https://www.zakon.

hr/z/317/Zakon-o-odgoju-i-obrazovanju-u-osnovnoj-i-srednjoj-%C5%A1koli

PRAVILNIK O IZVOĐENJU IZLETA, EKSKURZIJA I DRUGIH

ODGOJNO-OBRAZOVNIH AKTIVNOSTI IZVAN ŠKOLE

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 67/14 i 81/15)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuju se načini, uvjeti, mjere sigurnosti te prava i
obveze korisnika i davatelja usluga u izvedbi poludnevnih i jednodnevnih
izleta, višednevnih ekskurzija, terenske nastave, škole u prirodi (u daljnjem
tekstu: izvanučionička nastava) i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti, a koje
se ostvaruju u mjestu i izvan mjesta u kojem je smještena osnovna ili srednja
škola ili učenički dom (u daljnjem tekstu: školska ustanova).
(2) Putovanja čija je jedina svrha zabava i rekreacija učenika i koja nisu u funkciji
realizacije nacionalnoga kurikuluma i nastavnoga plana i programa, ne smatraju se
izvanučioničkom nastavom te ih školska ustanova ne smije provoditi.

Članak 2.
(1) Izvanučionička nastava je oblik nastave koji podrazumijeva ostvarivanje
planiranih programskih sadržaja izvan školske ustanove. U izvanučioničku
nastavu spadaju: školski izleti, školske ekskurzije, terenska nastava i škola u
prirodi.
(2) Školski izlet je oblik izvanučioničke nastave koji obuhvaća poludnevni ili
cjelodnevni zajednički odlazak učenika i učitelja/nastavnika/odgajatelja (u daljnjem
tekstu: učitelj) u mjesto u kojem je škola ili izvan njega, a koji organizira škola u
svrhu ispunjavanja određenih odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća.
(3) Školska ekskurzija je oblik izvanučioničke nastave koji obuhvaća višednevno
putovanje radi posjeta prirodnim, kulturnim, povijesnim, sportskim i tehničkim
središtima koje organizira škola u svrhu ispunjavanja određenih odgojno-
obrazovnih ciljeva i zadaća.
(4) Terenska nastava je oblik izvanučioničke nastave koji se izvodi u izvornoj
stvarnosti, s ciljem njenog upoznavanja u kojoj se mogu primjenjivati i istraživačke
metode.
(5) Škola u prirodi je oblik višednevne nastave koja se održava izvan mjesta
stanovanja u prirodnom odredištu, s odgovarajućim uvjetima prilagođenim učenju i
poučavanju u zatvorenome i otvorenome prostoru. U pravilu se organizira za
učenike trećega i/ili četvrtoga razreda osnovne škole, odnosno u skladu s razvojnim
sposobnostima učenika s teškoćama u razvoju.
(6) Druge odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole su škola plivanja, posjet ili
sudjelovanje u kulturnim i sportskim manifestacijama i događajima te druge
aktivnosti koje su u funkciji ostvarivanja odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća
kulturne i javne djelatnosti školske ustanove.
(7) Škola plivanja je specifičan obvezujući oblik nastave Tjelesne i zdravstvene
kulture koji se u pravilu ostvaruje s učenicima drugoga ili trećega razreda osnovne
škole.
(8) Posjet je poseban oblik odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole. Izvodi se na
lokalitetu od posebne vrijednosti (arheološke, geološke, botaničke…), u
ustanovama i institucijama (muzej, galerija, kazalište, kino, tvornica, elektrana,
vatrogasna postaja…) i sl. u svrhu ispunjavanja određenih odgojno-obrazovnih
ciljeva i zadaća.

II. NAČINI OSTVARIVANJA ODGOJNO-

OBRAZOVNIH AKTIVNOSTI IZVAN ŠKOLE

Školski kurikulum

Članak 4.
(1) Izvanučionička nastava planira se godišnjim planom i programom rada školske
ustanove i/ili školskim kurikulumom za svaki razred/razredni odjel/odgojno-
obrazovnu skupinu (u daljnjem tekstu: razred).
(2) Pravo predlaganja izvanučioničke nastave, u skladu s nastavnim planom i
programom, za učenike jednog ili više razreda u dogovoru s učenicima i roditeljima
ima učitelj, stručni suradnik, ravnatelj školske ustanove i roditelj/ skrbnik/udomitelj
(u daljnjem tekstu: roditelj).
(3) Godišnjim planom i programom rada i/ili školskim kurikulumom utvrđuje se
odredište, okvirno vrijeme realizacije, vrijeme trajanja, nositelji realizacije, način
realizacije i vrednovanja te potrebna financijska sredstva za realizaciju
izvanučioničke nastave za svaki razred.
(4) Iznimno, ako zbog opravdanih razloga na početku školske godine pojedina
izvanučionička nastava nije planirana ili dođe do promjena, naknadnu odluku o
njezinoj pripremi i provedbi na prijedlog osoba iz stavka 2. ovoga članka Pravilnika
i uz mišljenje vijeća roditelja donosi školski/domski odbor (u daljnjem tekstu:
školski odbor).
(5) Druge odgojno-obrazovne aktivnosti izvan škole planiraju se godišnjim planom
i programom rada i/ili školskim kurikulumom.
(6) Izvanučionička nastava ili druga odgojno-obrazovna aktivnost čija je
realizacija planirana za rujan tekuće školske godine može se uz suglasnost
školskoga odbora realizirati prije donošenja godišnjega plana i programa i/ili
školskoga kurikuluma.

Članak 5.
(1) Razrednik je na početku školske godine, prije donošenja školskog kurikuluma i
godišnjeg plana i programa dužan roditelje obavijestiti o predloženom planu
izvanučioničke nastave te drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole koje je
unaprijed moguće planirati.
(2) Školska ustanova dužna je od roditelja zatražiti pisanu suglasnost za
sudjelovanje djeteta u izvanučioničkoj nastavi najmanje sedam dana prije njezina
izvođenja.
(3) Za posjet ili sudjelovanje u kulturnim i sportskim manifestacijama i
događajima te drugim aktivnostima koje su u funkciji ostvarivanja odgojno-
obrazovnih ciljeva i zadaća kulturne i javne djelatnosti školske ustanove
potrebno je zatražiti pisanu suglasnost roditelja tri dana prije njegova
izvođenja, osim u slučaju da se planira dvodnevni ili višednevni posjet za koji
je potrebno tražiti pisanu suglasnost sukladno stavku 2. ovoga članka
Pravilnika.
(4) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga članka, pisana suglasnost roditelja nije
potrebna za:
– odlazak na nastavu izvan škole koja je dio praktične nastave za učenike
strukovnih škola,
– odlazak na predstave, koncerte i sl. koji se za učenike organiziraju na
temelju godišnje ili druge vrste pretplate, a za koje je škola dužna na
internetskim stranicama istaknuti obavijest o vremenu održavanja svake
pojedine predstave, koncerta i sl.

Trajanje izvanučioničke nastave i mjesto ostvarivanja

Članak 6.
(1) Prema trajanju izvanučionička nastava može biti poludnevna, dnevna ili
višednevna.
(2) Izvanučionička nastava može se ostvarivati u mjestu stanovanja, užem zavičaju,
drugom dijelu Republike Hrvatske ili u inozemstvu.
(3) Višednevna izvanučionička nastava mora se ugovarati minimalno na bazi
polupansiona odnosno trebaju biti osigurana najmanje dva obroka za korisnike
usluga.
(4) Mjesto ostvarivanja i trajanje svake izvanučioničke nastave mora biti usklađeno
s dobi učenika i propisanim nastavnim planom i programom ili predmetnim
kurikulumom.

Članak 7.
(1) Izvanučionička nastava za učenike osnovne škole organizira se na području
Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka izvanučionička nastava za učenike osnovne
škole može se organizirati i u inozemstvu, uz pisanu suglasnost roditelja i odluku
školskog odbora.

Članak 8.
(1) Izvanučionička nastava u pravilu se ostvaruje u nastavne dane.
(2) Izvanučionička nastava u trajanju do šest sunčanih sati može se organizirati za
sve učenike bez obzira na dob.
(3) Za učenike od trećega razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole
može se organizirati i cjelodnevna ili višednevna izvanučionička nastava.
(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u školama s manjim brojem učenika
izvanučionička nastava može se organizirati sukladno stavku 3. ovoga članka i za
učenike od I. do III. razreda osnovne škole.
(5) Višednevna izvanučionička nastava može za učenike osnovne škole trajati
do pet nastavnih dana, a za učenike srednje škole do sedam nastavnih dana.
(6) U pravilu se višednevna izvanučionička nastava organizira za učenike III. i IV.
razreda osnovne škole kao škola u prirodi te za učenike završnih razreda osnovne i
srednje škole kao školska ekskurzija ili višednevna terenska nastava.
(7) Ako se izvanučionička nastava planira u vrijeme učeničkog odmora ili
blagdana, škola je dužna voditi računa o poštivanju vjerskih i drugih prava učenika.

Sudjelovanje učenika

Članak 9.
(1) Za realizaciju svih oblika izvanučioničke nastave potrebna je pisana
suglasnost dvije trećine roditelja učenika razrednoga odjela i/ili odgojno-
obrazovne skupine.
(2) Ako je za ostvarivanje ciljeva nastavnoga programa ili kurikuluma predviđeno
provođenje izvanučioničke nastave ili druge odgojno-obrazovne aktivnosti izvan
škole, iste su u pravilu obvezne za sve učitelje i učenike osnovne ili srednje škole
izuzev za one koji zbog zdravstvenih razloga u istima ne mogu ili temeljem
Ustavom i drugim propisima zajamčenih prava i sloboda nisu obvezni sudjelovati.

Planiranje i realizacija

Članak 10.
(1) Izvanučioničku nastavu u pravilu planira i organizira razrednik u skladu s
propisima koji uređuju sustav odgoja i obrazovanja, prometa, pružanja usluga u
turizmu ili drugim propisima.
(2) Učitelj ili stručnih suradnik koji planira, dogovara i organizira izvanučioničku
nastavu imenuje se učiteljem voditeljem, a drugi učitelji ili stručni suradnici u
pratnji imenuju se učiteljima pratiteljima.
(3) Ako učitelj voditelj izvanučioničke nastave nije razrednik, razrednik je dužan
pomoći učitelju voditelju u pripremi izvanučioničke nastave te sudjelovati u
realizaciji kao učitelj pratitelj.
(4) Ako u izvanučioničkoj nastavi sudjeluje više razrednih odjela za voditelja se
imenuje samo jedan učitelj ili stručni suradnik.
(5) Učitelj pratitelj mora biti član razrednog vijeća razreda za koji se organizira
izvanučionička nastava ili stručni suradnik školske ustanove.
(6) Iznimno, pratitelj za učenike razredne nastave može biti i učitelj predmetne
nastave koji može sudjelovati u ostvarivanju predviđenih aktivnosti za učenike.
(7) Za svaki oblik izvanučioničke nastave učitelj voditelj izrađuje izvedbeni plan i
program s odgojno-obrazovnim ciljevima, ishodima učenja, tijekom aktivnosti te
načinima praćenja i vrednovanja ostvarenih ciljeva i ishoda.
(8) Za terensku nastavu učitelj voditelj izrađuje izvedbeni plan i program koji
obuhvaća odgojno-obrazovne ciljeve, ishode učenja, nastavna sredstva, oblike rada,
metode, tehnike i postupke istraživanja, načine i oblike praćenja te elemente i
kriterije vrednovanja ostvarenih ciljeva i ishoda.
(9) Odgojno-obrazovni ciljevi i ishodi učenja u terenskoj nastavi proizlaze iz
nastavnoga programa pojedinih nastavnih predmeta, predmetnih kurikuluma i
nacionalnoga kurikuluma.
(10) Realizirani oblici izvanučioničke nastave upisuju se u odgovarajuću
pedagošku dokumentaciju i evidenciju.

Članak 11.
(1) Za ostvarivanje izvanučioničke nastave odgovorni su učitelj voditelj, učitelj
pratitelj i ravnatelj školske ustanove.
(2) Uz učitelja voditelja za svaku izvanučioničku nastavu potrebno je imenovati
učitelja pratitelja.
(3) Za učenike s teškoćama pratnja se organizira u skladu s odredbama Državnog
pedagoškog standarda osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja.
(4) Za druge odgojno-obrazovne aktivnosti koje se ostvaruju u školskom dvorištu
ili neposrednoj blizini škole nije potrebno osigurati pratitelja osim ako je pomoć
potrebna učeniku s teškoćama.
Članak 12.
(1) Školska ustanova samostalno organizira posjet kulturnim i javnim ustanovama
te sudjelovanje u kulturnim i sportskim manifestacijama i događajima, kao i druge
aktivnosti koje su u funkciji ostvarivanja odgojno-obrazovnih ciljeva i zadaća
kulturne i javne djelatnosti školske ustanove.
(2) Školska ustanova može organizirati poludnevni ili jednodnevni školski izlet i
terensku nastavu samostalno ili uz angažiranje davatelja usluga.
(3) Školska ustanova može samostalno, u skladu s propisima koji uređuju promet,
pružanje usluga u turizmu i drugim propisima, za svoje učenike organizirati
poludnevni ili jednodnevni školski izlet i terensku nastavu.
(4) U slučaju da školska ustanova angažira davatelja usluga za realizaciju usluga iz
stavka 3. ovoga članka, ponude za izvanučioničku nastavu iz ovoga stavka
prikuplja učitelj voditelj i učitelj/i pratitelj/i, a mogu ih prikupiti i roditelji učenika
i/ili učenici. Učitelj voditelj i učitelj/i pratitelj/i odabrat će najmanje tri ponude koje
ispunjavaju tražene uvjete i predstaviti ih na roditeljskome sastanku svih roditelja
učenika za koje se organizira izvanučionička nastava, najkasnije 30 dana prije
realizacije.
(5) Odluku o odabiru ponude donose roditelji i učitelj voditelj i učitelj/i pratitelj/i
većinom glasova nazočnih. Odluka roditelja je konačna.
(6) U slučaju da dvije ili više ponuda dobiju isti broj glasova, glasovanje se
ponavlja za ponude koje su dobile isti broj glasova, a u slučaju da odabrani davatelj
usluga ne može pod traženim uvjetima realizirati odabranu ponudu, realizirat će se
ponuda drugorangiranoga potencijalnog davatelja usluga.
(7) Za višednevnu izvanučioničku nastavu školska ustanova mora angažirati
davatelja usluga sukladno propisima koji uređuju promet, pružanje usluga u
turizmu i drugim propisima.
(8) Za višednevnu izvanučioničku nastavu školska ustanova obvezno objavljuje
javni poziv za ponude na naslovnoj internetskoj stranici školske ustanove u
izborniku pod nazivom ponude.
(9) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, školske ustanove u kojima se provodi odgoj
i obrazovanje po posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju, a koje
posjeduju vlastito i potrebama djece prilagođeno prijevozno sredstvo, samo za
prijevoz učenika ne moraju angažirati davatelja usluga.
(10) Iznimno od stavka 7. ovoga članka za višednevnu izvanučioničku nastavu koju
sufinancira osnivač školske ustanove ili koja se provodi u objektima osnivača ili
koja se provodi u sklopu razmjene učenika ili u sklopu projekta, školska ustanova
nije dužna objaviti javni poziv.
(11) Školske ustanove s manjim brojem učenika mogu zajednički planirati,
organizirati i realizirati izvanučioničku nastavu u skladu s odredbama Pravilnika.
Za višednevnu izvanučioničku nastavu javni poziv objavljuje se na internetskim
stranicama obiju školskih ustanova, a ponude se dostavljaju na adresu samo jedne
školske ustanove.

Javni poziv za ponude

Članak 13.
(1) Ponudu na javni poziv može dostaviti turistička agencija, odnosno druga fizička
ili pravna osoba (u daljem tekstu: potencijalni davatelj usluge) koja za takve
usluge ispunjava uvjete određene propisima koji uređuju pružanje usluga u turizmu
ili posebnim propisima.
(2) Na javni poziv ne može se javiti potencijalni davatelj usluge koji je radnik
školske ustanove koja objavljuje poziv ili član njegove uže obitelji.
(3) Javni poziv objavljuje se na obrascu koji je sastavni dio Pravilnika. Na
svakom obrascu upisuje se broj javnoga poziva za ponudu.
(4) Javni poziv školska ustanova objavljuje najkasnije tri mjeseca prije
predviđene realizacije s rokom za dostavu ponuda u trajanju od najmanje
osam (8) radnih dana. Otvaranje ponuda provodi se najranije tri (3) radna
dana nakon isteka roka za dostavu ponuda.
(5) U slučaju da se višednevna izvanučionička nastava ostvaruje na početku školske
godine, škola je javni poziv dužna objaviti najkasnije 30 dana prije kraja prethodne
nastavne godine.
(6) Potencijalni davatelj usluge je obvezan dostaviti ponude do roka naznačenog
u obrascu, u zatvorenoj omotnici s naznakom »Javni poziv – ne otvaraj« i brojem
ponude.
(7) Potencijalni davatelj usluge se može javiti za realizaciju jedne ili više odnosno
svih traženih ponuda školske ustanove s brojem ponude na obrascu.
(8) U slučaju da se Potencijalni davatelj usluge javlja na više ponuda, posebne
omotnice iz stavka 6. ovoga članka može dostaviti u jednoj omotnici s naznakom
»Javni poziv – ne otvaraj« s brojevima svih ponuda.
(9) Ako na javni poziv u propisanom roku pristigne samo jedna ponuda koja
ispunjava propisane uvjete, ta će se razmatrati.
(10) Ponude pristigle nakon roka navedenog u javnome pozivu neće se razmatrati.
(11) Ako na javni poziv ne pristigne ni jedna ponuda koje ispunjava uvjete ili
Povjerenstvo nije odabralo ni jednu ponudu, poziv se ponavlja najkasnije dva
mjeseca prije predviđene realizacije višednevne izvanučioničke nastave. Rok
za dostavu ponuda je najmanje osam (8) radnih dana, a otvaranje ponuda
provodi se najranije tri (3) radna dana nakon isteka roka za dostavu ponuda.

Odabir ponude

Članak 14.
(1) Za svaku izvanučioničku nastavu imenuje se posebno Povjerenstvo za provedbu
javnoga poziva i izbor najpovoljnije ponude (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), a
čine ga ravnatelj školske ustanove (u daljnjem tekstu: ravnatelj), razrednik, učitelj
voditelj, predstavnik roditelja, a za učenike od V. do VIII. razreda osnovne škole
kao i za učenike srednje škole i predstavnik učenika. Kada se ista izvanučionička
nastava planira za više razrednih odjela/odgojno-obrazovnih skupina, u
Povjerenstvo se imenuje razrednik, roditelj i učenik svakoga razrednog
odjela/odgojno-obrazovne skupine.
(2) Učenici imenovani u Povjerenstvo sudjeluju u radu Povjerenstva, imaju pravo
davanja mišljenja, ali nemaju pravo odlučivanja.
(3) Nakon donošenja školskoga kurikuluma te godišnjega plana i programa rada
školske ustanove, a najkasnije 7 dana prije objave javnoga poziva ravnatelj na
prijedlog učiteljskog/nastavničkog/domskog vijeća (u daljnjem tekstu: učiteljsko
vijeće) imenuje Povjerenstvo.
(4) Broj članova Povjerenstva mora biti neparan. U slučaju da je broj članova
paran, u Povjerenstvo se imenuje jedan učitelj ili stručni suradnik pratitelj.
(5) Povjerenstvo radi na sastancima na kojima se vodi zapisnik. Članovi
Povjerenstva na prvom sastanku između sebe biraju predsjednika. Odluke
Povjerenstva su pravovaljane ako za njih glasuje većina od ukupnog broja
članova s pravom odlučivanja.
(6) Za odabir ponuda na temelju zajednički objavljenoga javnog poziva dviju
školskih ustanova imenuje se zajedničko Povjerenstvo u čijem radu sudjeluju
učitelji, roditelji, ravnatelji i učenici obiju školskih ustanova te se odabir
ponuda provodi sukladno odredbama članka 13., 14. i 15. Pravilnika.
(7) Obveze Povjerenstva su:
– donijeti odluku o datumu objave i sadržaju javnoga poziva,
– popuniti obrazac javnoga poziva na način da se jasno može utvrditi:
– mjesto i vrijeme realizacije,
– vrsta prijevoza,
– ulaznice za svako mjesto koje će učenici posjetiti,
– potreba angažiranja turističkoga vodiča za lokalitete na kojima uslugu
turističkog vođenja može pružati samo ovlašteni turistički vodič,
– potreba smještaja i to s jasnom naznakom smještaja,
– način prehrane koji mora biti minimalno na bazi polupansiona, odnosno dva
obroka za korisnike usluga,
– odrediti trajanje objave javnoga poziva na naslovnoj internetskoj stranici
školske ustanove, a koje ne može biti kraće od osam (8) radnih dana,
– objaviti javni poziv,
– odrediti datum i vrijeme javnoga otvaranja ponuda, koje može biti najranije
tri radna (3) dana nakon završetka javnoga poziva,
– odabrati najmanje tri (3) ponude koje će biti predstavljene roditeljima, osim
u slučaju da na javni poziv pristigne manje ponuda koje ispunjavaju
propisane uvjete,
– objaviti na naslovnoj internetskoj stranici školske ustanove popis odabranih
ponuda te potencijalnim davateljima usluga najkasnije tri dana nakon
izvršenog izbora dostaviti pisani poziv za predstavljanje ponude na
roditeljskome sastanku.
(8) Ako su tijekom provedbe javnoga poziva utvrđeni propusti ili
nepravilnosti, Povjerenstvo donosi odluku o poništenju javnoga poziva koja se
objavljuje na naslovnoj internetskoj stranici školske ustanove.
Članak 15.
(1) Na sastanku Povjerenstva predsjednik otvara i čita ponude pristigle na
javni poziv, a podaci iz sadržaja ponude unose se u zapisnik.
(2) Otvaranju ponuda mogu nazočiti predstavnici potencijalnih davatelja
usluga bez prava sudjelovanja.
(3) U izbor ulaze sve ponude koje ispunjavaju uvjete.
(4) Povjerenstvo izabire najmanje tri ponude koje će biti predstavljene
roditeljima učenika za koje se organizira višednevna izvanučionička nastava,
osim u slučaju da na javni poziv pristigne manje ponuda koje ispunjavaju
propisane uvjete.
(5) Na roditeljskome sastanku roditelja učenika za koje se organizira
višednevna izvanučionička nastava odabrani potencijalni davatelji usluga iz
stavka 4. ovoga članka mogu prezentirati ponude i to isključivo prema
podacima traženim i dostavljenim u ponudi. U slučaju da se potencijalni
davatelj ne može odazvati pozivu, ponudu će predstaviti učitelj voditelj.
Vrijeme trajanja pojedine prezentacije sukladno broju odabranih ponuda
unaprijed određuje Povjerenstvo.
(6) Odluka o odabiru ponude donosi se sukladno članku 12. stavku 5. i 6.

III. OBVEZE I PRAVA KORISNIKA I DAVATELJA USLUGA

Obveze i prava ravnatelja

Članak 16.
(1) Obveze ravnatelja školske ustanove su:
a) osigurati učenicima i učiteljima organizaciju i realizaciju izvanučioničke nastave
ili drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan škole u skladu s nastavnim
programom ili kurikulumom te odredbama ovog Pravilnika,
b) poticati učitelje i stručne suradnike na provođenje izvanučioničke nastave,
c) omogućiti učiteljima sudjelovanje na stručnim skupovima vezanim uz planiranje
i ostvarivanje izvanučioničke nastave,
d) omogućiti učiteljima, stručnim suradnicima, učenicima i roditeljima predlaganje
ostvarivanja izvanučioničke nastave i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti izvan
škole,
e) omogućiti objavljivanje javnoga poziva za odabir ponude,
f) osigurati zakonitost postupka izbora ponude i poštivanje ovog Pravilnika,
g) imenovati povjerenstva,
h) osigurati potrebna nastavna sredstva i pomagala za izvođenje izvanučioničke
nastave u skladu s planiranim aktivnostima,
i) osigurati pratnju učenicima u skladu s propisima,
j) imenovati učitelja voditelja i učitelja pratitelja u skladu s planiranim ciljevima te
ovim Pravilnikom,
k) izdati putne naloge i osigurati financijska sredstva za troškove izvanučioničke
nastave i dnevnice učitelja i/ili stručnih suradnika i pratitelja djece s teškoćama u
skladu s propisima,
l) osigurati zamjenu za učitelje koji su na izvanučioničkoj nastavi kako bi se rad u
školskoj ustanovi nesmetano ostvarivao,
m) organizirati nastavu za učenike koji ne sudjeluju u izvanučioničkoj nastavi,
n) obavijestiti roditelje o možebitnim problemima na izvanučioničkoj nastavi,
o) omogućiti učenicima i učiteljima izlaganje radova s izvanučioničke nastave u
prostoru školske ustanove ili objavu radova učenika na internetskim stranicama
školske ustanove u skladu s propisima,
p) tražiti očitovanje davatelja usluga u slučaju da su uočeni propusti u realizaciji
izvanučioničke nastave, odnosno tražiti postupanje u skladu s propisima,
q) podnijeti izvješće o godišnjoj realizaciji izvanučioničke nastave školskom
odboru,
r) vijeću roditelja, učiteljskom vijeću i osnivaču školske ustanove.
(2) Prava ravnatelja su:
a) tražiti pisano izvješće učitelja o realizaciji svake izvanučioničke nastave, a u
slučaju potrebe tražiti i dopune,
b) uskratiti nabavu i neopravdane izdatke za nastavna sredstva i pomagala
planirana za izvođenje izvanučioničke nastave, ako nisu u skladu s planiranim
aktivnostima,
c) druga prava propisana Pravilnikom i drugim propisima.

Obveze i prava učiteljskog vijeća

Članak 17.
(1) Obveze učiteljskog vijeća su:
a) razmotriti prijedloge za ostvarivanje izvanučioničke nastave,
b) analizirati godišnje izvješće o realizaciji izvanučioničke nastave.
(2) Prava učiteljskog vijeća su:
a) odbiti prijedlog za izvođenje izvanučioničke nastave,
b) donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku koji se na izvanučioničkoj
nastavi nije pridržavao propisanih odredaba,
c) predložiti odgodu izvanučioničke nastave ako to zahtijevaju iznimne okolnosti.

Obveze i prava školskog odbora

Članak 18.
(1) Obveza školskog odbora je analizirati prijedloge izvanučioničke nastave i
donijeti odluku o njihovoj provedbi prilikom donošenja godišnjeg plana i programa
i/ili školskog kurikuluma, u skladu s ovim Pravilnikom.
(2) Prava školskog odbora su:
a) odobriti izvanučioničku nastavu koja se planira izvan granica Republike
Hrvatske za učenike osnovne škole,
b) uskratiti izvanučioničku nastavu koja zbog objektivnih razloga nije bila
planirana školskim kurikulumom.

Obveze i prava učitelja

Članak 19.
(1) Obveze učitelja voditelja su:
a) planirati u dogovoru s učiteljima pratiteljima i učenicima detaljan plan aktivnosti
vodeći računa o sigurnosti i zdravlju učenika,
b) obavijestiti roditelje o ciljevima, zadaćama, očekivanim aktivnostima,
postignućima, načinima realizacije izvanučioničke nastave, pravima i obvezama
učenika i roditelja,
c) dogovoriti s davateljem usluga, institucijom, odnosno s osobama koje će
sudjelovati u realizaciji izvanučioničke nastave aktivnosti, vrijeme dolaska i
trajanja,
d) dati potrebne podatke turističkom pratitelju kojeg je angažirao davatelj usluga,
e) u slučaju utvrđene štete i/ili nasilja od strane učenika za vrijeme trajanja
izvanučioničke nastave, o učinjenom odmah obavijestiti roditelje i ravnatelja,
f) u slučaju bolesti učenika, ozljede ili nesreće obavijestiti roditelja učenika, a u
slučaju duljeg kašnjenja u povratku obavijestiti ravnatelja,
g) podnijeti ravnatelju pisano izvješće o realizaciji izvanučioničke nastave.
(2) Prava učitelja voditelja su u slučaju nasilja postupiti sukladno propisima
poštujući specifične uvjete, u suradnji s učiteljima pratiteljima predložiti pedagoške
mjere za učenika koji je na određeni način prekršio odredbe ovoga Pravilnika ili
kućnog reda školske ustanove.

