RAZVRTANJE
sa automatskim pozicioniranjem
202 IZBUŠIVANJE
203 UNIVERZALNO BUŠENJE

sa automatskim pozicioniranjem, lomljenjem strugotine i smanjivanjem dubine
204 NATRAŽNO BUŠENJE

sa automatskim pozicioniranjem,
205 UNIVERZALNO PROBIJANJE

sa automatskim pozicioniranjem, lomljenjem strugotine i stop distancom
208 BUŠENJE GLODANJEM

2 UREZIVANJE
sa kompenzacijskom glavom
17 KRUTO UREZIVANJE
bez kompenzacijske glave
18 UREZIVANJE NAVOJA NOŽEM
206 UREZIVANJE - NOVO

sa kompenzacijskom glavom, automatsko pozicioniranje
207 KRUTO UREZIVANJE – NOVO

bez kompenzacijske glave, automatsko pozicioniranje
209 UREZIVANJE SA LOMOM STRUGOTINE

bez kompenzacijske glave, automatsko pozicioniranje
262 GLODANJE NAVOJA

u postoječoj rupi
263 GLODANJE NAVOJA - UPUŠTANJEM

u postoječoj konusnoj rupi
264 BUŠENJE I GLODANJE NAVOJA

u puni materijal
265 SPIRALNO BUŠENJE I GLODANJE NAVOJA

u puni materijal
267 VANJSKO GLODANJE NAVOJA

glodanje vanjskog navoja i obrada konusnog zakošenja
D.6.7.1 Cycle 1 - Ciklusi za probijanje
(bušenje) PECKING
1. Alat buši od trenutne pozicije do prve

dubine bušenja sa programiranim
53
posmakom.
2. Po dolasku u prvu dubinu bušenja, alat se u brzom hodu vraća u početnu poziciju te
vraća do prve dubine bušenja minus stop udaljenost t.
3. Stop udaljenost se automatski izračuna:

• Npr kod ukupne dubine bušenja od 30mm t=0,6 mm
• Računa se ukupna dubina bušenja podijeljeno s 50 t=dubina/50
• Maksimalna stop udaljenost može biti 7mm
4. Alat dalje nastavnja do nove dubine s programiranim posmakom.
5. Program se ponavlja (točke 1 do 4) dok se ne dostigne postavljena maksimalna

dubina rupe.
6. Nakon vremena čekanja na dnu rupe alat se vraća u početni poziciju

¸
Primjer:
5 L Z+100 R0 FMAX ; pravocrtno gibanje alata na poziciju, isključena kompenzacija radijusa alata
6 CYCL DEF 1.0 PECKING ; definiranje ciklusa
7 CYCL DEF 1.1 SET UP 2 ; postavljanje odstojanja između vrha alata i radne površine
8 CYCL DEF 1.2 DEPTH -15 ; postavljanje dubine rupe u inkrementnoj vrijednosti
9 CYCL DEF 1.3 PECKG 7.5 ; postavljanje dubine bušenja po koraku
10 CYCL DEF 1.4 V.DWELL 1 ; postavljanje vremena čekanja u sekundama
11 CYCL DEF 1.5 F80 ; postavljanje posmaka
12 L X+30 Y+20 FMAX M3 ; pozicioniranje iznad prve rupe u brzom hodu, uključena rotacija alata
13 L Z+2 FMAX M99 ; pozicioniranje u brzom hodu da odstojanja, poziv zadnjeg ciklusa
14 L X+80 Y+50 FMAX M99 ; pozicioniranje iznad druge rupe u brzom hodu, poziv ciklusa
15 L Z+100 FMAX M2 ; pravocrtno gibanje alata na poziciju u brzom hodu, kraj programa
D.6.7.2 Cycle 200 - Ciklus za bušenje

DRILLING
1. WinNC pozicionira alat u brzom hodu na

postavljeno odstojanje (Q200).
2. Alat buši do prve dubine bušenja (Q202)
54
sa programiranim posmakom (Q206).
3. WinNC vraća alat u brzom hodu u početnu poziciju na početno odstojanje, čeka za
postavljeno vrijeme čekanja (Q210) pa u brzom hodu pozicionira alat iznad prve
dubine bušenja.
4. Alat nastavlja bušiti do slijedeće dubine bušenja u programiranom posmaku.
5. Program se ponavlja (točke 2 do 4) dok se ne postigne programirana dubina
bušenja (Q201)
6. Na dnu rupe alat alat čeka za programirano vrijeme čekanja (Q211), a zatim u
brzom hodu odlazi na programirano odstojanje ili na drugo odstojanje (Q204) ako je
programirano.
Primjer:
11 CYCL DEF 200 DRILLING ; definiranje ciklusa
Q200 = 2 ; postavljanje odstojanja između vrha alata i radne površine
Q201 = -15 ; postavljanje dubine rupe u inkrementnoj vrijednosti
Q206 = 250 ; odabiranje posmaka
Q202 = 5 ; postavljanje dubine bušenja po koraku
Q210 = 0 ; postavljanje vremena čekanja iznad rupe
Q203 = +20 ; postavljanje apsolutnih koordinate površine sirovca
Q204 = +100 ; postavljanje drugog odstojanja
Q211 = 0 ; postavljanje vremena čekanja u rupi
13 CYCL CALL ; poziv ciklusa
D.6.7.3 Cycle 201 - Ciklus za razvrtanje REAMING

2. Alat razvrće do zadane dubine (Q201)
zadane kao inkrementnu vrijednost sa
programiranim posmakom (Q206).
55
3. Na dnu rupe alat alat čeka za programirano vrijeme čekanja (Q211).
4. Alat se zatim vraća u programiranom posmaku (Q208) na programirano odstojanje,
a nakon toga ako je programirano u brzom hodu na drugo odstojanje (Q204) ako je
programirano.
Primjer:
11 CYCL DEF 201 REAMING ; definiranje ciklusa
Q211 = 0.5 ; postavljanje vremena čekanja u rupi
Q208 = 250 ; odabiranje posmaka pri izlaženju alata
D.6.7.4 Cycle 202 - Ciklus za izbušivanje BORING

2. Alat buši do programirane dubine bušenja
(Q201) sa programiranim posmakom (Q206).
3. Na dnu rupe alat alat čeka za programirano
vrijeme čekanja (Q211).
4. WinNC postavi glavno vreteno u poziciju 0º
(pozicija za orijentirani stop vretena).
56
5. ako je odabrana retrakcija alat se pomiče za 0.2 mm (fiksni pomak).
6. WinNC vraća alat programiranim povratnim posmakom (Q208) na programirano
odstojanje i nakon toga, ako je programirano, na drugo odstojanje (Q204) u brzom
hodu.
Primjer:
11 CYCL DEF 202 BORING ; definiranje ciklusa
Q214 = +1 ; smjer odmicanja alata u dnu rupe *
Q336 = +100 ; kut zaustavljanja vretena
*
Q214 = 0 ; bez odmicanja alata u dnu rupe
Q214 = 1 ; odmicanje alata u negativnom smjeru referentne osi
Q214 = 2 ; odmicanje alata u negativnom smjeru druge osi
Q214 = 3 ; odmicanje alata u pozitivnom smjeru referentne osi
Q214 = 3 ; odmicanje alata u pozitivnom smjeru druge osi
D.6.7.5 Cycle 203 - Ciklus za univerzalno bušenje UNIVERSAL DRILLING

2. Alat buši do prve dubine bušenja (Q202) sa
3. Ako je programiran lom strugotine, alat će se
vratiti za programirani povrat (Q212) - kako bi
se strugotina lakše izbacila. Ako nije
programiran povrat, alat se vraća u
programiranom povratnom posmaku (Q208)
57
do odstojanja (Q200). Ovdje čeka za programirano vrijeme čekanja (Q210) te se
ponovo spušta iznad prve dubine bušenja.
4. Alat nastavlja bušiti do slijedeće dubine bušenja u programiranom posmaku. Ako je
programiran lom strugotine, alat će se vratiti za programirani povrat nakon svakog
koraka bušenja.
bušenja (Q201)
6. Na dnu rupe alat alat čeka za programirano vrijeme čekanja (Q211). WinNC vraća
alat programiranim povratnim posmakom (Q208) na programirano odstojanje i
nakon toga, ako je programirano, na drugo odstojanje (Q204) u brzom hodu.
Primjer:
10 L Z+100 R0 FMAX ; pravocrtno gibanje alata na

poziciju, isključena kompenzacija radijusa alata
11 CYCL DEF 203 UNIVERSAL DRILLING ;
definiranje ciklusa
Q201 = -20 ; postavljanje dubine rupe u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna rupe)
Q206 = 150 ; odabiranje posmaka mm/min
Q210 = 0 ; postavljanje vremena čekanja iznad rupe
Q204 = 100 ; postavljanje drugog odstojanja
Q212 = 0.2 ; programirani smanjenje dubine bušenja.
Q213 = 3 ; prekidi za lomljenje strugotine
Q205 = 3 ; minimalna dubina bušenja u inkrementnoj vrijednosti uz unešen Q212
Q256 = 0.2 ; vrijednost povrata alata za lomljenje strugotine
15 L Z+100 FMAX M2 ; pravocrtno gibanje alata na poziciju
u brzom hodu, kraj programa
D.6.7.6 Cycle 204 - Ciklus za natražno
bušenje BACK BORING
Ciklus radi rupe sa nasuprotne strane sirovca.

