Kardiorespiratorni sistem

• veličine šake
• 300 g težine (M); sportaši i
preko 500 g
• pozicija u centru - koso lijevo
• 60 3600 86400 31 536 000
• 2 365 200 000

• oko 5.6 litara krvi ukupno;

• tih 5.6 litara cirkulira kroz tijelo 3x svake min
u jednom danu – 19 000 km
• 1 millijun barela u životu – više od 3 super tankera

1
• Velika gustoća mreže kapilara - 2000 kapilara po kubičnom
milimetru (!!) što osigurava pouzdanu dopremu kisika mišiću.
• srčane stanice (miociti) - gusto napućeni mitohondrijima
25-30% volumena srčane stanice se sastoji od mitohondrija
(manje od 5% u netreniranom mišiću)
• specifični biokemijski procesi u mišiću funkcioniraju tako da
minimaliziraju laktatnu produkciju čak i kod velikih
opterećenja
• srčani mišić jednako efikasno metabolizira masnoće,
laktate, glukozu

Kako, dakle, trening izdržljivosti može poboljšati

već ionako – “gotovo savršeni” mišić,
koji je “opremljen” za neprekidni rad?

• Trening uzrokuje povećanje – hipertrofiju!

SPORTSKO SRCE

prosječno srce - volumen 760 ml

923 ml kod srednjeprugaša

1437 ml biciklisti
1700 ml (hr. vaterpolist ?)

2
• trenirano srce ne otkucava brže,

• ne otkucava snažnije,

• ne mijenja se značajnije u smislu gustoće mitohondrija ili

gustoće kapilara

• Razlika izmedju srca sportaša i “sedentarnog srca”

je veći udarni volumen treniranog srca.

Tijekom vježbe zahtjev mišića za energijom raste i do 100 x.

Generiranje više energije (ATP) zahtijeva veću dopremu
kisika u mitohondrije.

Rad koji mišići mogu izvršiti zavisi od volumena krvi koji srce
može dopremiti.

Tijelo odnosno mišići u koje se dopremi više kisika na račun

“veće pumpe” može duže održati rad većeg maksimalnog
intenziteta.

Udarni volumen je količina krvi

izbačena iz lijeve klijetke u svakom otkucaju.

Minutni volumen srca = FSmax X udarni volumen

3
Trening izdržljivosti utječe na funkciju miokarda
u:

• mirovanju
• tijekom submaximalnog naprezanja
• tijekom maksimalnog naprezanja

Hemodinamika u mirovanju i trening

• U mirovanju - udarni volumen srca i

frekvencija srca u mirovanju (FSmir ili RHR)
prosječne osobe se mogu aproksimirati na 70
ml/po otkucaju i 70 otkucaja/min.

• 70x70 -oko 5 litara/min – minutni volumen u

mirovanju
• predodređen potražnjom kisika i protokom
prema bubrezima
• ne mijenja se bitno treningom

• Nakon 6 mjeseci treninga izdržljivosti RHR se

može smanjiti na 55 bpm.

• Istovremeno udarni vol. u mirovanju, povećava se

na otprilike 90 ml (FS x UV ostaju isti prije i poslije
treninga).

• Smanjena FS u mirovanju je obilježje treninga izdržljivosti.

• Kod vrhunskih sportaša RHR – još manja često 30 – 40 bpm.

• FS u mirovanju (RHR) je predodredjena vagalnim

tonusom parasimpatičkog živčanog sustava.

4
 Reakcija miokarda na submaksimalni
podražaj prije i poslije treninga
• kad počinjemo vježbati odredjenim intenzitetom mišićima mora
biti dopremljeno više kisika
• minutni volumen se povećava proporcionalno zahtjevima za
energijom

• redoviti trening trčanja 3 mjeseca:

- metabolička cijena rada – ista
- minutni volumen – isti
- IPAK(!!!) – tijekom svakog otkucaja – izbacivanje veće
količine krvi!

• FS se kod vježbi u submaksimalnom intenzitetu SMANJUJE!!!

Hemodinamika vježbi maksimalnim

intenzitetom
• maksimalni intenzitet vježbanja – maksimalni min. volumen
• daljnji rast int. ne dovodi do rasta FS – tada imamo FSmax

• FSmax najveća postignuta FS u maksimalnom

intenzitetu (“do otkaza”)
• Vrijednosti su joj vrlo individualne
- nasljedni faktor, nivo sposobnosti i dob
- Trening izdržljivosti nema veliki utjecaj na FSmax ali ju
može donekle smanjiti (Zavorsky, 2000).