Članak 20.
(1) Obveze učitelja voditelja i učitelja pratitelja su:
a) predlagati plan i program te odredište izvanučioničke nastave,
b) predlagati aktivnosti za učenike,
c) sudjelovati u pripremi i realizaciji predviđenih aktivnosti s učenicima,
d) pružati učenicima pomoć i dati informacije vezane uz realizaciju planiranih
aktivnosti,
e) provjeriti jesu li svi učenici stigli na dogovoreno mjesto,
f) osigurati učenicima vrijeme za odmor i razmotriti prijedloge i/ili pritužbe,
g) voditi računa o zaštiti prava i sigurnosti učenika,
h) brinuti o potrebnim nastavnim sredstvima i pomagalima za realizaciju planiranih
aktivnosti.
(2) Prava učitelja voditelja i učitelja pratitelja su:
a) sudjelovati u radu Povjerenstva,
b) zatražiti i dobiti pomoć ravnatelja i stručnih suradnika u pripremi i realizaciji
izvanučioničke nastave,
c) obavijestiti ravnatelja o nepoštivanju ugovora od strane potencijalnoga
davatelja usluga,
d) podmireni troškovi smještaja za višednevnu izvanučioničku nastavu,
e) naknada dnevnice za službeni put u skladu s propisima.
(3) Učitelj nema pravo na dnevnicu ako se izvanučionička nastava ili druga
odgojno-obrazovna aktivnost ostvaruje u vrijeme redovite nastave u mjestu
stanovanja ili u neposrednoj blizini naselja u kojoj je škola (npr. posjet, škola
plivanja i sl.).

Obveze i prava učenika

Članak 21.
(1) Obveze učenika su:
a) sudjelovati u aktivnostima prije, tijekom i poslije izvanučioničke nastave ili
drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti u skladu s planiranim,
b) odgovorno izvršavati preuzete zadatke i obveze,
c) pravodobno dolaziti na ugovorene sastanke,
d) ne odvajati se od razreda ili skupine bez dozvole voditelja ili pratitelja,
e) ponašati se primjereno i pristojno na svim mjestima izvanučioničke nastave, u
prijevoznim sredstvima, ugostiteljskim objektima, domovima ili drugim
smještajnimobjektima ili ustanovama koje posjećuju, poštujući kućni red i/ili druge
propise objekta u kojem borave,
f) brinuti o vlastitom zdravlju i sigurnosti i ne ugrožavati zdravlje, sigurnost i
integritet drugih sudionika izvanučioničke nastave
g) ne uzimati ili poticati druge učenike na konzumaciju alkohola, duhanskih
proizvoda opojnih sredstava i/ili drugih nedopuštenih sredstava,
h) izvijestiti učitelja o svakom problemu i teškoći.
(2) Prava učenika su:
a) pravodobno uključivanje u dogovor o odabiru odredišta izvanučioničke nastave i
planiranje aktivnosti,
b) pravodobne informacije vezane uz izvanučioničku nastavu,
c) sigurno sudjelovanje u izvanučioničkoj nastavi,
d) pomoć učitelja i/ili turističkoga pratitelja.

Obveze i prava roditelja

Članak 22.
(1) Obveze roditelja su:
a) sudjelovanje na izvanučioničkoj nastavi s izabranim davateljem usluga potvrditi
potpisivanjem ugovora,
b) informirati učitelja voditelja o eventualnim zdravstvenim ili drugim teškoćama i
specifičnim potrebama učenika,
c) dati učitelju broj telefona i/ili mobilnoga uređaja na koji ga može kontaktirati u
slučaju potrebe,
d) uputiti svoje dijete i upozoriti ga na norme društveno prihvatljivog ponašanja,
moguće opasnosti, zabranu korištenja alkohola, opijata, nikotina i narkotika te na
nužnost poštovanja odluka učitelja za vrijeme izvanučioničke nastave,
e) prihvatiti obvezu dolaska po svoje dijete u slučaju bolesti ili težih povreda
određenih pravila,
f) snositi financijsku odgovornost za štetu za koju je učitelj utvrdio da je namjerno
počinilo njegovo dijete.
(2) Prava roditelja su:
a) predložiti odredište izvanučioničke nastave u skladu s nastavnim programima,
b) potpisom suglasnosti potvrditi pristanak za sudjelovanje svog djeteta na
izvanučioničkoj nastavi ili drugoj odgojno-obrazovnoj aktivnosti,
c) dobiti na vrijeme informacije vezane uz realizaciju izvanučioničke nastave kao i
potrebne informacije tijekom njezine provedbe ili u drugim opravdanim
slučajevima,
d) pisano zatražiti od razrednika izuzeće za sudjelovanjem djeteta u obvezatnoj
izvanučioničkoj nastavi u slučaju zdravstvenih teškoća njegova djeteta ili zbog
drugih opravdanih razloga,
e) postaviti upit i dobiti odgovor vezano uz uočene nedostatke u organizaciji i
realizaciji izvanučioničke nastave i drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti,
f) nadoknada troškova i odšteta od strane davatelja usluga u slučaju pretrpljene
štete zbog propusta u organizaciji i provedbi izvanučioničke nastave.

Obveze i prava davatelja usluga

Članak 23.
(1) Obveze davatelja usluga su:
a) pružiti sve potrebne informacije korisnicima usluga,
b) pružiti usluge sukladno ugovorenom i posebnim propisima kojima je uređeno
pružanje usluga u turizmu te prijevoz djece.
c) nadoknaditi troškove i odštetu učeniku i njegovim roditeljima u slučaju
pretrpljene štete zbog propusta u organizaciji i provedbi izvanučioničke nastave i/ili
postupanju protivno ugovorenom.
(2) Prava davatelja usluga su:
a) školskim ustanovama učiniti dostupnima informacije o ponudama dostavom
promotivnih materijala, prezentacijom itd.,
b) uskratiti putovanje učeniku čiji roditelji nisu platili putovanje do roka utvrđenog
ugovorom o putovanju,
c) od školske ustanove zatražiti i dobiti informacije potrebne za kvalitetnu
realizaciju putovanja (ovjereni popisi učenika, podaci o specifičnim potrebama
učenika, o učiteljima…).
d) u dogovoru s Povjerenstvom korigirati cijenu ponude u slučaju da se broj
sudionika promijeni za 10% i više.

Članak 24.
(1) Obveze ostalih pravnih ili fizičkih osoba koje učenicima nude realizaciju
planiranih ciljeva izvanučioničke nastave ili drugih odgojno-obrazovnih aktivnosti
sudjelovanjem u edukativnim programima za učenike su:
a) na zahtjev školske ustanove dostaviti plan i program s jasno razrađenim
ciljevima, aktivnostima i očekivanim ishodima i planiranim pomagalima i
sredstvima,
b) na zahtjev učitelja voditelja prilagoditi realizaciju ponuđenog programa
potrebama i specifičnostima učenika.
(2) Pravo osoba iz stavka 1. ovoga članka je ponuditi edukativne programe
školskim ustanovama.

Obveze i prava osnivača

Članak 25.
(1) Obveza osnivača školske ustanove je osigurati školskoj ustanovi sredstva
za dnevnice učitelja u skladu s propisima i osiguranim sredstvima koja se za
školsku ustanovu utvrđuju na godišnjoj razini.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osnivač nije dužan osigurati sredstva za
dnevnice učitelja ako su osigurana u sklopu određenoga projekta, programa ili
iz drugih izvora.
(3) Pravo osnivača školske ustanove je:
a) na zahtjev učitelja ili ravnatelja sudjelovati u realizaciji predviđene
izvanučioničke nastave u mjestu u kojem je smještena škola ili na području za koji
je nadležan,
b) predložiti i financirati projekte koji se ostvaruju na izvanučioničkoj nastavi ili
drugim odgojno-obrazovnim aktivnostima u skladu s nastavnim programima ili
kurikulumima,
c) dobiti godišnje izvješće o realizaciji izvanučioničke nastave.

Obveze agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje

Članak 26.
Obveza agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje je organizirati stručne skupove
vezane uz planiranje i izvođenje izvanučioničke nastave.

IV. SIGURNOST UČENIKA

Članak 27.
(1) Odabir odredišta izvanučioničke nastave i način prijevoza ne smije ugrožavati
zdravlje ili sigurnost učenika.
(2) Ako to zahtijeva program izvanučioničke nastave, učenici i roditelji trebaju
dobiti popis prikladne obuće, odjeće ili opreme.
(3) U slučaju političkih nemira, terorističkih napada, elementarnih nepogoda,
epidemija bolesti ili nastajanja drugih okolnosti koje bi ugrozile zdravlje i sigurnost
učenika i učitelja, a nakon temeljite procjene stupnja opasnosti i preporuke
nadležnih institucija Republike Hrvatske školski odbor ima pravo zabraniti
provođenje izvanučioničke nastave uz prijedlog načina drukčije realizacije, ako je
to moguće.
(4) Za prijevoz učenika smiju se koristiti samo prijevozna sredstva u skladu s
propisima o sigurnom prijevozu djece.
(5) U slučaju da je učenika potrebno odvesti liječniku, jedan od učitelja obvezno
mora ići s učenikom te odmah izvijestiti roditelja o mjestu boravka djeteta (bolnica
i sl.) i prirodi bolesti ili ozljeda.

Članak 28.
(1) U izvanučioničkoj nastavi ili drugoj odgojno-obrazovnoj aktivnosti ne mogu
sudjelovati osobe koje nisu učenici ili djelatnici školske ustanove odnosno one
osobe koje učitelji nisu naveli vezano uz ostvarivanje predviđenih ciljeva.
(2) Iznimno, u aktivnostima iz stavka 1. ovog članka mogu sudjelovati osobe koje
su pratnja učenicima s teškoćama o čemu odlučuju ravnatelj, razrednik i stručni
suradnici školske ustanove.

Način ugovaranja i financiranja izvanučioničke nastave

Članak 29.
(1) Roditelji potpisuju ugovor za višednevnu izvanučioničku nastavu ili posjet
s davateljem usluga čiju su ponudu odabrali i sve troškove izravno uplaćuju
sukladno potpisanome ugovoru.
(2) Za višednevnu izvanučioničku nastavu koja se provodi u odmaralištima za
djecu ili drugim objektima osnivača, školska ustanova potpisuje ugovor s
osnivačem, odnosno ustanovom osnivača koja upravlja objektom te roditelji
sve troškove izravno uplaćuju sukladno potpisanome ugovoru.
(3) Za poludnevni ili jednodnevni školski izlet i terensku nastavu za koju se
angažira davatelj usluga sukladno članku 12. stavku 4. Pravilnika, školska
ustanova potpisuje ugovor s davateljem usluga čiju su ponudu odabrali
roditelji te roditelji sve troškove izravno uplaćuju sukladno potpisanome
ugovoru.
Na temelju članka 86. stavka 3. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak,
90/11., 16/12., 86/12., 94/13. i 152/14.), ministar znanosti, obrazovanja i sporta
donosi

PRAVILNIK O KRITERIJIMA ZA IZRICANJE PEDAGOŠKIH MJERA

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 94/15 i 3/17)

Članak 1.
(1) Ovim pravilnikom propisuju se kriteriji za izricanje pedagoških mjera
učenicima osnovnih i srednjih škola.
(2) Svrha izricanja pedagoške mjere je da se njezinim izricanjem utječe na
promjenu ponašanja učenika kojem je mjera izrečena te da bude poticaj na
odgovorno i primjerno ponašanje drugim učenicima. Pedagoške mjere trebaju
potaknuti učenike na preuzimanje odgovornosti i usvajanje pozitivnog odnosa
prema školskim obvezama i okruženju.
(3) Izricanje pedagoških mjera temelji se na principima postupnosti,
proporcionalnosti, pravednosti i pravodobnosti.
(4) Pedagoške mjere izriču se zbog povrede dužnosti, neispunjavanja obveza,
nasilničkog ponašanja i drugih neprimjerenih ponašanja (u daljnjem tekstu:
neprihvatljiva ponašanja).
(5) Pedagoške mjere za koje se utvrđuju kriteriji u:
a) osnovnoj školi su: opomena, ukor, strogi ukor i preseljenje u drugu školu,
b) srednjoj školi su: opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz
srednje škole.
(6) Pedagoške mjere izriču se prema težini neprihvatljivog ponašanja.
(7) Izrazi koji se koriste u ovome pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez
obzira na to jesu li korišteni u muškome ili ženskome rodu obuhvaćaju na jednak
način i muški i ženski rod.

Članak 2.
(1) Kriteriji na temelju kojih se izriče pedagoška mjera trebaju biti takvi da potaknu
učenika na odustajanje od neprihvatljivih oblika ponašanja i usvajanje prihvatljivih
oblika ponašanja, u skladu s pravilima i kućnim redom škole.
(2) Na početku svake školske godine razrednik je obvezan na satu razrednika
izvijestiti učenike, a na roditeljskome sastanku roditelje/zakonske zastupnike
učenika (u daljnjem tekstu: roditelje) o odredbama ovoga pravilnika.
 Članak 3.
(1) Neprihvatljiva ponašanja na temelju kojih se izriču pedagoške mjere iz članka
1. stavka 5. ovoga pravilnika podijeljena su ovisno o težini na: lakša, teža, teška i
osobito teška.
(2) Lakšim neprihvatljivim ponašanjima iz stavka 1. ovoga članka smatra se:
a) ometanje odgojno-obrazovnoga rada (npr. izazivanje nereda, stvaranje buke,
pričanje nakon usmene opomene učitelja/nastavnika ili dovikivanje tijekom
odgojno-obrazovnoga rada);
b) onečišćenje školskoga prostora i okoliša (npr. bacanje smeća izvan koševa za
otpatke);
c) oštećivanje imovine u prostorima škole ili na drugome mjestu gdje se održava
odgojno-obrazovni rad nanošenjem manje štete (npr. šaranje, urezivanje u
namještaj);
d) nedopušteno korištenje informacijsko-komunikacijskih uređaja tijekom odgojno-
obrazovnoga rada;
e) pomaganje ili poticanje ulaska neovlaštenih osoba u školski prostor;
f) poticanje drugih učenika na neprihvatljiva ponašanja;
g) uznemiravanje učenika ili radnika škole odnosno druge aktivnosti koje izazivaju
nelagodu u drugih osoba, nakon što je učenik na to upozoren;
h) korištenje nedopuštenih izvora podataka u svrhu prepisivanja.
(3) Težim neprihvatljivim ponašanjima iz stavka 1. ovoga članka smatra se:
a) ometanje odgojno-obrazovnoga rada na način da je onemogućeno njegovo
daljnje izvođenje;
b) povreda dostojanstva druge osobe omalovažavanjem, vrijeđanjem ili širenjem
neistina i glasina o drugome učeniku ili radniku škole;
c) unošenje ili konzumiranje psihoaktivnih sredstava u prostor škole ili na drugo
mjesto gdje se održava odgojno-obrazovni rad;
d) dovođenje ili pomaganje prilikom dolaska neovlaštenim osobama koje su
nanijele štetu osobama ili imovini u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se
održava odgojno-obrazovni rad;
e) namjerno uništavanje imovine nanošenjem veće štete u prostoru škole ili na
drugome mjestu gdje se održava odgojno-obrazovni rad;
f) prikrivanje nasilnih oblika ponašanja;
g) udaranje, sudjelovanje u tučnjavi i druga ponašanja koja mogu ugroziti sigurnost
samog učenika ili druge osobe, ali bez težih posljedica;
h) korištenje ili zlouporaba podataka drugog učenika iz pedagoške dokumentacije;
i) klađenje ili kockanje u prostorima škole ili na drugome mjestu gdje se održava
odgojno-obrazovni rad;
j) prisvajanje tuđe stvari.
(4) Teškim neprihvatljivim ponašanjima iz stavka 1. ovoga članka smatra se:
a) izazivanje i poticanje nasilnog ponašanja (npr. prenošenje netočnih informacija
koje su povod za nasilno ponašanje, skandiranje prije ili tijekom nasilnog
ponašanja, snimanje događaja koji uključuje nasilno ponašanje i slična ponašanja);
b) nasilno ponašanje koje nije rezultiralo težim posljedicama;
c) krivotvorenje ispričnica ili ispitnih materijala;
d) neovlašteno korištenje tuđih podataka za pristup elektroničkim bazama podataka
škole bez njihove izmjene;
e) krađa tuđe stvari;
f) poticanje grupnoga govora mržnje;
g) uništavanje službene dokumentacije škole;
h) prisila drugog učenika na neprihvatljivo ponašanje ili iznuda drugog učenika
(npr. iznuđivanje novca);
i) unošenje oružja i opasnih predmeta u prostor škole ili drugdje gdje se održava
odgojno-obrazovni rad.
(5) Osobito teškim neprihvatljivim ponašanjima iz stavka 1. ovoga članka smatra
se:
a) krivotvorenje pisane ili elektroničke službene dokumentacije škole;
b) objavljivanje materijala elektroničkim ili drugim putem, a koji za posljedicu
imaju povredu ugleda, časti i dostojanstva druge osobe;
c) teška krađa odnosno krađa počinjena na opasan ili drzak način, obijanjem,
provaljivanjem ili svladavanjem prepreka da se dođe do stvari;
d) ugrožavanje sigurnosti učenika ili radnika škole korištenjem oružja ili opasnih
predmeta u prostoru škole ili na drugome mjestu gdje se održava odgojno-
obrazovni rad;
e) nasilno ponašanje koje je rezultiralo teškim emocionalnim ili fizičkim
posljedicama za drugu osobu.
Članak 4.
(1) Pedagoška mjera izriče se i zbog neopravdanih izostanaka s nastave.
(2) Izostanak s nastave, u slučaju pravodobnog zahtjeva roditelja, može
odobriti:
– učitelj/nastavnik za izostanak tijekom nastavnoga dana,
– razrednik za izostanak do tri (pojedinačna ili uzastopna) radna dana,
– ravnatelj za izostanak do sedam (uzastopnih) radnih dana,
– učiteljsko/nastavničko vijeće za izostanak do petnaest (uzastopnih) radnih
dana.
(3) Roditelj može, više puta godišnje, opravdati izostanak svoga djeteta u
trajanju do tri radna dana, a za koje nije pravodobno podnesen zahtjev za
odobrenjem sukladno stavku 2. ovoga članka.
(4) Opravdanost izostanka s nastave zbog zdravstvenih razloga u trajanju
duljem od tri radna dana uzastopno dokazuje se liječničkom potvrdom.
(5) Izostanak učenika s nastave može se opravdati i odgovarajućom potvrdom
nadležne institucije, ustanove ili druge nadležne fizičke ili pravne osobe
(Ministarstvo unutarnjih poslova, sud, nadležni centar za socijalnu skrb,
ustanova u koju je učenik uključen zbog pružanja pomoći ili dijagnostike,
škola s umjetničkim programima, škola stranih jezika, učenički dom, sportski
klub, kulturno-umjetničko društvo, kazalište u koje je učenik uključen,
specijalistička ordinacija u kojoj je obavljen pregled ili dijagnostička pretraga
i drugo), uključujući i e-potvrdu o narudžbi za pregled u zdravstvenoj
ustanovi.
(6) Neopravdanim izostankom smatra se izostanak koji nije odobren ili
opravdan sukladno odredbama stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka.
(7) Načini opravdavanja izostanaka učenika i primjereni rok javljanja o
razlogu izostanka uređuju se statutom škole.

Članak 5.
(1) U postupku izricanja pedagoških mjera učitelji/nastavnici, stručni suradnici i
ravnatelj (u daljnjem tekstu: odgojno-obrazovni radnici) dužni su voditi računa o
dobi učenika, njegovoj psihofizičkoj razvijenosti i osobinama, ranijem ponašanju,
okolnostima koje utječu na učenikov razvoj, okolnostima u kojima se
neprihvatljivo ponašanje dogodilo te drugim okolnostima.
(2) Prije izricanja mjere učeniku se mora omogućiti savjetovanje s odgojno-
obrazovnim radnikom te izjašnjavanje o činjenicama i okolnostima koje su važne
za donošenje odluke o opravdanosti izricanja pedagoške mjere. Roditelj mora biti
informiran o neprihvatljivom ponašanju, načinu prikupljanja informacija,
prikupljenim informacijama koje su važne za donošenje odluke o izricanju
pedagoške mjere.
(3) Mjera se može izreći i bez izjašnjavanja učenika ako se učenik bez opravdanoga
razloga ne odazove pozivu razrednika ili druge ovlaštene osobe.
(4) Mjera se može izreći i bez informiranja roditelja, što je propisano stavkom 2.
ovoga članka, ako se roditelj ne odazove ni pisanom pozivu na razgovor.
(5) Pedagoška mjera opomene i ukora mora se izreći najkasnije u roku od 15 dana
od dana saznanja za neprihvatljivo ponašanje učenika zbog kojeg se izriče.
(6) Pedagoška mjera strogog ukora učeniku osnovne škole, odnosno opomene pred
isključenje učeniku srednje škole, mora se izreći najkasnije u roku od 30 dana od
dana saznanja za neprihvatljivo ponašanje učenika zbog kojeg se izriče.
(7) Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu učeniku osnovne škole, odnosno
isključenja iz srednje škole, mora se izreći najkasnije u roku od 60 dana od dana
saznanja za neprihvatljivo ponašanje učenika zbog kojeg se izriče.
(8) Pedagoška mjera mora se izreći u roku od 15 dana ako je učenik rješenjem
ravnatelja privremeno udaljen iz odgojno-obrazovnog procesa. Vrijeme
privremenog udaljavanja iz odgojno-obrazovnog procesa ne smatra se
neopravdanim izostankom učenika.

Članak 6.
(1) Svako izricanje pedagoške mjere temelji se na bilješkama iz pedagoške
dokumentacije i/ili službenim bilješkama stručnih suradnika i/ili ravnatelja, a ako je
potrebno i na mišljenjima drugih nadležnih institucija.
(2) Prije izricanja pedagoške mjere odgojno-obrazovni radnici škole dužni su
međusobno se konzultirati, kontaktirati roditelja učenika, a ako je potrebno mogu
se konzultirati i sa školskim liječnikom, drugim stručnjakom ili nadležnim centrom
za socijalnu skrb radi upoznavanja osobina i mogućnosti učenika te uklanjanja
uzroka koji sprečavaju ili otežavaju njihov pravilan razvoj kako bi se ublažili
rizični i pojačali zaštitni čimbenici u razvoju učenika.
(3) U obrazloženju pedagoške mjere navest će se mjesto, vrijeme i način na koji je
došlo do neprihvatljivog ponašanja te posljedice koje su nastupile ili su mogle
nastupiti. Obrazloženje mora sadržavati i podatke o prethodno poduzetim
preventivnim mjerama te prijedloge za pružanje pomoći i potpore učeniku s ciljem
otklanjanja uzroka neprihvatljivog ponašanja.

Članak 7.
(1) Pedagoška mjera opomene izriče se nakon drugog evidentiranog lakšeg
neprihvatljivog ponašanja iz članka 3. stavka 2. ovoga pravilnika ili u slučaju da je
učenik neopravdano izostao više od 0,5% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u
koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine.
(2) Pedagoška mjera ukora izriče se zbog težeg neprihvatljivog ponašanja iz članka
3. stavka 3. ovoga pravilnika ili u slučaju da je učenik neopravdano izostao više od
1% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u koje je trebao biti uključen tijekom
nastavne godine.
(3) Pedagoška mjera strogog ukora za učenika osnovne škole, odnosno opomena
pred isključenje za učenika srednje škole, izriče se zbog teškog neprihvatljivog
ponašanja iz članka 3. stavka 4. ovoga pravilnika ili u slučaju da je učenik
neopravdano izostao više od 1,5% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u koje je
trebao biti uključen tijekom nastavne godine.
(4) Pedagoška mjera preseljenja u drugu školu za učenika osnovne škole, odnosno
isključenje iz škole za učenika srednje škole, izriče se zbog osobito teškog
neprihvatljivog ponašanja iz članka 3. stavka 5. ovoga pravilnika ili u slučaju da je
učenik neopravdano izostao više od 2% nastavnih sati od ukupnoga broja sati u
koje je trebao biti uključen tijekom nastavne godine.

Članak 8.
(1) Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera iz članka 7. stavka 1. ili 2.
ovoga pravilnika ponavlja se prethodno izrečena pedagoška mjera u slučaju
neprihvatljivog ponašanja manje ili iste težine za koje mu još nije izrečena
pedagoška mjera. Ista pedagoška mjera može se izreći najviše dva puta tijekom
školske godine. U slučaju da se učenik ponovno neprihvatljivo ponaša, izriče se
pedagoška mjera sljedeće težine.
(2) Učeniku kojemu je već izrečena jedna od pedagoških mjera iz članka 7. stavka
1. ili 2. ovoga pravilnika izriče se sljedeća teža mjera u slučaju ponavljanja
neprihvatljivog ponašanja za koju mu je već izrečena pedagoška mjera.
(3) Učeniku kojemu je već izrečena pedagoška mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga
pravilnika izriče se pedagoška mjera iz članka 7. stavka 4. ovoga pravilnika u
slučaju bilo kojega neprihvatljivog ponašanja iz članka 3. stavka 4. ovoga
pravilnika, odnosno dva neprihvatljiva ponašanja iz članka 3. stavka 2 i 3. ovoga
pravilnika.
(4) Učeniku osnovne škole kojem je izrečena pedagoška mjera preseljenja u drugu
školu, a koji se i dalje neprimjereno ponaša, može se, sukladno odredbama ovog
pravilnika izreći pedagoška mjera izuzev mjere preseljenja u drugu školu.
 Članak 9.
Škole su dužne uskladiti odredbe statuta s odredbama ovoga pravilnika u roku od
60 dana od dana njegova stupanja na snagu.

Na temelju članka 65. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008., 86/2009., 92/2010., 105/2010.,
90/2011., 5/2012., 16/2012., 86/2012., 126/2012., 94/2013. i 152/2014.), ministar
znanosti, obrazovanja i sporta donosi

PRAVILNIK O OSNOVNOŠKOLSKOM I SREDNJOŠKOLSKOM

ODGOJU I OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU

(„Narodne novine“, broj 24/15)

PREDMET PRAVILNIKA

Članak 1.
(1) Ovim pravilnikom utvrđuju se vrste teškoća učenika s teškoćama u razvoju na
temelju kojih učenici ostvaruju pravo na primjerene programe školovanja i
primjerene oblike pomoći školovanja.
(2) Vrste teškoća iz stavka 1. ovog članka, primjeren program školovanja i
primjeren oblik pomoći za pojedinog učenika s teškoćama u razvoju utvrđuje
stručno povjerenstvo nadležno za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta u uredu
državne uprave u županiji nadležnom za poslove obrazovanja odnosno Gradskom
uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ured).
(3) Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za osobe u muškom rodu neutralni su i
odnose se na muške i ženske osobe.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 2.
(1) Primjereni programi i oblici odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u
razvoju ostvaruju se uz programsku i profesionalnu potporu te pedagoško-
didaktičku prilagodbu.
(2) Učenik s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: učenik) je učenik čije
sposobnosti u međudjelovanju s čimbenicima iz okoline ograničavaju njegovo
puno, učinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu s
ostalim učenicima, a proizlaze iz:
– tjelesnih, mentalnih, intelektualnih, osjetilnih oštećenja i poremećaja funkcija,
– kombinacije više vrsta gore navedenih oštećenja i poremećaja.
(3) Odgoj i obrazovanje učenika temelji se na načelima prihvaćanja različitosti
učenika, prihvaćanja različitih osobitosti razvoja učenika, osiguravanja uvjeta i
potpore za ostvarivanje maksimalnoga razvoja potencijala svakoga pojedinog
učenika, izjednačavanja mogućnosti za postizanje najvećega mogućeg stupnja
obrazovanja te osiguravanja odgoja i obrazovanja učenika što bliže njegovu mjestu
stanovanja.
(4) Orijentacijska lista vrsta teškoća (Prilog 1. sastavni je dio ovog pravilnika i
svrha joj je definirati orijentacijske skupine i podskupine teškoća u svrhu
definiranja programske i profesionalne potpore primjerene potrebama učenika.
(5) Svi sudionici odgojno-obrazovnoga procesa i pružatelji profesionalne potpore
obvezni su u radu i u korištenju dobivenih podataka i rezultata poštovati stručne i
etičke norme te osigurati tajnost prikupljenih podataka radi zaštite prava i interesa
učenika.

