3.

LINEARNA FUNKCIJA

I. Koordinatni sustav u ravnini

Kada pogledamo bilo koju geografsku kartu ili plan grada, kako se na njima orijen-
tiramo? Kako precizno odredimo položaj mjesta u kojemu živimo na karti Hrvat-
ske? Na kartama postoje podatci koji se zovu geografska širina i dužina, a na mapi
grada postoje sektori iskazani slovima i brojkama. Sličnim se načelom koristimo
za traženje položaja točke u ravnini.

Uzmimo da se traženi objekt (grad, kuća, osoba) nalazi na geografskoj karti ili
mapi grada u točki O. Karta ili mapa predstavlja ravninu u kojoj se želimo orijen-
tirati lijevo – desno ili gore – dolje u odnosu prema točki O.

Trebamo dva brojevna pravca, jedan za orijentaciju slijeva nadesno i drugi za ori-
jentaciju odozdo prema gore. Pravce postavljamo okomito jedan prema drugome,
a točka u kojoj se sijeku je O.

Na taj smo način oblikovali koordinatni sustav u ravnini, koji zovemo Kar-
tezijev ili pravokutni koordinatni sustav. Brojevne pravce koji ga tvore
zovemo koordinatne osi. Horizontalnu koordinatnu os zovemo os apscisa
ili x – os i označavamo s x. Vertikalnu koordinatnu os zovemo os ordinata
ili y – os i označavamo s y. Točka O u kojoj se sijeku koordinatne osi je is-
hodište koordinatnog sustava.

Kartezijev
koordinatni sustav:
1
ishodište O
os apscisa (x)
os ordinata (y) O
O 1 x

Kada se na opisani način u ravninu uvede koordinatni sustav, takvu ravninu

zovemo koordinatna ravnina.

Kako u koordinatnom sustavu nalazimo položaj neke točke? Nije dosta zadati
samo jedan podatak, kao na pravcu, već dva podatka, tj. dvije koordinate zato što
trebamo poznavati položaj točke u odnosu prema objema koordinatnim osima. Te
dvije koordinate zapisujemo u obliku uređenog para realnih brojeva kao na primjer
T(5, –3). Prvi broj uređenog para predstavlja apscisu ili x – koordinatu točke i po-

1
 KOORDINATNI SUSTAV

kazuje položaj točke u odnosu na x – os, a drugi broj ordinatu ili y – koordinatu
točke i pokazuje položaj točke u odnosu na y – os. Te položaje crtamo tako da sa
zadanih koordinata na koordinatnoj osi povučemo okomice, a točka T nalazi se u
sjecištu tih okomica kao što je prikazano na slici. Položaj točke T određen je sjeci-
štem okomica na koordinatne osi u zadanim koordinatama.

Kada bi u uređenom paru koordinate za- y

mijenile mjesta tako da bude (–3, 5), bi li 22

točka T imala isti položaj u koordinatnom 111

sustavu? Nacrtajte točku i zapišite zaklju- –3

–3
–3 –2
–2 –1
–1 000
O
O
11 2222 3333 4444 555 666 x

čak u bilježnicu. –1
–1

–2
–2

Ako želimo zapisati koordinate točke T, TT (5,–3)

–3
–3

općenito se koristimo zapisom pomo-

ću uređenog para tako da apscisu toč-
–4
–4

ke T označimo s x, a ordinatu točke T s

y, tj. T(x, y). Taj zapis možemo prikazati
slikom. ( x, y ) π ( y , x )
y

TT (x,y)
y

O
O x x

Kartezijev koordinatni sustav u ravnini možemo definirati kao skup svih

uređenih parova realnih brojeva, što zapisujemo na sljedeći način:

{( x, y ) : x Œ , y Œ } =  ¥  . 

Također vrijedi: svakoj točki koordinatne ravnine pridružen je jedan uređeni par
realnih brojeva, i obratno, svakomu uređenom paru realnih brojeva pridružena je
jedna točka koordinatne ravnine.

Razmislite koji je uređeni par brojeva pridružen ishodištu koordinatnog sustava.

2
3. LINEARNA FUNKCIJA

Primjer 1.
T (apscisa, ordinata)
Odredimo položaj točaka A(3, 5), B(2, –2), C(–5, 1), M(0, 2), P(–3, 0),
5 1
R(–4, –3) i T ( , - ) u koordinatnom sustavu.
2 2
Rješenje: 66
y

AA
55

44

33

M
M
22

CC
11

PP
–6
–6 –5
–5 –4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55 66
TT x
–1
–1

B
–2
–2

RR
–3
–3

–4
–4

Zadatak 1. Zapišite koordinate točaka prikazanih slikom.

66 y

TT
55

O
O
33

22

CC
–5
–5 –4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55 66 77
x
–1
–1

KK
–2
–2

AA
–3
–3

Rješenje: T(–4, 5), O(1, 3), C(6, 0), K(0, –2), A(2, –3).
–4
–4

Primjer 2.
Zadanoj točki A(4, 1) odredimo ortogonalne projekcije na koordinatne osi i
njihove koordinate.

3
 KOORDINATNI SUSTAV

Rješenje: Ortogonalna projekcija točke na pravac (ovdje je to koordinatna

os) je nožište okomice spuštene na taj pravac. Označimo ortogonalnu pro-
jekciju točke A na x – os s Ax, a ortogonalnu projekciju na y – os s Ay.
y
33

22

AAyy (0, 1) AA (4, 1)

11

AAxx (4, 0)
–3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55 66
x
–1
–1

–2
–2

–3
–3

Crtajući te točke u koordinatnom sustavu, vidimo da su koordinate ortogo-

nalnih projekcija točke na koordinatne osi određene njezinom apscisom i
ordinatom, pa je Ax(4, 0) i Ay(0, 1).