• 220-dob
• formula uglavnom daje rezultat s preciznošću 10 otk.

• FS u vježbanju regulira (povećana) aktivnost

simpatikusa.

• ovisi o: nasljednim faktorima (veličina lijevog

ventrikla), nivou sposobnosti, modalitetu vježbe
(ekonomičnost vježbanja), položaju odnosno stavu
tijela, varijablama okoline (temperatura, vlažnost,
nadm. visina), raspoloženju, hormonalnom statusu.

• utjecaj mogu imati lijekovi, stimulansi i navike jela

5
• Peak HR – vršna FS – stvarna FSmax se ne može
postići ako vježba ne uključuje dovoljnu “masu” velike
muskulature ili ako vježbač ne poznaje dovoljno
modalitet vježbe

• npr. netko može imati FS 195 tijekom trčanja uzbrdo,

ali samo 191 na biciklu i 187 u plivanju.

• zadnje dvije FS nazivamo peak HR ili vršne FS i koristimo ih

kod određivanja intenziteta za specifičnu aktivnost

• VAŽNO: FSmax ne raste s treningom nego čak i malo

opada.

• Povećava se UDARNI VOLUMEN zbog čega raste minutni

volumen srca kao reakcija na opterećenje.

• to je primarni uzrok povećanja VO2.

• kao reakcija na trening izdržljivosti srce se adaptira

kroz povećanje udarnog volumena i to u mirovanju,
submax. i max. intenzitetu vježbanja

Dišni sustav

6
• disanje – proces prijenosa kisika iz atmosfere do
stanica odn. ugljičnog dioksida od stanica do
atmosfere
• četiri povezana procesa – plućna ventilacija,
alveolarna difuzija, krvni transport, regulacija disanja
• plućna ventilacija – mehanizam udisanja i izdisanja
• alveolarna difuzija – proces difuzije kisika i ugljičnog dioksida
• krvni transport – vezanje kisika na hemoglobin u krvi, prijenos
do stanica i njegovo otpuštanje s hemoglobina u stanice
odnosno prijem CO2 iz tkiva u krv te njegov prijenos i
otpuštanje u alveole
• regulacija disanja – rad živčanog centra koji upravlja
ventilacijom i način na koji se pod utjecajem vanjskih i
unutarnjih faktora mijenja osn. ritam disanja

STRUKTURA DIŠNOG SUSTAVA

• gornji i donji dišni putevi (nos, ždrijelo, grkljan, dušnik,
dušnice) - unutar lijevoga i desnoga plućnog krila završavaju
u alveolama
• PLUĆNA KRILA smještena u grudni koš
• obavijena duplikaturom vezivne membrane - POPLUĆNICA
i POREBRICA
- PLEURA – INTRAPLEURALNI tlak
- mišići trbušne preše i medjurebreni mišići

7
 MEHANIZAM DISANJA

• izmjena plinova izmedju atmosfere i pluća rezultat je udisanja

(inspirij) i izdisanja (ekspirij)
• promjena tlaka u alveolama u odnosu na tlak u atmosferi

• izdah u mirovanju – pasivan proces (nema

aktivacije mišića)

• plućno tkivo – elastična vlakna koja se nakon

kontrakcije mišića skupe

• drugi i još važniji mehanizam je tzv. površinska

napetost tekućine u alveolama

PRIJENOS KISIKA U KRVI

• gotovo sav kisik koji uđe u krv veže se na HEMOGLOBIN koji

je sastavni dio crvenih krvnih stanica ERITROCITA
• kisik se veže na ione željeza u hemoglobinu i prenosi do tkiva
gdje se otpušta u medjustanični prostor odakle difundira u
stanice gdje sudjeluje u energetskim aerobnim procesima

• količina kisika koja se može prenijeti u krvi ovisi o koncentraciji

hemoglobina (Hb)
• 150 - 160 grama po litri krvi
• 1 gram Hb veže 1,34 ml O2 pa litra arterijske krvi prenosi 200
ml O2
• može se izraziti i kao koncentracija od 20% (20 mlO2 / 100 ml krvi)

8
• nakon što O2 difundira u stanice a CO2 u krv, krv postaje
venska – siromašna kisikom
• Razlika u koncentraciji O2 izmedju arterijske i miješane krvi
(koja dolazi is svih dijelova tijela) zove se ARTERIJSKO -
VENSKA RAZLIKA (A – V)
• u mirovanju razlika 5% jer se u venskoj krvi nalazi 15% O2
• u maks. opterećenju ta se razlika povećava i može doseći i
do 15%