Professional Documents
Culture Documents
Fiziologija Ispit Kif
Fiziologija Ispit Kif
4. Kontrakcija skeletnog mišića nebi se mogla odvijati bez dovoljne količine iona:
a) K
b) Fe
c) Mg
d) Ca
1
6. Kada živčani impuls dođe do neuromuskularnog spoja iz živčanih završetaka se u
sinaptički žlijeb izlučuju mjehurići u kojima se nalazi:
a) acetilkolin- esteraza
b) voda
c) acetilkolin
d) Ca
8. Probava masti-enzima
crijevna ili pankreasna amilaza
2
12. Ograničavajući čimbenici dugotrajne aerobne izdržljivosti:
a) apsolutni i relativni max. primitak kisika
b) koordinacija
c) količina glikogenskog depoa
d) jakost agonista
3
18. Rezidualni volumen ( ostatni volumen-stalno je u plućima)
a) je količina zraka koja ostaje u plućima nakon normalnog izdisaja
b) je količina zraka koja ostaje u plućima nakon najsnažnijeg izdisaja
c) u prosjeku iznosi oko 1200mL
d) u prosjeku iznosi oko 2400 mL
23. Jakost:
Maksimalna sila koju je moguće proizvesti jednom voljnom izometričkom
kontrakcijom
4
24. O čemu ovisi jakost:
broju mišićnih vlakana
stanju treniranosti
umoru
genetici
poziciji zglobova
5
29. Organizam nakon rada se želi vratiti u stabilno stanje i kisik iz duga kisika se
troši u oporavku na:
obnovu energetskih fosfata ( ATP, CP )
oksidaciju stvorene mliječne kiseline
6
34. Izometrička kontrakcija:
stvorena i vanjska sila su u ravnoteži,napetost raste,dužina mišića
ostaje nepromijenjena
7
39. Mioglobin je:
hormon koji prenosi kisik u mišiću
to je protein,građen od jednog lanca,sa samom jednim hemom
nalazi se u poprečno-prugastim mišićima i srčanom mišiću
ima veći afinitet prema O2 od hemoglobina,što mu omogućava da
se opskrbi kisikom,pa čak i nagomilava.
u slučaju teške povrede mišića mioglobin prelazi u krv i mokraću
spora mišićna vlakna sadrže više hemoglobina,pa zato i difuzija
kisika veća.
8
44. U produženoj moždini i mostu se nalazi?
Centar za disanje
9
50. Minutni volumen disanja:
a) u minuti iznosi oko 8L/min
b) max. vrijednost kreće se od 80 do 200l/min
c) je količina zraka koja se proventilira u 1.minuti-umanjena za količinu
zraka,koja zaostaje u mrtvom prostoru
d) je količina zraka koja se proventilira u 1. minuti
10
56. Karakteristike vena:
a) samo provode krv prema srcu
b) mogu pohraniti velike količine krvi
c) u venama se nalaze zalisci
d) imaju jake stjenke
11
61. Ograničavajući činioci anaerobne lokalne izdržljivosti su:
a) ugljikohidratni depoi
b) ponuda ATP-a,KP-a,glukoze,umor
c) primitak kisika
d) sve navedeno je točno
12
66. Apsorpcija masti se odvija:
a) u tankom crijevu difuzijom
b) u tankom crijevu aktivnim transportom
c) u želucu difuzijom
d) u želucu aktivnim transportom
13
71. Dinamometrijom mjerimo:
a) jakost izotoničkom kontrakcijom
b) jakost izometričkom kontrakcijom
c) snagu izometričkom kontrakcijom
d) snagu izotoničkom kontrakcijom
14
76. Mioglobin:
a) pri istom parcijalnom tlaku kisika je veći
b) pri istom parcijalnom talku kisika je manji
c) pri istom parcijalnom tlaku kisika je isti
d) zasićenost mu uopće ne ovisi o parcijalnom tlaku
79. Ribosomi:
a) su smješteni u citoplazmi i proizvode ( nove bjela. molelule;RNa i preko 50
proteina)
b) sadrže veliku količinu DNK-a
c) su smješteni u jezgri stanice i oksidiraju
d) glavna uloga im je metabolizam ugljikohidrata
15
81. Membranski potencijal:
a) u fazi mirovanja je za sve stanice pozitivan
b) u fazi mirovanja se širi po unutrašnjosti membrane
c) u fazi mirovanja je za većinu stanica pozitivan
d) u fazi mirovanja je negativan -65 -85mV
16
86. Kalcij u tijeku kontrakcije:
a) oslobađa aktivna mjesta mioglobina
b) oslobađa aktivna mjesta na aktinskim nitima
c) putuje T-tubulima van iz mišića
d) ulazi u mišiću stanicu izvana
17
91. Poticaj za lučenje eritropoteina je:
a) smanjeni parcijalni tlak CO2
b) Smanjeni parcijalni tlak O2
c) povećani parcijalni tlak CO2
d) povećani parcijalni tlak O2
18
96. Alfa amilaza ili ptijalin:
a) razgrađuju masti u želucu
b) razgrađuju proteine u ustima
c) razgrađuju ugljikohidrate u ustima
d) razgrađuju proteine u tankom crijevu
19
101. Hipertrofija mišića nastaje uslijed:
a) povećanja broja mišićnih stanica
b) umnožavanja miofibrila i sarkoplazmatskog retikuluma
c) povećanja slobodnih masnih kiselina
d) povećanja količine glikogena u mišićima
20
106. Energetkse karakteristike i karakteristike građe aerobnih mišićnih
stanica:
Spora mišićna vlakna ( aerobna )-crveni mišić/ST/tip I.