Zadatak 2.
Točki B(–3, 2) nacrtajte ortogonalne projekcije na koordinatne osi i zapišite
im koordinate.

Rješenje: Bx(–3, 0), By(0, 2)

Iz primjera 2. i zadatka 2. možemo zaključiti da ortogonalna projekcija točke

T(x,  y) na os apscisa uvijek ima ordinatu jednaku nula, tj. (x, 0), a ortogonalna
projekcija točke na os ordinata ima apscisu jednaku nula, tj. (0, y). Ovaj zaključak
možemo proširiti i na točke koje leže na koordinatnim osima. Ako točka leži na osi
apscisa, tada je njezina ordinata jednaka nuli, tj. koordinate su joj (x, 0). Ako točka
leži na osi ordinata, tada je njezina apscisa jednaka nuli, tj. koordinate su joj (0, y).

Ravnina je koordinatnim osima podijeljena na četiri dijela koje zovemo kvadranti.

Kvadranti se razlikuju različitim kombinacijama predznaka koordinata promatra-
ne točke.

4
3. LINEARNA FUNKCIJA

II. (x < 0, y > 0) Ι. (x > 0, y > 0)

O
x

III. (x < 0, y < 0) IV. (x > 0, y < 0)

Zadatak 3.
Prepišite u bilježnicu zadani niz točaka i svakoj pridružite oznaku kvadranta
kojemu pripada kao što je započeto: A(-1, 1) Æ II . , B(7,–3), C(0,4),
D(–2,–5), E(–3,0), F(6,3).

Rješenje: IV., niti jedan (os y), III., niti jedan (os x), I.
Točke koje leže na koordinatnim osima ne pripadaju niti jednom kvadrantu
zato što koordinatne osi razdvajaju kvadrante.

Primjer 3.
Nacrtajmo u koordinatnom sustavu skup točaka T(x, y) za čije koordinate
vrijede jednakosti:
a) y = 0 b) x = 3 c) y £ -1.
Rješenje:
a) Točke čija bi ordinata bila y = 0 bile bi npr. A(1, 0), B(3, 0), C(–2,0) itd.
y
Crtajući te točke u koordinat-
nom sustavu, vidimo da sve
55

44
one leže na osi apscisa.
33

Zato je os apscisa skup točaka

22

za koji je y = 0, pa možemo
1
kazati da je y = 0 jednadžba
osi apscisa.
y=0
CC AA BB
–4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55
x
–1
–1

–2
–2

–3

–4
–4

5 –5
–5
 KOORDINATNI SUSTAV

b) Točke koje bi ispunjavale uvjet x = 3 bile bi npr. A(3, 3), B(3, 1), C(3, –1) itd.
y
Crtajući te točke u koordinatnom su-
55

stavu, vidimo da sve one leže na prav-

44
= 33
xx =
AA

cu paralelnome s y – osi, koji siječe

3

x-os u x = 3.
22

BB
11

–4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33

CC
44 55 66
x Zato je skup točaka koji ispunjava
zadani uvjet pravac jednadžbe x = 3.
–1
–1

Ovaj pravac je paralelan s y – osi.

–2
–2

–3
–3

–4
–4

c) Zadani uvjet može se zapisati pomoću dva uvjeta: y = –1 ili y < –1. Naj-
prije pogledajmo jednakost y  =  –1. Primijetimo da točke koje ispunja-
vaju taj uvjet imaju koor- y

dinate A(0,–1), B(3,–1), 22

y>–1
C(–2,–1)­  itd. Sve te točke 11

leže na pravcu paralelnome

s osi x, koji siječe tu os u
–4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55 66
x
CC AA BB

y = –1. Iznad tog pravca leže

–1
–1
y=–1

točke kojima je y > –1, a is- y<–1

–2

pod pravca točke kojima je –3

–3

y < –1 kao što je prikazano na slici. –4

–4

Točke koje ispunjavaju uvjet zadatka nalaze se na pravcu y = – 1 i u dijelu

ravnine ispod tog pravca gdje je y < – 1.

Zadatak 4.
Nacrtajte u koordinatnom sustavu skup točaka za koje vrijedi:

a) x < 0, y > 0 b) x > 1, y < 2.

Rješenje:
a) II. kvadrant, b)  y
44

33

22

11

–5
–5 –4
–4 –3
–3 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33 44 55
x

–1
–1 x>1, y<2

–2
–2

–3

–4
–4

6
3. LINEARNA FUNKCIJA

Udaljenost točaka
u koordinatnom sustavu
Mjerenje duljina i udaljenosti dviju točaka jedna je od osnovnih ljudskih djelat-
nosti na kojoj se temelje sve vrste karata i mapa. Pokazat ćemo kako možemo
poznavajući položaj točaka u koordinatnom sustavu u ravnini, izračunati njihovu
udaljenost.

Točke A i B zadane su koordinatama A(x1, y1), B(x2, y2) i neka se nalaze u I. kva-
drantu, što nam poslije ne umanjuje općenitost zaključka. Udaljenost AB je du-
ljina hipotenuze pravokutnog trokuta ACB čije su katete AC i CB. Prema Pitagori-
nom poučku, vrijedi AB =
2 2
AC + BC .

yy22 BB

|y –y |

yy11 AA CC

xx11 xx22 x
|x –x |

Duljine kateta ovoga pravokutnog trokuta računamo pomoću formule za udalje-

nost točaka na pravcu. Taj je pravac u ovom primjeru x – os za duljinu katete AC:
AC = x2 - x1 , te y – os za duljinu katete CB: CB = y2 - y1 .