II. PROGRAMSKA POTPORA

Članak 3.
(1) Programska potpora obuhvaća različite vrste primjerenih programa odgoja i
obrazovanja, dodatne odgojno-obrazovne i rehabilitacijske programe te privremene
oblike odgoja i obrazovanja koji se provode u školama i drugim javnim
ustanovama koje provode djelatnost odgoja i obrazovanja (u daljnjem tekstu:
škola), a sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost ministarstva nadležnog
za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Primjerene programe odgoja i obrazovanja, dodatne odgojno-obrazovne i
rehabilitacijske programe utvrđuje Stručno povjerenstvo Ureda u postupku
utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta/učenika (Obrazac 1.).
(3) Primjereni program odgoja i obrazovanja je nastavni plan i program i/ili
kurikulum koji omogućava odgojno-obrazovno napredovanje učenika poštujući
specifičnosti njegove utvrđene teškoće, specifičnosti njegova funkcioniranja i
njegove odgojno-obrazovne potrebe.
(4) Primjereni programi odgoja i obrazovanja učenika su:
– redoviti program uz individualizirane postupke,
– redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke,
– posebni program uz individualizirane postupke,
– posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga
života i rada uz individualizirane postupke.
(5) Primjereni programi odgoja i obrazovanja ostvaruju se u:
– redovitome razrednom odjelu,
– dijelom u redovitome, a dijelom u posebnome razrednom odjelu,
– posebnome razrednom odjelu,
– odgojno-obrazovnoj skupini.
(6) Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio
primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su:
– program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
– program produženoga stručnog postupka,
– rehabilitacijski programi.
(7) Primjereni program odgoja i obrazovanja učenika u školi ostvaruje se u
razrednim odjelima i odgojno-obrazovnim skupinama strukturiranim prema dobi
učenika i vrsti primjerenoga programa odgoja i obrazovanja.
(8) Privremeni oblici odgoja i obrazovanja su:
– nastava u kući,
– nastava u zdravstvenoj ustanovi,
– nastava na daljinu.

III. PRIMJERENI PROGRAMI OSNOVNOG I SREDNJEG ODGOJA I

OBRAZOVANJA

Članak 4.
(1) Primjerene programe osnovnog i srednjeg odgoja i obrazovanja utvrđuje
Stručno povjerenstvo Ureda.
(2) Pri utvrđivanju primjerenoga programa obrazovanja uzima se u obzir nalaz i
mišljenje iz drugih postupaka utvrđivanja teškoća i razina potrebne potpore te sva
medicinska, psihološka, edukacijsko-rehabilitacijska i druga dokumentacija koju
roditelj/skrbnik podnese.
(3) Na prijedlog Stručnog povjerenstva Ureda, rješenje o primjerenom programu
obrazovanja donosi Ured.
(4) Rješenje o primjerenome programu obrazovanja u izreci obvezno treba
sadržavati ime i prezime učenika, ime i prezime roditelja/skrbnika, datum rođenja,
OIB učenika, adresu prebivališta i/ili boravišta učenika, primjereni program
obrazovanja koji uključuje i oblike iz članka 3. stavka 5. ovog pravilnika. U izreci
rješenja također moraju biti navedeni dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski
programi ako su određeni tijekom postupka utvrđivanja psihofizičkog stanja
djeteta, kao i naznaku odnosi li se primjereni program na pojedine nastavne
predmete (navesti ih) ili se odnosi na cjelokupni nastavni plan i
program/kurikulum.
(5) Obrazloženje rješenja o primjerenome programu obrazovanja treba sadržavati
naziv podnositelja koji je zatražio utvrđivanje primjerenoga programa obrazovanja,
Stručno povjerenstvo Ureda koje je predložilo primjeren program obrazovanja,
oznaku skupine i podskupine vrste/a teškoće/a iz Orijentacijske liste vrsta teškoća
te prijedlog potrebne pedagoško-didaktičke prilagodbe.
(6) U obrazloženju rješenja o primjerenom programu obrazovanja treba navesti i
najbližu školu učenikovu prebivalištu/boravištu, koja provodi utvrđeni primjereni
program obrazovanja u koju se učenik upisuje, kao i školu u kojoj će se provoditi
rehabilitacijski program.
(7) Škola je dužna u najkraćem roku osigurati nužnu pedagoško-didaktičku
prilagodbu potrebnu učeniku sukladno njegovim potrebama iz članka 13. ovog
pravilnika te kontinuirano pratiti rezultate odgoja i obrazovanja učenika.
(8) Stručno povjerenstvo osnovne škole zaduženo za utvrđivanje psihofizičkog
stanja djeteta, kao i stručni suradnici i nastavnici srednje škole kada procijene da
postoji potreba predlažu Stručnom povjerenstvu Ureda utvrđivanje primjerenog
programa obrazovanja ili ukidanje rješenja o primjerenom programu obrazovanja.
(9) Iznimno od rokova propisanih drugim provedbenim propisima, djeca s već
utvrđenim teškoćama u razvoju trebaju pristupiti utvrđivanju psihofizičkog stanja
zbog upisa u prvi razred osnovne škole u vremenu od 1. veljače do 15. travnja kako
bi im se pravovremeno odredila programska i profesionalna potpora.

Redoviti program uz individualizirane postupke

Članak 5.
(1) Redoviti program uz individualizirane postupke određuje se učenicima koji s
obzirom na vrstu teškoće mogu svladavati redoviti nastavni plan i
program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja, ali su im zbog specifičnosti u
funkcioniranju potrebni individualizirani postupci u radu.
(2) Individualizirani postupci omogućavaju različite oblike potpore, prema
potrebama učenika, i to s obzirom na: samostalnost učenika; vrijeme rada; metode
rada; provjeravanje vještina, znanja i sposobnosti učenika; praćenje i vrednovanje
postignuća učenika; aktivnost učenika; tehnološka, didaktička i/ili rehabilitacijska
sredstva za rad i primjerene prostorne uvjete.
(3) Individualizirani postupci mogu biti iz jednog, više ili svih predmeta te za
svakoga pojedinog učenika iz stavka 2. ovog članka trebaju biti razrađeni kao
pisani dokument, a izrađuju ga učitelji/nastavnici u suradnji sa stručnim
suradnicima škole te su ga dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom
prve polovice polugodišta.
(4) Redoviti program uz individualizirane postupke provodi se u redovitome
razrednom odjelu škole, a provode ga učitelji/nastavnici koji izvode nastavu i
ostalim učenicima u tom razrednom odjelu.
(5) Redoviti program uz individualizirane postupke može se provoditi i u
posebnome razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na vrstu teškoća i
specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu sigurnost ili sigurnost
drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.
(6) Program iz stavka 5. ovog članka provodi se u školama sukladno Mreži
školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva.
(7) Redoviti program uz individualizirane postupke u školi, koja ima suglasnost
ministarstva za osiguravanje posebnih uvjeta odgoja i obrazovanja, može se
odrediti učenicima kojima su, s obzirom na vrstu teškoće i specifičnosti
funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja, a oni se ponajprije
odnose na višegodišnju habilitaciju/rehabilitaciju učenika.

Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke

Članak 6.
(1) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke određuje
se učenicima koji s obzirom na vrstu teškoće ne mogu svladavati nastavni plan i
program/kurikulum bez sadržajnog ograničavanja te im je zbog specifičnosti u
funkcioniranju potreban individualizirani pristup u radu i sadržajna prilagodba.
(2) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke je redoviti
program koji se sadržajno i metodički prilagođava učeniku.
(3) Sadržajna prilagodba podrazumijeva individualiziranu prilagodbu nastavnih
sadržaja redovitog programa sukladno sposobnostima i sklonostima učenika, a
zahtijeva smanjivanje opsega nastavnih sadržaja. Opseg nastavnih sadržaja može se
umanjiti do najniže razine usvojenosti obrazovnih postignuća propisanih nastavnim
planom i programom/kurikulumom za razred u koji je učenik uključen, a iznad
razine posebnog programa.
(4) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke može biti
iz jednog, više ili svih predmeta, a izrađuju ga kao pisani dokument
učitelji/nastavnici za svaki pojedini nastavni predmet u suradnji sa stručnim
suradnicima škole te su ga dužni dati na uvid roditelju/skrbniku učenika tijekom
prve polovice polugodišta.
(5) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke provodi
se u redovitome razrednom odjelu škole, a provode ga učitelji/nastavnici koji
izvode nastavu i ostalim učenicima u tom razrednom odjelu.
(6) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke može se
provoditi i u posebnome razrednom odjelu škole kada su učeniku, s obzirom na
vrstu teškoća i specifičnosti funkcioniranja koje ugrožavaju njegovu osobnu
sigurnost ili sigurnost drugih učenika, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja.
(7) Program iz stavka 6. ovog članka provodi se u školama sukladno Mreži
školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva.
(8) Redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u školi,
koja ima suglasnost ministarstva za osiguravanje posebnih uvjeta odgoja i
obrazovanja, može se odrediti učenicima kojima su, s obzirom na vrstu teškoće i
specifičnosti funkcioniranja, potrebni posebni uvjeti odgoja i obrazovanja, a oni se
ponajprije odnose na višegodišnju habilitaciju/rehabilitaciju učenika.

Članak 7.
(1) Provedba programa iz članka 5. i 6. ovoga pravilnika u srednjoj školi odnosi se
na sve obrazovne predmete, strukovne predmete i praktičnu nastavu.
(2) Prilagodba sadržaja srednjoškolskih programa mora učeniku omogućavati
razinu usvojenosti programa potrebnu za polaganje državne mature i nastavak
obrazovanja, stjecanje kompetencija potrebnih za pristup tržištu rada uz
pridržavanje zahtjeva struke te se izrađuje u suradnji sa stručnjacima agencija
nadležnih za odgoj i obrazovanje.
(3) Kada postoji potreba, Ministarstvo može učeniku, na zahtjev i prijedlog
nastavničkog vijeća škole, a uz prethodnu savjetodavnu potporu agencija nadležnih
za obrazovanje odobriti svladavanje nastavnoga programa u produljenom trajanju
na način da se nastavno gradivo predviđeno za jednu školsku godinu može završiti
u dvije školske godine.
(4) Zahtjev iz stavka 3. ovog članka može biti odobren najviše dva puta tijekom
srednjoškolskog obrazovanja učenika.

Posebni program uz individualizirane postupke

 Članak 8.
(1) Posebni program uz individualizirane postupke čini posebno strukturirani
sadržaj nastavnih planova i programa/kurikuluma izrađen prema mogućnostima i
sposobnostima učenika.
(2) Posebni program uz individualizirane postupke određuje se učenicima koji s
obzirom na njihovo funkcioniranje uvjetovano vrstom teškoće i/ili postojanje više
vrsta teškoća ne mogu svladavati redoviti program uz individualizirane postupke ili
redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke.
(3) Posebni program uz individualizirane postupke može biti iz svih ili pojedinih
predmeta. Ako je samo iz pojedinih predmeta, tada učenik ostale predmete prema
svojim sposobnostima svladava po redovitome programu uz individualizirane
postupke ili redovitome programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane
postupke.
(4) Posebni program uz individualizirane postupke iz svih predmeta provodi se u
posebnim razrednim odjelima škole, a provodi ga edukacijski rehabilitator i
učitelj/nastavnik sukladno Zakonu i provedbenom propisu koji propisuje
odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.
(5) Posebni program uz individualizirane postupke iz pojedinih predmeta provodi
se u posebnim razrednim odjelima, dok se redoviti program uz individualizirane
postupke ili redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke iz
ostalih predmeta provodi u redovitome razrednom odjelu. Matični razredni odjel
učenika je onaj razredni odjel u kojem učenik svladava više od 70% nastavne
satnice obrazovnih programa.
(6) Posebni programi uz individualizirane postupke provode se u školama sukladno
Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva.
(7) Iznimno, posebni program uz individualizirane postupke može se izvoditi i u
redovitome razrednom odjelu škole ako na području jedinice lokalne samouprave
nije ustrojen posebni razredni odjel, a provodi ga učitelj/nastavnik uz savjetodavnu
potporu stručnih suradnika škole i/ili stručnoga tima iz članka 21. ovog pravilnika.

Posebni programi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i

rada uz individualizirane postupke

Članak 9.
(1) Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga
života i rada uz individualizirane postupke je program koji se provodi u odgojno-
obrazovnoj skupini kao obvezno osnovno obrazovanje koji s obzirom na
funkcionalne sposobnosti učenika ima za cilj osposobiti učenika za
najjednostavnije aktivnosti svakodnevnoga života i rada, a provodi se od 6. do 21.
godine života.
(2) Učenik završnoga razreda osnovnoškolskoga posebnog programa uz
individualizirane postupke, ako nije u mogućnosti nastaviti srednjoškolsko
obrazovanje po posebnom programu, uz individualizirane postupke može nastaviti
osnovno školovanje u posebnome programu za stjecanje kompetencija u
aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke, ali
najdulje do 21. godine života odnosno do završetka nastavne godine u kojoj
navršava 21 godinu.
(3) Za učenika iz stavka 2. ovog članka, Stručno povjerenstvo škole prema mjestu
stanovanja učenika dužno je, tijekom učenikova pohađanja završnog razreda
osnovne škole, pribaviti mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje zavoda za
zapošljavanje te pokrenuti postupak utvrđivanja primjerenoga programa u svrhu
uključivanja učenika u posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima
svakodnevnoga života i rada uz individualizirane postupke.
(4) Za učenika srednje škole koji zbog promjena u psihofizičkom stanju nije u
mogućnosti nastaviti srednjoškolsko obrazovanje ni po jednom programu osim po
posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga
života i rada uz individualizirane postupke, nastavničko vijeće srednje škole dužno
je pokrenuti postupak utvrđivanja primjerenoga programa u svrhu uključivanja
učenika u taj program.
(5) Posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga
života i rada uz individualizirane postupke provodi se u odgojno-obrazovnim
skupinama u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost
Ministarstva, a izvodi ga edukacijski rehabilitator i učitelj/nastavnik sukladno
Zakonu i provedbenome propisu koji propisuje odgovarajuću vrstu obrazovanja
učitelja, nastavnika i stručnih suradnika.

IV. DODATNI ODGOJNO-OBRAZOVNI I REHABILITACIJSKI PROGRAMI

Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka

Članak 10.
(1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka sastoji se od posebnih
edukacijsko-rehabilitacijskih sadržaja koji se različitim postupcima provode u
svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja.
(2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima
koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke i potrebna im je
dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.
(3) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi edukacijski
rehabilitator radom u manjim skupinama u školi prema potrebama učenika, ako nije
moguće osigurati produženi stručni postupak.
(4) Program se ostvaruje sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen
nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja.
Program produženoga stručnog postupka
Članak 11.
(1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju,
edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti,
kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti.
(2) Produženi stručni postupak organizira se u odgojno-obrazovnim skupinama
organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije
redovite nastave u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost
Ministarstva, a provodi ga stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u
opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog.
(3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a
plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i
obrazovanja.

Rehabilitacijski program

Članak 12.
(1) Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje
uspostavljaju, obnavljaju, održavaju i/ili modificiraju učenikove osjetilne,
motoričke, jezično-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psihološke,
emocionalne i interakcijske sposobnosti te vještine izvedbe aktivnosti
svakodnevnoga života, a koje značajno utječu na rezultate učenja te time i na
odgojno-obrazovni proces.
(2) Rehabilitacijski programi utvrđeni su školskim kurikulumom, a plan je određen
nastavnim planovima i programima/kurikulumima. Izrađuju ih i provode stručnjaci
edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski
rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog te stručnjaci drugih profila prema
potrebama učenika.
(3) Rehabilitacijski programi provode se izvan nastavnoga procesa. Provode se u
ustanovama koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja, a uz posebnu
suglasnost Ministarstva mogu se provoditi i u školama koje su Mrežom školskih
ustanova utvrđene za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju,
osobito ako škole koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja nisu
dostupne na području lokalne zajednice.

V. PEDAGOŠKO-DIDAKTIČKA PRILAGODBA

Članak 13.
(1) Na temelju utvrđenih potreba učenika, prilikom utvrđivanja primjerenoga
programa obrazovanja, Stručno povjerenstvo Ureda daje prijedlog o pedagoško-
didaktičkoj prilagodbi koja je potrebna učeniku.
(2) Pedagoško-didaktička prilagodba podrazumijeva:
– prilagođenu informatičku opremu,
– specifična didaktička sredstva i pomagala,
– udžbenike prilagođene posebnim odgojno-obrazovnim potrebama učenika (u
jeziku, pismu i mediju),
– elektroakustičku opremu,
– prilagođene oblike komuniciranja i dr.

VI. USTROJAVANJE POSEBNIH RAZREDNIH ODJELA I POSEBNIH

ODGOJNO-OBRAZOVNIH SKUPINA
 Članak 14.
(1) Posebni razredni odjeli i posebne odgojno-obrazovne skupine mogu se ustrojiti
uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Uz zahtjev za ustrojavanjem posebnih razrednih odjela ili posebnih odgojno-
obrazovnih skupina, škola je obvezna priložiti:
– mišljenje osnivača škole i Ureda o potrebi ustroja odjela ili skupine odnosno
programa školovanja učenika s teškoćama u razvoju u toj školi,
– očitovanje škole o prostornim i kadrovskim uvjetima za provođenje programa i
– rješenja o primjerenome programu obrazovanja za učenike koji bi polazili taj
razredni odjel ili skupinu.
(3) Kada na određenome upisnom području postoji od 3 do 5 učenika kojima je kao
primjeren oblik obrazovanja utvrđeno školovanje u posebnom razrednom odjelu iz
članka 5. stavka 5. ili članka 6. stavka 6. ovog pravilnika, u kojima se provode
redoviti programi uz individualizirane postupke i/ili redoviti programi uz
prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, uz prethodnu suglasnost
Ministarstva posebni razredni odjeli mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni
odjeli od I. do IV. razreda ili od V. do VIII. razreda osnovne škole i od I. do
završnog razreda srednje škole.
(4) Posebni razredni odjeli iz članka 8. ovog pravilnika, u kojima se provode
posebni programi uz individualizirane postupke, uz prethodnu suglasnost
Ministarstva, mogu biti ustrojeni kao kombinirani razredni odjeli od I. do IV.
razreda ili od V. do VIII. razreda osnovne škole i od I. do završnog razreda srednje
škole.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, uz prethodnu suglasnost Ministarstva,
posebni razredni odjeli iz članka 8. ovog pravilnika, u kojima se provode posebni
programi uz individualizirane postupke, mogu biti ustrojeni kao kombinirani
razredni odjeli od I. do VIII. razreda osnovne škole.
(6) Uz prethodnu suglasnost Ministarstva, posebne odgojno-obrazovne skupine iz
članka 9. ovog pravilnika, u kojima se provode posebni programi za stjecanje
kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada uz individualizirane
postupke, kao i posebne odgojno-obrazovne skupine iz članka 11. ovog pravilnika,
u kojima se provodi program produženoga stručnog postupka, mogu biti ustrojene
kao kombinirane skupine.

VII. PRIVREMENI OBLICI ODGOJA I OBRAZOVANJA

Nastava u kući

Članak 15.
(1) Nastava u kući osigurava se učenicima koji privremeno ne mogu polaziti
nastavu u školi, a čije predviđeno trajanje oporavka može utjecati na buduće
praćenje i svladavanje nastavnih sadržaja.
(2) Nastavu u kući provodi škola koju je učenik pohađao prije nego što mu je zbog
zdravstvenih razloga onemogućeno redovito praćenje nastave.
(3) Program nastave u kući izvodi se sukladno nastavnom planu Ministarstva u
50% trajanju tjedne satnice programa u koji je učenik uključen.
(4) Učeniku koji je uključen u nastavu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta
odobrava se nastavak izvođenja nastave tih predmeta u kući te to u zahtjevu
Ministarstvu treba navesti.
(5) Zahtjev s obrazloženjem za provedbu nastave u kući roditelj/skrbnik podnosi
školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim oblikom
školovanja od nadležnoga školskog liječnika.
(6) Škola zahtjev iz stavka 5. ovog članka podnosi Ministarstvu i uz njega prilaže:
– suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave u kući,
– mišljenje nadležnoga školskog liječnika o potrebi provedbe nastave u kući,
– rješenje o primjerenome programu obrazovanja učenika ako učenik ima određen
takav program,
– strukovna škola dostavlja i program nadoknade propisanih vježbi koje su sastavni
dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktične nastave, koje
izrađuje u suradnji sa školskim liječnikom te po potrebi sa stručnim timom.
(7) Učeniku koji je dulje od dvije školske godine uključen u nastavu u kući može se
odobriti, ovisno o zdravstvenom stanju učenika koje procjenjuje nadležni školski
liječnik, daljnja provedba nastave u kući uz povremenu prisutnost na nastavi u školi
i drugim školskim aktivnostima radi održavanja veza s razrednim odjelom i
socijalizacije učenika.
(8) Ako potreba za provedbom nastave u kući prestane tijekom nastavne godine,
škola je dužna obavijestiti Ministarstvo o prestanku izvođenja nastave u kući u roku
od 7 dana po povratku učenika u školu.

Nastava u zdravstvenoj ustanovi

Članak 16.
(1) Nastava u zdravstvenoj ustanovi organizira se za učenike sa zdravstvenim
teškoćama koji se nalaze na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj
bolnici.
(2) Osnivač, na temelju Mreže školskih ustanova, određuje osnovnu školu koja
provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i srednju školu koja provodi nastavu
općeobrazovnih predmeta u zdravstvenoj ustanovi.
(3) Matična škola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi može ustrojiti
kombinirane područne odjele od I. do IV. i od V. do VIII. razreda osnovne škole, a
iznimno i kombinirane odjele od I. do VIII. razreda osnovne škole te kombinirane
područne odjele od I. do završnog razreda srednje škole. Broj odjela utvrđuje Ured.
(4) Dnevno i tjedno trajanje nastave planira se prema nastavnome planu i
programu/kurikulumu koji učenik pohađa, a provodi se kao razredna i predmetna
nastava, uz prihvaćanje zdravstvenog stanja učenika. Predmetnu nastavu za
nekoliko predmeta istog područja može izvoditi i jedan učitelj razredne nastave ili
učitelj/nastavnik predmetne nastave koji posjeduje kompetencije za izvođenje
drugog predmeta.
(5) Program nastave u zdravstvenoj ustanovi izvodi se sukladno nastavnom planu i
programu/kurikulumu Ministarstva u 100% trajanju tjedne satnice programa
razreda u koji je učenik uključen.
(6) Škola koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi i škola u koju je taj učenik
upisan dužne su surađivati u interesu učenika.

Nastava na daljinu

Članak 17.
(1) Nastava na daljinu je oblik nastave u kući ili nastave u zdravstvenoj ustanovi
kojim se učeniku omogućava praćenje nastave uz pomoć telekonferencije ili
videokonferencije.
(2) Nastava na daljinu, kao oblik nastave u kući, osigurava se za učenike koji
privremeno ne mogu polaziti nastavu u školi niti zbog prirode bolesti smiju biti u
neposrednome kontaktu s učiteljem/nastavnikom, a čije trajanje oporavka može
utjecati na buduće praćenje i svladavanje nastavnih sadržaja.
(3) Nastava na daljinu, kao oblik nastave u zdravstvenoj ustanovi, osigurava se
učenicima na stacionarnom liječenju ili na liječenju u dnevnoj bolnici, ako nema
organiziranoga privremenog oblika nastave iz članka 16. ovog pravilnika.
(4) Nastavu na daljinu organizira škola koju je učenik pohađao prije nego što mu je
zbog zdravstvenih razloga onemogućeno redovito praćenje nastave.
(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, za učenike koji su na stacionarnom liječenju
ili na liječenju u dnevnoj bolnici, nastavu može provoditi nastavno osoblje koje
održava nastavu u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se učenik liječi.
(6) Program nastave na daljinu izvodi se sukladno nastavnome planu i
programu/kurikulumu Ministarstva u 100% trajanju tjedne satnice programa
razreda u koji je učenik uključen.
(7) Zahtjev s obrazloženjem za izvođenje nastave na daljinu roditelj/skrbnik
podnosi školi ili predlaže škola u roku od 7 dana od utvrđene potrebe za ovim
oblikom odgoja i obrazovanja od nadležnoga školskog liječnika.
(8) Škola zahtjev iz stavka 7. ovog članka podnosi Ministarstvu i uz njega prilaže:
– suglasnost ili zahtjev roditelja/skrbnika s provedbom nastave na daljinu,
– mišljenje nadležnoga školskog liječnika o potrebi provedbe nastave na daljinu,
– rješenje o primjerenome programu obrazovanja učenika ako učenik ima određen
takav program,
– strukovna škola dostavlja i program nadoknade propisanih vježbi koje su sastavni
dio strukovnih nastavnih predmeta te program nadoknade praktične nastave, koje
izrađuje u suradnji sa školskim liječnikom te po potrebi sa stručnim timom.
(9) Učeniku koji je uključen u nastavu izbornih i fakultativnih nastavnih predmeta
odobrava se nastavak izvođenja nastave tih predmeta na daljinu te to u zahtjevu
Ministarstvu treba navesti.
(10) Učeniku koji je uključen u nastavu na daljinu škola je dužna kontinuirano
tijekom cijelog razdoblja provedbe, elektronički dostavljati radne materijale.
(11) Vrednovanje i provjeravanje usvojenosti nastavnih sadržaja i odnosa prema
radu i postavljenim zadacima te odgojnim vrijednostima učenika provodi se
elektronički odnosno telekonferencijom ili videokonferencijom te elektroničkom
poštom.

VIII. PROFESIONALNA POTPORA

Članak 18.
(1) Profesionalnu potporu u školovanju učenika provode:
– učitelji/nastavnici osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama u
razvoju,
– nastavnici/odgajatelji osposobljeni i educirani za rad s učenicima s teškoćama u
razvoju u učeničkim domovima,
– stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila (edukacijski rehabilitator,
logoped, socijalni pedagog),
– stručni suradnici škole,
– nadležni školski liječnik,
– stručnjaci zavoda za zapošljavanje i drugi stručnjaci iz ustanova socijalne skrbi,
zdravstvenih ustanova te drugih specijaliziranih ustanova,
– savjetnici agencija nadležnih za odgoj i obrazovanje,
– stručni timovi,
– centri potpore,
– pomoćnici u nastavi ili stručni komunikacijski posrednici,
– stručnjaci iz civilnoga sektora uz odobrenje nadležnog Ministarstva.
(2) Radnici škola pružaju profesionalnu pomoć učenicima u sklopu svojih tjednih
zaduženja odnosno radnih obveza.

Profesionalno usmjeravanje i potpora

Članak 19.
(1) Profesionalno usmjeravanje učenika s teškoćama u razvoju obvezni je dio
pripreme za upis učenika u srednju školu koji se na temelju iskazanih sposobnosti,
mogućnosti i interesa učenika provodi tijekom završnog razreda osnovne škole ili
prema potrebi tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja.
(2) U aktivnostima profesionalnog usmjeravanja učenika surađuju:
učitelji/nastavnici, stručni suradnici škole, nadležni tim školske medicine, zavod za
zapošljavanje i roditelji/skrbnici učenika.
(3) Srednje škole dužne su za upisane učenike u roku 15 dana od početka nastave
tražiti od osnovne škole iz koje učenik dolazi dokumentaciju o praćenju i
svladavanju programa u osnovnoj školi, a osnovna škola dužna je dostaviti
dokumentaciju u roku od 15 dana od dana kada je zatražena.