2. Postavlja se orijentacija vretena na poziciju od
0º sa orijentiranim stopom vretena, izmiče alat
za udaljenost odstojanja od središta (Q251)
3. Alat se spušta u već izbušenu rupu
programiranim posmakom (Q253) do
58
odstojanja (Q200) od suprotne površine do vrha rezne oštrice zuba noža
4. WinNC centrira alat kroz rupu,uključuje toraciju vretena, uključuje rashlađivanje i
posmakom (Q254) vodi alat do dubine bušenja (Q249)
5. Ako je programirano vrijeme čekanja (Q255) alat će na vrhu rupe čekati te će zatim
izaći iz rupe (spušta se do odstojanja (Q200) od suprotne površine do vrha rezne oštrice zuba
noža), alat se izmiče za udaljenost odstojanja od
središta (Q251)
6. WinNC vraća alat programiranim povratnim
posmakom (Q253) na gornje programirano
odstojanje i nakon toga, ako je potrebno, na
drugo odstojanje (Q204) u brzom hodu.
Primjer:
11 CYCL DEF 204 BACK BORING ; definiranje ciklusa

Q249 = +10 ; postavljanje dubine rupe u inkrementnoj vrijednosti (od suprotnr površine sirovca do vrha rupe)
Q250 = 20 ; definiranje debljine sirovca – inkrementna vrijednost
Q251 = 3.5 ; postavljanje odstojanja između osi alata i osi predbušene rupe
Q252 = 15 ; postavljanje odstojanja između rezne oštrice alata i donjeg ruba alata
Q253 = 500 ; brzina pozicioniranja alata kroz rupu do donjeg odstojanja i iz rupe
Q254 = 200 ; posmak natražnog bušenja u mm/min
Q255 = 0 ; vrijeme čakanja na vrhu rupe
Q203 = +20 ; postavljanje apsolutne koordinate gornje površine sirovca
Q214 = 1 ; smjer odmicanja alata u dnu rupe *
Q336 = 0 ; kut postavljanja vretena prije izlaza iz rupe
*
Q214 = 1 ; odmicanje alata u negativnom smjeru referentne osi
Q214 = 2 ; odmicanje alata u negativnom smjeru druge osi
Q214 = 3 ; odmicanje alata u pozitivnom smjeru referentne osi
Q214 = 3 ; odmicanje alata u pozitivnom smjeru druge osi
D.6.7.7 Cycle 205 - Ciklus za univerzalno probijanje UNIVERSAL PECKING

3. Ako je programiran lom strugotine, alat će se
vratiti za programirani povrat (Q212) - kako bi
se strugotina lakše izbacila. Ako nije
programiran povrat, alat se vraća u brzom
hodu do odstojanja (Q200) te se ponovo
spušta u brzom hodu iznad prve dubine
bušenja.
4. Alat nastavlja bušiti do slijedeće dubine bušenja u programiranom posmaku. Ako je
programirano korak bušenja će se smanjivati nakon svakog bušenja.
59
bušenja (Q201)
6. Na dnu rupe alat alat čeka za programirano vrijeme čekanja (Q211). WinNC vraća
alat programiranim povratnim posmakom (Q208) na programirano odstojanje i
nakon toga, ako je programirano, na drugo odstojanje (Q204) u brzom hodu.
Primjer:
11 CYCL DEF 205 UNIVERSAL PECKING ; definiranje ciklusa

Q202 = 5 ; postavljanje dubine bušenja po koraku - inkrementno
Q212 = 0.2 ; programirani smanjenje dubine bušenja.
Q205 = 3 ; minimalna dubina bušenja u inkrementnoj vrijednosti uz unešen Q212
Q258 = 0.5 ; gornja STOP distanca do koje se alat spušta u brzom hodu u rupu nakon prvog izlaženja iz rupe
Q259 = 1 ; donja STOP distanca do koje se alat spušta u brzom hodu u rupu nakon zadnjeg izlaženja iz rupe
Q257 = 5 ; dubina prekida na kojoj se lomi strugotina - inkrementno
D.6.7.8 Cycle 208 - Ciklus za bušenje glodanjem BORE MILLING

postavljeno odstojanje (Q200), a zatim
pomiče alat do ruba provrta (Q335).
2. Alat gloda po zavojnici od početne
pozicije do prve dubine (Q334)
3. Kad se postigne zadana dubina (Q201),
alat napravi još jednom puni krug da
počisti zaostali srh.
4. Alat se ponovo pozicionira u srediste
rupe
5. WinNC vraća alat u brzom hodu na
programirano odstojanje (Q200) i nakon
60
toga, ako je programirano, na drugo odstojanje (Q204) također u brzom hodu.
Primjer:
12 CYCL DEF 208 BORE MILLING ; definiranje ciklusa

Q334 = 1.5 ; postavljanje koraka spirale - inkrementno
Q235 = 25 ; postavljanje nominalnog promjera – promjer glodane rupe
Q242 = 0 ; postavljanje promjera glodanja – ako se postavi veči od 0, WinNC više ne kontrolira odnose
između radijusa alata i nomimalnog promjera. Ovim se mogu glodati rupe koje su dva i više puta veče od promjera alata
D.6.7.9 Cycle 2 - Ciklus za urezivanje navoja sa kompenzacijskom glavom

TAPING WITH A FLOATING TAP HOLDER
1. Alat se giba u jednom neprekinutom

gibanju do dna rupe.
2. Kad dosegne dno rupe, smjer rotacije se
mijenja i alat se vraća
3. U početnoj poziciji smjer rotacije alata
se opet mijenja
Primjer:
61
6 CYCL DEF 2.0 TAPPING ; definiranje ciklusa
7 CYCL DEF 2.1 SET UP 3 ; postavljanje odstojanja između vrha alata i radne površine 1
8 CYCL DEF 2.2 DEPTH -20 ; postavljanje dubine navoja u inkrementnoj vrijednosti 2
9 CYCL DEF 2.3 DWELL 0.4 ; postavljanje vremena čekanja u sekundama
10 CYCL DEF 2.4 F200 ; postavljanje posmaka
11 L X+50 Y+20 FMAX M3 ; pravocrtno gibanje alata na poziciju u brzom hodu, uključena rotacija alata
12 L Z+3 FMAX M99 ; pozicioniranje u brzom hodu da odstojanja, poziv ciklusa
Posmak se računa F = S * p
F –posmak u mm / min
S – brzima rotacije vretena o / min
p – korak navoja mm
M5, korak 0.8mm – broj okretaja alata S=200 o/min - posmak F=200*0.8=160mm/min
M6, korak 1mm, broj okretaja alata S=200 o/min - posmak F=200*1=200mm/min
D.6.7.10 Cycle 17 - Ciklus za kruto urezivanje navoja RIGID TAPPING
Ovime se reže navoj bez kompenzacijske

glave u jednom ili više prolaza
Prednosti ovog načina urezivanja navoja:
• Moguče su veče brzine razanja