Vraćajući se na Pitagorin poučak, dobivamo

2 2
AB = x2 - x1 + y2 - y1 .

Budući da se oba binoma ispod znaka korijena kvadriraju, možemo znak apsolutne
vrijednosti zamijeniti znakom obične zagrade, pa dobivamo formulu za računanje
udaljenosti dviju točaka u koordinatnom sustavu u ravnini

AB = ( x2 - x1 )2 + ( y2 - y1 )2 .
Primijetimo da je formula za udaljenost točaka u ravnini izravna primjena Pitago-
rinog poučka.

7
 KOORDINATNI SUSTAV

Udaljenost točaka A(x1, y1) i B(x2, y2) u koordinatnom sustavu u ravnini ra-
čuna se formulom AB = ( x2 - x1 )2 + ( y2 - y1 )2 .

Primjer 4.
Kolika je udaljenost točaka A(2, 3) i B(4, –1)?

Rješenje:

AB = (4 - 2)2 + (-1 - 3)2 = 22 + ( -4) = 4 + 16 = 20 = 2 5 ª 4.47.

2

Provjerite bi li rezultat bio isti ako bismo zamijenili redoslijed točaka i raču-
nali udaljenost od B do A, BA .?
4

AA
33

22

11 |AB|
|AB|

–1
–1 00 11 22 33 44 55

B
–1
–1

–2
–2

Iz ovog primjera zaključujemo da za udaljenost dviju točaka vrijedi AB = BA .

To svojstvo udaljenosti zovemo simetričnost.

Zadatak 5.
Koliki je opseg trokuta zadanoga vrhovima A(–2, –4), B(2, –1), C(–3, 1)?

Rješenje: o = AB + AC + BC = 5 + 26 + 29 ª 15.49

Primjer 5.
Provjerimo slikom i računom da točke A(4, 5), B(–2, –4) i C(6, 8) leže na
istom pravcu.

8
3. LINEARNA FUNKCIJA

Rješenje: Na slici vidimo da zadane točke leže na istom pravcu i da vrijedi

sljedeći odnos njihovih udaljenosti AB + AC = BC . Pomoću te jednakosti
računom ćemo pokazati da točke leže na istom pravcu.
y
10
10

C
88

66
AA

44

22

–8
–8 –6
–6 –4
–4 –2
–2 00 22 44 66 88
x
–2
–2

BB
–4
–4

–6
–6

–8
–8

–10
–10

Izračunamo svaku od navedenih udaljenosti

AB = (-2 - 4)2 + (-4 - 5)2 = 36 + 81 = 117 = 3 13 ,

AC = (6 - 4)2 + (8 - 5)2 = 4 + 9 = 13 ,

BC = (6 + 2) + (8 + 4) = 64 + 144 = 208 = 4 13 , a zatim ih zbrojimo

2 2

kao u prvoj jednakosti: AB + AC = 3 13 + 13 = 4 13 = BC .

Lijeva strana jednakosti jednaka je desnoj strani, čime smo pokazali da za-
dane točke leže na istom pravcu.

Zadatak 6.
Ispitajte slikom i računom leže li točke A(–1, –1), B(5, 3) i C(2, 2) na istom
pravcu.

Rješenje: Ne leže.

Rješavajući zadatak 6. na način koji je opisan u primjeru 5., vidi-

mo da ne vrijedi jednakost AB + AC = BC ili bilo koja od jednakosti
AB + BC = AC , AC + BC = AB . To je zato što zadane točke kada ne leže na
istom pravcu, mogu biti vrhovi trokuta ABC, a za svaki trokut vrijedi takozvana
nejednakost trokuta koja kaže da je zbroj duljina bilo kojih dviju stranica trokuta
uvijek veći od duljine treće stranice. To zapisujemo na sljedeći način:

9
 KOORDINATNI SUSTAV

AB + BC ≥ AC , AC + BC ≥ AB , AB + AC ≥ BC .

Znak jednakosti u nekoj od triju navedenih nejednakosti odnosi se na slučaj kada

točke A, B i C leže na istom pravcu u određenom poretku.

Primjer 6.
Odredimo nepoznatu koordinatu točke T(3, y) koja je od točke A(2, 1) uda-
ljena za 2.

Rješenje: Najprije ćemo ilustrirati naš zadatak. Sve točke čija je apscisa
jednaka 3 leže na pravcu čija je jednadžba x = 3. Ako je AT = 2, sve točke
koje su od točke A udaljene za 2 leže na kružnici sa središtem u A, radiju-
sa 2. Rješenja zadatka su sjecišta kružnice i pravca x = 3.
y
44

33
= 33
xx =

TT11
22
|AT|=√2

AA
11

33 –2
–2 –1
–1 00 11 22 33TT22 44 55
x
–1
–1

–2
–2

Kada želimo izračunati nepoznatu koordinatu točke T, polazimo od formule

za udaljenost dviju točaka, u koju uvrstimo koordinate točaka A i T i samu
vrijednost udaljenosti.

(3 - 2)2 + ( y - 1)2 = 2 /2

1 + ( y - 1) = 2
2

( y - 1)2 = 1 /
y -1 = 1

y - 1 = ±1

y1 = 2, y2 = 0

Sa slike i iz gornjih rješenja vidimo da dvije točke ispunjavaju traženi uvjet

T1(3, 2) i T2(3, 0).