Članak 20.
Škole koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja, a provode
srednjoškolske programe, dužne su redovito surađivati s centrima za socijalnu skrb,
područnim uredima zavoda za zapošljavanje i ostalim relevantnim institucijama te
pružati potporu svojim učenicima prilikom zapošljavanja i socijalizacije.
 Stručni tim

Članak 21.
(1) Stručni tim je mobilna multidisciplinarna služba potpore školama u radu s
učenicima s teškoćama u razvoju čiji program rada odobrava agencija nadležna za
odgoj i obrazovanje.
(2) Stručni tim:
– pruža stručnu, savjetodavnu i edukativnu potporu odgojno-obrazovnim
djelatnicima, pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima,
– pruža supervizijsku potporu stručnim suradnicima škole,
– pruža stručnu potporu u provedbi privremenih oblika nastave,
– po potrebi savjetodavno sudjeluje u planiranju i izradi primjerenoga programa
osnovnog ili srednjeg obrazovanja i prati učinke provedbe,
– predlaže školi potrebne promjene u radu s učenicima.
(3) Članovi stručnog tima su stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila:
edukacijski rehabilitator, logoped i/ili socijalni pedagog, psiholog, pedagog i
učitelj/nastavnik osposobljen za rad s učenicima s teškoćama u razvoju, a timu se
mogu priključiti i drugi stručnjaci ovisno o potrebama učenika.
(4) Voditelje i članove stručnoga tima imenuje na četiri godine iz škola
Ministarstvo uz prethodno stručno mišljenje agencije nadležne za odgoj i
obrazovanje, a na prijedlog centra potpore ili jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
(5) Zadaća voditelja stručnog tima je voditi evidenciju o radu tima, koordinirati rad
članova te o radu tima izvješćivati agenciju nadležnu za odgoj i obrazovanje.
(6) Zahtjev za uključivanjem stručnoga tima u rad škole podnosi škola agenciji
nadležnoj za odgoj i obrazovanje ili jedinici lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
(7) Nakon uvida u potrebe učenika s teškoćama, zahtjev za uključivanjem
stručnoga tima iz stavka 6. ovog članka može podnijeti i Ministarstvo.

Članak 22.
(1) Škola koja se, uz djelatnost odgoja i obrazovanja učenika, bavi pružanjem
stručno-metodološke potpore drugim ustanovama i razvijanjem usluga u zajednici
potrebnih učenicima, kao centar potpore, može formirati stručni tim.
(2) Centar potpore specijaliziran za rad s učenicima s određenom vrstom teškoće
obavlja, uz svoju primarnu djelatnost, i sljedeće poslove:
– organizira i provodi stručna usavršavanja odgojno-obrazovnih djelatnika u svrhu
informiranja o razvojnim osobitostima i funkcioniranju učenika s teškoćama u
razvoju,
– sudjeluje u edukaciji pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika,
– organizira stručnu potporu u radu i edukaciju voditelja programa pomoćnika u
nastavi i stručnoga komunikacijskog posrednika,
– pruža savjetodavnu potporu odgojno-obrazovnim djelatnicima,
– pruža potporu i edukaciju roditeljima/skrbnicima,
– razvija nove inovativne metodologije i tehnike prenošenja znanja učenicima,
– surađuje sa znanstvenom i sveučilišnom zajednicom.
(3) Uvjeti za dobivanje suglasnosti za obavljanje poslova iz stavka 2. ovoga članka
su postignuti znanstveni i/ili stručni rezultati, stručno-kadrovske kompetencije
djelatnika i infrastrukturni uvjeti (prostor, oprema) škole.
(4) Utvrđivanje ispunjenosti uvjeta iz stavka 3. ovoga članka obavlja agencija
nadležna za odgoj i obrazovanje na temelju neposrednoga uvida, a na osnovi
dostavljenoga zahtjeva škole.
(5) Ministarstvo daje suglasnost školi za obavljanje djelatnosti centra potpore uz
prethodno stručno mišljenje agencije nadležne za odgoj i obrazovanje.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.
(1) Rješenja o primjerenome programu obrazovanja učenika donesena prema
Pravilniku o osnovnoškolskome odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u
razvoju (»Narodne novine«, broj 23/1991.) i Pravilniku o srednjoškolskom
obrazovanju učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju (»Narodne novine«,
broj 86/1992.) ostaju na snazi osim u slučaju postojanja nepodudarnosti između
rješenjem određenoga primjerenog programa obrazovanja s odredbama ovog
pravilnika.
(2) Postupci započeti prije stupanja na snagu ovog pravilnika dovršit će se prema
odredbama propisa koji su vrijedili u vrijeme kada je postupak započet.
(3) Izmjena rješenja iz stavka 1. ovog članka radi usklađivanja s primjerenim
programom obrazovanja sukladno ovom pravilniku izvršit će se u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Članak 24.
Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o
osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (»Narodne
novine«, broj 23/1991.) i Pravilnik o srednjoškolskom obrazovanju učenika s
teškoćama i većim teškoćama u razvoju (»Narodne novine«, broj 86/1992.).

Članak 25.
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim
novinama«.

PRILOG 1.

ORIJENTACIJSKA LISTA VRSTA TEŠKOĆA

Skupine vrsta teškoća su:

1. Oštećenja vida
2. Oštećenja sluha
3. Oštećenja jezično-govorne-glasovne komunikacije i specifične teškoće u učenju
4. Oštećenja organa i organskih sustava
5. Intelektualne teškoće
6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja
7. Postojanje više vrsta teškoća u psihofizičkom razvoju.

Skupina 1. Oštećenja vida

Oštećenja vida su sljepoća i slabovidnost.

1.1. Sljepoćom se smatra kada je na boljem oku, uz najbolju moguću korekciju, u
osobe oštrina vida 0,05 i manje ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz
najbolju moguću korekciju 0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili manje.
Prema stupnju oštećenja sljepoća se dijeli na
podskupine:
1.1.1. potpuni gubitak osjeta svjetla (amauroza) ili osjet svjetla bez projekcije
svjetla ili s projekcijom svjetla,
1.1.2. ostatak vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do 0,02 ili manje,
1.1.3. ostatak oštrine vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,02 do
0,05 ili ostatak centralnog vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju do
0,25 uz suženje vidnog polja na 20 stupnjeva ili ispod 20 stupnjeva,
1.1.4. koncentrično suženje vidnog polja oba oka s vidnim poljem širine 5 do 10
stupnjeva oko centralne fiksacijske točke.
Sljepoćom u smislu potrebe edukacije na Brailleovu pismu smatra se nesposobnost
čitanja slova ili znakova veličine Jaeger 8 na blizinu.
1.2. Slabovidnošću se smatra oštrina vida na boljem oku s korekcijskim staklom od
0,4 (40%) i manje.
Prema stupnju oštećenja slabovidnost se dijeli na
podskupine:
1.2.1. oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,1 do 0,3 i
manje,
2.2.2. oštrina vida na boljem oku uz najbolju moguću korekciju od 0,3 do 0,4.
Prilikom određivanja najmanje vidne oštrine i najveće dopuštene vidne oštrine na
boljem oku za pojedine kategorije sljepoće odnosno slabovidnosti smatra se ona
vidna oštrina koja je označena za minimalnu odnosno maksimalnu. Na primjer, ako
je vidna oštrina na boljem oku određena do 0,10 (6/60), tada se uzima kao mjerilo
vidna oštrina 6/60 (0,10), a ne vidna oštrina od 0,09 odnosno 5/60. Ako postoji
sljepoća na jednom oku, a slabovidnost na drugom oku, kategorija oštećenja
određuje se uvijek prema funkcionalnoj sposobnosti boljeg oka.

Skupina 2. Oštećenja sluha

Oštećenja sluha su gluhoća i nagluhost.

2.1. Gluhoćom se smatra gubitak sluha veći od 93 decibela u govornim
frekvencijama (500 – 4.000 Hz) i kada se ni uz pomoć slušnih pomagala ne može
cjelovito precipirati glasovni govor.
Prema stupnju razvitka glasovnoga govora, gluhoća se razvrstava na
podskupine:
2.1.1. gubitak sluha bez usvojene vještine glasovnog sporazumijevanja,
2.1.2. gubitak sluha s usvojenom vještinom glasovnog sporazumijevanja.
2.2. Nagluhošću se smatra oštećenje sluha od 26 do 93 decibela na uhu s boljim
ostacima sluha i kada je glasovni govor djelomično ili gotovo potpuno razvijen.
Prema stupnju oštećenja sluha i razvijenosti glasovnog sporazumijevanja, nagluhost
se razvrstava na
podskupine:
2.2.1. lakše oštećenje sluha od 26 do 40 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a pod prirodno povoljnim uvjetima slušanja spontano je
usvojen glasovni govor bez značajnih odstupanja,
2.2.2. umjereno oštećenje sluha od 41 do 60 decibela na uhu s boljim ostacima
sluha u govornim frekvencijama, a prije oštećenja sluha usvojena je vještina
glasovnog sporazumijevanja,
2.2.3. teže oštećenje sluha od 61 do 93 decibela na uhu s boljim ostacima sluha u
govornim frekvencijama, a spontani razvoj glasovnoga govora značajno je otežan,
zbog čega je potreban sustavan rehabilitacijski rad na razvoju slušanja i govora te
usvajanju jezika.
Kad je u pitanju asimetrični gubitak sluha, procjena se obavlja na temelju praga
sluha na uhu s boljim sluhom. Kad su u pitanju granični slučajevi, ako postoji
asimetrična nagluhost ili nagluhost na jednom uhu, a gluhoća na drugom uhu,
smetnja se svrstava u skupinu s težim oštećenjem.

Skupina 3. Oštećenja jezično-govorne glasovne komunikacije i specifične teškoće u

učenju

3.1. Poremećaji jezično-govorne glasovne komunikacije (glas, govor, jezik) su oni

u kojih je zbog organskih i funkcionalnih oštećenja komunikacija govorom otežana
ili izostaje.
Podskupine:
3.1.1. poremećaji glasa,
3.1.2. jezične teškoće,
3.1.3. poremećaji govora,
3.1.4. komunikacijske teškoće.
3.2. Specifične teškoće u učenju su smetnje u području:
3.2.1. čitanja (disleksija, aleksija),
3.2.2. pisanja (disgrafija, agrafija),
3.2.3. računanja (diskalkulija, akalkulija),
3.2.4. specifični poremećaj razvoja motoričkih funkcija (dispraksija)
3.2.5. mješovite teškoće u učenju,
3.2.6. ostale teškoće u učenju.

Skupina 4. Oštećenja organa i organskih sustava

Oštećenjem organa i organskih sustava smatraju se prirođena ili stečena oštećenja,

deformacije ili poremećaji funkcije pojedinoga organa ili organskih sustava koje
dovodi do smanjenja ili gubitka sposobnosti u izvršavanju pojedinih aktivnosti.
Podskupine:
4.1. oštećenja mišićno-koštanoga sustava,
4.2. oštećenja središnjega živčanog sustava,
4.3. oštećenja perifernoga živčanog sustava,
4.4. oštećenja drugih sustava (dišni, srčanožilni, probavni, endokrini, koža i
potkožna tkiva, mokraćni, spolni).

Skupina 5. Intelektualne teškoće

Intelektualne teškoće su stanja u kojima je značajno otežano uključivanje u

društveni život, a povezano je sa zaustavljenim ili nedovršenim razvojem
intelektualnog funkcioniranja, što je utvrđeno na osnovi medicinske, psihologijske,
edukacijsko-rehabilitacijske i socijalne ekspertize. Intelektualna razina ispitana
mjernim instrumentima približna je kvocijentu inteligencije Wechslerova tipa od 0
do 69, ako nije utvrđena izrazita emocionalna labilnost.
Podskupine:
5.1. laka intelektualna teškoća zbog koje treba, radi postizanja odgovarajućega
socijalnog funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje.
Kvocijent inteligencije približno je u rasponu od 50 do 69,
5.2. umjerena intelektualna teškoća zbog koje treba, radi postizanja djelomičnoga
socijalnog funkcioniranja, osigurati primjerene uvjete za osposobljavanje u
zadovoljavanju jednostavnih radnih aktivnosti. Kvocijent inteligencije približno se
kreće u rasponu od 35 do 49,
5.3. teža intelektualna teškoća zbog koje treba, radi zadovoljavanja
najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja
najjednostavnijih radnih aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju,
njegu i pomoć. Kvocijent inteligencije približno se kreće u rasponu od 20 do 34,
5.4. teška intelektualna teškoća zbog koje treba, radi zadovoljavanja
najjednostavnijih osnovnih osobnih potreba, komuniciranja s okolinom i obavljanja
najjednostavnijih radnih aktivnosti, osigurati primjerene uvjete za rehabilitaciju,
njegu i pomoć. Kvocijent inteligencije približno se kreće u rasponu od 0 do 19.
Skupina 6. Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja
Poremećaji u ponašanju i oštećenja mentalnog zdravlja su stanja za koje je na
temelju medicinske, psihologijske, pedagoške, edukacijsko-rehabilitacijske i
socijalne ekspertize utvrđeno da su uvjetovani organskim čimbenikom ili
progredirajućim psihopatološkim stanjem, a očituju se oštećenim intelektualnim,
emocionalnim i socijalnim funkcioniranjem.
Podskupine:
6.1. Organski, uključujući simptomatski mentalni poremećaj,
6.2. Poremećaji raspoloženja,
6.3. Neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni,
6.4. Shizofrenija, shizotipni i sumanuti poremećaji,
6.5. Poremećaji iz autističnoga spektra,
6.6. Poremećaji aktivnosti i pažnje,
6.7. Poremećaji u ponašanju i osjećanju.

Skupina 7. Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome razvoju

Postojanje više vrsta i stupnjeva teškoća u psihofizičkome razvoju uključuje

teškoće iz dvije ili više skupina koje su predviđene u Orijentacijskoj listi vrsta
teškoća.
Postojanje više vrsta teškoća uključuje jednu od njih izraženu u stupnju
predviđenom Orijentacijskom listom vrsta teškoća i jednu ili više onih koje nisu
izražene u stupnju određenom ovom listom, ali njihovo istodobno postojanje daje
novu kvalitetu teškoća.
Postojanje više vrsta teškoća uključuje dvije ili više njih, od kojih ni jedna nije
izražena u stupnju određenom Orijentacijskom listom vrsta teškoća, ali njihovo
istodobno postojanje zahtijeva primjerene uvjete za školovanje i osposobljavanje.
Napomena: Pri donošenju rješenja o primjerenome programu obrazovanja potrebno
je navesti skupinu i podskupinu/e vrste teškoća prema Orijentacijskoj listi vrsta
teškoća.
Ako teškoća/e nije/su predviđena/e Orijentacijskom listom vrsta teškoća, potrebno
je opisati teškoću/e u obrazloženju rješenja o primjerenome programu obrazovanja.

OBRAZAC 1.
__________________________________

_____________________________
(naziv Ureda)

MIŠLJENJE STRUČNOG POVJERENSTVA UREDA

o primjerenom programu obrazovanja djeteta/učenika

Ime i prezime djeteta/učenika spol: M Ž

Datum i mjesto rođenja djeteta/učenika
Ime i prezime oca i majke
Prebivalište/boravište na adresi
Stručno povjerenstvo Ureda za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta/učenika za
školu _________________________________, u sastavu:

1. Školski liječnik (specijalist školske

medicine):__________________________________________________________
_____

2. Klinički psiholog:
___________________________________________________________________
_________________

3. Učitelj razredne/nastavnik:
___________________________________________________________________
__________

4. Stručni suradnik psiholog:

___________________________________________________________________
___________

5. Stručni suradnik pedagog:

___________________________________________________________________
___________

6. Stručni suradnik edukacijski rehabilitator:

__________________________________________________________________

7. Stručni suradnik logoped:

___________________________________________________________________
___________
8. Stručni suradnik socijalni pedagog:
___________________________________________________________________
____

9. Učitelj/nastavnik hrvatskoga jezika:

___________________________________________________________________
___

je u vremenu od ________________do ________________ provelo postupak

utvrđivanja psihofizičkog stanja djeteta/učenika.
Stručno povjerenstvo Ureda za dijete/učenika predlaže (zaokružiti) školovanje
učenika po:

a) redovitome programu uz individualizirane postupke u redovitome razrednom

odjelu,

b) redovitome programu uz individualizirane postupke u posebnome razrednom

odjelu,

c) redovitome programu uz individualizirane postupke u školi koja ima posebne

uvjete odgoja i obrazovanja,

d) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u

redovitome razrednom odjelu,
e) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u
posebnome razrednom odjelu,

f) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u

redovitome (matičnome) razrednom odjelu, a posebni program u posebnome
razrednom odjelu,

g) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u

redovitome razrednom odjelu, a posebni program u posebnome (matičnome)
razrednom odjelu,

h) redoviti program uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke u školi koja

ima posebne uvjete odgoja i obrazovanja,

i) posebni program uz individualizirane postupke u posebnome razrednom odjelu,

j) posebni program uz individualizirane postupke u školi koja ima posebne uvjete

odgoja i obrazovanja,

k) posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga

života i rada uz individualizirane postupke u posebnoj odgojno-obrazovnoj skupini,

l) posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života

i rada uz individualizirane postupke u školi koja ima posebne uvjete odgoja i
obrazovanja

sukladno članku _______________ Pravilnika o osnovnoškolskom i

srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju (»Narodne
novine«, broj _________).
Stručno povjerenstvo Ureda za dijete/učenika predlaže (zaokružiti):
a) primjenu individualiziranih postupaka iz svih nastavnih predmeta,

b) primjenu individualiziranih postupaka iz pojedinih nastavnih predmeta (navesti

predmete):
____________________________________________________
____________________________________________________

c) prilagodbu sadržaja i primjenu individualiziranih postupaka iz svih nastavnih

predmeta,

d) prilagodbu sadržaja i primjenu individualiziranih postupaka iz pojedinih

nastavnih predmeta (navesti predmete):
____________________________________________________
____________________________________________________
e) posebni program uz individualizirane postupke iz svih predmeta

f) posebni program uz individualizirane postupke iz pojedinih predmeta (navesti

predmete):
____________________________________________________
____________________________________________________

g) posebni program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga

života i rada uz individualizirane postupke.
Stručno povjerenstvo Ureda za dijete/učenika predlaže (zaokružiti) uključivanje
učenika u:
a) program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka,
b) program produženoga stručnog postupka,

c) rehabilitacijski program
_________________________________________________ (navesti profil
stručnjaka).
Na sjednici Stručnog povjerenstva Ureda održanoj dana ______________ utvrđeno
je da dijete/učenik ima vrstu/e teškoće/a prema skupini i podskupinama
_________________ iz Orijentacijske liste vrsta teškoća te su djetetu/učeniku
potrebni sljedeći primjereni oblici potpore u školovanju i pedagoško-didaktička
prilagodba: ___________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________
______________________________________________________

Članovi Stručnog povjerenstva

Ureda:
Datum:
Školski liječnik
(specijalist
školsku
medicine):

Klinički
psiholog:

Učitelj razredne
nastave/nastavni
k:
 Stručni suradnik
pedagog:

Stručni suradnik
psiholog:

Stručni suradnik
socijalni
pedagog:

Stručni suradnik
edukacijski
rehabilitator:

Stručni suradnik
logoped:

Učitelj/nastavnik ________________
hrvatskoga __________
jezika:

PRAVILNIK O PEDAGOŠKOJ DOKUMENTACIJI I EVIDENCIJI TE

JAVNIM ISPRAVAMA U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

(Urednički pročišćeni tekst, „Narodne novine“, broj 47/17, 41/19 i 76/19)

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
(1) Ovim pravilnikom propisuje se:
a) sadržaj i oblik svjedodžbe, uvjerenja i potvrdnice te obrazac pedagoške
dokumentacije i evidencije, uključujući i obrazac evidencije ustanova koje provode
posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju,
b) sadržaj i oblik javnih isprava kojima se dokazuje da je završetkom strukovnoga
obrazovanja polaznik stekao kvalifikaciju određene razine, obujma, profila i
kvalitete,
c) sadržaj i oblik uvjerenja koje se izdaje polaznicima programa za stjecanje
zdravstvenih kvalifikacija nakon završenoga dvogodišnjega općeobrazovnog dijela
obrazovanja,
d) sadržaj i oblik dokumentacije i evidencije o obavljanju praktične nastave i vježbi
kod poslodavca koje vode ustanove za strukovno obrazovanje.
(2) Izrazi koji se u pedagoškoj dokumentaciji, evidenciji, javnim ispravama i
ostalim obrascima koriste za osobe u muškome rodu neutralni su i odnose se na
muški i ženski rod.
(3) Za pripadnike nacionalnih manjina koji imaju nastavu na jeziku i pismu
nacionalne manjine pedagoška dokumentacija, evidencija i obrasci tiskaju se
dvojezično: na hrvatskome jeziku i latiničnom pismu te na jeziku i pismu
nacionalne manjine.
(4) Škola koja provodi međunarodni program dodatno vodi pedagošku
dokumentaciju i evidenciju, kao i obrasce, sukladno standardima međunarodnoga
programa koji provodi na temelju rješenja ministarstva nadležnoga za obrazovanje
(u daljnjem tekstu Ministarstva).
(5) Škola koja provodi alternativni program dodatno vodi pedagošku
dokumentaciju i evidenciju, kao i obrasce, sukladno standardima alternativnoga
programa koji provodi na temelju rješenja Ministarstva.

II. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA

Članak 2.
(1) Pedagoška dokumentacija i evidencija koja se obvezno vodi u školskim
ustanovama, ovisno o vrsti školske ustanove, jest:
a) Matična knjiga učenika
b) Registar učenika upisanih u Matičnu knjigu
c) Razredna knjiga
d) Razredni imenik i priručni imenik u glazbenoj/plesnoj školi
e) Knjige evidencije
f) Mapa praktične nastave i vježbi,
g) Mapa stručne prakse,
h) Dnevnici rada/praćenja,
i) Spomenica škole,
j) Prijavnice, upisnice, ispisnice i zapisnici,
k) Prijepis ocjena,
l) Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu.
(2) Osim dokumentacije propisane stavkom 1. ovoga članka, školske ustanove
prema potrebi vode i sljedeću pedagošku dokumentaciju i evidenciju:
a) dnevnike rada:
– Dnevnik rada za individualnu nastavu u glazbenoj/plesnoj školi
– Dnevnik rada za skupnu nastavu u glazbenoj/plesnoj školi
b) zapisnike i druge evidencije:
– Zapisnik o radu učiteljskog/nastavničkog vijeća i radu ostalih stručnih tijela
u školskim ustanovama
– Zapisnik o radu odgojiteljskog vijeća i radu ostalih stručnih tijela u
učeničkom domu
– Evidenciju dežurstva odgojitelja i učenika u učeničkom domu
– Evidenciju za voditelje škole u zdravstvenoj ustanovi
c) Dosje učenika
d) Učeničku mapu
e) obrasce:
– Obrazac evidencije učenika koji pohađaju nastavu vjeronauka izvan škole
– Obrazac evidencije učenika u nastavi materinskoga jezika i kulture (Model
C)
– Obrazac pohvalnice i drugih priznanja za posebna postignuća
f) obavijesti/izvješća i potvrde:
– Obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta
– Obavijest o sudjelovanju u nastavi u razrednom odjelu zdravstvene ustanove
– Izvješće o praćenju i provedbi odgojno-obrazovnog rada s prijepisom ocjena
po predmetima tijekom boravka u zdravstvenoj ustanovi
– Izvješće o postignutim rezultatima na ispitu znanja hrvatskog jezika nakon
održane pripremne nastave.
(3) Dokumentacija iz stavka 2. ovoga članka može se voditi i pohraniti u
elektroničkome obliku.
(4) Školske ustanove koje dokumentaciju iz stavka 2. ovoga članka vode u
elektroničkome obliku nisu obvezne voditi je i u pisanome obliku.

III. SVJEDODŽBE I OSTALE JAVNE ISPRAVE

Članak 3.
Svjedodžbe i ostale javne isprave o ocjenama, postignutome uspjehu, stečenim
kompetencijama koje učenicima izdaju školske ustanove su:
– Razredna svjedodžba,
– Svjedodžba o završnome radu,
– Svjedodžba o državnoj maturi,
– Potvrda o položenim ispitima državne mature,
– Uvjerenje o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije,
– Potvrdnica o završenome programu izobrazbe u programima obrazovanja
pomorski nautičar, tehničar za brodostrojarstvo ili drugome odgovarajućem
programu obrazovanja.

IV. MATIČNA KNJIGA

Matična knjiga za učenike osnovnih i srednjih škola

Članak 4.
(1) Matična knjiga (matica učenika) je službena evidencija o učenicima (u daljnjem
tekstu: Matična knjiga) u koju se upisuju podaci značajni za praćenje učenika od
upisa do završetka obrazovanja u osnovnoj ili srednjoj školi, a koja omogućuje
vjerodostojan i cjelovit uvid u učenikove podatke tijekom njegova obrazovanja.
(2) Matična knjiga grafički se oblikuje za ove vrste škola/programe obrazovanja:
– osnovne škole (MATIČNA KNJIGA A),
– ustanove koje provode posebne programe obrazovanja za učenike s teškoćama u
razvoju u sustavu osnovnog obrazovanja (MATIČNA KNJIGA B),
– osnovne glazbene i plesne škole (MATIČNA KNJIGA C),
– gimnazije (MATIČNA KNJIGA D),
– srednje strukovne škole, škole likovne i primijenjene umjetnosti te srednje plesne
škole (MATIČNA KNJIGA E),
– program obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće
njege/medicinski tehničar opće njege (MATIČNA KNJIGA F),
– srednje glazbene škole (MATIČNA KNJIGA G).
(3) Matična knjiga vodi se na obrascu (arku) veličine 29 cm x 40 cm i u pravilu
sadrži 200 brojčano označenih stranica.
(4) Matična knjiga uvezuje se u korice tvrdoga uveza. Na prednjoj strani korica, u
gornjem srednjem dijelu, utisnut je grb Republike Hrvatske. Na sredini prednje
strane korica uz otisnute riječi »MATIČNA KNJIGA« i odgovarajuće slovo
(propisano stavkom 2. ovoga članka) nalazi se obrazac u koji se upisuju: naziv i
sjedište škole, matični brojevi i razdoblja za koje se Matična knjiga vodi.
(5) Na unutarnjoj strani korica ispisuju se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(6) Matična knjiga sadrži:
– opće podatke o školi i Matičnoj knjizi: naziv županije; naziv i sjedište škole
(područne škole); redni broj Matične knjige; podatak o matičnim brojevima
učenika i razdoblju koje knjiga obuhvaća; podatke o ravnatelju u razdoblju za koje
se Matična knjiga vodi; ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme početka i vrijeme
završetka vođenja knjige; mjesto pečata škole,
– matični broj učenika,
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; datum, mjesto i državu
rođenja; osobni identifikacijski broj (OIB); državljanstvo i nacionalnost; spol; ime i
prezime majke i oca odnosno skrbnika,
– datum upisa i osnovu upisa u školu (naziv i klasifikacijska oznaka: KLASA,
URBROJ javne isprave/broj javne isprave) te podatak o statusu učenika tijekom
obrazovanja (ispis, produljeno obrazovanje, nastavak obrazovanja),
– nastavne predmete; ocjene iz nastavnih predmeta; opći uspjeh na kraju
pojedinoga razreda po školskim godinama te podatak o završenoj etapi (za osnovnu
glazbenu školu prema planu i programu Funkcionalne muzičke pedagogije),
– podatak o vladanju, ukupnom broju izostanaka s nastave te broju neopravdanih
izostanaka s nastave,
– izvannastavne i izvanškolske aktivnosti (u osnovnoj školi),
– podatke o izdanoj razrednoj svjedodžbi: klasifikacijska oznaka (KLASA,
URBROJ) i datum izdavanja,
– ime i prezime razrednika te njegov vlastoručni potpis,
– bilješke o učeniku i posebnostima važnim za učenikovo obrazovanje,
– podatke o izdavanju duplikata ili prijepisa svjedodžbe (datum izdavanja i potpis
ovlaštene osobe).
(7) Učeniku koji je dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i
programom, osim na hrvatskom jeziku, polazio na jednom od svjetskih jezika, uz
nastavni predmet stavlja se oznaka zvjezdica (*), a u bilješke se upisuje jezik na
kojemu je polazio taj dio nastavnih predmeta.
(8) Matična knjiga za ustanove koje provode posebne programe obrazovanja za
učenike s teškoćama u razvoju u sustavu osnovnoga obrazovanja (MATIČNA
KNJIGA B), osim navedenoga stavkom 6., sadrži:
– podatak o klasi i urudžbenome broju rješenja nadležnoga Ureda državne uprave
kojim je utvrđen program obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju,
– podatak o nazivu programa koji je dijete polazilo prije upisa u školu i gdje je
polazilo navedeni program (naziv i sjedište škole) te završeni razred u školskoj
godini prije upisa u školu s posebnim programom,
– nastavne predmete i učenikov uspjeh (brojčane i/ili opisne ocjene) po školskim
godinama i razredima,
– dodatnu odgojno-obrazovnu i rehabilitacijsku potporu koju je učenik imao
tijekom školske godine: osobni pomoćnik, produženi stručni postupak,
rehabilitacijski program i slično,
– mišljenje službe za profesionalno usmjeravanje.
(9) Matična knjiga za gimnazije (MATIČNA KNJIGA D), osim navedenog
stavkom 6., sadrži:
– podatak o nazivu programa gimnazije,
– podatke o državnoj maturi: klasifikacijska oznaka (KLASA, URBROJ) i datum
izdavanja svjedodžbe o državnoj maturi; identifikacijski broj (broj upisnika) pod
kojim se učenik vodi u Središnjemu registru državne mature; ime, prezime i potpis
razrednika i ravnatelja škole te mjesto pečata škole.
(10) Matična knjiga za srednje strukovne škole, škole likovne i primijenjene
umjetnosti, srednje plesne škole (MATIČNA KNJIGA E) i Matična knjiga za
srednje glazbene škole (MATIČNA KNJIGA G), osim navedenog stavkom 6.,
sadrži:
– podatak o nazivu i trajanju programa obrazovanja,
– podatke o izradi i obrani završnoga rada: vrijeme izrade/obrane; ocjenu izrade,
ocjenu obrane i napomenu vezanu uz izradu/obranu završnoga rada; opći uspjeh na
završnome radu; klasifikacijsku oznaku (KLASA, URBROJ) i datum izdavanja
svjedodžbe o završnome radu; ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole te
mjesto pečata škole,
– podatke o položenim ispitima državne mature: klasifikacijska oznaka (KLASA i
URBROJ), datum izdavanja potvrde o položenim ispitima državne mature te
identifikacijski broj (broj upisnika) pod kojim se učenik vodi u Središnjemu
registru državne mature.
(11) Matična knjiga za program obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije
medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege (MATIČNA KNJIGA
F), osim navedenoga stavkom 6., sadrži podatke o izdanome Uvjerenju o
završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje zdravstvene
kvalifikacije: klasifikacijska oznaka (KLASA, URBROJ) i datum izdavanja
uvjerenja.
(12) Podaci iz Matične knjige propisani stavkom 6. do 11. ovoga članka vode se u
pisanome i elektroničkome obliku.