• Moguče je ponavljanje urezivanja po
istom navoju preko orijentacije vretena
• Povečava se duljina hoda alata
Primjer:
62
16 CYCL DEF 17.0 RIGID TAPPING ; definiranje ciklusa
17 CYCL DEF 17.1 SET UP 3 ; postavljanje odstojanja između vrha alata i radne površine 1
19 CYCL DEF 17.3 PITCH +1 ; postavljanje koraka navoja i predznaka lijevog ili desnog navoja 3
+ desni navoj
- lijevi navoj
D.6.7.11 Cycle 18 - Ciklus za urezivanje navoja nožem THREAD CUTTING
Ciklus 18 radi navoj kontrolom vretena. Alat se

giba odabranim brojem okretaja od početne
pozicije do dubine navoja. Kada dođe na kraj
navoja rotacija vratila se zaistavlja.
Primjer:
22 CYCL DEF 18.0 THREAD CUTTING ; definiranje ciklusa

24 CYCL DEF 18.2 PITCH +1 ; postavljanje koraka navoja i predznaka lijevog ili desnog navoja 2
+ desni navoj
- lijevi navoj
D.6.7.12 Cycle 206 - novi ciklus za urezivanje navoja sa kompenzacijskom

glavom NEW TAPPING WITH A FLOATING TAP HOLDER
1. WinNC u brzom hodu pozicionira alat iznad

rupe na postavljeno odstojanje (Q200).
2. Alat urezuje navoj do definirane dubine
bušenja (Q201) sa programiranim posmakom
(Q206).
3. Kad dosegne dno rupe, smjer rotacije se
mijenja i alat se vraća na postavljeno
odstojanje po završetku vremena čekanja
(Q211). Ako je programirano, na drugo
odstojanje (Q204) odlazi u brzom hodu.
4. U početnoj poziciji alat opet mijenja smjer rotacije.
63
Primjer:
25 CYCL DEF 206 TAPPING NEW ; definiranje ciklusa

Q211 = 0.25 ; postavljanje koraka spirale - inkrementno
D.6.7.13 Cycle 207 - novi ciklus za kruto urezivanje navoja

NEW RIGID TAPPING WITHOUT A FLOATING TAP HOLDER
Ovime se reže navoj bez kompenzacijske

glave u jednom prolazu
Prednosti ovog načina urezivanja navoja:

• Moguče su veče brzine razanja
• Moguče je ponavljanje urezivanja po
istom navoju preko orijentacije vretena
• Povečava se duljina hoda alata
1. WinNC u brzom hodu pozicionira alat

iznad rupe na postavljeno odstojanje
(Q200).
2. Alat urezuje navoj do definirane dubine bušenja (Q201).
3. Kad dosegne dno rupe, smjer rotacije se mijenja i alat se vraća na postavljeno
odstojanje po završetku vremena čekanja (Q211). Ako je programirano, na drugo
64
4. U početnoj poziciji alat opet mijenja smjer rotacije.
Primjer:
26 CYCL DEF 207 RIGID TAPPING NEW ; definiranje ciklusa

Q239 = +1 ; postavljanje koraka navoja – inkrementno*
* + desni navoj
- lijevi navoj
D.6.7.14 Cycle 209 - ciklus za urezivanje navoja sa lomom strugotine

TAPPING WITH CHIP BREAKING
Alat reže navoj u nekoliko prolaza dok ne

dostigne zadanu dubinu. Definira se parametar
kojim se alat vraća iz rupe zbog loma strugotine.

(Q200). Tu se izvrši orijentirano
zaustavljanje vretena.
2. Alat urezuje navoj do prve definirane
dubine bušenja (Q257), mijenja smjer
rotacije i vraća se za definiranu udaljenost
(Q256) ili kompletno izlazi iz rupe (Q256=0).
3. Tada se mijenja smjer rotacije i alat se spušta do slijedeće dubine navoja u rupi.
4. Postupak se ponavlja( točke 1-3 ) dok se ne dostigne ukupna programirana dubina
urezivanja navoja.
5. Alat se potom vraća u početnu poziciju na odstojanje. Ako je programirano, na
65
drugo odstojanje (Q204) odlazi u brzom hodu.
6. Zaustavlja se rotacija alata.
Primjer:
11 CYCL DEF 209 TAPPING W/ CHIP BRKG; definiranje ciklusa

Q256 = +25 ; vrijednost povrata alata za lomljenje strugotine
Q336 = 0 ; kut postavljanja vretena prije izlaza iz rupe
66
D.6.7.15 Osnove glodanja navoja
Unutrašnji Uspon Smjer Preduvjeti

navoj
Korak • Glodanje navoja obično dovodi do
Desni + +1 (RL) Z+ iskrivljenja profila navoja. Da bi se
Lijevi - -1 (RR) Z+ ispravio ovaj efekt, potrebna je
Desni + -1 (RR) Z- spacifikacija kompenzacije alata iz
Lijevi - +1 (RL) Z- kataloga alata. Kompenzacija se
Vanjski Uspon Smjer programira s DELTA vrijednosti
navoj
Korak radijusa alata RD kod poziva alata.
Desni + +1 (RL) Z- • Ciklusi 262, 263, 264 i 267 mogu
Lijevi - -1 (RR) Z- se izraditi samo s desnim alatima.
Desni + -1 (RR) Z+ Ciklus 265 koristi lijeve i desne
Lijevi - +1 (RL) Z+ alate
• Radni pravac je određen parametrima:

- Q239 + ili - desni ili lijevi navoj
- Q351 +1 ili –1 uspon ili
spuštanje navoja
U tablici je pregledno prikazana interakcija pojedinih parametara za desne alate.
67
D.6.7.16 Cycle 262 - ciklus za glodanje navoja THREAD MILLING

(Q200).
2. Alat se pozicionira programiranim
posmakom (Q253) na početnu površinu.
Početna površina proizlazi iz predznaka
koraka navoja, metode glodanja, broja
navoja po koraku.
3. Alat tada prilazi promjeru navoja
tangencijalno spiralnim ulazom.
4. Ovisno i postavljenim parametrima za broj navoja
(visevojni navoji) alat glođe navoj odjednom u
nekoliko podijeljenih prolaza ili u jednom prolazu.
5. Alat se tada tangencijalno odmiče od konture i
vraća na startnu poziciju u početnoj ravnini
6. Alat se potom vraća u brzom hodu na odstojanje.
Ako je programirano i na drugo odstojanje (Q204)
odlazi u brzom hodu.
Primjer:
11 CYCL DEF 262 THREAD MILLING ; definiranje ciklusa

Q335 = 10 ; postavljanje nominalnog (nazivnog) promjera navoja
Q355 = 0 ; postavljanje broja navoja **
Q253 = 500 ; posmak kod prilaženja i odmicanja alata
Q351 = +1 ; uspon
Q207 = 300 ; posmak glodanja navoja
* + desni navoj
- lijevi navoj
**
68
D.6.7.17 Cycle 263 - ciklus za glodanje navoja / upuštanjem
THREAD MILLING / COUNTERSINKING
1. WinNC u brzom hodu pozicionira alat iznad

rupe na postavljeno odstojanje (Q200).
Upuštanje / COUNTERSINKING
2. Alat se pozicionira programiranim posmakom
(Q253) za duljinu upuštala (Q356) umanjene
za odstojanje, a zatim posmakom za
upuštanje do same dubine upuštala (Q356).
3. Ako je upisano i bočno odstojanje (Q359) alat
se automatski pozicionira za zadanu
vrijednost.
4. Ovisno o raspoloživom prostoru, obavlja se
tangencijalni prilaz nazivnom promjeru
navoja.
Upuštanje čela
5. Alat se spušta za dubinu upuštanja (Q358).
6. Pozicioniranje je bez kompenzacije alata, iz
centra po luku do razmaka od čela i tada
slijedi kružnu putanju posmakom upuštanja.
7. Po završetku upuštanja, alat se giba po luku
do središta rupe
Glodanje navoja
8. Alat se posmakom za pozicioniranje (Q253)
do početne ravnine navoja. Početna ravnina
se određuje prama koraku navoja i smjeru uspona.
9. Alat tada prilazi promjeru navoja tangencijalno
spiralnim ulazom i glođe navoj.
10. Alat se tada tangencijalno odmiče (Q357) od konture i
vraća u startnu točku na početnoj ravnini.
11. Alat se potom vraća u brzom hodu na odstojanje. Ako
je programirano i na drugo odstojanje (Q204) odlazi u
brzom hodu.
Primjer:
11 CYCL DEF 263 THREAD MILLING / COUNTERSINKING; definiranje ciklusa