10
3. LINEARNA FUNKCIJA

Zadatak 7.
Odredite nepoznatu koordinatu točke T(x, 5) koja je jednako udaljena od to-
čaka A(1, 2) i B(–6, 1)

Rješenje: T(–3, 5)

TREBA ZNATI...
• Udaljenost točaka A(x1, y1) i B(x2, y2) u koordinatnom sustavu u ravnini računa se
formulom AB = ( x2 - x1 )2 + ( y2 - y1 )2 .

Polovište dužine
Jeste li se ikada dogovorili za susret „na pola puta“? U matematici „pola puta“ iz-
među dviju točaka zovemo polovište. Ovdje ćemo pokazati kako se u koordinat-
nom sustavu mogu izračunati koordinate polovišta. Pritom se moramo podsjetiti
formule za udaljenost točaka A(x1) i B(x2) na brojevnom pravcu AB = x2 - x1 .
BB

PP Polovište je točka dužine jednako udaljena od krajnjih točaka te dužine.

AA

Uzmimo da se koordinate rubnih točaka dužine AB A( x1 , y1 ) i B ( x2 , y2 ), te koor-

dinate polovišta P ( xP , yP ) nalaze u I. kvadrantu. Želimo li postupak promatrati na
pravcu, nađimo ortogonalne projekcije točaka A, B i P na koordinatne osi i označi-
mo ih s Ax , Bx , Px na x – osi te s Ay , By , Py na y – osi kao što je prikazano na slici.

Sada promatrajmo odvojeno samo y

točke na x – osi.

BByy BB
Točka Px također dijeli dužinu Ax Bx PPyy PP
na pola, pa za njihove duljine vrijedi
AAyy AA
1
jednakost Ax Px = Ax Bx . Pomoću
2
formule za udaljenost točaka na prav-
BBxx x
1 AAxx PPxx
cu dobivamo xP - x1 = x2 - x1 , a budući da se točke nalaze u I. kvadrantu, znak
2
apsolutne vrijednosti možemo ukloniti jer je vrijednost razlike pozitivni realni broj

11
 KOORDINATNI SUSTAV

( x2 - x1 ).
1
xP - x1 =
2
Sada izrazimo apscisu polovišta xP
x2 - x1
xP = x1 + ,
2
x1 + x2
a nakon svođenja na zajednički nazivnik dobivamo formulu xP = .
2
Postupak ponovimo za točke Ay , By , Py na y – osi, pa dobivamo formulu za ordi-
y + y2
natu polovišta yP = 1 .
2
Primijetimo da je desna strana jednakosti aritmetička sredina zadanih brojeva, tj. u
ovom primjeru zadanih koordinata točaka A i B. Kada se točke A i B nalaze u bilo
kojem kvadrantu, bez obzira na predznak koordinata, koordinate polovišta uvijek
su aritmetička sredina koordinata točaka A i B.

Koordinate polovišta P ( xP , yP ) dužine AB , A( x1 , y1 ) i B ( x2 , y2 ) , su

x1 + x2 y1 + y2
xP = , yP = .
2 2

Primjer 7.
y
Odredimo koordinate polovišta 55

P dužine AB zadane točkama BB

44

A(–1, 2) i B(5,4). PP
33

Rješenje: U formulu za koor- AA

22

dinate polovišta uvrstimo zada- 11

ne koordinate točaka A i B.
x +x -1 + 5 –4 –3 –2 –1 0 1 2 3 4 5 x
xP = 1 2 = = 2, –1
–1
2 2
y1 + y2 2 + 4
yP = = = 3, dakle koordinate polovišta su P(2, 3).
2 2

Zadatak 8.
Izračunajte koordinate točke A1 simetrične točki A(–1, –3) u odnosu prema
točki P(2, –2).

Rješenje: A1(5, –1)

12
3. LINEARNA FUNKCIJA

Primjer 8.

Dužina AB s krajnjim točkama A(–5, 1) i B(3, 3) promjer je kružnice sa sre-

dištem u točki S. Odredimo koordinate središta i radijus kružnice.

Rješenje: Promjer kružnice je dužina koja

prolazi središtem i spaja dvije točke na kruž-
nici. Kako je radijus kružnice r = AS = BS , S
B (3, 3)
r
središte S mora biti polovište svakog pro- r
A (–5, 1)
mjera kružnice.
x + xB -5 + 3
xS = A = = -1,
2 2
y + yB 1 + 3
yS = A = = 2, pa su koordinate središta S(–1, 2). Radijus ćemo
2 2
izračunati uvrštavajući koordinate točaka S i primjerice A u formulu za uda-
ljenost točaka:

r = AS = (-1 + 5)2 + (2 - 1)2 = 42 + 12 = 17 .

Zadatak 9.
Dužinu ST , S(–5, –2), T(11, 6) podijelite točkama A, B i C na četiri jednaka
dijela. Odredite koordinate djelišnih točaka.

Rješenje: T (11, 6)
A(–1, 0), B(3, 2), C(7, 4)
C

S (–5, –2)

TREBA ZNATI...
• Koordinate polovišta jednake su aritmetičkim sredinama koordinata krajnjih
točaka dužine.
x1 + x2
xP = , yP = y1 + y2
2 2

13
 KOORDINATNI SUSTAV

Površina trokuta
Temeljnu formulu za računanje površine trokuta susreli smo još u osnovnoj školi:

duljina stranice · visinana stranicu

P = –––––––––––––––––––––––––.
2

U koordinatnom sustavu zadane su koordinate vrhova trokuta ABC, pa trebamo

formulu za površinu trokuta prilagoditi tako da u nju možemo izravno uvrstiti za-
dane koordinate vrhova A ( x1 , y1 ) , B ( x2 , y2 ) , C ( x3 , y3 ). Bez gubitka općenitosti,
možemo uzeti da se trokut nalazi u prvom kvadrantu, što znači da su sve koordi-
nate pozitivni realni brojevi.