Za dugotrajnu kontinuiranu mišićnu aktivnost ( npr. maraton ),tanja su.Razvijeni
sustav kapilara i žila zbog dopreme dodatnih količina O2.Povišen broj mitohondrija
zbog pojačanog oksidacijskog metabolizma..Sadrži veliku količinu
mioglobina.Mioglobin se veže s O2 i pohranjuje ga dok ne zatreba-time se znatno
ubrzava prijenos kisika do mitohondrija-glavni za dobivanje energije
21
108. Građa srca,mali i veliki krvotok!
Srce ima oblik trostrane piramide,ali bez izrazitih rubova. Organ okružen osrčejm (
perikardom ) koji se sastoji od unutrašnjeg dijela ( parijetalni ) i vanjskog dijela ( visceralni ).
Na temelju vanjskog dijela dijelimo ga na: APEX, BASIS CORDIS, tri strane. Tri sloja srca
1) endocardium –oblaže unutrašnjost klijetki i pretklijetki
2) myocardium-prugasta mišićna vlakna posebne građe
3) pericardium-dio perikarada i oblaže ga miokard te
tvari vanjskog sloja srca.
Koronarne arterije osiguravaju srcu doprem kisika,hormone i hranjive tvari.
veliki krvotok opskrbljuje organske sustave.Počinje aortom iz lijeve klijetke,koja se
zatim grana na arterije,a one na manje kapilare.Kapilare idu do stanica,gdje se događa
izmjena tvari ( izlazi O2,ulazi CO2 ),krv postaje venska i odlazi nazad venama,a
gornjom i donjom šupljom venom ulazi u desnu pretklijetku.
mali krvotok počinje u desnoj klijetki plućnom arterijom koja ide do pluća i tamo se
grana preko arteriola sve do najsitnijih kapilara.Tu se događa alveolarna difuzija
( izlazi CO2 ulazi O2 ),venska krv postaje arterijska,vene odvode krv u lijevu
pretklijetku,gdje opet počinje veliki krvotok. Plućne arterije,od srca do pluća provode
vensku krv,a plućne vene od pluća do srca provode arterijsku krv.Arterije odvode krv
iz srca,a vene dovode krv u srce.
22
110. Maksimalni primitak kisika,kako se izražava i razlike prema sportovima!
Maksimalni primitak kisika je najveća količina kisika koju organizam može
primiti u jednoj minuti,a odgovara pojmu aerobnog kapaciteta:mjera aerobnih
sposobnosti,govori o treniranosti u smislu aerobne izdržljivosti,drugi naziv
aerobni kapacitet.
Aps VO2 max- trenirani sportaši 4 (ž); 7 (m) L/min
netrenirani sportaši 2-3L/min
Rel VO2 max-izražava se u mL/kg/min
populacija 10-100 ml/kg/min
23
113. Frank-Starlingov zakon.
Zakon koji kaže,unutar fizioloških granica,srce izbacuje svu krv koja pritječe i
tako ne dopušta pretjerano nakupljanje krvi u venama. Povećanu količinu krvi iz
organa,srce će izbaciti ubrzanom ( pojačanom ) kontrakcijom u arterijski
segment cirkulacije i tako će spriječiti zaostajanje krvi u venskom bazenu.
24
25