Q239 = +1.5 ; postavljanje koraka navoja – inkrementno*
Q356 = -20 ; postavljanje duljine upuštala
Q351 = +1 ; uspon
Q357 = 0.2 ; postavljanje tangencijalnog odmicanja od konture (udaljenost od ruba alat do ruba rupe)
Q358 = +0 ; postavljanje dubine upuštanja čela alata
Q359 = +0 ; postavljanje bočnog odstojanja
Q254 = 150 ; postavljanje posmaka upuštanja (spuštanje ili podizanje alata u smjeru osi alata)- mm/min
Q207 = 300 ; posmak glodanja navoja (brzina rezanja okomito na os rotacije alata)- mm/min
69
Napomena:
Treba razlikovati radne točke koje su definirane kao:
1. Dubina navoja – Q201 – duljina po kojoj treba biti narezan navoj
2. Duljina upuštala – Q356 – udaljenost od čela alata do gornje površine obratka
3. Dubina čela - Q358 – udaljenost od vrha alata do gornje površine obratka kod
upuštanja (dubina upuštanja)
70
D.6.7.18 Cycle 264 - ciklus za bušenje / glodanje navoja
1. Alat se u brzom hodu pozicionira iznad rupe na postavljeno odstojanje (Q200).

Bušenje
3. Ako je programiran lom strugotine, alat će se vratiti
za programirani povrat (Q256) - kako bi se
strugotina lakše izbacila. Ako nije programiran
povrat, alat se vraća u brzom hodu do odstojanja
(Q200) te se ponovo spušta u brzom hodu iznad
prve dubine bušenja.
4. Alat nastavlja bušiti do slijedeće dubine bušenja u
programiranom posmaku.
5. Program se ponavlja (točke 2 do 4) dok se ne
postigne programirana dubina bušenja (Q201)
Upuštanje čela
6. Alat se giba posmakom za pozicioniranje do
dubine upuštanja čela (Q358).
7. Pozicioniranje je bez kompenzacije alata, iz centra
po luku do razmaka od čela i tada slijedi kružnu
putanju posmakom upuštanja.
8. Po završetku upuštanja, alat se giba po luku do središta rupe
Glodanje navoja
9. Alat se giba posmakom za pozicioniranje (Q253) do početne
ravnine navoja. Početna ravnina se određuje prama koraku
navoja i smjeru uspona.
10. Alat tada prilazi promjeru navoja tangencijalno spiralnim
ulazom i glođe navoj.
11. Alat se tada tangencijalno odmiče (Q357) od konture i vraća u startnu točku na
početnoj ravnini.
12. Alat se potom vraća u brzom hodu na odstojanje. Ako je programirano i na drugo
Primjer:
44 CYCL DEF 264 THREAD DRILLING / MILLING ; definiranje ciklusa
Q239 = +1.5 ; postavljanje koraka navoja – inkrementno
Q356 = -20 ; postavljanje duljine upuštala
Q351 = +1 ; uspon
Q258 = 0.5 ; gornja STOP distanca do koje se alat spušta u brzom hodu u rupu nakon prvog izlaženja iz rupe
Q206 = 150 ; odabiranje posmaka u pravcu osi alata mm/min
71
D.6.7.19 Cycle 265 - ciklus za spiralno bušenje / glodanje navoja
HELICAL THREAD DRILLING / MILLING
1. WinNC u brzom hodu pozicionira alat iznad rupe

na postavljeno odstojanje (Q200).
Upuštanje čela
2. Ako se upušta prije izrade navoja, alat se spušta
posmakom za upuštanje na dubinu upuštanja
(Q358).
Ako se upušta nakon izrade navoja, alat se giba
posmakom za pozicioniranje (Q253) na dubinu
upuštanja (Q358).
3. Pozicioniranje je bez kompenzacije alata, iz
centra po luku do razmaka od čela i tada slijedi
kružnu putanju posmakom upuštanja.
4. Po završetku, alat se giba po luku do središta
rupe
Glodanje navoja
5. Alat se posmakom za pozicioniranje (Q253) do
početne ravnine navoja. Početna ravnina se
određuje prama koraku navoja i smjeru uspona.
6. Alat tada prilazi promjeru navoja tangencijalno
spiralnim ulazom i glođe navoj.
7. Alat se kontinuirano giba putanjom niz zavojnicu do dna
navoja
8. Alat se tada tangencijalno odmiče (Q357) od konture i
vraća u startnu točku na početnoj ravnini.
9. Alat se potom vraća u brzom hodu na odstojanje. Ako je
programirano i na drugo odstojanje (Q204) odlazi u
brzom hodu.
Primjer:
25 CYCL DEF 265 HELICAL THREAD DRILLING / MILLING ; definiranje ciklusa

Q201 = -16 ; postavljanje dubine navoja u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna rupe)
Q253 = 500 ; posmak kod prilaženja i odmicanja alata – posmak predpozicioniranja
Q351 = +1 ; uspon
Q360 = 0 ; upuštanje 0 – prije urezivanja navoj, 1 – poslije urezivanja navoja
Q254 = 150 ; odabiranje posmaka za upuštanje mm/min
72
D.6.7.20 Cycle 267 - ciklus za vanjsko glodanje navoja
OUTSIDE THREAD MILLING
1. WinNC u brzom hodu pozicionira alat na postavljeno odstojanje (Q200).

Upuštanje čela
2. Alat se pozicionira programiranim posmakom
(Q253) na početnu površinu ruba stupa (Q335) u
početnu točku upuštanja. Početna površina
proizlazi iz promjera navoja, promjera alata i
koraka navoja.
3. Alat se giba posmakom pozicioniranja do dubine
upuštanja.
4. Pozicioniranje je bez kompenzacije alata, iz centra
po luku do razmaka od čela i tada slijedi kružnu
putanju posmakom upuštanja.
5. Po završetku, alat se giba po luku do početne pozicije.
Glodanje navoja
6. WinNC pozicionira alat u startnu poziciju (ako nije bilo
prethodnog upuštanja) na početnu ravninu.
Startna pozicija glodanja = startna pozicija upuštanja
7. Alatse posmakom za pozicioniranje (Q253) do
početne ravnine navoja. Početna ravnina se određuje
prama koraku navoja i smjeru uspona i broju navoja po koraku.
8. Alat tada prilazi promjeru navoja tangencijalno spiralnim ulazom i glođe navoj.
9. Ovisno i postavljenim parametrima za broj navoja (visevojni navoji) alat glođe navoj
odjednom u nekoliko podijeljenih prolaza ili u jednom prolazu.
7. Alat se tada tangencijalno odmiče od konture i vraća na startnu poziciju u početnoj
ravnini
8. Alat se potom vraća u brzom hodu na odstojanje. Ako je programirano i na drugo
Primjer:
25 CYCL DEF 267 OUTSIDE THREAD MILLING; definiranje ciklusa

Q201 = -16 ; postavljanje dubine navoja u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna rupe)
Q355 = 0 ; broj navoja po koraku*
Q253 = 500 ; posmak kod prilaženja i odmicanja alata – posmak predpozicioniranja
Q351 = +1 ; uspon
Q254 = 150 ; odabiranje posmaka za upuštanje mm/min
73
D.6.8 Ciklusi za glodanje džepova, stupova i utora
CIKLUS Funkcijska tipka

4 GLODANJE PRAVOKUTNOG DŽEPA
ciklus grube obrade bez automatskog predpozicioniranja
212 FINA OBRADA PRAVOKUTNOG DŽEPA

fina obrada sa automatskim pozicioniranjem
213 FINA OBRADA PRAVOKUTNOG STUPA

5 GLODANJE OKRUGLOG DŽEPA

ciklus grube obrade bez automatskog predpozicioniranja
214 FINA OBRADA OKRUGLOG DŽEPA

215 FINA OBRADA OKRUGLOG STUPA

3 GLODANJE UTORA
gruba i fina obrada sa automatskim pozicioniranjem i vertikalnim korakom
dubine glodanja
210 GLODANJE UTORA sa naizmjeničnom promjenom dubine
gruba i fina obrada sa automatskim pozicioniranjem i naizmjeničnom
promjenom dubine glodanja
3 GLODANJE KRUŽNIH UTORA
gruba i fina obrada sa automatskim pozicioniranjem i naizmjeničnom
promjenom dubine glodanja
74
D.6.8.1 Cycle 4 - Ciklusi za glodanje pravokutnog džepa POCKET MILLING
7. Alat ulazi u obradak na startnoj poziciji