Oko trokuta ABC opišimo pravokutnik AB1C1A1. Površina trokuta ABC jednaka je
površini pravokutnika AB1C1A1od koje ćemo oduzeti površine triju pravokutnih
trokuta AB1B, BC1C i ACA1.

y3 A1 C C1

P3 P2

P
y2 B

P1
y1 A B1

x1 x3 x2

PD = ( x2 - x1 ) ( y3 - y1 ) - ( x2 - x1 ) ( y2 - y1 ) - ( x2 - x3 ) ( y3 - y2 ) - ( x3 - x1 ) ( y3 - y1 ).
1 1 1
2 2 2
Nakon množenja binoma trebamo algebarski izraz svesti na zajednički nazivnik i
reducirati srodne članove, pa dobijemo
x2 y3 - x2 y1 - x1 y3 + x1 y2 - x3 y2 + x3 y1
PD = .
2
Ako grupiramo po apscisama, dobivamo izraz

Sada treba uzeti u obzir opći primjer kada se vrhovi trokuta mogu nalaziti u bilo
kojem kvadrantu. Stoga koordinate vrhova mogu biti i pozitivni i negativni realni
brojevi, a površina trokuta kao mjerni broj mora biti pozitivna. Da bismo osigurali
uvijek pozitivan rezultat, koristit ćemo apsolutnu vrijednost umjesto uglate zagra-
de, pa je konačna formula za površinu trokuta:

14
3. LINEARNA FUNKCIJA

Na prvi pogled formula za površinu čini se duga i složena, ali postoji način za nje-
zino lakše zapamćivanje. Ako vrhovima trokuta A, B, i C pridružimo brojeve 1, 2
3 2
i 3, tada pri obilaženju vrhova u smjeru suprotnome od kretanja kazaljke na satu
(što je pozitivan matematički smjer obilaženja) dobivamo sljedove 1 Æ 2 Æ 3,
2 Æ 3 Æ 1 i 3 Æ 1 Æ 2, što su upravo sljedovi indeksa koordinata vrhova trokuta
u formuli za površinu.
1
Moramo primijetiti da se naš algebarski izraz mogao grupirati i po ordinatama
umjesto po apscisama, pa bi konačna formula izgledala slično:

y1 ( x2 - x3 ) + y2 ( x3 - x1 ) + y3 ( x1 - x2 ) .
1
PD =
2

Primjer 9.
Kolika je površina trokuta ABC kojem su koordinate vrhova A(–2, 3),
B(4, –5) i C(–3, 1)?

Rješenje: Ako zadane koordinate vrhova uvrstimo u formulu za površinu

trokuta redoslijedom kojim su zadane, dobivamo

y
44
A

22
CC

–4
–4 –2
–2 00 22 44 x

–2
–2

–4
–4
B

–6
–6
Primijetimo da smo koordinate vrhova uvrštavali prema redoslijedu
A Æ B Æ C, stoga, da nije bilo apsolutne vrijednosti, površina trokuta bila
bi negativna. To je zato što smo vrhove trokuta obilazili u negativnomu ma-
tematičkom smjeru, tj. u smjeru kretanja kazaljke na satu. Provjerite da ćete,
kad budete uvrštavali koordinate redoslijedom A Æ C Æ B u modulu dobiti
pozitivan broj.

15
 KOORDINATNI SUSTAV

Zadatak 10.
Kolika je površina četverokuta ABCD kojem su zadane koordinate vrhova
A(–2, –3), B(2, –2), C(3, 2), D(–4, 3)?

Rješenje: P = 27.5

Primjer 10.
U trokutu ABC zadani su vrhovi A(3, –4), C(–2, 3) i ordinata vrha B je 5.
Odredimo apscisu vrha B ako površina trokuta ABC iznosi 26.

Rješenje: Zapisat ćemo koordina- y

10
10
te zadanih vrhova A(3, –4), B(x, 5),
C(–2, 3) i uvrstiti ih u formulu za
površinu trokuta BB2 y=5
55
BB1

x
–10
–10 –5
–5 00 55

AA
–5
–5

1
26 = 3 (5 - 3) + x (3 + 4) - 2 ( -4 - 5) / ◊2
2
, što nakon sređivanja vodi do jednadžbe s apsolutnom vrijednosti

52 = 24 + 7 x

24 + 7 x = ±52 ,
koja ima dva rješenja
76
x1 = 4 i x2 = - , pa tako imamo i dva trokuta AB1C i AB2C , koji ispunja-
7
vaju uvjet zadatka.

Zadatak 11.
Površina trokuta ABC iznosi 10, a koordinate vrhova su A(–2, 2) i B(4, 3).
Odredite koordinate vrha C koji se nalazi na y – osi.
Ê 17 ˆ
Rješenje: C1 (0, - 1), C2 0, .
Ë 3¯

16
3. LINEARNA FUNKCIJA

Primjer 11.
Pravac prolazi točkama S(2, –3) i T(–6, 5). Odredimo točke M i N u kojima
pravac siječe koordinatne osi ne određujući jednadžbu pravca.

Rješenje: Točke M i N leže na ko- y

ordinatnim osima, pa njihove ko- TT 5

ordinate zapisujemo kao M(x, 0) i p

N(0, y). Točke S, M i T leže na istom
pravcu (takve točke zovemo koline-
M
M
arne točke). Ako neke tri točke leže x
–5
–5 00 55
na istom pravcu, one ne mogu biti NN

vrhovi trokuta, pa će površina tako S

dobivenog trokuta SMT biti jedna-
ka nuli. –5
–5

1
◊ 2 (0 - 5) + x (5 + 3) - 6 ( -3 - 0) = 0 / ◊2
2
2 (0 - 5) + x (5 + 3) - 6 ( -3 - 0) = 0

Dobivamo jednadžbu s jednom nepoznanicom 8 x + 8 = 0 čije je rješenje

x = -1, pa točka u kojoj pravac siječe os apscisa ima koordinate M(―1, 0).