Matična knjiga učenika u učeničkome domu

 Članak 5.
(1) Matična knjiga učenika u učeničkome domu je službena evidencija koja se vodi
za sve učenike koji su upisani u učenički dom.
(2) Matična knjiga učenika u učeničkome domu vodi se na obrascu veličine 24,5
cm x 34,0 cm i u pravilu sadrži 200 brojčano označenih stranica.
(3) Matična knjiga učenika u učeničkome domu uvezuje se u korice tvrdoga uveza.
Na prednjoj strani korica, u gornjem srednjem dijelu, utisnut je grb Republike
Hrvatske. Na sredini prednje strane korica uz otisnute riječi »MATIČNA KNJIGA
UČENIKA U UČENIČKOME DOMU« nalazi se obrazac u koji se upisuju: naziv
učeničkoga doma, redni broj i razdoblje za koje se Matična knjiga učenika u
učeničkome domu vodi.
(4) Na unutarnjoj strani korica ispisuju se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(5) Matična knjiga učenika u učeničkome domu sadrži:
– opće podatke o učeničkome domu i Matičnoj knjizi: naziv županije; naziv i
sjedište učeničkoga doma; redni broj Matične knjige; podatak o matičnim
brojevima i razdoblju u kojem se knjiga vodi; podatke o ravnatelju u razdoblju za
koje se Matična knjiga vodi; ime, prezime i potpis ravnatelja u vrijeme početka
vođenja knjige i u vrijeme završetka vođenja knjige; mjesto pečata školske
ustanove,
– matični broj učenika,
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; datum, mjesto i državu
rođenja; osobni identifikacijski broj (OIB); državljanstvo i nacionalnost; spol;
adresu stalnoga boravka učenika i naziv županije; ime i prezime majke i oca
odnosno skrbnika,
– datum upisa u učenički dom, datum ispisa iz učeničkoga doma te razlog ispisa,
– naziv škole ili obrazovnoga programa prema kojemu se učenik obrazuje do
dolaska u učenički dom i za vrijeme boravka u učeničkome domu,
– podatak o fizičkoj ili pravnoj osobi koja podmiruje troškove učenikova boravka u
učeničkome domu te podatak o stipendiji.

V. REGISTAR UČENIKA UPISANIH U MATIČNU KNJIGU

Članak 6.
(1) Registar učenika upisanih u Matičnu knjigu je evidencija učenika školske
ustanove, prema prezimenu, matičnome broju i Matičnoj knjizi u koju su upisani.
(2) Registar učenika upisanih u Matičnu knjigu vodi se na obrascu veličine 21,0 cm
x 29,5 cm i sadrži, prema abecednome redu, slovima označene stranice.
(3) Registar učenika upisanih u Matičnu knjigu uvezuje se u korice tvrdoga uveza.
Na sredini prednje strane korica uz otisnute riječi »REGISTAR UČENIKA
UPISANIH U MATIČNU KNJIGU« nalazi se obrazac u koji se upisuju naziv i
sjedište školske ustanove te redni broj i razdoblje za koje se Matična knjiga vodi.
(4) Registar učenika upisanih u Matičnu knjigu sadrži podatke o učeniku: redni
broj; prezime i ime učenika te roditelja/skrbnika; godinu rođenja; školsku godinu
upisa i ispisa iz školske ustanove; matični broj i broj Matične knjige te prostor za
napomenu.
(5) Jedna knjiga Registra učenika upisanih u Matičnu knjigu služi kao pomoćna
evidencija za jednu ili više školskih godina.

VI. RAZREDNA KNJIGA

Članak 7.
(1) Razredna knjiga je službena evidencija u koju se upisuju podaci o učenicima,
učiteljima/nastavnicima i nastavnim predmetima/odgojno-obrazovnim područjima
te o odgojno-obrazovnome radu i drugim aktivnostima u razrednome
odjelu/odgojno-obrazovnoj skupini tijekom jedne školske godine.
(2) Razredna knjiga vodi se za razredni odjel i odgojno-obrazovnu skupinu i
grafički se oblikuje za:
– razredne odjele od I. do IV. razreda osnovne škole (RAZREDNA KNJIGA A),
– razredne odjele od V. do VIII. razreda osnovne škole (RAZREDNA KNJIGA B),
– kombinirane razredne odjele, razredne odjele s produženim boravkom (od I. do
IV. razreda) ili cjelodnevnom nastavom (od I. do VIII. razreda) u osnovnim
školama (RAZREDNA KNJIGA K),
– odgojno-obrazovne skupine posebnoga programa (RAZREDNA KNJIGA O),
– razredne odjele u zdravstvenoj ustanovi (RAZREDNA KNJIGA Z),
– razredne odjele gimnazija, a prema potrebi razredne odjele plesnih škola i škola
likovne i primijenjene umjetnosti (RAZREDNA KNJIGA G),
– razredne odjele strukovnih škola, ovisno o modelu i trajanju obrazovanja
(RAZREDNA KNJIGA S),
– razredne odjele III./IV./V. razreda programa obrazovanja za stjecanje strukovne
kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege
(RAZREDNA KNJIGA M).
(3) Sve Razredne knjige vode se na obrascu veličine 29 cm x 40 cm, s brojčano
označenim stranicama koje su uvezane u korice tvrdoga uveza.

Razredna knjiga A

Članak 8.
(1) Razredna knjiga A vodi se za razredni odjel osnovne škole od I. do IV. razreda.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIG A« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole te razrednoga odjela i školske godine za koju
se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA A«
nalazi se obrazac za upis naziva županije, naziva i sjedišta škole (područne škole),
oznake razrednoga odjela i školske godine za koju se vodi te za upis imena,
prezimena i za potpis ravnatelja i razrednika.
(5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik
1. Imenik učenika vodi se na pojedinačno tiskanim obrascima (arcima) veličine 28
cm x 39 cm koje su škole dužne uvezati u korice mekoga uveza.
2. Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »IMENIK A« nalazi se obrazac za
upis naziva županije, naziva i sjedišta škole (područne škole), oznake razrednoga
odjela i školske godine za koju se vodi te za upis imena, prezimena i za potpis
ravnatelja i razrednika.
3. Na prednjoj stranici naslovnog arka nalazi se obrazac u koji se upisuju naziv
županije, naziv i sjedište škole (područne škole), oznaka razrednoga odjel i školska
godina za koju se vodi te potpis ravnatelja i razrednika.
4. Na stražnjoj stranici naslovnog arka nalaze se upute za vođenje imenika.
5. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– bilješke o praćenju rada, napredovanju učenika i ocjenjivanju učenika po
predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– podatke o općem uspjehu i vladanju učenika,
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– bilješke o posebnostima važnim za učenika,
– popis učenika, osobni identifikacijski broj (OIB), uključenost u programe (uz
redovitu nastavu), podatke o izostancima iz redovite nastave i drugih oblika rada po
mjesecima te prostor za napomene.
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela,
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– raspored školskih pisanih i praktičnih radova po nastavnim predmetima i
mjesecima te podatke o provedenim školskim, pisanim i praktičnim radovima,
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o nazočnosti na roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– ukupne podatke za razredni odjel o radu i uspjehu učenika na kraju školske
godine,
– tablicu s ukupnim podacima za razredni odjel o ostvarenju plana sati i uspjeha u
nastavnim predmetima na kraju školske godine,
– zapisnike sa sjednica razrednog vijeća,
– bilješke o pregledu Razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu, radnim tjednima, danima i nastavnim
satima,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablica s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene učitelja,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga B

Članak 9.
(1) Razredna knjiga B vodi se za razredni odjel osnovne škole od V. do VIII.
razreda.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA B« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole te razrednoga odjela i školske godine za koju
se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA B«
nalazi se obrazac za upis naziva županije, naziva i sjedišta škole (područne škole),
oznake razrednoga odjela i školske godine za koju se vodi te za upis imena,
prezimena i za potpis ravnatelja i razrednika.
(5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik
1. Imenik učenika vodi se na pojedinačno tiskanim obrascima (arcima) veličine 28
cm x 39 cm koje su škole dužne uvezati u korice mekoga uveza.
2. Na prednjoj stranici korica uz otisnute riječi »IMENIK B« nalazi se obrazac za
upis naziva županije, naziva i sjedišta škole (područne škole), oznake razrednoga
odjela i školske godine za koju se vodi te za upis imena, prezimena i za potpis
ravnatelja i razrednika.
3. Na prednjoj stranici naslovnog arka nalazi se obrazac u koji se upisuju naziv
županije, naziv i sjedište škole (područne škole), oznaka razrednoga odjela i
školska godina za koju se vodi te potpis ravnatelja i razrednika.
4. Na stražnjoj stranici naslovnog arka nalaze se upute za vođenje imenika.
5. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– prostor za bilješke o praćenju rada i napredovanja te ocjenjivanju učenika po
predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– podatke o općem uspjehu i vladanju učenika,
– podatke o popravnome ispitu (nastavni predmet, postignuti uspjeh, datum
polaganja),
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika,
– popis učenika, osobni identifikacijski broj (OIB), uključenost u programe (uz
redovitu nastavu), podatke o izostancima iz redovite nastave i drugih oblika rada po
mjesecima te prostor za napomene.
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela,
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– podatke o učiteljima razrednog vijeća (popis nastavnih predmeta, ime i prezime
učitelja s podacima o razini i vrsti obrazovanja učitelja te o razdoblju u kojemu
izvodi nastavu u razrednome odjelu, broj sati nastave za pojedini nastavni
predmet),
– raspored školskih pisanih i praktičnih radova po nastavnim predmetima i
mjesecima te podatke o provedenim školskim, pisanim i praktičnim radovima,
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti učenika razvrstane po: području rada,
sadržaju rada, nositelju zadaća i vremenu ostvarenja,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– ukupne podatke za razredni odjel o radu i uspjehu učenika na kraju školske
godine,
– tablicu s ukupnim podacima za razredni odjel o ostvarenju plana sati i uspjeha u
nastavnim predmetima na kraju školske godine te potpis ravnatelja,
– tablicu s ukupnim podacima o popravnim, predmetnim i razrednim ispitima,
potpis razrednika i ravnatelja te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka,
– zapisnike sa sjednica razrednog vijeća,
– bilješke o pregledu Razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu, radnim tjednima, danima i nastavnim
satima,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablica s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene učitelja,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga K

Članak 10.
(1) Razredna knjiga K vodi se za kombinirane razredne odjele, za razredne odjele s
produženim boravkom ili cjelodnevnom nastavom u osnovnim školama.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA K« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole te razrednoga odjela, razreda i školske
godine za koju se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA K«
nalazi se obrazac za upis naziva županije, naziva i sjedišta škole (područne škole),
oznake razrednoga odjela, razreda i školske godine za koju se vodi te imena,
prezimena i potpisa ravnatelja i razrednika.
(5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik
1. U Razrednoj knjizi K koristi se »IMENIK A« i/ili »IMENIK B« ovisno o ustroju
kombiniranoga razrednoga odjela učenika razredne nastave i/ili kombiniranoga
razrednoga odjela predmetne nastave.
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela,
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– podatke o učiteljima razrednog vijeća (popis nastavnih predmeta, ime i prezime
učitelja s podacima o razini i vrsti obrazovanja učitelja te o razdoblju u kojemu
izvodi nastavu u razrednome odjelu, broj sati nastave za pojedini nastavni
predmet),
– raspored školskih pisanih i praktičnih radova po nastavnim predmetima i
mjesecima te podatke o provedenim školskim, pisanim i praktičnim radovima,
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti učenika razvrstane po: području rada,
sadržaju rada, nositelju zadaća i vremenu ostvarenja,
– podatke o kulturnoj i društvenoj djelatnosti razvrstane po: vrsti, sadržaju,
nositelju te planu ostvarenja i konačnom ostvarenju,
– ukupne podatke za razredni odjel o radu i uspjehu učenika na kraju školske
godine,
– tablicu s ukupnim podacima za razredni odjel o ostvarenju plana sati i uspjeha u
nastavnim predmetima na kraju školske godine te potpis ravnatelja,
– tablicu s ukupnim podacima o popravnim, predmetnim i razrednim ispitima,
potpis razrednika i ravnatelja te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka,
– zapisnike sa sjednica razrednog vijeća,
– bilješke o pregledu Razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu, radnim tjednima, danima i nastavnim
satima,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablica s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene učitelja,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga O

Članak 11.
(1) Razredna knjiga O vodi se za učenike s teškoćama u razvoju koji pohađaju
programe za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakidašnjega života i rada uz
individualizirane postupke.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA O« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole/centra, odgojno-obrazovne skupine i školske
godine za koju se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA O«
nalazi se obrazac za upis naziva županije, naziva i sjedišta škole, oznake odgojno-
obrazovne skupine i školske godine za koju se vodi te za upis imena, prezimena i
za potpis ravnatelja i razrednika.
(5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik
1. Imenik učenika vodi se na pojedinačno tiskanim obrascima (arcima) veličine 28
cm x 39 cm koje su škole dužne uvezati u korice mekoga uveza.
2. Na prednjoj stranici korica uz otisnute riječi »IMENIK O« nalazi se obrazac za
upis naziva županije, naziva i sjedišta škole, oznake odgojno-obrazovne skupine i
školske godine za koju se vodi te za upis imena, prezimena i za potpis ravnatelja i
razrednika.
3. Na prednjoj stranici naslovnog arka uz otisnute riječi »IMENIK O« nalazi se
obrazac u koji se upisuju naziv županije, naziv i sjedište škole, oznaka odgojno-
obrazovne skupine i školske godine za koju se vodi te za potpis ravnatelja i
razrednika.
4. Na stražnjoj stranici naslovnog arka nalaze se upute za vođenje imenika.
5. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– odgojno-obrazovna područja; bilješke o zadacima, radu, napredovanju i opisnome
praćenju učenika po odgojno-obrazovnim područjima te mišljenje o napredovanju
na kraju polugodišta i na kraju školske godine,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– bilješku o odgojno-obrazovnoj potpori i rehabilitacijskom postupku koji se
provodi s učenikom,
– klasifikacijsku oznaku (KLASA, URBROJ) i datum izdavanja Rješenja o
primjerenome obliku obrazovanja,
– naziv i sjedište školske ustanove u kojoj se učenik prethodno obrazovao te datum
dolaska/odlaska iz ustanove,
– popis učenika, osobni identifikacijski broj (OIB), uključenost u programe (uz
redovitu nastavu), podatke o izostancima iz redovite nastave i drugih oblika rada po
mjesecima te prostor za napomene,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika,
– bilješke o radu stručnih suradnika.
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– podatke o učiteljima učiteljskog vijeća (popis nastavnih predmeta/odgojno-
obrazovnih područja, ime i prezime učitelja s podacima o razini i vrsti obrazovanja
učitelja te o razdoblju u kojemu izvodi nastavu u odgojno-obrazovnoj skupini, broj
sati nastave za pojedini nastavni predmet),
– podatke o suradnicima u nastavi s vrstom odgojno-obrazovne potpore (ime i
prezime suradnika, stupanj obrazovanja i struka), planiranome broju sati te
razdoblju u kojemu izvodi nastavu u odgojno-obrazovnoj skupini,
– tjedni raspored sati odgojno-obrazovne skupine,
– godišnji plan i tjednu evidenciju te bilješke o radu razrednika u razrednome
odjelu (podatke o radu razrednog vijeća i podatke o ostvarenju plana razrednoga
odjela),
– podatke o nazočnosti roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
– podatke o kulturnoj i društvenoj djelatnosti razvrstane po: vrsti, sadržaju,
nositelju te planu ostvarenja i konačnom ostvarenju,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– zapisnike sa sjednica Razrednog vijeća,
– bilješke o pregledu razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u odgojno-obrazovnoj skupini, radnim tjednima, danima i
nastavnim satima,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablicu s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene učitelja,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga Z

Članak 12.
(1) Razredna knjiga Z vodi se za razredne odjele učenika koji se nalaze na
bolničkom liječenju u zdravstvenoj ustanovi.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA Z« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole koja izvodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi,
naziva i sjedišta zdravstvene ustanove, razrednoga odjela i školske godine za koju
se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA Z«
nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv županije, naziv i sjedište škole koja
provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi, naziv zdravstvene ustanove i bolnički
odjel, razredni odjel, školska godina za koju se vodi te ime, prezime i potpis
ravnatelja i razrednika/voditelja u zdravstvenoj ustanovi.
(5) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik
1. Imenik učenika vodi se na pojedinačno tiskanim obrascima (arcima) veličine 28
cm x 39 cm koje su škole dužne uvezati u korice mekoga uveza.
2. Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »IMENIK Z« nalazi se obrazac za
upis naziva županije, naziva i sjedišta škole koja izvodi nastavu u zdravstvenoj
ustanovi, naziva i sjedišta zdravstvene ustanove, razrednoga odjela i školske godine
za koju se vodi te za upis imena, prezimena i za potpis ravnatelja i
razrednika/voditelja u zdravstvenoj ustanovi.
3. Na prednjoj stranici naslovnog arka uz otisnute riječi »IMENIK Z« nalazi se
obrazac u koji se upisuje naziv županije, naziv i sjedište škole koja provodi nastavu
u zdravstvenoj ustanovi, naziv zdravstvene ustanove i bolničkoga odjela,
razrednoga odjela, školska godina za koju se vodi te ime, prezime i potpis
ravnatelja i razrednika/voditelja u zdravstvenoj ustanovi.
4. Na stražnjoj stranici naslovnog arka nalaze se upute za vođenje imenika.
5. Imenik sadrži:
– popis učenika, osobni identifikacijski broj (OIB), naziv škole u koju je učenik
upisan, razred koji pohađa, datum početka i prestanka rada s učenikom u odjelu
zdravstvene ustanove, podatak o suradnji sa školom u koju je učenik upisan,
podatak o izbornim predmetima koje učenik pohađa i prostor za napomene,
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; matični broj učenika iz
Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i državu rođenja; ime i
prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja učenika i
roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i adresa
elektroničke pošte),
– naziv strukovnoga programa obrazovanja ili programa gimnazije (za razredne
odjele srednje škole),
– podatke o praćenju i procjeni učenikovih odgojno-obrazovnih postignuća,
zadacima, radu, napredovanju i ocjenama učenika po predmetima, programskim
dijelovima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima),
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika.
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedne rasporede sati po danima,
– podatke o učiteljima razrednog vijeća (popis nastavnih predmeta, ime i prezime
učitelja s podatcima o razini i vrsti obrazovanja učitelja te o razdoblju u kojemu
izvodi nastavu u razrednome odjelu zdravstvene ustanove, broj sati nastave za
pojedini nastavni predmet),
– podatke o suradnji s pedagoškim djelatnicima škole u koju je učenik upisan,
suradnji sa zdravstvenim djelatnicima, suradnji s roditeljima, njihovoj nazočnosti
na individualnim razgovorima,
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o radu učenika u prvom polugodištu i na kraju školske godine (broj
učenika/učenica, broj učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, broj
učenika po razredima, broj učenika koji su učili strani jezik) te o ostvarenju plana
sati po nastavnim predmetima na kraju školske godine, datum i potpis ravnatelja; u
srednjim školama podaci se vode i prema programu gimnazije ili programima
obrazovanja za općeobrazovne predmete,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika/voditelja u zdravstvenoj ustanovi i
ravnatelja škole koja provodi nastavu u zdravstvenoj ustanovi kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u Razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi, dodatnome i dopunskome radu po nastavnim
jedinicama nastavnih predmeta, radnim tjednima, danima i nastavnim satima za
svakog učenika te podatak o izvannastavnim aktivnostima,
– evidenciju zamjene učitelja/nastavnika,
– ime, prezime i potpis razrednika/voditelja u zdravstvenoj ustanovi te datum kojim
se potvrđuje vjerodostojnost podataka u dnevniku.
(6) Razrednik/voditelj u zdravstvenoj ustanovi obvezan je, prema predlošcima
dostupnima na stranicama Ministarstva, dostaviti (u pisanome obliku ili
elektroničkom poštom) matičnoj školi učenika:
– Obavijest o sudjelovanju u nastavi u razrednome odjelu zdravstvene ustanove,
– Izvješće o praćenju i provedbi odgojno-obrazovnoga rada s prijepisom ocjena po
predmetima tijekom boravka u zdravstvenoj ustanovi.
(7) Ako se Razredna knjiga u zdravstvenoj ustanovi i matičnoj školi vodi u
elektroničkome obliku, podaci o radu i napredovanju učenika te njegovu
sudjelovanju na nastavi, uneseni u elektronički oblik Razredne knjige u
zdravstvenoj ustanovi, istodobno su vidljivi u elektroničkome obliku Razredne
knjige u matičnoj školi.

Razredna knjiga G

Članak 13.
(1) Razredna knjiga G vodi se za razredne odjele gimnazija, a može se voditi i za
razredne odjele plesnih škola te škola likovne i primijenjene umjetnosti.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA G« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole, naziva programa gimnazije/plesnoga
programa/programa likovne i primijenjene umjetnosti, razrednoga odjela i školske
godine za koju se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA G«
nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv županije, naziv i sjedište škole, naziv
programa gimnazije/plesnog programa/programa likovne i primijenjene umjetnosti,
razredni odjel, školska godina za koju se vodi te ime, prezime i potpis ravnatelja i
razrednika.
(5) Na drugoj stranici Razredne knjige nalazi se tablica s popisom učenika u
razrednome odjelu sa sljedećim podacima: prezime i ime, osobni identifikacijski
broj (OIB), napomene.
(6) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik:
1. Na prvoj stranici imenika otisnuto je: »I. IMENIK«.
2. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika; podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– prostor za bilješke o praćenju rada i napredovanja te ocjenjivanju učenika po
predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– podatke o vladanju i izostancima učenika iz redovite nastave i drugih oblika rada,
– podatke o općem uspjehu učenika,
– podatke o popravnome ispitu (nastavni predmet, postignuti uspjeh, datum
polaganja),
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika
b) Pregled rada
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela,
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– popis nastavnih predmeta i nastavnika (naziv nastavnoga predmeta, ime i prezime
nastavnika s podacima o razini i vrsti obrazovanja te o razdoblju u kojemu izvodi
nastavu u razrednome odjelu, broj sati nastave za pojedini nastavni predmet),
– raspored lektira, pisanih zadaća, drugih programa i ostalih učeničkih radova po
nastavnim predmetima i mjesecima te podatke o njihovoj provedbi i uspješnosti
provedbe,
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o izvannastavnim aktivnostima i izvanučioničkoj nastavi,
– podatke o provedbi programa profesionalnog informiranja i usmjeravanja,
– podatke o nazočnosti roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– zapisnike i bilješke o sastancima razrednoga odjela i razrednoga vijeća,
– ukupne podatke za razredni odjel o broju učenika u razrednome odjelu, broju
učenika prema programu i učenju stranih jezika, planiranim i održanim nastavnim
satima po nastavnim predmetima, uspjehu i vladanju učenika te izostancima i
pedagoškim mjerama na kraju školske godine,
– bilješke o pregledu razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu, po radnim tjednima, danima i nastavnim
satima te podatak o dežurnim učenicima u razrednome odjelu,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablica s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene nastavnika,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga S

Članak 14.
(1) Razredna knjiga S vodi se za razredne odjele u strukovnim školama ovisno o
modelu i trajanju obrazovanja.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA S« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole, naziva programa obrazovanja, razrednoga
odjela i školske godine za koju se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA S«
nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv županije, naziv i sjedište škole, naziv
programa obrazovanja, razredni odjel, školska godina za koju se vodi te ime,
prezime i potpisi ravnatelja i razrednika.
(5) Na drugoj stranici Razredne knjige nalazi se tablica s popisom učenika u
razrednome odjelu sa sljedećim podacima: prezime i ime, osobni identifikacijski
broj (OIB), napomene.
(6) Razredna knjiga vodi se i za I. i II. razred u programu obrazovanja za stjecanje
strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće
njege.
(7) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregleda rada i
dnevnika rada.
a) Imenik:
1. Na prvoj stranici imenika otisnuto je: »I. IMENIK«.
2. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– prostor za bilješke o praćenju rada i napredovanja te ocjenjivanju učenika po
predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– podatke o vladanju i izostancima učenika iz redovite nastave i drugih oblika rada,
– podatke o općem uspjehu učenika,
– podatke o popravnome ispitu (nastavni predmet, postignuti uspjeh, datum
polaganja),
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika.
b) Pregled rada:
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela,
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– popis nastavnih predmeta i nastavnika (naziv nastavnoga predmeta, ime i prezime
nastavnika s podacima o razini i vrsti obrazovanja te o razdoblju u kojemu izvodi
nastavu u razrednome odjelu, broj sati nastave za pojedini nastavni predmet),
– raspored lektira, pisanih zadaća, tehničkih i drugih programa, ostalih učeničkih
radova po nastavnim predmetima i mjesecima te podatke o njihovoj provedbi i
uspješnosti provedbe,
– raspored učenika na praktičnoj nastavi i vježbama kod poslodavca (prezime i ime
učenika, program obrazovanja, podatke o poslodavcu: naziv, adresa i kontakt
poslodavca te ime i prezime mentora kod poslodavca; razdoblje u kojem učenik
ostvaruje praktičnu nastavu i vježbe),
– raspored učenika na stručnoj praksi (prezime i ime učenika; program
obrazovanja; podatke o poslodavcu: naziv, adresa i kontakt poslodavca te razdoblje
u kojemu učenik ostvaruje stručnu praksu),
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o izvannastavnim aktivnostima i izvanučioničkoj nastavi,
– podatke o provedbi programa profesionalnog informiranja i usmjeravanja,
– podatke o nazočnosti na roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– zapisnike i bilješke o sastancima razrednoga odjela i razrednog vijeća,
– ukupne podatke za razredni odjel o broju učenika u razrednome odjelu, broju
učenika prema programu i učenju stranih jezika, planiranim i održanim nastavnim
satima po nastavnim predmetima, uspjehu i vladanju učenika te izostancima i
pedagoškim mjerama na kraju školske godine,
– bilješke o pregledu Razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Na prvoj stranici dnevnika rada otisnuto je: »III. DNEVNIK RADA«.
2. Dnevnik rada sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu, radnim tjednima, danima i nastavnim
satima te podatak o dežurnim učenicima u razrednome odjelu,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdanih i neopravdanih) te tablicu s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdanih, neopravdanih) i održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene nastavnika,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Razredna knjiga M