(centru džepa) do prve dubine glodanja.
8. Glodanje počinje u pozitivnom pravcu
po duljoj strani džepa (u kvadratnom
džepu glodanje počinje u pozitivnom
smjeru osi Y) i dubi džep od sredine
prema van.
9. Proces se ponavlja dok se ne dostigne
zadana dubina džepa.
10. Na kraju ciklusa alat se vraća u startnu
(početnu) poziciju
Primjer:
16 CYCL DEF 4.0 POCKET MILLING ; definiranje ciklusa
17 CYCL DEF 4.1 SET UP 2 ; odstojanje između vrha alata (startna pozicija) i radne površine inkrementno 1
18 CYCL DEF 4.2 DEPTH -10 ; postavljanje dubine džepa u inkrementnoj vrijednosti 2
19 CYCL DEF 4.3 PLNGNG 4 F80 ; dubina glodanja po koraku 3 i posmak ulaza alata u materijal
20 CYCL DEF 4.4 X80 ; definiranje duljine džepa po referentnoj osi 4
21 CYCL DEF 4.5 Y40 ; definiranje širine džepa 5
22 CYCL DEF 4.6 F100 DR+ RADIUS 10 ; posmak glodanja, smjer glodanja i radijus kuteva džepa
23 L X+60 Y+35 FMAX M3 ; pozicioniranje iznad početne pozicije u brzom hodu, uključena rotacija alata
Preduvjeti:
Širina džepa 5 mora biti veča od (2 x Radijus zaobljenja kutova džepa + faktor prekoračenja)
Proračun:
Faktor prekoračenja k = K * R
K – preklop npr 1.2
R – radijus npr 10
Primjer
Širina = 2 * 10 + 1.2 * 10 = 32 mm
Minimalna duljina džepa je trostruki radijus alata
75
D.6.8.2 Cycle 212 - Ciklus za finu obradu pravokutnog džepa
POCKET FINISHING
1. Alat dolazi u startnu (početnu) poziciju (centar

džepa) na postavljeno odstojanje.
2. Od centra džepa alat se giba do radne površine
u startnu poziciju glodanja. WinNC uzima u
proračun radijus alata i toleranciju boka džepa
kako bi izračunao startnu poziciju glodanja.
3. Alat se spušta definiranim posmakom spuštanja
glodala do prve dubine glodanja.
4. Sada se alat tangencijalno približava konturi završne obrade i nastavlja po konturi
džepa.
5. Alat se odmiče od konture tangencijalnom
putanjom i vraća u startnu poziciju glodanja
prve dubine.
6. Proces od 3 do 5 se ponavlja dok se ne
dostigne definirana dubina džepa.
7. Nakon toga se alat podiže na definirano
odstojanje, ako je programirano drugo
odstojanje alat se u brzom hodu podiže i
pozicionira u centru džepa.
Primjer:
16 CYCL DEF 212 POCKET FINISHING ; definiranje ciklusa

Q201 = -16 ; postavljanje dubine džepa u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna džepa)
Q206 = 100 ; posmak ulaza glodala u materijal - mm/min
Q202 = 5 ; postavljanje prve dubine glodanja u inkrementnoj vrijednosti
Q207 = 300 ; posmak glodanja (brzina okomito na os rotacije alata)- mm/min
Q216 = +50 ; postavljanje centra džepa po prvoj osi
Q217 = +35 ; postavljanje centra džepa po drugoj osi
Q218 = +80 ; duljina džepa po prvoj osi
Q219 = +40 ; širina džepa po drugoj osi
Q220 = 5 ; radijus zaobljenja kuta džepa
Q221 = 0 ; postavljanje dodatka za finu obradu – tolerancija boka džepa
76
D.6.8.3 Cycle 213 - Ciklus za finu obradu pravokutnog stupa
STUD FINISHING
1. Alat dolazi u startnu (početnu) poziciju na

postavljenom odstojanju.
2. Od centra stupa alat se giba do radne površine u
startnu poziciju glodanja. Startna pozicija se
anlazi desno od stupa udaljena za cca 3.5
radijusa alata.
4. Sada se alat tangencijalno približava konturi završne obrade i nastavlja po konturi
stupa.
putanjom i vraća u startnu poziciju glodanja prve
dubine.
6. Proces od 3 do 5 se ponavlja dok se ne dostigne
definirana duljina stupa.
odstojanje, ako je programirano drugo odstojanje
alat se u brzom hodu podiže i pozicionira u
centru stupa.
Početna pozicija = završna pozicija.
Primjer:
27 CYCL DEF 213 STUD FINISHING ; definiranje ciklusa

Q218 = +80 ; duljina džepa po prvoj osi
Q219 = +40 ; širina džepa po drugoj osi
Q220 = 5 ; radijus zaobljenja kuta džepa
Q221 = 0 ; postavljanje dodatka za finu obradu – tolerancija boka džepa
77
D.6.8.4 Cycle 5 - Ciklus za grubu obradu okruglog džepa
CIRCULAR POCKET MILLING
1. Alat ulazi u obradak na startnoj poziciji

(centru džepa) do prve dubine glodanja.
2. Nakon toga alat slijedi spiralnu krivulju i širi
džep od sredine prema van.
3. Proces se ponavlja dok se ne dostigne
zadana dubina džepa.
4. Na kraju ciklusa alat se vraća u startnu
(početnu) poziciju
Primjer:
16 CYCL DEF 5.0 CIRCULAR POCKET ; definiranje ciklusa
18 CYCL DEF 5.2 DEPTH -12 ; postavljanje dubine džepa u inkrementnoj vrijednosti 2
20 CYCL DEF 5.4 RADIUS Y35 ; definiranje radijusa džepa
21 CYCL DEF 5.5 F100 DR+; posmak glodanja, smjer glodanja
78
D.6.8.5 Cycle 214 - Ciklus za finu obradu okruglog džepa
CIRCULAR POCKET FINISHING
1. Alat dolazi u startnu (početnu) poziciju (centar

džepa) na postavljeno odstojanje.
2. Od centra džepa alat se giba do radne površine
u startnu poziciju glodanja. WinNC uzima u
proračun radijus alata i toleranciju boka džepa
kako bi izračunao startnu poziciju glodanja.
4. Sada se alat tangencijalno približava konturi
završne obrade i nastavlja po konturi džepa. Alat
se odmiče od konture tangencijalnom putanjom i
vraća u startnu poziciju glodanja prve dubine.
definirana dubina džepa.
centru džepa.
Primjer:
16 CYCL DEF 214 CIRCULAR POCKET FINISHING ; definiranje ciklusa

Q222 = 79 ; promjer sirovog kružnog džepa – gruba obrada
Q223 = 80 ; promjer gotovog kružnog džepa – fina obrad
79
D.6.8.6 Cycle 215 - Ciklus za finu obradu kružnog stupa
CIRCULAR STUD FINISHING
1. Alat dolazi u startnu (početnu) poziciju na

postavljenom odstojanju.
2. Od centra stupa alat se giba do radne površine
u startnu poziciju glodanja. Startna pozicija se
anlazi desno od stupa udaljena za cca 3.5
radijusa alata.
3. Alat se spušta definiranim posmakom
spuštanja glodala do prve dubine glodanja.
4. Sada se alat tangencijalno približava konturi
završne obrade i nastavlja po konturi stupa.
putanjom i vraća u startnu poziciju glodanja prve
dubine.
definirana duljina stupa.
centru stupa.
Početna pozicija = završna pozicija.
Primjer:
27 CYCL DEF 215 CIRCULAR STUD FINISHING ; definiranje ciklusa