Na isti način postupimo pri određivanju koordinate točke N uzi-

majući da je površina trokuta SNT jednaka nuli. Iz jednadžbe
2 ( y - 5) + 0 (5 + 3) - 6 ( -3 - y ) = 0 dobivamo rješenje y = -1. Točka u kojoj
pravac siječe os ordinata ima koordinate N(0, ―1).

Zadatak 12.
Odredite nepoznatu koordinatu ako su točke E(2, 1), F(–3, 4) i G(x, –4) ko-
linearne, tj. leže na istom pravcu.
Rješenje: x = 5

17
 KOORDINATNI SUSTAV

TREBA ZNATI...
Formule za površinu trokuta:

x1 ( y2 - y3 ) + x2 ( y3 - y1 ) + x3 ( y1 - y2 )
1
• PD =
2
a ◊ va
• PD =
2
abc
• PD = , R – radijus trokutu opisane kružnice
4R
• PD = r ◊ s, ρ – radijus trokutu upisane kružnice, s – poluopseg

ZADATCI

1. Nacrtajte u koordinatnom sustavu točke zadane koordinatama A(4, 1), B(–2, 3), C(–5, 0),
D(–3, –2), E(0, –3), F(1, –1), G(6, 0), .

2. Zapišite koordinate točaka prikazanih na slici.

Ê 3ˆ
3. Kojim kvadrantima pripadaju točke A(5, –1), B(–1, 4), C(1, 3), D Á -3, - ˜ , E(–2, 1), F(4, 2),
Ë 2¯
G(2, 0), H(0.25, –2)? Uza svaku točku zapišite redni broj pripadnoga kvadranta.

4. Kojem kvadrantu ili kvadrantima pripadaju točke za koje vrijedi:

a) apscisa im je 3, a ordinata negativna b) ordinata im je –4, a apscisa negativna
c) apscisa im je –5 d) ordinata im je 1
e) apscisa i ordinata su jednake i pozitivne f) apscisa i ordinata su suprotni brojevi?

18
3. LINEARNA FUNKCIJA

Ê3 ˆ
5. Zadane su točke A(–2, 3), B(2, 4), C Á , 2˜ , D(–3, –1), E(–4, 0), F(0, 1), G(3, 0), H(1, –2).
Ë2 ¯
a) N
 acrtajte ortogonalne projekcije zadanih točaka na os x, a zatim zapišite njihove koordinate.
b) N
 acrtajte ortogonalne projekcije zadanih točaka na os y, a zatim zapišite njihove koordinate.
c) N
 acrtajte točke osnosimetrične zadanim točkama u odnosu na os x, a zatim zapišite njihove
koordinate.
d) N
 acrtajte točke osnosimetrične zadanim točkama u odnosu na os y, a zatim zapišite njihove
koordinate.
e) N
 acrtajte točke centralnosimetrične zadanim točkama u odnosu na ishodište, a zatim zapišite
njihove koordinate.

6. U koordinatnom sustavu nacrtajte dužinu AB određenu točkama A(–2, 1), B(4, 3). Nacrtajte
sljedeće dužine i zapišite koordinate točaka kojima su određene.
a) Ax Bx je ortogonalna projekcija zadane dužine na os x.
b) Ay By je ortogonalna projekcija zadane dužine na os y.
c) A1 B1 je osnosimetrična zadanoj dužini u odnosu na os x.
d) A2 B2 je osnosimetrična zadanoj dužini u odnosu na os y.
e) AO BO je centralnosimetrična zadanoj dužini u odnosu na ishodište.

7. Ponovite zadatak 6. ako je zadana dužina određena točkama:

a) K(–5, –1), L(–1, 3) b) M(0, –2), N(3, 0).

8. U koordinatnom sustavu nacrtajte trokut zadan koordinatama vrhova:

a) A(–4, –1), B(1, 2), C(2, –2) b) A(–3, 2), B(0, 4), C(2, 1)
c) K(–1, 0), L(0, 0), M(0, 2).

9. Svakom trokutu iz zadatka 8. nacrtajte osnosimetričan trokut u odnosu na os x. Trokute crtajte

na zasebnim slikama.

10. Svakom trokutu iz zadatka 8. nacrtajte osnosimetričan trokut u odnosu na os y. Trokute crtajte
na zasebnim slikama.

11. Svakom trokutu iz zadatka 8. nacrtajte centralnosimetričan trokut u odnosu na ishodište. Trokute
crtajte na zasebnim slikama.

12. Zadane su točke A(1, 0), B(3, 3), C(0, 5). Ako su one vrhovi kvadrata ABCD, nacrtajte vrh D i
zapišite mu koordinate.

13. Zadane su točke A(–1, 2) i B( 3, 5). Ako su one vrhovi kvadrata, nacrtajte vrhove C i D i zapišite
im koordinate.

14. Zadane su točke A(1, –3), B(5, –1), C(3, 5). Ako su one vrhovi paralelograma, nacrtajte vrh D i
zapišite mu koordinate.

19
 KOORDINATNI SUSTAV

15. Nacrtajte u koordinatnom sustavu skup točaka za koji vrijedi:

a) apscise i ordinate su jednake b) apscise i ordinate su suprotni brojevi
c) ordinata je jednaka 2 d) apscisa je jednaka 2
e) ordinata je dvostruko veća od apscise f) ordinata je za 2 veća od apscise.