Članak 15.
(1) Razredna knjiga za III./IV./V. razred programa obrazovanja za stjecanje
strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće
njege vodi se za treći razred – prvu godinu strukovnog obrazovanja, četvrti razred –
drugu godinu strukovnog obrazovanja i peti razred – treću godinu strukovnog
obrazovanja.
(2) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA M« nalazi
se obrazac za upis naziva i sjedišta škole, razrednoga odjela i školske godine za
koju se vodi.
(3) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(4) Na prvoj stranici Razredne knjige uz otisnute riječi »RAZREDNA KNJIGA M«
nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv županije, naziv i sjedište škole, razredni
odjel, školska godina za koju se vodi te ime, prezime i potpis ravnatelja i
razrednika.
(5) Na drugoj stranici Razredne knjige nalazi se tablica s popisom učenika u
razrednome odjelu sa sljedećim podacima: prezime i ime, osobni identifikacijski
broj (OIB), napomene.
(6) Razredna knjiga sastoji se od podataka koji se upisuju u imenik, pregled rada i
dnevnik rada.
a) Imenik:
1. Na prvoj stranici imenika otisnuto je: »I. IMENIK«.
2. Imenik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: prezime i ime učenika; redni broj u razrednoj knjizi;
matični broj učenika iz Matične knjige; koji put polazi razred; datum, mjesto i
državu rođenja; ime i prezime majke i oca odnosno skrbnika; adresu stanovanja
učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt roditelja/skrbnika (broj telefona i
adresa elektroničke pošte),
– prostor za bilješke o praćenju rada i napredovanja te ocjenjivanju učenika po
predmetima, mjesecima i elementima vrednovanja (u skladu s predmetnim
kurikulumima) te uspjeh na kraju nastavne godine po predmetima,
– podatke o izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,
– podatke o vladanju i izostancima učenika,
– podatke o općem uspjehu učenika,
– podatke o popravnome ispitu (nastavni predmet, postignuti uspjeh, datum
polaganja),
– bilješke o radu stručnih suradnika,
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika.
b) Pregled rada:
1. Na prvoj stranici pregleda rada otisnuto je: »II. PREGLED RADA«.
2. Pregled rada sadrži:
– tjedni raspored sati razrednoga odjela (strukovno-teorijska nastava, klinička
nastava, zdravstvene vježbe),
– podatke o podjeli učenika na odgojno-obrazovne skupine,
– popis nastavnih predmeta i nastavnika (naziv nastavnoga predmeta, ime i prezime
nastavnika s podacima o razini i vrsti obrazovanja te o razdoblju u kojemu izvodi
nastavu u razrednome odjelu, broj sati nastave za pojedini nastavni predmet),
– popis obveznih i izbornih predmeta predviđenih u prvoj/drugoj/trećoj godini
strukovnog obrazovanja,
– popis klinika/odjela u zdravstvenim i drugim ustanovama u kojima se izvodi
klinička nastava i zdravstvene vježbe, datum, broj sati, potpis mentora i prostor za
napomenu,
– raspored pisanih zadaća i ostalih učeničkih radova po nastavnim predmetima i
mjesecima te podatke o njihovoj provedbi i uspješnosti provedbe,
– podatke o zdravstvenim vježbama (prezime i ime učenika; podatke o ustanovi:
naziv, adresa i kontakt te ime i prezime mentora pri ustanovi; razdoblje u kojemu
učenik ostvaruje zdravstvene vježbe),
– podatke o primjerenome programu obrazovanja koji učenik polazi te popis vrsta
odgojno-obrazovne potpore za učenike s teškoćama,
– podatke o izvannastavnim aktivnostima i izvanučioničkoj nastavi,
– evidenciju zamjene nastavnika,
– godišnji plan i tjednu evidenciju te bilješke o radu razrednika u razrednome
odjelu (podatke o radu razrednog vijeća i podatke o ostvarenju plana razrednoga
odjela),
– podatke o provedbi programa profesionalnog informiranja i usmjeravanja,
– podatke o nazočnosti na roditeljskim sastancima i individualnim razgovorima,
– bilješke o suradnji s roditeljima i ostalim odgojnim činiteljima,
– zapisnike i bilješke o sastancima razrednog odjela i razrednog vijeća,
– ukupne podatke za razredni odjel o broju učenika u razrednome odjelu; broju
učenika prema programu i učenju stranih jezika; planiranim i održanim nastavnim
satima strukovno-teorijske nastave, kliničke nastave te zdravstvenih vježbi; broju
učenika prema uspjehu, vladanju, izostancima i pedagoškim mjerama na kraju
školske godine,
– bilješke o pregledu Razredne knjige,
– datum, ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja kojim se potvrđuje
vjerodostojnost podataka u razrednoj knjizi te da je Razredna knjiga zaključena.
c) Dnevnik rada
1. Dnevnik rada sastoji se od tri dijela:
I. Strukovno-teorijska nastava,
II. Klinička nastava,
III. Zdravstvene vježbe.
2. Na prednjoj stranici svakog dijela Dnevnika rada otisnuta je odgovarajuća
brojčana oznaka i naziv dijela Dnevnika rada.
3. Dio I. Strukovno-teorijska nastava sadrži:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu po radnim tjednima, danima i nastavnim
satima te podatak o dežurnim učenicima u razrednome odjelu,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdani i neopravdani) te tablica s ukupnim brojem izostanaka (opravdani,
neopravdani) i ukupnim brojem održanih nastavnih sati u tjednu,
– evidenciju zamjene nastavnika,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.
4. Dijelovi II. Klinička nastava i III. Zdravstvene vježbe sadrže:
– podatke o održanoj nastavi i dopunskome radu te ostalim oblicima odgojno-
obrazovnoga rada u razrednome odjelu po radnim tjednima, danima i nastavnim
satima po odgojno-obrazovnim skupinama te podatak o dežurnim učenicima u
razrednome odjelu,
– podatke o izostancima učenika: prezime i ime, razlog izostanka i broj sati
(opravdani i neopravdani) te tablica s ukupnim brojem izostanaka učenika
(opravdani, neopravdani) i ukupnim brojem održanih nastavnih sati u tjednu,
– prostor za napomene,
– ime, prezime i potpis razrednika te datum kojim se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u dnevniku za svaki radni tjedan.

Elektronički oblik Razredne knjige

Članak 16.
(1) Razredna knjiga iz članka 8., 9., 10., 11., 12., 13., 14. i 15. može se voditi u
elektroničkome obliku.
(2) Školske ustanove koje Razrednu knjigu iz stavka 1. ovoga članka vode u
elektroničkome obliku nisu obvezne voditi je i u pisanome obliku.

VII. PEDAGOŠKA DOKUMENTACIJA I EVIDENCIJA O UČENIKU U

GLAZBENIM I PLESNIM ŠKOLAMA

Članak 17.
(1) Pedagoška dokumentacija i evidencija u osnovnoj i srednjoj glazbenoj/plesnoj
školi vodi se na obrascima koji su prilagođeni posebnostima organizacije nastave
glazbenih i plesnih obrazovnih programa.
(2) U individualnoj nastavi, za svakog učenika, vodi se Dnevnik rada za
individualnu nastavu, dok se u skupnoj nastavi vodi Dnevnik rada za skupnu
nastavu.
(3) U individualnoj i skupnoj nastavi, osim Dnevnika rada, vodi se Priručni imenik
učitelja/nastavnika.
(4) U Priručni imenik učitelja/nastavnika učitelj/nastavnik unosi, za nastavni
predmet koji predaje, podatke o učenicima kojima predaje taj nastavni predmet.
(5) U Priručnome imeniku učitelja/nastavnika evidentiraju se, uz podatke o školi,
nazivu predmeta, učitelju/nastavniku koji predmet predaje, razredu i školskoj
godini i sljedeći podaci: ime i prezime učenika, redni broj učenika u imeniku,
razred, temeljni predmet struke i učitelj/nastavnik koji ga predaje, učenikovi
izostanci (opravdani i neopravdani) s nastave po mjesecima, uspjeh učenika po
mjesecima i elementima vrednovanja te opći uspjeh učenika. Uz svakog učenika
predviđen je prostor za napomenu.
(6) Podaci o uspjehu učenika i izostanku učenika s nastave (po mjesecima) iz
Priručnoga imenika učitelja/nastavnika prenose se u Razredni imenik.

Razredni imenik u osnovnoj i srednjoj glazbenoj/plesnoj školi

Članak 18.
(1) Razredni imenik je službena evidencija u koju se upisuju opći podaci o
učeniku, podaci o odgojno-obrazovnome radu učenika te podaci o nastavnim
predmetima u razredu tijekom školske godine.
(2) Razredni imenik se vodi na pojedinačno tiskanim obrascima (arcima) veličine
28 cm x 39 cm.
(3) Škole su dužne obrasce (arke) uvezati u korice tvrdoga uveza, kao što je
propisano za razredne knjige (članak 7. stavak 3.).
(4) Na prednjoj strani korica otisnuto je »RAZREDNI IMENIK« i nalazi se
obrazac za unos naziva, sjedišta škole, razreda (razrednoga odjela) i školske godine.
(5) Upute o načinu vođenja Razrednog imenika obvezujuće su i sastavni su
dio Razrednog imenika.
(6) Na prednjoj stranici naslovnog arka nalazi se obrazac u koji se upisuju naziv
županije, naziv i sjedište škole, razred, razredni odjel/područni razredni odjel,
školska godina te potpis razrednika i ravnatelja (voditelja).
(7) Na stražnjoj stranici naslovnog arka nalazi se obrazac za unos datuma, imena,
prezimena i potpisa razrednika i ravnatelja kojima se potvrđuje vjerodostojnost
podataka u Razrednom imeniku te da je Razredni imenik zaključen.
(8) Razredni imenik sadrži:
– popis učenika (po abecedi): redni broj, prezime i ime učenika, naziv odjela i
temeljnoga predmeta struke,
– osobne podatke o učeniku: ime i prezime učenika; osobni identifikacijski broj
(OIB); redni broj; matični broj učenika iz Matične knjige; datum, mjesto i državu
rođenja; adresu stanovanja učenika i roditelja/skrbnika te podatke za kontakt
roditelja/skrbnika (broj telefona i adresu elektroničke pošte),
– podatak o općeobrazovnoj (redovitoj) školi i razredu te koji put je učenik upisan
u taj razred,
– popis nastavnih predmeta i učitelja/nastavnika, podatke o izostancima te praćenju
i ocjenjivanju učenika po predmetima, elementima vrednovanja i mjesecima te
konačna ocjena iz nastavnoga predmeta,
– podatke o broju ukupnih i neopravdanih sati izostanka učenika, o vladanju,
pedagoškim mjerama, uspjehu na popravnome ispitu, općem uspjehu učenika te
datumu preuzimanja razredne svjedodžbe.
– prostor za bilješke o posebnostima važnim za učenika.
(9) U Imeniku za srednje glazbene/plesne škole evidentira se, uz navedeno u
prethodnome stavku, naziv programa obrazovanja.

Elektronički oblik pedagoške dokumentacije i evidencije o učeniku u glazbenoj i

plesnoj školi

Članak 19.
(1) Pedagoška dokumentacija i evidencija o učeniku u glazbenoj i plesnoj školi iz
članaka 17. i 18. ovoga pravilnika može se voditi u elektroničkome obliku.
(2) Glazbene i plesne škole koje pedagošku dokumentaciju i evidenciju iz stavka 1.
ovog članka vode u elektroničkome obliku nisu obvezne voditi je i u pisanome
obliku.

VIII. KNJIGE EVIDENCIJE UČENIKA

Knjiga evidencije učenika koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu kvalifikacije

Članak 20.
(1) Knjiga evidencije učenika koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu
kvalifikacije (u daljnjem tekstu: Knjiga evidencije) je dokument u koji se upisuju
podaci o učenicima koji nastavljaju obrazovanje za višu razinu kvalifikacije i
njihovim postignućima, kao i podaci o odgojno-obrazovnome radu i drugim
aktivnostima.
(2) Knjiga evidencije sadrži:
– popis učenika s podacima o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj
(OIB); redni broj; matični broj učenika iz Matične knjige; naziv škole i razred koji
učenik pohađa; ime i prezime ravnatelja i voditelja odgojno-obrazovne skupine,
– podatke o položenim dopunskim i razlikovnim ispitima te bilješke o radu,
napredovanju i posebnostima važnim za odgojno-obrazovni rad,
– podatke o provedbi odgojno-obrazovnoga rada,
– podatke o rasporedu praćenja učenika na praktičnoj nastavi i vježbama,
– podatke o izostancima i uspjehu učenika,
– dnevnik rada s podacima o održanim oblicima odgojno-obrazovnoga rada,
– operativni godišnji plan i program rada,
– prostor za bilješke/napomene.
(3) Knjiga evidencije vodi se na obrascu veličine 24 cm x 34 cm, s brojčano
označenim stranicama koje su uvezane u korice tvrdoga uveza.
(4) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE UČENIKA
KOJI NASTAVLJAJU OBRAZOVANJE ZA VIŠU RAZINU KVALIFIKACIJE«
nalazi se obrazac za unos naziva škole te školske godine.
(5) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(6) Na prvoj stranici Knjige evidencije uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE
UČENIKA KOJI NASTAVLJAJU OBRAZOVANJE ZA VIŠU RAZINU
KVALIFIKACIJE« nalazi se obrazac za unos naziva i sjedišta škole, naziva
programa obrazovanja, školske godine za koju se knjiga vodi te potpis ravnatelja i
voditelja odgojno-obrazovne skupine.
(7) Knjiga evidencije može se voditi u elektroničkome obliku.
(8) Kad se Knjiga evidencije vodi u elektroničkome obliku, ne treba je voditi i u
pisanome obliku.

Knjiga evidencije učenika koji pohađaju nastavu vjeronauka izvan škole

Članak 21.
(1) Knjiga evidencije učenika koji pohađaju nastavu vjeronauka izvan škole (u
daljnjem tekstu: Knjiga evidencije) dokument je u koji se upisuju podaci o
učenicima koji pohađaju nastavu vjeronauka izvan škole i njihovim postignućima,
kao i podaci o odgojno-obrazovnome radu i drugim aktivnostima.
(2) Knjiga evidencije sadrži:
– popis učenika s podacima o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj
(OIB); redni broj; matični broj učenika iz Matične knjige; naziv škole iz koje
učenik dolazi i razred koji pohađa; ime i prezime ravnatelja i razrednika škole iz
koje učenik dolazi,
– podatke o izostancima i uspjehu učenika te bilješke o radu, napredovanju i
posebnostima važnim za odgojno-obrazovni rad,
– dnevnik rada s podacima o održanoj nastavi i održanim nastavnim satima,
– operativni godišnji plan i program rada,
– prostor za bilješke/napomene,
– obrazac evidencije učenika koji pohađaju nastavu vjeronauka izvan škole (u
daljnjem tekstu: Obrazac evidencije), koji se nalazi u Prilogu Knjige evidencije.
(3) Knjiga evidencije vodi se na obrascu veličine 24 cm x 34 cm, s brojčano
označenim stranicama koje su uvezane u korice tvrdoga uveza.
(4) Na prednjoj stranici korica uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE
UČENIKA KOJI POHAĐAJU NASTAVU VJERONAUKA IZVAN ŠKOLE«
nalazi se obrazac za upis naziva vjerske zajednice i školske godine za koju se vodi.
(5) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(6) Na prvoj stranici uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE UČENIKA KOJI
POHAĐAJU NASTAVU VJERONAUKA IZVAN ŠKOLE« nalazi se obrazac za
upis naziva i sjedišta vjerske zajednice, školske godine za koju se knjiga vodi te
potpisa učitelja/nastavnika vjeronauka i nadležne osobe vjerske zajednice u kojoj se
nastava izvodi.
(7) Knjiga evidencije vodi se i čuva u prostorijama vjerske zajednice u kojoj se
nastava vjeronauka održava.
(8) Vjerska zajednica dužna je školi u kojoj se učenik obrazuje, tijekom i na kraju
odgojno-obrazovnog razdoblja, dostaviti podatke o postignućima učenika, kao i
podatke o odgojno-obrazovnome radu, drugim aktivnostima i izostancima.
(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka upisuju se u Obrazac evidencije koji potpisuju
učitelj/nastavnik vjeronauka te nadležna osoba vjerske zajednice.
(10) Obrazac evidencije sadrži:
– podatke o vjerskoj zajednici: naziv, sjedište, adresu, kontakt telefon te adresu
elektroničke pošte vjerske zajednice u kojoj se izvodi nastava vjeronauka izvan
škole,
– podatke o školi: naziv i sjedište škole u kojoj se učenik redovito obrazuje te
školska godina u kojoj učenik pohađa nastavu vjeronauka izvan škole,
– podatke o učeniku: ime i prezime, osobni identifikacijski broj (OIB), matični broj
učenika iz Matične knjige u školi u kojoj se učenik redovito obrazuje, polazni
razred (razred u školi u kojoj se učenik redovito obrazuje), datum, mjesto i državu
rođenja, ime i prezime učenikovih roditelja/skrbnika, adresu stanovanja te kontakt
telefon,
– podatke o elementima praćenja i vrednovanja te postignućima učenika,
– prostor za bilježenje razvoja interesa, sposobnosti i odnosa prema radu,
– prostor za ostale bilješke/napomene,
– prostor za bilježenje izostanaka učenika,
– izjavu učitelja/nastavnika vjeronauka u nastavi vjeronauka kojom je suglasan da
matična škola u koju je učenik redovito upisan može u Knjizi evidencije učenika
provjeriti točnost podataka o učenikovim postignućima, podatke o odgojno-
obrazovnome radu, drugim aktivnostima i izostancima,
– mjesto i datum izdavanja Obrasca evidencije s potpisom učitelja/nastavnika
vjeronauka te potpisom nadležne osobe vjerske zajednice u kojoj se nastava izvodi.
(11) Obrazac iz stavka 2. ovoga članka dostupan je na mrežnim stranicama
Ministarstva i škole.
(12) Obrazac evidencije treba školi u kojoj se učenik obrazuje dostaviti osobno,
zemaljskom ili elektroničkom poštom.
(13) Podatke s Obrasca evidencije (ocjene po elementima vrednovanja i mjesecima,
izostanke) u imenik unosi razrednik razrednoga odjela škole u kojoj se učenik
obrazuje.
(14) Škola u kojoj se navedeni učenik obrazuje ima pravo uvida u Knjigu
evidencije.
(15) Knjiga evidencije može se voditi u elektroničkome obliku.
(16) Kad se Knjiga evidencije vodi u elektroničkome obliku, ne treba je voditi i u
pisanome obliku.

Knjiga evidencije učenika koji pohađaju nastavu materinskoga jezika i kulture

(Model C) izvan škole u kojoj se redovito obrazuju

Članak 22.
(1) Knjiga evidencije učenika u nastavi materinskoga jezika i kulture (Model C) (u
daljnjem tekstu: Knjiga evidencije) dokument je u koji se upisuju podaci o
učenicima koji pohađaju nastavu materinskoga jezika i kulture po »Modelu C«
izvan škole u kojoj se redovito obrazuju, njihovim postignućima, kao i podaci o
odgojno-obrazovnome radu i drugim aktivnostima.
(2) Knjiga evidencije sadrži:
– popis učenika s podacima o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj
(OIB); redni broj; matični broj učenika iz Matične knjige; naziv škole u kojoj se
učenik redovito obrazuje i razred koji pohađa; ime i prezime ravnatelja i razrednika
škole u kojoj se učenik redovito obrazuje,
– podatke o izostancima i uspjehu učenika te bilješke o radu, napredovanju i
posebnostima važnim za odgojno-obrazovni rad,
– dnevnik rada s podacima o održanoj nastavi po nastavnim jedinicama ili temama,
radnim tjednima, danima i održanim nastavnim satima,
– operativni godišnji plan i program rada,
– prostor za bilješke/napomene,
– obrazac evidencije učenika u nastavi materinskoga jezika i kulture (u daljnjem
tekstu: Obrazac evidencije), koji se nalazi u Prilogu Knjige evidencije.
(3) Knjiga evidencije vodi se na obrascu veličine 24 cm x 34 cm, s brojčano
označenim stranicama koje su uvezane u korice tvrdoga uveza.
(4) Na prednjoj stranici korica uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE
UČENIKA U NASTAVI MATERINSKOGA JEZIKA I KULTURE (MODEL C)«
nalazi se obrazac za upis naziva i sjedišta škole u kojoj se izvodi nastava
materinskoga jezika i kulture (Model C) i školske godine za koju se Knjiga
evidencije vodi.
(5) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju knjige.
(6) Na prvoj stranici uz otisnute riječi »KNJIGA EVIDENCIJE UČENIKA U
NASTAVI MATERINSKOGA JEZIKA I KULTURE (MODEL C)« nalazi se
obrazac za upis naziva i sjedišta škole u kojoj se izvodi nastava materinskoga jezika
i kulture (Model C), školske godine za koju se knjiga vodi, potpisa
učitelja/nastavnika koji izvodi nastavu po »Modelu C« i ravnatelja škole.
(7) Knjiga evidencije vodi se i čuva u prostorijama škole u kojoj se održava nastava
materinskoga jezika i kulture (Model C).
(8) Škola u kojoj se održava nastava materinskoga jezika i kulture (Model C) dužna
je matičnoj školi u kojoj se učenik redovito obrazuje, tijekom i na kraju odgojno-
obrazovnoga razdoblja, dostaviti podatke o postignućima učenika, kao i podatke o
odgojno-obrazovnome radu, drugim aktivnostima i izostancima.
(9) Podaci iz stavka 8. ovoga članka unose se u Obrazac evidencije koji potpisuju
učitelj/nastavnik navedene nastave i ravnatelj škole u kojoj se nastava izvodi.
(10) Obrazac evidencije sadrži:
– podatke o školi u kojoj se izvodi nastava materinskoga jezika i kulture: naziv,
sjedište, adresa, kontakt telefon i adresa elektroničke pošte,
– podatke o matičnoj školi: naziv i sjedište škole u kojoj se učenik redovito
obrazuje te školska godina u kojoj učenik pohađa nastavu materinskoga jezika i
kulture izvan matične škole,
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); matični broj
učenika iz Matične knjige u školi u kojoj se učenik redovito obrazuje; polazni
razred (razred u školi u kojoj se učenik redovito obrazuje); datum, mjesto i državu
rođenja; ime i prezime učenikovih roditelja/skrbnika; adresu stanovanja te kontakt
telefon,
– podatke o elementima praćenja i vrednovanja te postignućima učenika,
– prostor za bilježenje razvoja interesa, sposobnosti i odnosa prema radu,
– prostor za ostale bilješke/napomene,
– prostor za bilježenje izostanaka učenika,
– izjavu učitelja/nastavnika materinskoga jezika i kulture (Model C) kojom je
suglasan da matična škola u koju je učenik redovito upisan može u Knjizi
evidencije provjeriti točnost podataka o učenikovim postignućima, podatke o
odgojno-obrazovnome radu, drugim aktivnostima i izostancima;
– mjesto i datum izdavanja Obrasca evidencije s potpisom učitelja/nastavnika
materinskoga jezika i kulture (Model C) te potpisom ravnatelja škole u kojoj se
nastava izvodi.
(11) Obrazac iz stavka 2. ovoga članka dostupan je na mrežnim stranicama
Ministarstva i škole.
(12) Obrazac evidencije treba školi u kojoj se učenik redovito obrazuje dostaviti
osobno, zemaljskom ili elektroničkom poštom.
(13) Podatke s Obrasca evidencije (ocjene po elementima vrednovanja i mjesecima,
izostanke) u imenik unosi razrednik razrednoga odjela škole u kojoj se učenik
redovito obrazuje.
(14) Škola u kojoj se navedeni učenik redovito obrazuje ima pravo uvida u Knjigu
evidencije.
(15) Knjiga evidencije može se voditi u elektroničkome obliku.
(16) Kad se Knjiga evidencije vodi u elektroničkome obliku ne treba je voditi u
pisanome obliku.

IX. MAPA PRAKTIČNE NASTAVE I VJEŽBI I MAPA STRUČNE PRAKSE

Mapa praktične nastave i vježbi

Članak 23.
(1) Mapa praktične nastave i vježbi je dokument u koji se upisuju podaci o
planiranim učenikovim aktivnostima, praćenju učenikovih aktivnosti i
napredovanja te vrednovanju učenikova postignuća na praktičnoj nastavi i
vježbama.
(2) Mapa praktične nastave i vježbi vodi se za sve godine strukovnog obrazovanja u
kojima se učenik obrazuje.
(3) Mapa praktične nastave i vježbi vodi se na obrascima veličine 21,0 cm x 29,5
cm, s brojčano označenim stranicama, koji se uvezuju u korice tvrdoga uveza.
(4) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »MAPA PRAKTIČNE NASTAVE I
VJEŽBI« nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv škole, ime i prezime učenika,
naziv programa obrazovanja.
(5) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju mape.
(6) Na prvoj stranici mape praktične nastave i vježbi uz otisnute riječi »MAPA
PRAKTIČNE NASTAVE I VJEŽBI« nalazi se obrazac u koji se upisuju sljedeći
podaci: naziv i sjedište škole, podaci o učeniku (ime i prezime učenika te popis
razreda i školskih godina tijekom kojih učenik obavlja praktičnu nastavu i vježbe,
naziv programa obrazovanja).
(7) Mapa praktične nastave i vježbi sadrži:
a) Učenički dnevnik
1. Učenički dnevnik sadrži:
– osobne podatke o učeniku: ime i prezime učenika; matični broj učenika iz
Matične knjige; adresu stanovanja učenika i kontakt; ime i prezime majke i oca
odnosno skrbnika; naziv programa obrazovanja; popis razreda i školskih godina
tijekom kojih učenik obavlja praktičnu nastavu i vježbe te potpis učenika,
– podatke o školi: naziv, sjedište i kontakt škole te ime i prezime nastavnika koji je
zadužen za izvođenje praktične nastave i vježbi u školi te praćenje praktične
nastave i vježbi kod poslodavca,
– dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način (podaci o položenome ispitu iz
osnova zaštite na radu),
– podatke o poslodavcu kod kojega učenik ostvaruje praktičnu nastavu i vježbe:
naziv, adresu i kontakt poslodavca; ime i prezime mentora kod poslodavca; ugovor
s poslodavcem,
– tjedni raspored sati učenika,
– evidenciju prisutnosti učenika na praktičnoj nastavi i vježbama u školi i kod
poslodavca,
– evidenciju izvođenja praktične nastave i vježbi te učenikova postignuća na
praktičnoj nastavi i vježbama u školi i kod poslodavca,
– evidenciju učenikova postignuća na praktičnoj nastavi i vježbama u školi i kod
poslodavca,
– evidenciju učenikova postignuća na ispitu provjere znanja i vještina/kontrolnom
ispitu te izradi i obrani završnoga rada,
– podatke o pohvalama/nagradama učenika na praktičnoj nastavi i vježbama.
b) nastavni plan i program praktične nastave i vježbi za program obrazovanja,
c) podatke o cilju i zadacima po godinama obrazovanja,
d) popis vježbi iz praktične nastave koje se izvode u školi, popis vježbi iz praktične
nastave koje se izvode kod poslodavca i upute o izvođenju praktične nastave i
vježbi,
e) podatke o potrebnoj individualizaciji ili prilagodbama za učenike s teškoćama u
razvoju,
f) Tiskanice za izradu radne dokumentacije za svaku pojedinu vježbu koja se izvodi
u školi i kod poslodavca s opisom rada, elementima ocjenjivanja i kriterijima
vrednovanja te ocjenom iz svake pojedinačne vježbe.