Q222 = 81 ; promjer sirovog kružnog džepa – gruba obrada
Q223 = 80 ; promjer gotovog kružnog džepa – fina obrad
80
D.6.8.7 Cycle 3 - Ciklus glodanje utora SLOT FINISHING
Gruba obrada
1. WinNC pozicionira alat unutar konture utora –
na polovicu udaljenosti širine slota i promjera
alata. Prodire u obradak za dubinu glodanja i
uzdužno glođe utor.
2. na kraju utora ponovo se spušta na slijedeči
korak u glođe u suprotnom pravc. Ovo se
ponavlja dok se ne dostigne zadana dubina
utora.
Fina obrada
3. Alat se giba do dna utora po luku
tangencijalno na konturu utora. Zatim slijedi fino glodanje konture
4. Na kraju ciklusa alat se u brzom hodu giba do postavljenog odstojanja u početnu
poziciju.
Primjer:
11 TOOL DEF 1 L+0 R+6 ; definiranje alata na poziciji 1, dulina i promjer
12 TOOL CALL 1 Z S1500 ; postavljanje (pozivanje) alata na poziciji 1, broj okretaja alata
13 CYCL DEF 3.0 SLOT MILLING ; definiranje ciklusa
15 CYCL DEF 3.2 DEPTH -15 ; postavljanje dubine utora u inkrementnoj vrijednosti 2
17 CYCL DEF 3.4 X80 ; definiranje duljine utora po referentnoj osi 4
18 CYCL DEF 3.5 Y15 ; definiranje širine džepa 5
19 CYCL DEF 3.6 F100 ; posmak glodanja
24 L Z+2 M99 ; pozicioniranje u brzom hodu da odstojanja, poziv zadnjeg ciklusa
81
D.6.8.8 Cycle 210 - Ciklus glodanje utora – izduljene rupe
SLOT WITH RECIPROCATING PLUNGECUT
Gruba obrada
1. WinNC pozicionira alat unutar konture utora –
na centru lijevog zaobljenja na definiranom
odstojanju.
2. Alat se radnim posmakom prsloni na radnu
površinu. Nastavlja pravocrtno prema desnom
centru zaobljenja do prve dubine glodanja
(glođe na koso).
3. Nakon toga alat se giba u suprotnom pravcu do
lijevog centra zaobljenja za slijedeči korak
glodanja. Ovo se ponavlja dok se ne dostigne
postavljna dubina utora.
Fina obrada
5. Alat se giba od centra utora tangencijalno na konturu. Zatim slijedi fino glodanje
konture u više prolaza dok ne dosegne zadanu dubinu utora.
6. Na kraju ciklusa alat se tangencijaln giba do centra utora.
7. Od centar ide u brzom hodu do postavljenog odstojanja. Ako je programirano drugo
odstojanje alat se u brzom hodu podiže i pozicionira u centru.
Primjer:
16 CYCL DEF 210 SLOT RECIP PLNG ; definiranje ciklusa

Q201 = -16 ; postavljanje dubine utora u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna utora)
Q215 = 0 ; način obrade 0 – grubo i fino, 1 - samo grubo 2 - samo fino
Q216 = +50 ; postavljanje centra utora po prvoj osi
Q217 = +35 ; postavljanje centra utora po drugoj osi
Q218 = +80 ; duljina utora po prvoj osi
Q219 = +12 ; širina utora po drugoj osi
Q224 = +15 ; kut nagiba utora – os rotacije utora je u centru
Q338 = 5 ; dubina glodanja kod fine obrade
82
D.6.8.9 Cycle 211 - Ciklus glodanje kružnog utora zakrivljene rupe
CIRCULAR SLOT WITH RECIPROCATING PLUNGECUT
Gruba obrada
4. WinNC pozicionira alat unutar konture utora
– na centru lijevog zaobljenja na
definiranom odstojanju.
5. Alat se radnim posmakom prsloni na radnu
površinu. Nastavlja pravocrtno prema
desnom centru zaobljenja do prve dubine
glodanja (glođe na koso).
6. Nakon toga alat se giba u suprotnom
pravcu do lijevog centra zaobljenja za
slijedeči korak glodanja. Ovo se ponavlja
dok se ne dostigne postavljna dubina utora.
Fina obrada
8. Alat se giba od centra utora tangencijalno na konturu. Zatim slijedi fino glodanje
konture u više prolaza dok ne dosegne zadanu dubinu utora.
9. Na kraju ciklusa alat se tangencijaln giba do centra utora.
10. Od centra ide u brzom hodu do postavljenog odstojanja. Ako je programirano drugo
odstojanje alat se u brzom hodu podiže i pozicionira u centru.
Primjer:
16 CYCL DEF 211 CIRCULAR SLOT ; definiranje ciklusa

Q201 = -16 ; postavljanje dubine utora u inkrementnoj vrijednosti (od površine sirovca do dna utora)
Q215 = 0 ; način obrade 0 – grubo i fino, 1 - samo grubo 2 - samo fino
Q216 = +50 ; postavljanje centra utora po prvoj osi
Q217 = +50 ; postavljanje centra utora po drugoj osi
Q244 = +80 ; promjer zakrivljenosti utora
Q219 = +12 ; širina utora po drugoj osi
Q245 = +45 ; kut početka utora – polarno zadan
Q248 = 90 ; kutna dulina utora – polarno zadan
Q338 = 5 ; dubina glodanja kod fine obrade
83
D.6.9 Ciklusi za obradu predložaka rupa
CIKLUS Funkcijska
tipka
220 KRUŽNI PREDLOŽAK
221 PRAVOCRTNI PREDLOŽAK
Cikluci 220 I 221 mogu se kombinirati sa slijedećim ciklusima:
Ciklus 1
Ciklus 2
Ciklus 3
Ciklus 4
Ciklus 5
Ciklus 17
Ciklus 18
Ciklus 200
Ciklus 201
Ciklus 202
Ciklus 203
Ciklus 204
Ciklus 205
Ciklus 206
Ciklus 207
Ciklus 208
Ciklus 209
Ciklus 212
Ciklus 213
Ciklus 214
Ciklus 215
Ciklus 262
Ciklus 263
Ciklus 264
Ciklus 265
Ciklus 267
84
D.6.9.1 Cycle 220 - Ciklusi za kružni predložak CIRCULAR PATTERN
1. U brzom hodu Heidenhein WinNC vodi alat iz trenutne pozicije u početnu poziciju
za prvu strojnu operaciju.
2. Iz ove pozicije Heidenhein WinNC će izraditi zadnje
definirani ciklus.
3. Alat se zatim vraća u početnu poziciju slijedeće
operacije.
4. Postupak se ponavlja dok se ne izvrše sve strojne
operacije.
Primjer:
56 CYCL DEF 220 CIRCULAR PATTERN ; definiranje ciklusa (ili POLAR PATTERN)
Q216 = +50 ; postavljanje centra kruga predložka po prvoj osi
Q217 = +50 ; postavljanje centra kruga predložka po drugoj osi
Q244 = 80 ; promjer kruga predložka
Q245 = 0 ; početni kut između prve referentne osi i početne točke prve strojne obrade na krugu predloška*
Q246 = 360 ; završni kut između prve referentne osi i početne točke zadnje strojne obrade na krugu predloška *
Q247 = 0 ; kut koraka – inkrementna vrijednost kuta između dvije operacije**
Q241 = 8 ; broj ponavljanja
Q301 = 1 ; pozicioniranje na odstojanje – 1 ili na drugo odstojanje – 2
* Ne smije se upisati ista vrijednost za početni i završni kut.

Ako je završni kut veči od početnog obrada ide u smjeru obrnutom od smjera
kazaljke sata.
Ako je završni kut manji od početnog obrada ide u smjeru kazaljke sata.
** Unosom kut 0 kut koraka operacija će se izračunati iz početnog i završnog kuta
te broja ponavljanja.
Predznak definira pravas obrade ( – je pravac u smjeru kazaljke sata)
85
D.6.9.2 Cycle 221 - Ciklusi za pravocrtni predložak LINEAR PATTERN
1. U brzom hodu Heidenhein WinNC vodi