16. Nacrtajte u koordinatnom sustavu skup točaka za koji vrijedi:

a) x = –4 b) x = 0 c) y = 3 d) x £ 3,
e) y > 2 f) –2 < x < 1 g) |x| > 1 h) y £ 2.

17. Nacrtajte u koordinatnom sustavu skup točaka za koji vrijedi

a) x > –1, y < 3 b) x £ -4, y > 1, c) 0 £ x < 1, - 2 < y £ 0,
d) x > 2, y £ 3, e) x y ≥ 0 f) ( x + 2) ( y - 1) < 0.

18. Kolika je udaljenost točke A(–7, 2) od točke

Ê1 3ˆ
a) B(5, –3) b) C(–3, 0) c) ishodišta d) D( 2, 2) e) E Á , - ˜ ,
Ë2 2¯
f) F koja ima koordinate suprotnog predznaka od koordinata točke A g) A?

19. Koliki je opseg trokuta zadanoga koordinatama vrhova A(–4, –3), B(8, 2) i C(5, 6)? Rezultat
iskažite s točnom vrijednošću, a zatim ga zaokružite na dvije decimale.

20. Koliki je opseg trokuta ABC zadanoga slikom?

a) b) c)

21. Zadane su koordinate triju točaka. Ispitajte vrijedi li nejednakost trokuta

AB + BC ≥ AC , AC + BC ≥ AB , AB + AC ≥ BC , zatim zaključite jesu li zadane točke
vrhovi trokuta ABC.
a) A(2, –1), B(–2, 4) i C(–1, 3) b) A(–1, 2), B(2, 4) i C(5, 5) c) A(–1, 2), B(2, 3) C(5, 4)

22. Koliki je opseg četverokuta zadanoga koordinatama vrhova A(0, 0), B(10, –3), C(–3, 4) i
D(–2, 2)? Rezultat iskažite s točnom vrijednošću, a zatim ga zaokružite na dvije decimale.

23. Zadane su koordinate dvaju vrhova jednakostraničnog trokuta ABC, A(–4, 3), i C(4, –3). Izraču-
najte opseg i površinu tog trokuta.

20
3. LINEARNA FUNKCIJA

24. Nacrtajte u koordinatnom sustavu, a zatim ispitajte pomoću Pitagorinog poučka je li trokut ABC
pravokutan.
a) A(1, –5), B(5, –3), C(3, 1) b) A(–1, 6), B(–2, –1), C(–5, 3) c) A(–4, 3), B(–1, 0), C(0, 5)

25. Središte kružnice je točka S(1, 4), a radijus kružnice jednak je 5. Ispitajte pripadaju li ili ne
točke A(–1, 5), B(3, 3), C(2, 6) i D(–2, 2) zadanoj kružnici.

26. Dužina KL, K(–4, 10), L(2, –2) promjer je kružnice. Koliki su opseg i površina kruga omeđeno-
ga tom kružnicom?

27. Zadani su vrhovi četverokuta. Ispitajte slikom i računom koji je to četverokut.

a) A(0, 0), B(1, –5), C(5, –3), D(4, 2) b) A(10, 11), B(16, 3), C(8, –3), D(2, 5)

28. Kolike su duljine dijagonala četverokuta zadanoga vrhovima A(4, 2), B(2, 1), C(1, 8), D(–1, 7)?

29. Točke A(–1, –5) i D(3, –7) dva su susjedna vrha kvadrata ABCD. Koliki su opseg i površina
toga kvadrata?

30. Točke B(–5, 3) i D(2, 2) dva su suprotna vrha kvadrata ABCD. Koliki su opseg i površina toga
kvadrata?

31. Ispitajte slikom i računom pripadaju li zadane točke istom pravcu.

a) A(3, 4), B(5, 2), C(9, –2) b) M(2, 3), N(–4, –3), P(1, 4)

32. Zadane su koordinate točaka A(1, 4), B(5, 1) i C(9, –2). Kako se odnose duljine dužina
a) AC i AB, b) AB i BC ?

33. Izračunajte koordinate točke B koja je od točke A(4, –3) udaljena za 5, a leži na
a) osi apscisa b) osi ordinata.

34. Izračunajte koordinate točke T koja je jednako udaljena od točaka A(–3, 2) i B(1, 6) i:
a) kojoj je ordinata jednaka 1 b) koja leži na osi apscisa c) koja leži na osi ordinata.

35. Odredite nepoznatu koordinatu točke B(x, –3) koja zajedno s točkama A(1, –5) i C(3, 1) tvori vr-
hove pravokutnog trokuta s pravim kutom u vrhu B.

36. Odredite nepoznatu koordinatu točke A(2, y) koja zajedno s točkama B(4, 2) i C(–1, 7) tvori vr-
hove pravokutnog trokuta s pravim kutom u vrhu A.