alat iz trenutne pozicije u početnu
poziciju za prvu strojnu operaciju.
2. Iz ove pozicije Heidenhein WinNC će
izraditi zadnje definirani ciklus.
3. Alat se zatim vraća u početnu poziciju
slijedeće operacije.
4. Postupak se ponavlja dok se ne izvrše
sve strojne operacije u prvom redu.
Alat se zatim pozicionira iznad
početne točke zadnje operacije.
5. Alat se pomakne do zadnje pozicije
drugog reda gdje obavi obradu.
6. Od ove pozicije alat kreće prama prvoj poziciji obavljajući obradu po suprotnom
pravcu.
7. Proces se ponavlja dok se ne izrade sve operacije ud drugom redu.
8. Tada alat id u početnu poziciju slijedećeg reda.
9. Svaki slijedeći red se obavlja u nasuprotnom gibanju.
Primjer:
56 CYCL DEF 221 LINEAR PATTERN ; definiranje ciklusa (ili CATRESIAN PATTERN)
Q225 = +15 ; postavljanje početne pozicije predložka po prvoj osi
Q226 = +15 ; postavljanje početne pozicije predložka po drugoj osi
Q237 = +10 ; razmak između obrada po prvoj osi
Q238 = +8 ; razmak između obrada po drugoj osi
Q242 = 6 ; brok stupaca (kolona)
Q243 = 4 ; broj redova (linija)
Q224 = +15 ; kut zakošenja redova
Q301 = 1 ; pozicioniranje na odstojanje – 1 ili na drugo odstojanje – 2
86
SL ciklusi
157 - 172
Ciklusi glodanja u višestrukom prolazu
173 - 178
Ciklusi premještanja koordinata
179 - 188
Specijalni ciklusi
189 - 192
PODPROGRAMI
193 - 200
87
E Programiranje alata
E.1 Unos podataka alata
E.1.1 Posmak
Posmak F (feed) je brzina alata u mm/min kojom se os

rotacije alata giba po svojoj putanji. Maksimalna vrijednost
je različita za svaku os i definirana je parametrima NC
stroja.
Upisivanje posmaka
Vrijednost posmaka se upisuje pri pozivu alata u TOOL
CALL, a može se unijeti u svakom bloku
Brzi hod
Brzi hod se upisuje naredbom F MAX ili F9999.
F MAX se upisuje funkcijskom tipkom kada se u dijalogu na ekranu pojavi pitanje Feed
rate =?
Trajanje posmaka
Posmak unesen kao brojčana vrijednost ostaje aktivan do bloka u kojem je nova vrijednost
posmaka.
F MAX je aaktivan samo u redu u kojem je napisan.
Promjena posmaka tijekom izvođenja programa

Moguće je mijenjati vrijednost posmaka samo preklopnikom posmaka u veličini od 0 do
120% programirane vrijednosti.
E.1.2 Brzina glavnog vretena
Brzina glavnog vretena S (speed) se upisuje kao broj okretaja u minuti (o/min) u bloku
poziva alata TOOL CALL.
Promjena brzine u programu

U NC programu moguće je promijeniti brzinu vretena u TOOL CALL samo unosom nove
vrijednosti.
Promjena brzine tijekom izvođenja programa

Moguće je mijenjati vrijednost brzine vretena samo tipkama za promjenu brzine u
vrijednosti od 70 do 120% programirane vrijednosti.
88
E.1.3 Podaci o alatu
E.1.3.1 Preduvjeti za kompenzaciju alata
Uobičajeno se programiraju koordinate

konture putanje kako su kotirane na nacrtu.
Kako bi WinNC mogao proračunati put osi
alata moraju se definrati promjer i duljina
svakog alata koji se koristi.
Podaci o alatu se mogu definrati direktno ui
programu funkcijom TOOL DEF ili posebno u
taablici alata.
U tablici se mogu unijeti i dodatni podaci o
specifičnom alatu. Tijekom izvođenja programa uzimaju se u obzir samo podaci uneseni
pod T, Name, L, R, DL i DR.
Manual operation \ TOOL TABLE (funkcijska tipka F8)
E.1.3.2 Broj alata, ime alata
Svaki alat se raspoznaje preko broja. Svakom alatu se može unijeti ime
Alat s brojem 0 je definiran kao nulti alat duljine L=0 i radijusa R=0. Tip alata T0 se ne
može pozvati. U tablici alata, alat pod brojem 0 mora biti definiran sa R=0 i L=0.
E.1.3.3 Duljina alata L
Postoje dva načina definiranja duljine alata:
1 - Razlika između duljine alata i duljine nultog alata L0
Algebarski znak
L>L0 alat je dulji od nultog alata
L<L0 alat je kraći od nultog alata
Određivanje duljine :
• Dovesti nulti alat u referentnu poziciju (npr.: u radna površina Z=0)
• Postaviti sve osi na 0 (postavljanje referentne točke)
• Postaviti slijedeći alat
• Dovesti ga u istu referentnu točku
• Na ekranu se prikazuje razlika u duljini koja je duljina alata
• Upisati razliku u TOOL DEF blok ili tablicu alata u opcijom «Hvatanja trenutne
pozicije»
2 – Odrediti duljinu alata mjerenjem (npr.: kompenzatorom) i unijeti izmjerenu veličinu u

tablicu alata ili u blok programa TOOL DEF.
89
E.1.3.4 Radijus alata L
Radijus alata se direktno unosi.

Delta vrijednosti duljine i radijusa alata
- Delta vrijednosti su odstupanja od duljine i
radijusa alata.
- Pozitivne delta vrijednosti opisuju odstupanje
alata od nazivne mjere – radijus/duljina je veči.
- Negativne delta vrijednosti opisuju odstupanje alata od nazivne mjere –
radijus/duljina je manji.
- Delta vrijednosti se unose kao numeričke vrijednosti. Kod TOOL CALL bloka mogu se
pridodati Q parametrima.
- Delta vrijednosti se unose maksimalno kao ± 99.999
Unos podataka o alatu u program

- Broj alata, duljina i radijus specifičnog alata se definiraju u TOOL DEF bloku NC
programa.
- Odabrati TOOL DEF
- Unijeti broj alata – svaki alat je definiran svojim brojem – pozicijom
na kojoj je smješten u spremniku alata
- Unijeti duljinu alata
- Unijeti radijus alata
Primjer:
4 TOOL DEF 5 L+10 R+5 ; alat na poziciji 5 dulji 10 mm od nultog alata, radijusa 5mm
E.1.3.5 Unos podataka o alatu u tablicu
Moguće je odrediti i spremiti podatke o alatu u tablicu alata.
Standardni podaci o alatu su:

Kratica Unos Dijalog
T broj alata koji se unosi u program -
Name ime alata koji se unosi u program Tool name ?
L duljina alata Tool length ?
R radijus alata Tool radius R ?
R2 drugi radijus alata Tool radius R2 ?
DL delta vrijednosti duljine alata Tool length oversize ?
DR delta vrijednosti radijusa alata Tool radius oversize ?
DR2 delta vrijednosti radijusa 2 alata Tool radius 2 oversize ?
LCUTS duljina alata za ciklus 22 Tool length in the tool axis ?
ANGLE maksimalni kut ulaza alata u
obradak kod ciklusa 22 i 208 Maximum plunge angle ?
TL zaključavanje alata Tool locked ?
Yes = ENT / No = NO ENT
RT broj zamjenskog alata Replacement tool ?
TIME1 maksimalno trajanje alata u min Maximum tool age ?
TIME2 maksimalno trajanje alata u min kroz TOOL CALL
Maximum tool age for TOOL CAL ?
CUR.TIME trenuno trajanje alata u min Current tool life ?
PLC informacija o alatu koja se šalje u PLC PLC status ?
PLC-VAL veličina o alatu koja se šalje u PLC PLC value ?
90
Tablica alata: podaci o alatu potrebni kod automatskog mjerenja alata:
CUT broj zubi alata (maksimalno 20) Number of teeth ?
LTOL dopušteno odstupanje duljine alata
zbog trošenja Wear tolerance: length ?
RTOL dopušteno odstupanje radijusa alata
zbog trošenja Wear tolerance: radius ?
DIRECT. smjer rezanja alata pri mjerenju
alata tijekom rotacije (rada) Cutting direction: (M3=_) ?
TT:R-OFFS Mjerenje duljine alata: razmak alata
između osi mjerne igle i osi alata Tool offset: radius ?
TT:L-OFFS Mjerenje radijusa alata: dodatni razmak alata
između gornje površine mjerne igle i donje
površine alata Tool offset: lenhth ?
LBREAK dopušteno odstupanje od duljine alata
za detekciju prekida Breaking tolerance: length ?
LBREAK dopušteno odstupanje od radijusa alata
za detekciju prekida Breaking tolerance: radius ?
Tablica alata: podaci o alatu potrebni za automatsko određivanje brzine i posmaka:

TYPE tip alata (MILL – glodalo, DRIL – svrdlo
TAP – ureznica) Tool type ?
TMAT materijal alata Tool material ?
CDT ime tablice alata Name of cuting data table ?
E.1.3.6 Unos podataka u tablicu alata
Tablica alata koja je aktivna prilikom izvođenja programa je TOOL.T