37. Točka T nalazi se na sredini dužine AB, A(–1, –2), B(5, 4). Izračunajte njezine koordinate.

38. Koja je točka jednako udaljena od točaka A(–3, 5), B(1, –3) i C(6, 2)?

21
 KOORDINATNI SUSTAV

39. Izračunajte koordinate polovišta dužine AB.

a) A(1, 4), B(9, –2) b) A(–3, 7), B(–4, –2)
Ê3 ˆ Ê 1ˆ
c) A Á , - 1˜ , B Á -1, - ˜
Ë2 ¯ Ë 2¯
( )
d) A -2, - 2 , B (4, 2 2 )

40. Točka P je polovište dužine AB . Izračunajte nepoznate koordinate ako su zadane koordinate
dviju točaka.
Ê 5 3ˆ Ê 4 3ˆ Ê 1 ˆ
a) A(1, –1), P(3, 1) b) B(4, 1), P(–1, 2) c) A(-3, 4), P Á , - ˜ d) B Á , ˜ , P Á , - 1˜
Ë 2 2¯ Ë 3 2¯ Ë 2 ¯
Ê 2 1ˆ
41. Odredite koordinate točaka simetričnih točkama A(4, 2), B(3, –5), C(–4, 0), D Á , - ˜ u odno-
Ë 3 4¯
su na točku S(–2, –1).

42. Izračunajte koordinate središta kružnice kojoj su zadane krajnje točke P(–1, 2) i Q(7, –2) pro-
mjera PQ . Koliki su opseg kružnice i površina pripadajućega kruga?

43. Dužina CD je promjer kružnice, a točka S(1, 1) njezino središte. Izračunajte koordinate nepo-
znate točke promjera i radijus kružnice.
a) C(–3, 4) b) D(–5, –5)

44. Dužina MN podijeljena je točkama A, B i C na četiri jednaka dijela (vidjeti sliku). Odredite ko-
ordinate preostalih točaka ako su zadane koordinate točaka:
a) M(–3, –2) i N(5, 2)
b) M(–1, –1) i B(3, 1)
c) N(7, 3) i C(5, 2)
d) A(–3, 1) i B(–1, 0).

45. U paralelogramu ABCD izračunajte koordinate preostalih vrhova ako su zadane koordinate dva-
ju vrhova i sjecišta dijagonala S.
a) A(0, 0), B(8, 4), S(3, 5) b) B(5, –3), C(–1, 3), S(1, –1)

46. U paralelogramu ABCD izračunajte koordinate četvrtog vrha ako su zadane koordinate triju vr-
hova. Pri rješavanju uzmite uobičajeni (zadani) poredak vrhova.
a) A(1, –3), B(5, –1), D(–1, 3) b) B(–1, 7), C(5, –3), D(1, –5)

47. Zadane su koordinate vrhova trokuta ABC. Izračunajte duljine težišnica trokuta. Podsjetimo se
da je težišnica trokuta dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem suprotne stranice.
a) A(–7, –3), B(1, –5), C(9, 5) b) A(1, 4), B(3, –9), C(–5, 2)

22
3. LINEARNA FUNKCIJA

48. Zadane su koordinate vrhova trokuta ABC A(–5, 7), B(1, –3), C(3, 1). Izračunajte duljine sred-
njica trokuta. Srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta.

49. Koristeći se podatcima iz zadatka 48., pokažite da vrijedi poučak o srednjici trokuta: “Srednjica
trokuta dvostruko je kraća od stranice s kojom je paralelna.”

50. Izračunajte koordinate vrhova trokuta ABC kojem su zadane koordinate polovišta njegovih stra-
Ê5 1ˆ Ê 7 1ˆ
nica P1 Á , - ˜ , P2 (4, - 1), P3 Á , ˜ .
Ë2 2¯ Ë 2 2¯
51. Izračunajte površinu trokuta ABC kojem su zadane koordinate vrhova:
a) A(3, 6), B(–1, 3), C(2, –1) b) A(2, –3), B(3, 2), C(–2, 5) c) A(–1, –2), B(3,0), C(5, 1).

52. U trokutu ABC izračunajte duljinu visine ako su zadani vrhovi trokuta:
a) A(–3, –2), B(6, 1), C(–2, 3), vb = ? b) A(3, 4), B(–5, 2), C(–1, –6), va = ?
c) A(–3, 2), B( 5, –2), C(1, 3), vc = ?

53. U trokutu ABC površina iznosi 13.5, koordinate vrhova su A(2, –3) i B(–5, 1), a vrh C leži na osi
ordinata. Izračunajte apscisu vrha C.

54. U trokutu ABC površina iznosi 5, a koordinate vrhova su A(10, y), B(3, –2) i C(5, 0). Odredite
nepoznatu koordinatu točke A.

55. Kolika je površina četverokuta ABCD kojem su zadani vrhovi A(3, –5), B(9, –3), C(7, 5), D(–1, 3)?

56. Kolika je površina paralelograma ABCD kojem su zadani vrhovi?

a) A(–4, –1), B(6, 3), C(–2, 5) b) A(1, –3), B(5, –1), D(3, 5)

57. Provjerite jesu li točke kolinearne, ne računajući jednadžbu pravca.

a) K(–2, –2), L(6, 2), M(0, –1) b) P(–1, 1), Q(2, –11), R(–2,5) c) C(–1, –3), D(3, 3), E(5, 1)

58. Pravac prolazi točkama A, B i T. Odredite nepoznatu koordinatu točke T , ne računajući jednadž-
bu pravca.
a) A(3, –5), B(1, 1), T(x, 7) b) A(5, –1), B(–1, 2), T(–5, y)

59. Pravac prolazi točkama A(2, –1) i B(–4, –4). U kojim točkama pravac siječe os
a) apscisa b) ordinata?

60. Kolika je površina trokuta ABC kojem su zadane koordinate vrha C(2, –1) i polovišta stranica
Ê 3ˆ Ê1 ˆ
PAB Á1, ˜ i PBC Á , 1˜ ?
Ë 2¯ Ë2 ¯
61. Površina trokuta ABC jednaka je 14. Koordinate vrhova su A(x, 2) i B(5, 4), a polovište stranice
BC je točka P2 (4, 6). Izračunajte apscisu vrha A.

23