Ona mora biti spremljena u WinNC:\
direktorij i može se koristiti u jednom od
strojnih modova. Tablica alata koja se
može spremiti i koristiti za testiranje
programa može imati bilo koje ime sa .T
ekstenzijom
Otvaranje tablice alata TOOL.T :

• Odabrati neki strojni mod
• Aktivirati tipku TOOL TABLE
• Tipku EDIT postaniti na ON
Otvaranje bilo koje druge tablice alata

91
• Odabrati mod programiranja i editiranja
• Aktivirati file manager
• Za odabir tipa datoteke pritisnuti funkcijsku tipku SELECT TYPE. <F5>
• Za prikazivanje datoteka .T tipa odabrati funkcijsku tipku SHOW.T
• Odabrati datoteku ili unijeti novo ime za stvaranje nove datoteke alata
Kada se otvori tablica alata za uređivanje, označeno polje se može pomicati na bilo koju
poziciju unutar tablice koristeći strelice ili funkcijska tipke. Postojeći podaci se mogu
prepisati novim za bilo koju vrijednost.
E.1.3.7 Izlaz iz tablice alata
Pozivom file managera i odabirom druge datoteke
Odabir početka tablice

Odabir kraja tablice
Odabir prethodne stranice u tablici
Odabir slijedeće stranice u tablici
Traženje imena alata

Brisanje linije s alatom
Umetanje linije s indeksiranim brojem alata iza aktivne linije
Prikazivanje svih podataka o alatu

Pozicija na početku reda
Pozicija na kraju reda
Umetanje kopiranog polja

Kopiranje označenog polja
Upisivanje broja linije (alata) na kraj tablice
92
E.1.3.8 Pozivanje alata iz tablice alata
Blok pozivanja alata u programu TOOL CALL je određen slijedećim podacima:
• Odabir funkcije poziva alata tipkom TOOL CALL

• Broj alata: potrebno je upisati broj ili naziv alata
• Radna os alata: X , Y ili Z
• Broj okretaja (glavna brzina) S (okr/min)
• Posmak F (mm/min)
• Prekomjerna duljina alata DL (delta vrijednost)
• Prekomjerni radijus alata DR (delta vrijednost)
• Prekomjerni drugi radijus alata DR2 (delta vrijednost)
Primjer:
TOOL CALL 5 Z S2500 F350 DL+0,2 DR-1 DR2+0.05
E.1.4 Kompenzacija alata
Upoznavanje
WinNC prilagođuje putanju alata po
radnoj osi kompenzacijom duljine alata.
Po radnoj površini može se kompenzirati
po radijusu alata.
Ako se program direktno upisuje, onda je
kompenzacija radijusa alata aktivna
jedino u radnoj površini.
Heidenhein WinNC može kompenzirati do
5 osi.
E.1.4.1 Kompenzacija duljine alata
Kompenzacija duljine alata postaje aktivna kada se pozove alat i kad se postavi u radni
položaj.
U kompenzaciju duljine sadržani su :
• L duljina alata iz tablice alata ili iz bloka TOOL DEF
• DLTOOL CALL prekomjerna duljina alata iz bloka TOOL DEF
• DLTAB prekomjerna duljina alata iz tablice alata
93
E.1.4.2 Kompenzacija radijusa alata
Blok NC programa kojim se pomiče alat sadrži:

• R0 – ako nema kompenzacije alata
• RL ili RR za lijevu ili desnu kompenzaciju
• R+ ili R1 za kompenzaciju kod jednosnog
gibanja
Kompenzacija je aktivna dok je aktivan i alat i

dok se giba po radnoj površini sa RL ili RR.
U kompenzaciju radijusa R + DLTOOL CALL + DLTAB sadržani su :
• R radijus alata iz tablice alata ili iz bloka TOOL DEF

• DRTOOL CALL prekomjerni radijus alata iz bloka TOOL DEF
• DRTAB prekomjerni radijus alata iz tablice alata
Radijus alata
R0
Gibanje alata bez kompenzacije radijusa – alat se giba
tako da os rotacije slijedi konturu.
RL
Gibanje alata s uključenom lijevom kompenzacijom
Os rotacije alata je udaljena od konture za vrijednost

radijusa alata.
Alat se giba lijevo od konture. Pomak u lijevo je za

vrijednost radijusa alata.
RR
Gibanje alata s uključenom desnom kompenzacijom
Lijevo ili desno se smatra u odnosu ne smjer gibanja alata
94
E.1.4.3 Upisivanje kompenzacija radijusa alata
Programiranjem bilo koje naredbe gibanja alata nakon unosa koordinata ciljane točke
potvrđuje se tipkom ENTER
Potom za odabir odmicanja alata u lijevo od smjera programirane konture

treba se odabrati tipka RL.
Odnosno za odabir odmicanja alata u desno od smjera programirane konture

treba se odabrati tipka RR.
Za odabir gibanja alata bez kompenzacije radijusa alata pozrebno je pritisnuti samo
ENTER ili odabrati funkcijsku tipku R0.
95

Heidenhein 426 - 430

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Heidenhein 426 - 430

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CNC glodanje

I. tehnička škola TESLA, Zagreb, Klaićeva 7

Dipl. ing. stroj. Ivo Slade

A.1 Referentne točke EMCO glodalica - NUL točke

M – strojna nul točka (Machine

R – Referentna točka (Reference

N – Referentna točka alata (Tool

W – Nul točka obratka (Workpiece

Kod EMCO glodalice strojna nul točka (M)

Heidenhein TNC 426 ima dvije metode,

1) postavljanje referentne točke ili

A.2.1 Postavljanje podataka / referentne točke

• Odabrati Manual (ručni) operacijski

• Pomicati alat dok ne dodirne

• Odabrati os (također se mogu

• Nulti alat, os rotacije, postaviti display na poznatu poziciju na

• Ponoviti postupak za ostale osi

Referentni system je potreban za

Koordinate koje se odnose na ishodište nazivaju se apsolutnim koordinatama. Relativne

Prilikom rada na obratku na glodalici

Heidenhein TNC 426 može upravljati do 5

A.3.1 Pravilo desne ruke:

Koordinatni sustav kod EMCO glodalice je za os:

Na nacrtima su dimenzije u pravokutnim

Suprotno pravokutnom sistemu s X, Y i Z

Ovime je pozicija točke na površini definirana:

A.4.1 Definicija pola i kuta

Pol je postavljen zadavanjem dvije

A.5.1 Apsolutno pozicioniranje

Apsolutne koordinate je pozicija koordinata u odnosu na ishodište koordinatnog sistema.

A.5.2 Inkrementno pozicioniranje

Relativne koordinate u NC programu se odnose na zadnju programiranu poziciju alata,

Za programiranje inkrementnih koordinata potrebno je upisati prefiks «I» ispred osi

Rupa 4 – apsolutne koordinate

Rupa 5 – u odnosu na rupu 4

Rupa 6 – u odnosu na rupu 5

Apsolutne koordinate se uvijek odnose na pol (CC)

Inkrementne koordinate se uvijek odnose na

A.6 PODACI O ALATU

Svrha mjerenja alata.

CNC stroj koristi alat prema centru na čeonoj

U podacima o alatu spremaju se izmjerena

Radijus alata je potreban samo kod korištenja kompenzacije alata.

R radijus noža alata

B.1 Kontrolna ploča

B.3 Funkcijske tipke

B3.1 Programiranje putanje

Prilaz konturi / odmicanje od konture

FK - Slobodno programiranje konture

Središte kružnice / pol u polarnim koordinatama

Kružni luk sa tangencijalnim spojem

B3.2 Upisivanje slova i simbola

Tipke za unos slova i simbola kod DIN / ISO

Definiranje i poziv ciklusa

Postavljanje i poziv ciklusa i ponavljanje programske sekcije

Unos programskog stopa u program

Unos funkcije Touch probe u program

B3.4 Funkcije alata

Upisivanje duljine alata i radijusa alata

Pozivanje duljine alata i radijusa alata

B3.5 Upravljanje programom / file-ovima TNC funkcijama

Odabir ili brisanje programa i datoteka (file-ova)

Unos poziva programa u program

Odabir funkcije MOD