Mapa stručne prakse

Članak 24.
(1) Mapa stručne prakse je dokument namijenjen učenicima posebnoga programa
obrazovanja (učenici s teškoćama u razvoji) u koji se upisuju podaci o planiranim
učenikovim aktivnostima, praćenju učenikovih aktivnosti i napredovanja te
vrednovanju učenikova postignuća na stručnoj praksi.
(2) Mapa stručne prakse vodi se za sve godine strukovnog obrazovanja u kojima se
učenik obrazuje.
(3) Mapa stručne prakse vodi se na obrascima veličine 21,0 cm x 29,5 cm, s
brojčano označenim stranicama, koji se uvezuju u korice tvrdoga uveza.
(4) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »MAPA STRUČNE PRAKSE«
nalazi se obrazac u koji se upisuje naziv škole, ime i prezime učenika, naziv
programa obrazovanja, popis razreda i školskih godina tijekom kojih učenik
obavlja stručnu praksu.
(5) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju mape.
(6) Na prvoj stranici mape stručne prakse uz otisnute riječi »MAPA STRUČNE
PRAKSE« nalazi se obrazac u koji se upisuju sljedeći podaci: naziv i sjedište škole,
podaci o učeniku (ime i prezime učenika te popis razreda i školskih godina tijekom
kojih učenik obavlja stručnu praksu, naziv programa obrazovanja).
(7) Mapa stručne prakse sadrži:
a) osobne podatke o učeniku: ime i prezime učenika; matični broj učenika iz
Matične knjige; adresu stanovanja učenika i kontakt; ime i prezime majke i oca
odnosno skrbnika; naziv programa obrazovanja; popis razreda i školskih godina
tijekom kojih učenik obavlja stručnu praksu te potpis učenika,
b) podatke o školi: naziv, sjedište i kontakt škole te ime i prezime nastavnika koji je
zadužen za izvođenje stručne prakse u školi te praćenje stručne prakse,
c) podatke o poslodavcu kod kojega učenik ostvaruje stručnu praksu: naziv, adresa
i kontakt poslodavca te ime i prezime mentora kod poslodavca, ugovor s
poslodavcem,
d) dokumentaciju o primjerenome programu obrazovanja,
e) dokaze o osposobljenosti za rad na siguran način (podaci o položenome ispitu iz
osnova zaštite na radu),
f) Učenički dnevnik
1. Učenički dnevnik sadrži:
– nastavni plan i program stručne prakse za program obrazovanja,
– podatke o cilju i zadacima po godinama obrazovanja,
– individualnu listu prilagodbi (npr. pristupačnost prostora, posebna pomagala,
posebna/ prilagođena oprema, pomoć osobnog pomagača, pomoć njegovatelja,
produljeno vrijeme za obavljanje radnoga zadatka i dr., ovisno o individualnoj
potrebi učenika i specifičnostima programa obrazovanja),
– popis vježbi iz stručne prakse koje se izvode u školi, popis vježbi iz stručne
prakse koje se izvode kod poslodavca i upute o izvođenju stručne prakse,
– tjedni raspored sati učenika,
– evidenciju učenikove prisutnosti na stručnoj praksi u školi i/ili kod poslodavca,
– evidenciju učenikova postignuća na stručnoj praksi u školi i/ili kod poslodavca,
– evidenciju učenikova postignuća na ispitu provjere znanja i vještina te u izradi i
obrani završnoga rada,
– podatke o pohvalama/nagradama učenika na stručnoj praksi.
g) Tiskanice za izradu radne dokumentacije za svaku pojedinu vježbu koja se
izvodi u školi i/ili kod poslodavca s opisom rada, elementima ocjenjivanja i
kriterijima vrednovanja te ocjenom iz svake pojedinačne vježbe.
(8) Učenički dnevnik može se voditi na prilagođenim obrascima te u
elektroničkome obliku.
(9) Učenički dnevnik koji se vodi u elektroničkome obliku ispisuje se i uvezuje u
Mapu stručne prakse.

X. DNEVNICI RADA/PRAĆENJA
 Dnevnik praćenja tijekom vježbi u programu obrazovanja za stjecanje strukovne
kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege

Članak 25.
(1) Dnevnik praćenja tijekom vježbi u programu obrazovanja za stjecanje strukovne
kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege je
dokument namijenjen praćenju obrazovnih postignuća učenika tijekom vježbi iz
obveznih i izbornih predmeta u trećoj, četvrtoj i petoj godini u programu
obrazovanja za stjecanje strukovne kvalifikacije medicinska sestra opće
njege/medicinski tehničar opće njege.
(2) Dnevnik praćenja tijekom vježbi u programu obrazovanja za stjecanje strukovne
kvalifikacije medicinska sestra opće njege/medicinski tehničar opće njege vodi se
na obrascu veličine 21,0 cm x 29,5 cm, s brojčano označenim stranicama koje su
uvezane.
(3) Na prednjoj strani korica uz otisnute riječi »DNEVNIK PRAĆENJA TIJEKOM
VJEŽBI I./II./III. DIO U PROGRAMU OBRAZOVANJA ZA STJECANJE
STRUKOVNE KVALIFIKACIJE MEDICINSKA SESTRA OPĆE
NJEGE/MEDICINSKI TEHNIČAR OPĆE NJEGE« nalazi se obrazac za upis
naziva škole, razreda i školske godine.
(4) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute o jednoobraznome vođenju
dnevnika.
(5) Na prvoj stranici dnevnika praćenja nalazi se obrazac za upis naziva i sjedišta
škole, podataka o učeniku (ime, prezime i razred) te školske godine za koju se
dnevnik vodi.
(6) Dnevnik praćenja tijekom vježbi sadrži:
– popis obveznih i izbornih predmeta predviđenih u prvoj, drugoj i trećoj godini
strukovnog obrazovanja,
– podatke o cilju kurikuluma, kompetencijama koje će učenik steći, modulima i
nastavnim predmetima, popisu strukovnih jedinica ishoda učenja, elemente i
mjerila vrednovanja učenikova postignuća, ishode učenja prema modulima i
nastavnim predmetima, bilješke o polaganju ispita znanja iz osnova zaštite na radu,
– prostor za popis vještina po nastavnim predmetima i vrstama postupaka te prostor
za bilješke o postignućima učenika,
– popis klinika/odjela u zdravstvenim ustanovama u kojima se izvodi nastavni
predmet zdravstvene vježbe, datum, broj sati, ocjenu, potpis mentora i prostor za
napomenu.

Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu

Članak 26.
(1) Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu (u daljnjem tekstu: Dnevnik
rada) je dokument koji se vodi za odgojnu skupinu u učeničkome domu.
(2) Dnevnik rada odgojne skupine vodi se na obrascu veličine 21,0 cm x 29,5 cm, s
brojčano označenim stranicama i uvezuje se u korice tvrdoga uveza.
(3) Na prednjoj strani korica Dnevnika rada uz otisnute riječi »DNEVNIK RADA
ODGOJNE SKUPINE U UČENIČKOME DOMU« nalazi se obrazac za upis
oznake odgojne skupine i školske godine.
(4) Na unutarnjoj strani korica nalaze se upute za vođenje dnevnika.
(5) Na prvoj stranici Dnevnika rada uz otisnute riječi »DNEVNIK RADA
ODGOJNE SKUPINE U UČENIČKOME DOMU« nalazi se obrazac za unos
naziva županije, naziva i sjedišta učeničkoga doma, oznake odgojne skupine,
školske godine za koju se dnevnik rada vodi te ime, prezime i potpis odgajatelja i
ravnatelja.
(6) Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu sadrži:
– popis učenika odgojne skupine s podacima o učeniku: ime i prezime, redni broj,
matični broj iz Matične knjige učenika u učeničkome domu, broj sobe, naziv škole i
razred koji učenik pohađa, ime i prezime razrednika, sudjelovanje učenika u
slobodnim aktivnostima u domu i školi, pedagoške mjere, izostanke i uspjeh u školi
te bilješke o posebnostima važnim za odgoj i obrazovanje učenika,
– godišnji plan rada odgajatelja za školsku godinu u koji se upisuju sadržaji rada i
godišnji broj planiranih sati,
– godišnji plan i program rada odgojne skupine za školsku godinu u koji se upisuju
sadržaji rada, godišnji broj planiranih sati te nositelji, rokovi, mjesto i vrijeme
izvedbe,
– plan rada odgajatelja po mjesecima u koji se upisuju skupine zadaća, programski
zadaci te planirani i ostvareni broj sati,
– izvješća o radu odgojne skupine na kraju prvog polugodišta i na kraju školske
godine te posebna izvješća o radu,
– evidenciju rada za školsku godinu po tjednima (neposredni odgojno-obrazovni
rad i ostale aktivnosti po danima) i radnom vremenu (smjeni),
– individualne podatke o učeniku (prezime i ime učenika, redni broj, osobni
identifikacijski broj – OIB, matični broj, razred i školu koju učenik polazi, datum,
mjesto i državu rođenja, nacionalnost, državljanstvo; ime i prezime, zanimanje,
zvanje, adresu, županiju te broj telefona za kontakt i adresu elektroničke pošte oca i
majke, odnosno skrbnika) te učenikovu uspjehu na kraju školske godine po
nastavnim predmetima, izostancima i pedagoškim mjerama, suradnji sa školom i
roditeljima/skrbnicima te zapažanjima odgajatelja o učeniku,
– zapisnike sa sastanaka odgojne skupine, evidencije o sjednicama pedagoškoga
vijeća (vijeće odgajatelja), stručnih aktiva i seminara, povjerenstava i sl.,
– tablice za upis ukupnih podataka o uspjehu učenika na kraju školske godine,
– tablice za upis podataka o socijalnome statusu učenika i njihovih roditelja te
usporednim ukupnim podacima o učenicima na početku i na kraju školske godine,
– bilješke o pregledu dnevnika rada.
(7) Dnevnik rada odgojne skupine u učeničkome domu može se voditi u
elektroničkome obliku.
(8) Učenički domovi koji dnevnik rada vode u elektroničkome obliku nisu obvezni
voditi ga i u pisanome obliku.

XI. SPOMENICA ŠKOLE

 Članak 27.
(1) Spomenica škole je trajni dokument u kojemu osnovna škola vodi zapise o
redoslijedu važnih događaja u povijesti škole.
(2) Obvezno se vodi za svaku školsku godinu u pisanome ili elektroničkome
obliku.

XII. PRIJAVNICE, UPISNICE, ISPISNICE I ZAPISNICI

Prijavnica za natječaj za upis u učenički dom

Članak 28.
(1) Prijavnica za natječaj za upis u učenički dom (u daljnjem tekstu: Prijavnica) je
dokument kojim se učenik prijavljuje na natječaj za upis u učenički dom.
(2) Prijavnica sadrži:
– naziv i sjedište učeničkoga doma,
– podatke o učeniku: ime i prezime; datum, mjesto i državu rođenja; državljanstvo i
nacionalnost; naziv, mjesto i razred upisane srednje škole,
– podatke o roditeljima/skrbnicima: ime i prezime, zvanje i adresu
roditelja/skrbnika,
– podatak o osobi koja se brine o učeniku (ako se ne brinu roditelji ili skrbnik),
– popis isprava koje učenik prilaže u prijavi na natječaj,
– mjesto i datum prijave za upis i vlastoručni potpis učenika i roditelja/skrbnika
– podatke koji se vrednuju u natječajnome postupku.
(3) Obrazac Prijavnice za natječaj za upis u učenički dom dostupan je na mrežnim
stranicama Ministarstva i učeničkoga doma.

Upisnica u školsku ustanovu

Članak 29.
(1) Upisnica u školsku ustanovu (u daljnjem tekstu: Upisnica) dokument je uz
pomoć kojega se učenik upisuje u osnovnu školu, srednju školu ili učenički dom.
(2) Upisnicu popunjava i učenik koji tijekom svoga obrazovanja prelazi iz jedne
škole u drugu, kao i učenik koji nastavlja obrazovanje za višu razinu kvalifikacije.
(3) Upisnica sadrži:
– naziv i sjedište školske ustanove u koju se učenik upisuje, školsku godinu, razred
koji učenik upisuje te koji put upisuje taj razred,
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); datum,
mjesto i državu rođenja; državljanstvo i nacionalnost; prebivalište i boravište;
podatke o školi koju je prethodno polazio (naziv i sjedište škole te razred), a
upisnica u učenički dom sadrži i naziv županije iz koje učenik dolazi, kao i podatke
o nazivu i sjedištu škole te razredu u koji je učenik u toj godini upisan,
– podatke o učenikovim roditeljima/skrbnicima: ime i prezime; osobni
identifikacijski broj (OIB); zvanje; adresu i broj telefona za kontakt te adresu
elektroničke pošte,
– podatke o osobi kod koje je učenik smješten, ako nije u obiteljskom domu: ime i
prezime, adresu i kontakt (telefon i adresa elektroničke pošte) – osim upisnice u
učenički dom,
– druge specifične podatke (prema potrebi školske ustanove) potrebne za upis (npr.
predškolski program, program predškole, program obrazovanja koji je učenik
polazio prije upisa u školu i gdje, strani jezici, izborni predmeti te druge podatke o
posebnostima učenika, podatak o prethodno stečenoj nižoj razini srednjeg
obrazovanja, broj članova obitelji, ukupna mjesečna primanja u obitelji i drugo),
– mjesto i datum upisa s potpisom učenika i roditelja/skrbnika.
(4) Uz odredbe propisane stavkom 3. ovoga članka, upisnica u plesnu i glazbenu
školu sadrži i druge elemente u skladu s posebnostima programa koje te škole
izvode.
(5) Upisnica u prvi razred srednje škole sadrži:
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); datum,
mjesto i državu rođenja; državljanstvo i nacionalnost; prebivalište i boravište,
– podatke o učenikovim roditeljima/skrbnicima: ime i prezime; osobni
identifikacijski broj (OIB); zvanje; adresu i broj telefona za kontakt te adresu
elektroničke pošte,
– podatak o osobi kod koje je učenik smješten, ako nije u obiteljskom domu (ime i
prezime, adresa i kontakt: telefon i adresa elektroničke pošte),
– naziv i sjedište školske ustanove u koju se učenik upisuje te školsku godinu upisa,
– program obrazovanja u koji se učenik upisuje,
– strane jezike i izborne predmete koje učenik želi učiti,
– podatke o školi koju je učenik prethodno završio,
– mjesto i datum potpisivanja upisnice te vlastoručni potpis učenika i
roditelja/skrbnika.
(6) Upisnica iz stavka 5. ovoga članka, kojom se učenik upisuje u prvi razred
srednje škole, ispisuje se iz Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u
srednje škole (NISpuSŠ).
(7) Upisnice iz stavka 2., 3. i 4. ovoga članka dostupne su na mrežnim stranicama
Ministarstva i školske ustanove.

Ispisnica iz školske ustanove

Članak 30.
(1) Ispisnica iz školske ustanove (u daljnjem tekstu: Ispisnica) dokument je uz
pomoć kojega se učenik ispisuje iz osnovne škole, srednje škole te učeničkoga
doma.
(2) Ispisnica sadrži:
– naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj (OIB) školske ustanove iz koje se
učenik ispisuje,
– školsku godinu ispisa te razred i razredni odjel iz kojega se ispisuje,
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); datum,
mjesto i državu rođenja te državljanstvo; matični broj učenika iz Matične knjige,
– podatke o učenikovim roditeljima/skrbnicima: ime i prezime, osobni
identifikacijski broj (OIB), adresu,
– druge podatke (razlog ispisa, podaci o školi u koju se upisao, datum upisa u novu
školu i dr.),
– izjavu i potpis roditelja/skrbnika kojima se potvrđuje ispis učenika iz školske
ustanove,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja te mjesto za pečat,
– mjesto i datum izdavanja ispisnice te klasifikacijsku oznaku (KLASA i
URBROJ).
(3) Obrazac Ispisnice učenika iz školske ustanove dostupan je na mrežnim
stranicama Ministarstva i školske ustanove.

Prijavnica i zapisnik o polaganju popravnoga ispita

Članak 31.
(1) Prijavnica i zapisnik o polaganju popravnoga ispita (u daljnjem tekstu:
Prijavnica, Zapisnik) je dokument potreban za prijavu i polaganje popravnoga
ispita i posebno se vodi za svakog učenika koji se prijavljuje i polaže popravni
ispit.
(2) Prijavnica sadrži: naziv i sjedište škole; ime i prezime učenika; matični broj
učenika iz Matične knjige; razred i razredni odjel; program obrazovanja (za učenika
u srednjoj školi); naziv nastavnoga predmeta za koji se prijavljuje popravni ispit;
mjesto i datum prijave popravnoga ispita te potpis učenika.
(3) Osim navedenog, prijavnica sadrži dio u koji se upisuje: naziv i sjedište škole;
mjesto i datum zaprimanja prijavnice; klasifikacijsku oznaku (KLASA, URBROJ) i
potpis odgovorne osobe.
(4) Zapisnik sadrži:
– ime i prezime učenika; matični broj učenika iz Matične knjige; razred i razredni
odjel,
– naziv nastavnoga predmeta; zadatke i pitanja na ispitu,
– način provjere znanja (pisana provjera, usmena provjera); ocjenu iz pisane i/ili
usmene provjere znanja; konačnu ocjenu uspjeha na ispitu te datum polaganja
ispita,
– ime, prezime i potpis te ulogu člana ispitnog povjerenstva (stalni član, ispitivač,
predsjednik ispitnog povjerenstva).
(5) Osim navedenog, zapisnik sadrži dio u koji se upisuje: uspjeh na popravnome
ispitu iz pojedinoga nastavnog predmeta; izdvojeno mišljenje članova ispitnog
povjerenstva; mjesto i datum potpisivanja zapisnika te potpis predsjednika ispitnog
povjerenstva.
(6) Obrazac prijavnice i zapisnika o polaganju popravnoga ispita dostupan je na
mrežnim stranicama Ministarstva i škole.

Prijavnica i zapisnik o polaganju

predmetnoga/razlikovnoga/dopunskoga/razrednoga ispita

Članak 32.
(1) Prijavnica i zapisnik o polaganju
predmetnoga/razlikovnoga/dopunskoga/razrednoga ispita (u daljnjem tekstu:
Prijavnica za polaganje ispita, odnosno Zapisnik o polaganju ispita) vodi se za
svakog učenika koji polaže predmetni, razlikovni, dopunski ili razredni ispit.
(2) Prijavnica za polaganje ispita sadrži: naziv i sjedište škole; ime i prezime
učenika; matični broj učenika iz Matične knjige; razred i razredni odjel; program
obrazovanja (za učenika srednje škole); vrstu ispita; naziv nastavnoga predmeta za
koji se prijavljuje ispit; učenikov potpis te mjesto i datum prijave ispita.
(3) Osim navedenog, Prijavnica za polaganje ispita sadrži dio u koji se upisuje:
naziv i sjedište škole, mjesto i datum zaprimanja prijavnice, klasifikacijska oznaka
(KLASA, URBROJ) i potpis odgovorne osobe.
(4) Zapisnik o polaganju ispita sadrži:
– ime i prezime učenika; matični broj učenika iz Matične knjige; razred i razredni
odjel; datum i vrijeme/razdoblje polaganja ispita; vrstu ispita (predmetni,
razlikovni, dopunski, razredni); razred za koji se ispit polaže te pravnu osnovu za
polaganje ispita (odluka ravnatelja, učiteljskoga/nastavničkoga vijeća, rješenje o
priznavanju inozemne obrazovne kvalifikacije, zahtjev učenika i sl.),
– naziv nastavnoga predmeta; zadatke i pitanja na ispitu,
– način provjere znanja (pisana provjera, usmena provjera); ocjena iz pisane i/ili
usmene provjere znanja; konačna ocjena uspjeha na ispitu te datum polaganja
ispita,
– ime, prezime i potpis te uloge člana ispitnog povjerenstva (stalni član, ispitivač,
predsjednik ispitnog povjerenstva).
(5) Osim navedenog, zapisnik o polaganju ispita sadrži dio u koji se upisuje: uspjeh
na popravnome ispitu iz pojedinoga nastavnog predmeta (položio/nije položio);
izdvojeno mišljenje članova ispitnog povjerenstva; mjesto i datum potpisivanja
zapisnika te potpis predsjednika ispitnog povjerenstva.
(6) Ako u Zapisniku o polaganju ispita nema dovoljno mjesta za upis svih
nastavnih predmeta iz kojih je učenik upućen na polaganje ispita, škola će ispisati
dovoljan broj primjeraka obrasca za unos naziva nastavnoga predmeta, zadataka i
pitanja na ispitu, konačne ocjene uspjeha i datuma polaganja ispita te umetnuti
obrasce u Zapisnik.
(7) Obrazac Prijavnice i Zapisnika o polaganju
predmetnoga/razlikovnoga/dopunskoga/ razrednoga ispita dostupan je na mrežnim
stranicama Ministarstva i škole.

Zapisnik o polaganju godišnjega/popravnoga ispita u glazbenoj i plesnoj školi

Članak 33.
(1) Zapisnik o polaganju godišnjega/popravnoga ispita u glazbenoj i plesnoj školi
vodi se za sve učenike koji su pristupili godišnjem ili popravnom ispitu.
(2) Zapisnik o polaganju godišnjega/popravnoga ispita u glazbenoj i plesnoj školi
sadrži:
– naziv i sjedište škole, nastavni predmet, razred i školsku godinu,
– ime i prezime učenika te učitelja/nastavnika ispitnoga predmeta,
– ocjenu na kraju nastavne godine, ocjenu članova povjerenstva, konačnu ispitnu
ocjenu te konačnu ocjenu iz nastavnoga predmeta,
– popis i potpis učitelja/nastavnika ispitnoga predmeta, članova i predsjednika
ispitnoga povjerenstva i datum polaganja ispita,
– napomenu.
(3) Obrazac zapisnika o godišnjim i popravnim ispitima u glazbenim i plesnim
školama dostupan je na mrežnim stranicama Ministarstva i škole.

Prijavnica za obranu završnoga rada

Članak 34.
(1) Prijavnica za obranu završnoga rada je dokument kojim učenik prijavljuje
obranu završnoga rada.
(2) Prijavnica za obranu završnoga rada sadrži:
– naziv i sjedište škole kojoj se prijavljuje obrana završnoga rada,
– ime, prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) i matični broj učenika iz Matične
knjige,
– naziv programa obrazovanja,
– naziv teme završnoga rada sa sažetom naznakom o uratku,
– ime i prezime nastavnika mentora,
– datum predaje pisanoga dijela izrade u urudžbeni zapisnik škole s potpisom
mentora o prihvaćanju izrade,
– rok prijave obrane završnoga rada te koji put učenik pristupa obrani završnoga
rada,
– datum i mjesto prijave završnoga rada te vlastoručni potpis učenika,
– bilješku vezanu uz odjavu obrane završnoga rada.
(3) Osim navedenog, Prijavnica za obranu završnoga rada sadrži dio u koji se
upisuje: podatak o razrednome odjelu i matičnome broju učenika iz Matične knjige,
datum zaprimanja prijave, datum izrade završnoga rada, datum odjave završnoga
rada te klasifikacijska oznaka (KLASA i URBROJ) i potpis odgovorne osobe.
(4) Detaljan sadržaj obrasca Prijavnice za obranu završnoga rada propisuje
ustanova.
(5) Prijavnica se prilaže uz dokumentaciju o završnome radu učenika.
(6) Obrazac Prijavnice za obranu završnoga rada ogledno je dostupan na mrežnim
stranicama Ministarstva i škole.

Zapisnik o izradi i obrani završnoga rada

Članak 35.
(1) Zapisnik o izradi i obrani završnoga rada vodi se za učenika koji je pristupio
obrani završnoga rada.
(2) Zapisnik o izradi i obrani završnoga rada sadrži:
– naziv i sjedište škole te oznaku razrednoga odjela,
– klasifikacijsku oznaku (KLASA, URBROJ),
– ime, prezime, osobni identifikacijski broj (OIB) i matični broj učenika iz Matične
knjige,
– naziv i šifru programa obrazovanja te mjesto provođenja obrane završnoga rada,
– naziv teme završnoga rada te ime i prezime mentora,
– podatke o predaji pisanoga dijela izrade (KLASA, URBROJ i datum),
– podatak o vremenu obrane završnoga rada: rok, datum, vrijeme početka i
završetka,
– ocjenu izrade završnoga rada, pitanja na obrani završnoga rada, ocjenu obrane
završnoga rada i ocjenu općeg uspjeha izrade i obrane završnoga rada,
– ime, prezime, potpis i ulogu članova povjerenstva za obranu završnoga rada,
– bilješke značajne za tijek postupka obrane (kašnjenje ili izostanak učenika, prekid
obrane i razlozi prekida, produljenje vremena obrane i sl.),
– mjesto i datum održavanja obrane završnoga rada,
– ime, prezime i potpis predsjednika povjerenstva za obranu završnoga rada i
predsjednika školskoga prosudbenog odbora.
(3) Osim podataka navedenih u stavku 2. ovoga članka, Zapisnik o izradi i obrani
završnoga rada sadrži podatke o popravnome ispitu iz obrane završnoga rada:
– pitanja na obrani završnoga rada, ocjena obrane završnoga rada i ocjena općeg
uspjeha izrade i obrane završnoga rada,
– ime, prezime, potpis i ulogu članova povjerenstva za obranu završnoga rada,
– bilješke značajne za tijek postupka obrane (kašnjenje ili izostanak učenika, prekid
obrane i razlozi prekida, produljenje vremena obrane i sl.),
– mjesto i datum održavanja obrane završnoga rada,
– ime, prezime i potpis predsjednika povjerenstva za obranu završnoga rada i
predsjednika školskoga prosudbenog odbora.
(4) Obrazac Zapisnika o izradi i obrani završnoga rada dostupan je na mrežnim
stranicama Ministarstva i škole.

XIII. POTVRDE I OBAVIJESTI

Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu

Članak 36.
(1) Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu je javna isprava koja se
izdaje učeniku koji je pristupio polaganju razlikovnoga i/ili dopunskoga ispita.
(2) Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu sadrži:
– vrstu ispita: razlikovni, dopunski,
– naziv, sjedište škole i osobni identifikacijski broj (OIB) škole,
– matični broj učenika iz Matične knjige; klasifikacijsku oznaku (KLASA i
URBROJ) te mjesto i datum izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); datum,
mjesto i državu rođenja te državljanstvo,
– razdoblje polaganja ispita,
– naziv programa gimnazije, odnosno programa obrazovanja u strukovnim i
umjetničkim školama (ako je riječ o srednjoškolskome programu obrazovanja),
– razred za koji se ispit polaže,
– naziv nastavnoga predmeta i oznaku zvjezdicu (*) uz nastavni predmet koji
učenik, osim na hrvatskome jeziku, polazi na jednom od svjetskih jezika,
– ocjenu i datum polaganja ispita iz pojedinoga nastavnog predmeta,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2).«
– oznaku zvjezdicu (*) i tekst: »Dio sadržaja nastavnog predmeta pohađan je, osim
na hrvatskome jeziku, na jednom od svjetskih jezika.«
(3) Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu ispisuje se iz
Zajedničkoga upisnika školskih ustanova u elektroničkome obliku (u daljnjem
tekstu: e-Matica).
(4) Nakon ovjere i potpisa, Potvrda o položenome razlikovnom/dopunskom ispitu
izdaje se učeniku.

Prijepis ocjena

Članak 37.
(1) Prijepis ocjena izdaje se učeniku koji prelazi iz jedne škole u drugu tijekom
školske godine.
(2) Pri prijelazu učenika iz jedne škole u drugu, Prijepis ocjena dužna je izdati
škola iz koje učenik odlazi.
(3) Prijepis ocjena sadrži:
– naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj (OIB) škole,
– matični broj učenika iz Matične knjige; klasifikacijsku oznaku (KLASA i
URBROJ) te mjesto i datum izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; osobni identifikacijski broj (OIB); datum,
mjesto i državu rođenja te državljanstvo,
– školsku godinu upisa učenika u razred za koji se izdaje prijepis ocjena, koji put je
učenik upisan u taj razred te program obrazovanja (za učenika srednje škole),
– naziv nastavnoga predmeta i oznaku zvjezdicu (*) uz nastavni predmet kojega
učenik, osim na hrvatskom jeziku, polazi na jednom od svjetskih jezika,
– ocjene po nastavnim predmetima (obveznim, izbornim, a u srednjoj školi i
fakultativnim), elementima vrednovanja i mjesecima te ukupni broj ocjena iz
pojedinoga nastavnog premeta,
– izrečenu pedagošku mjeru, ukupni broj sati izostanka i broj neopravdanih sati
izostanka,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja te mjesto za pečat,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2), nedovoljan (1)«, osim kod učenika koji se obrazuju po posebnome
programu u odgojno-obrazovnim skupinama,
– oznaku zvjezdicu (*) i tekst: »Dio sadržaja nastavnog predmeta pohađan je, osim
na hrvatskome jeziku, na jednom od svjetskih jezika.«
(4) U prostor za upis ocjene, koji nije popunjen ocjenom, potrebno je staviti crticu
kako bi se onemogućio naknadni upis ocjene.
(5) Obrazac Prijepisa ocjena kada učenik prelazi iz jedne škole u drugu dostupan je
na mrežnim stranicama Ministarstva i škole.
(6) Ako škola iz koje se učenik ispisuje i škola u koju se upisuje upotrebljavaju
elektronički oblik razredne knjige, ocjene iz nastavnih predmeta vidljive su u
obliku izvješća u školi koju učenik upisuje.

Obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta

Članak 38.
(1) Obavijest o ostvarenim rezultatima na kraju prvog polugodišta je obavijest
kojom škola obavještava roditelja/skrbnika učenika o njegovim ostvarenim
rezultatima na kraju prvog polugodišta.

XIV. UČENIČKA MAPA I DOSJE UČENIKA

Učenička mapa

Članak 39.
(1) Učenička mapa je skup dokumenata: preslika određenih javnih isprava učenika,
potvrda, izjava, prijavnica, upisnice, ispisnice i slično, koja se formira za svakog
učenika razrednog odjela.

Dosje učenika

Članak 40.
(1) Dosje učenika u školi je dosje koji formiraju stručni suradnici za svakog
učenika kojemu se pruža dodatna potpora u radu.
(2) Dosje učenika u školi sadrži zdravstvenu i ostalu dokumentaciju sa specifičnim
podacima o učeniku.

XV. SVJEDODŽBE I OSTALE JAVNE ISPRAVE

Članak 41.
(1) Školske ustanove, na temelju javnih ovlasti, izdaju javne isprave: svjedodžbe,
potvrde i uvjerenja.
(2) Svjedodžba je javna isprava koja se izdaje nakon završetka razreda osnovne i
srednje škole (razredna svjedodžba), kao i na završetku srednje škole (svjedodžba o
položenoj državnoj maturi i svjedodžba o završnome radu).
(3) Svjedodžba osmoga razreda je isprava o završetku osnovne škole, svjedodžba o
državnoj maturi je isprava o završetku programa gimnazije, a svjedodžba o
završnome radu je isprava o završetku srednjeg obrazovanja u strukovnom ili
umjetničkom programu.
(4) Potvrde i uvjerenja su javne isprave koje školske ustanove ili druga nadležna
javnopravna tijela izdaju temeljem službene evidencije koja se vodi o učeniku.
(5) Potvrde i uvjerenja iz stavka 4. ovoga članka mogu se izdati i u elektroničkome
obliku.
 Razredna svjedodžba

Članak 42.
(1) Razredna svjedodžba je javna isprava koja se izdaje učeniku na završetku
svakog razreda osnovne i srednje škole.
(2) Razredna svjedodžba sadrži:
– naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj (OIB) škole,
– matični broj učenika iz Matične knjige, klasifikacijsku oznaku (KLASA i
URBROJ) te mjesto i datum sjednice učiteljskog/nastavničkog vijeća,
– podatke o učeniku: ime i prezime; spol učenika, osobni identifikacijski broj
(OIB); datum, mjesto i državu rođenja te državljanstvo, ime i prezime
roditelja/skrbnika;
– školsku godinu upisa učenika u razred za koji se izdaje svjedodžba te koji put je
učenik upisan u taj razred,
– naziv nastavnoga predmeta (obveznoga, temeljnoga, izbornoga, fakultativnoga) i
oznaku zvjezdicu (*) uz nastavni predmet koji je učenik, osim na hrvatskome
jeziku, polazio na jednom od svjetskih jezika,
– ocjenu uspjeha iz pojedinoga nastavnog predmeta,
– naziv izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti učenika (u osnovnoj školi),
– ocjenu iz vladanja te broj ukupnih i neopravdanih sati izostanka učenika,
– opći uspjeh učenika i aritmetičku sredinu ocjena (srednju ocjenu) svih nastavnih
predmeta zaokruženu na dvije decimale, osim kod učenika koji se obrazuju po
posebnome programu u odgojno-obrazovnim skupinama,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja Rješenja Ministarstva o početku
rada odnosno Rješenja o radu u promijenjenim uvjetima,
– tekst: »Spol: muški (M), ženski (Ž)«,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2), nedovoljan (1)«, osim kod učenika koji se obrazuju po posebnome
programu u odgojno-obrazovnim skupinama,
– tekst: »Ocjena iz vladanja: uzorno, dobro, loše«,
– tekst: »Ocjena općeg uspjeha: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan, nedovoljan«,
osim kod učenika koji se obrazuju po posebnome programu u odgojno-obrazovnim
skupinama,
– oznaku zvjezdicu (*) i tekst: »Dio sadržaja nastavnog predmeta pohađan je, osim
na hrvatskome jeziku, na jednom od svjetskih jezika.«
(3) Osim odredaba propisanih stavkom 2. ovoga članka, razredna svjedodžba u
srednjoj školi, osim glazbene/plesne škole, dodatno sadrži naziv programa
gimnazije, odnosno naziv i ukupno trajanje programa obrazovanja u strukovnim
školama.
(4) Učeniku koji je dio nastavnih predmeta i sadržaja utvrđenih nastavnim planom i
programom, osim na hrvatskome jeziku, polazio na jednom od svjetskih jezika, na
razrednoj svjedodžbi se ispisuje na kojem jeziku je polazio taj dio nastavnih
predmeta.
 Svjedodžba o završnome radu

Članak 43.
(1) Svjedodžba o završnome radu je javna isprava koja se izdaje učeniku nakon
završetka srednjoškolskoga strukovnog ili umjetničkog programa obrazovanja.
(2) Svjedodžba o završnome radu sadrži:
– naziv, sjedište i osobni identifikacijski broj (OIB) škole,
– matični broj učenika iz Matične knjige, klasifikacijsku oznaku (KLASA i
URBROJ) te mjesto i datum izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; spol učenika, osobni identifikacijski broj
(OIB); datum, mjesto i državu rođenja te državljanstvo, ime i prezime
roditelja/skrbnika;
– osnovu za pristupanje izradi i obrani završnoga rada: podatke o prethodno
završenim razredima u programu obrazovanja te datum stečenih uvjeta za obranu
završnoga rada,
– razdoblje izrade i obrane završnoga rada,
– naziv dijelova završnoga rada, postignut uspjeh iz pojedinoga dijela te opći
uspjeh,
– naziv programa obrazovanja,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja Rješenja Ministarstva o početku rada,
– tekst: »Spol: muški (M), ženski (Ž)«,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2)«,
– tekst: »Ocjena općeg uspjeha: odličan, vrlo dobar, dobar, dovoljan.«

Svjedodžba o državnoj maturi

Članak 44.
(1) Svjedodžba o državnoj maturi je javna isprava koja se izdaje učeniku nakon
završetka srednjoškolskog obrazovanja u programu gimnazije.
(2) Svjedodžba o državnoj maturi sadrži:
– naziv javnopravnog tijela koje izdaje svjedodžbu,
– klasifikacijsku oznaku (KLASA i URBROJ) i broj upisnika te mjesto i datum
izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; spol učenika, osobni identifikacijski broj
(OIB); datum, mjesto i državu rođenja; državljanstvo, ime i prezime
roditelja/skrbnika;
– naziv programa gimnazije te naziv i sjedište škole,
– datum stečenih uvjeta za polaganje državne mature (datum izdavanja svjedodžbe
IV. razreda),
– nazive nastavnih predmeta (ispita) obveznoga dijela državne mature, razinu ispita
i postignut uspjeh,
– ime, prezime i potpis ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– ime, prezime i sliku potpisa ravnatelja Nacionalnog centra za vanjsko
vrednovanje obrazovanja (u daljnjem tekstu NCVVO-a) te suhi žig uz sliku
potpisa,
– tekst: »Učeni_ je završi_ srednje obrazovanje«,
– tekst: »Spol: muški (M), ženski (Ž)«,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2).
(3) Svjedodžba je otisnuta na nepremazanome papiru s pozicioniranim vodenim
žigom. Na Svjedodžbi se, u lijevome donjem kutu, otiskuje i jedinstveni BAR kod
koji sadrži podatke o učeniku i ispitima,
u sredini dolje otiskuje se BAR kod koji sadrži godinu i rok polaganja ispita, a u
desnom donjem kutu BAR kod obrasca.

Potvrda o položenim ispitima državne mature

Članak 45.
(1) Potvrda o položenim ispitima državne mature izdaje se učeniku/pristupniku koji
nakon završenog najmanje četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja
(programa gimnazije, odnosno programa obrazovanja u strukovnim i umjetničkim
školama) pristupa polaganju ispita državne mature.
(2) Potvrda o položenim ispitima državne mature izdaje se:
a) učeniku gimnazije koji prvi put pristupa polaganju izbornoga dijela ispita
državne mature (u školskoj godini u kojoj je ostvario uvjete za polaganje državne
mature),
b) učeniku strukovne ili umjetničke škole, najmanje četverogodišnje, koji prvi put
pristupa polaganju ispita državne mature (u školskoj godini u kojoj je završio
srednje obrazovanje),
c) pristupniku koji je srednje obrazovanje završio u Republici Hrvatskoj prije 2010.
godine te pristupniku koji je pristupio polaganju ispita nakon školske godine u
kojoj je ostvario uvjete za polaganje ispita državne mature, odnosno u kojoj je
završio srednje obrazovanje,
d) pristupniku koji je srednje obrazovanje završio izvan Repub¬like Hrvatske,
e) učeniku/pristupniku koji želi popraviti ocjenu iz položenoga ispita državne
mature.
(3) Potvrda o položenim ispitima državne mature za učenika gimnazije koji prvi put
pristupa polaganju izbornoga dijela ispita sadrži:
– naziv javnopravnog tijela koje izdaje potvrdu o položenim ispitima državne
mature,
– klasifikacijsku oznaku (KLASA i URBROJ) i broj upisnika te mjesto i datum
izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; spol učenika, osobni identifikacijski broj
(OIB); datum, mjesto i državu rođenja; državljanstvo, ime i prezime
roditelja/skrbnika;
– naziv programa gimnazije te naziv i sjedište škole,
– datum stečenih uvjeta za polaganje državne mature (datum izdavanja svjedodžbe
IV. razreda),
– nazive nastavnih predmeta (ispita) izbornoga dijela državne mature i uspjeha
postignutog na ispitima,
– ime, prezime i potpis ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– ime, prezime i sliku potpisa ravnatelja NCVVO-a te suhi žig uz sliku potpisa,
– tekst: »Spol: muški (M), ženski (Ž)«,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2).«
(4) Ostale potvrde o položenim ispitima državne mature sadrže:
– naziv javnopravnog tijela koje izdaje potvrdu o položenim ispitima državne
mature,
– klasifikacijsku oznaku (KLASA i URBROJ) i broj upisnika te mjesto i datum
izdavanja isprave,
– podatke o učeniku/pristupniku: ime i prezime; spol učenika, osobni
identifikacijski broj (OIB); datum, mjesto i državu rođenja; državljanstvo, ime i
prezime roditelja/skrbnika;
– nazive nastavnih predmeta (ispita) obveznoga dijela državne mature, razinu ispita
i postignut uspjeh,
– nazive nastavnih predmeta (ispita) izbornoga dijela državne mature i uspjeh
postignut na ispitima,
– tekst: »Ocjena iz nastavnoga predmeta: odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3),
dovoljan (2).«
(5) Potvrda o položenim ispitima državne mature za učenike iz stavka 2. točke b),
osim navedenog stavkom 4., sadrži:
– naziv programa obrazovanja za učenika strukovne ili umjetničke škole, najmanje
četverogodišnje, te naziv i sjedište škole,
– ime, prezime i potpis ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– ime, prezime i sliku potpisa ravnatelja NCVVO-a te suhi žig uz sliku potpisa.
(6) Potvrde o položenim ispitima državne mature za učenike iz stavka 2. točke c),
d) i e), osim navedenog stavkom 4., sadrže: ime, prezime i sliku potpisa ravnatelja
NCVVO-a te suhi žig uz sliku potpisa.
(7) Potvrda o ponovno položenim ispitima državne mature za učenika/pristupnika
koji želi popraviti ocjenu iz položenoga ispita državne mature (stavak 2. točka b),
osim navedenog stavkom 4. i stavkom 6., sadrži redni broj polaganja ispita državne
mature.
(8) Sve potvrde iz ovoga članka otisnute su na nepremazanome papiru s
pozicioniranim vodenim žigom. Na potvrdama se, u lijevome donjem kutu, otiskuje
i jedinstveni BAR kod koji sadrži podatke o učeniku/pristupniku i ispitima, u
sredini dolje otiskuje se BAR kod koji sadrži godinu i rok polaganja ispita, a u
desnom donjem kutu BAR kod obrasca

Uvjerenje o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje

zdravstvene kvalifikacije

Članak 46.
(1) Uvjerenje o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije je javna isprava kojom se dokazuju stečeni uvjeti za
nastavak obrazovanja, a izdaje se nakon završenoga drugog razreda srednje škole.
(2) Uvjerenje o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije sadrži:
– naziv i sjedište škole,
– matični broj učenika iz Matične knjige, osobni identifikacijski broj (OIB) škole,
klasifikacijsku oznaku (KLASA i URBROJ) te mjesto i datum izdavanja isprave,
– podatke o učeniku: ime i prezime; spol učenika, osobni identifikacijski broj
(OIB); datum, mjesto i državu rođenja te državljanstvo, ime i prezime
roditelja/skrbnika;
– naziv zdravstvene kvalifikacije te školsku godinu u kojoj se učenik upisao u prvi
razred,
– tekst: »Učenik je s uspjehom završio dvogodišnji općeobrazovni program
obrazovanja, čime je stekao uvjet za nastavak obrazovanja za stjecanje zdravstvene
kvalifikacije ______________«,
– ime, prezime i potpis razrednika i ravnatelja škole te mjesto za pečat škole,
– klasifikacijsku oznaku i datum izdavanja Rješenja Ministarstva o početku rada,
– tekst: »Spol: muški (M), ženski (Ž).
(3) Obrazac Uvjerenja o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za
stjecanje zdravstvene kvalifikacije ispisuje se iz e-Matice.

Potvrdnica o završenome programu izobrazbe u programima obrazovanja pomorski

nautičar, tehničar za brodostrojarstvo ili drugom odgovarajućem programu
obrazovanja

Članak 47.
Učenicima koji završe srednje obrazovanje za zanimanje pomorski nautičar,
tehničar za brodostrojarstvo ili drugo odgovarajuće zanimanje školska ustanova
ovlaštena Rješenjem ministarstva nadležnog za pomorstvo, na temelju posebnoga
propisa kojim se uređuju zvanja i svjedodžbe o osposobljenosti pomoraca, kao i
odgovarajućih međunarodnih propisa, izdaje odgovarajuću ispravu.

XVI. OBRASCI SVJEDODŽBI I OSTALIH JAVNIH ISPRAVA

Članak 48.
(1) Javne isprave, koje se izdaju u školskim ustanovama, tiskaju se na obrascima od
broja 1 do 9 i čine sastavni dio ovoga pravilnika.
(2) Javne isprave koje se tiskaju na obrascima i izdaju u školskim ustanovama su:
a) Razredne svjedodžbe:
– za učenike osnovne škole (Obrazac 1),
– za učenike u odgojno-obrazovnoj skupini posebnoga programa u sustavu
osnovnog obrazovanja (Obrazac 2),
– za učenike programa gimnazije (Obrazac 3),
– za učenike strukovnoga programa obrazovanja za zanimanje (programi srednje
škole koji se izvode prema nastavnome planu i programu), programa obrazovanja
za stjecanje strukovne kvalifikacije (programi koji se izvode prema strukovnom
kurikulumu) i umjetničkoga programa obrazovanja (kada je umjetnička škola
matična škola) (Obrazac 4),
– za učenike umjetničkoga programa osnovne škole (program A i program B) i
umjetničkoga programa obrazovanja u srednjoj školi (kojima umjetnička škola nije
matična škola) (Obrazac 5).
b) Svjedodžba o završnome radu (Obrazac 6),
c) Svjedodžba o državnoj maturi (Obrazac 7),
d) Potvrde o položenim ispitima državne mature:
– Potvrda o položenim ispitima državne mature učeniku gimnazije koji prvi put
pristupa polaganju izbornoga dijela ispita državne mature u školskoj godini u kojoj
je ostvario uvjete za polaganje državne mature (Obrazac 8A),
– Potvrda o položenim ispitima državne mature učeniku strukovne ili umjetničke
škole, najmanje četverogodišnje, koji prvi put pristupa polaganju ispita državne
mature u školskoj godini u kojoj je završio srednje obrazovanje (Obrazac 8B),
– Potvrda o položenim ispitima državne mature pristupniku koji je srednje
obrazovanje završio u Republici Hrvatskoj prije 2010. godine te pristupniku koji je
pristupio polaganju ispita nakon školske godine u kojoj je ostvario uvjete za
polaganje ispita državne mature, odnosno u kojoj je završio srednje obrazovanje
(Obrazac 8C),
– Potvrda o položenim ispitima državne mature za pristupnika izvan Republike
Hrvatske (Obrazac 8D),
– Potvrda o ponovno položenim ispitima državne mature (Obrazac 8E).
e) Uvjerenje o završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje
zdravstvene kvalifikacije (Obrazac 9).
(3) Obrasci razrednih svjedodžbi, Svjedodžba o završnome radu te Uvjerenje o
završenome dvogodišnjem općeobrazovnom programu za stjecanje zdravstvene
kvalifikacije ispisuju se iz informacijskoga sustava e-Matica u nadležnosti ovoga
Ministarstva.
(4) Svjedodžba o državnoj maturi i potvrde o položenim ispitima državne mature
ispisuju se iz Središnjeg registra državne mature.

Članak 49.
(1) Svi oblici svjedodžbi i ostalih javnih isprava u školskim ustanovama iz članka
48. ogledno su tiskani na odgovarajućim podlogama i na obrascima od broja 1 do
broja 9 te čine sastavni dio ovoga pravilnika.
(2) Obrasci svjedodžbi i potvrda o položenim ispitima državne mature iz članka 48.
ovoga pravilnika tiskaju se na posebno zaštićenom papiru, s ugrađenim vodenim
znakom u njegovoj strukturi i zaštitom protiv krivotvorenja, težine devedeset pet
grama po kvadratnome metru (95 g/m2) i veličine 21,0 cm x 29,7 cm.
(3) Obrasci razrednih svjedodžbi i obrazac Uvjerenja o završenome dvogodišnjem
općeobrazovnom programu za stjecanje zdravstvene kvalifikacije tiskani su na
jednoj strani lista dvobojnim tiskom: tekstualni dio u crnoj boji na podlozi u
svijetloplavoj boji.
(4) Obrasci Svjedodžbe o državnoj maturi, Svjedodžbe o završnome radu i Potvrda
o položenim ispitima državne mature tiskani su na jednoj strani lista dvobojnim
tiskom: tekstualni dio u crnoj boji na podlozi u svijetložutoj boji.

Članak 50.
(1) Radi sprječavanja zlouporabe i zaštite dokumenta od pokušaja mehaničkog ili
kemijskog brisanja upisanih podataka, obrasci iz članka 48. tiskaju se na papiru
koji je kemijski reaktivan tako da pri pokušaju brisanja mijenja boju.
(2) U strukturu papira ugrađena su vlakna vidljiva pod UV svjetlom.
(3) U papir je ugrađen vodeni znak izveden u njegovoj strukturi s pravilnim
razmacima slike znaka u dva tona.
(4) Po cijeloj širini obrazaca svjedodžbi, ispod donjega ruba pletera, ugrađuje se
vidljiva isprekidana metalna traka.

Članak 51.
(1) Zaglavlje obrazaca svjedodžbi i potvrda o položenim ispitima državne mature
sadrži tekst »REPUBLIKA HRVATSKA«, u crnoj boji.
(2) U središnjem dijelu obrazaca iz stavka 1. ovoga članka utisnut je grb Republike
Hrvatske koji je iste boje kao i podloga pojedinoga obrasca, ali je izveden u
tamnijoj nijansi.
(3) Obrasci iz stavka 1. ovoga članka obrubljeni su starohrvatskim pleterom.

XVII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 52.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o sadržaju i
obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji
u školskim ustanovama (»Narodne novine«, broj 32/10, 50/11, 145/11, 85/12 i
104/13).

Članak 53.
Ovaj Pravilnik bit će objavljen u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. rujna
2017. godine, osim odredaba članka 44. i 45. te odredaba članka 48., 49., 50. i 51. u
dijelu koji se odnosi na sadržaj i oblik svjedodžbe o državnoj maturi i potvrde o
položenim ispitima državne mature, a koje stupaju na snagu danom početka
ljetnoga ispitnog roka državne mature u školskoj godini 2017./2018.

Pravilnik o načinima, postupcima i

elementima vrednovanja učenika u
osnovnoj i srednjoj školi
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ŠPORTA
Na temelju članka 72. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj
školi (»Narodne novine«, broj 87/08., 86/09., 92/10. i 105/10. – ispr.), ministar
znanosti, obrazovanja i športa donosi
PRAVILNIK O NAČINIMA, POSTUPCIMA I
ELEMENTIMA VREDNOVANJA UČENIKA U
OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
(Interno pročišćeni tekst, ‘Narodne novine,’ br. 112/2010 , 82/2019)

Članak 1.

Pravilnik o načinima postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i

srednjoj školi

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se metode načini, postupci i elementi vrednovanja

postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, postignuća za učenike u
osnovnim i srednjim školama, prava i obveze učitelja/nastavnika, učenika, razrednika i
ravnatelja u provođenju postupaka vrednovanja tijekom školske godine te prava
obveze roditelja/skrbnika (u daljem tekstu: roditelja).

(2) Izrazi koji se u ovom Pravilniku koriste za osobe u muškome rodu, neutralni su i
odnose se na muške i ženske osobe.

Članak 2.
Definicije pojmova
(1) Vrednovanje je sustavno prikupljanje podataka u procesu učenja i postignutoj
razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencijama, znanjima,
vještinama, sposobnostima, samostalnosti i odgovornosti prema radu, u skladu s
unaprijed definiranim i prihvaćenim metodama i elementima. Vrednovanje obuhvaća
tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje, vrednovanje
naučenog. Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i
poučavanja. Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u
proces vrednovanja te razvoj učeničkoga autonomnog i samoreguliranog pristupa
učenju. Vrednovanje naučenog je ocjenjivanje razine postignuća učenika. Vrednovanje
za učenje i vrednovanje kao učenje ne rezultiraju ocjenom, nego kvalitativnom
povratnom informacijom.
(2) Praćenje je sustavno uočavanje i bilježenje zapažanja o postignutoj razini
ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u svrhu poticanja učenja i provjere postignute
razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda i očekivanja definiranih nacionalnim,
predmetnim i međupredmetnim kuriklulumima, nastavnim programima te strukovnim
i školskim kurikulumima. Uključuje sva tri pristupa vrednovanju: vrednovanje za
učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog.

(3) Provjeravanje je procjena postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih

ishoda, kompetencija i očekivanja u nastavnome predmetu ili području i drugim
oblicima rada u školi tijekom školske godine.

(4) Ocjenjivanje je pridavanje brojčane ili opisne vrijednosti rezultatima praćenja i

provjeravanja učenikovog rada.

Članak 3.
Metode i elementi vrednovanja
(1) Metode i elementi vrednovanja postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih
ishoda, kompetencija i očekivanja proizlaze iz nacionalnoga, predmetnih i
međupredmetnih kurikuluma, nastavnih programa, strukovnih kurikuluma, školskoga
kurikuluma te ovoga Pravilnika i pravila ponašanja učenika koje donosi škola.

(2) Postignuća učenika pri izradi uratka, praktičnoga rada, pokusa, izvođenja
laboratorijske i druge vježbe, nastupa (umjetničke: glazbene, plesne i likovne škole),
vrednuju se različitim metodama u skladu s predmetnim kurikulumima.

(3) Metode i elemente vrednovanja u umjetničkim školama određuju stručna

povjerenstva umjetničkih škola. Vrednovanje provodi ispitno povjerenstvo na javnim i
internim nastupima te godišnjim ispitima.

Članak 4.
Aktivnosti u procesu vrednovanja razvoja učenikovih kompetencija i ponašanja
provode učitelji/nastavnici, razrednici i stručni suradnici transparentno, javno i
kontinuirano, poštujući učenikovu osobnost i dajući svakome učeniku jednaku priliku.

Članak 5.
Vrednovanje postignute razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, kompetencija
učenika s teškoćama
(1) Kod učenika s teškoćama treba vrednovati njegov odnos prema radu i postavljenim
zadacima te odgojnim vrijednostima.

(2) Metode, načine i postupke vrednovanja učenika s teškoćama, koji savladavaju

individualne programe i posebne kurikulume uključujući i vladanje, učitelji/nastavnici
trebaju primjeriti teškoći i osobnosti učenika.

(3) Vrednovanje valja usmjeriti na poticanje učenika na aktivno sudjelovanje u nastavi

i izvannastavnim aktivnostima, razvijati njegovo samopouzdanje i osjećaj
napredovanja kako bi kvalitetno iskoristio očuvane sposobnosti i razvio nove.

(4) Metode, načini i postupci vrednovanja trebaju biti u skladu s preporukama

stručnoga tima za pojedino područje, primjereni stupnju i vrsti teškoće te jasni svim
sudionicima u procesu vrednovanja.

(5) Razinu razvijenosti kompetencija učenika treba provjeravati oblikom u kojemu mu

njegova teškoća najmanje smeta i u kojemu se najbolje može izraziti. Pogreške nastale
zbog teškoće moraju se ispraviti, ali ne smiju utjecati na cjelokupno vrednovanje rada,
tj. na ocjenu. Ocjenu treba popratiti opisno.

(6) Ako učenik ima izražene teškoće u glasovno-govornoj komunikaciji, može mu se

omogućiti provjeravanje u pisanome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i
stručnim timom škole.

(7) Ako učenik ima izražene teškoće u pisanoj komunikaciji, učeniku treba omogućiti
provjeravanje u usmenome obliku u dogovoru s predmetnim učiteljem i stručnim
timom škole.

Članak 6.
Uvodno ili inicijalno provjeravanje
(1) Učitelj/nastavnik može na početku nastavne godine – u svrhu uvida u postignutu
razinu kompetencija učenika u pojedinome razrednome odjelu i nastavnome predmetu
– provesti uvodno ili inicijalno provjeravanje.
(2) Rezultat inicijalne provjere upisuje se u bilješke o praćenju učenika, ne ocjenjuje
brojčano se te služi pravovremenome pružanju kvalitetne individualne informacije
učeniku i roditelju.

Članak 7.
Usmeno provjeravanje
(1) Pod usmenim provjeravanjem podrazumijevaju se svi usmeni oblici provjere
postignute razine kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda učenika koji
rezultiraju ocjenom. Usmeni se oblici provjere provode kontinuirano tijekom nastavne
godine.

(2) Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje učenika može se provoditi na svakom

nastavnome satu bez obveze najave i, u pravilu, ne smije trajati dulje od 10 minuta po
učeniku.

(3) U danu kada piše pisanu provjeru, učenik može biti usmeno provjeravan samo iz
jednoga nastavnoga predmeta, odnosno iz dva nastavna predmeta ako taj dan nema
pisanih provjera. Datum svake usmene provjere mora biti unesen u rubriku bilježaka.

Članak 8.
Pisano provjeravanje
(1) Pod pisanim provjeravanjem podrazumijevaju se svi oblici provjere koji rezultiraju
ocjenom učenikovog pisanoga uratka, a provode se kontinuirano tijekom nastavne
godine.

(2) Učitelj/nastavnik je dužan obavijestiti učenike o opsegu sadržaja i odgojno-

obrazovnim ishodima koji će se provjeravati i načinu provođenja pisane provjere.

(3) U jednome danu učenik može pisati samo jednu pisanu provjeru, a u jednome
tjednu najviše četiri pisane provjere.

(4) Učitelj/nastavnik obavezan je najaviti pisanu provjeru najmanje mjesec dana prije
provjere te termin provjere upisati u Razrednu knjigu.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, pisane provjere koje se provode sa svrhom
vrednovanja za učenje ili vrednovanja kao učenje nije potrebno najavljivati.
Članak 9.
Ponavljanje pisane provjere znanja
(1) Nakon pisane provjere s neočekivanim postignućem učenika, učitelj/nastavnik
treba utvrditi uzroke neuspjeha i o njima dati povratnu informaciju učenicima.

(2) U dogovoru s razrednikom i stručnom službom škole predmetni učitelj/nastavnik

treba odlučiti o potrebi ponavljanja pisane provjere te primjerenom obliku podrške
učenicima za postizanje odgojno-obrazovnih ishoda.

(3) Ponavljanje pisane provjere provodi se u redovnoj nastavi nakon što

učitelj/nastavnik utvrdi neuspjeh učenika, odnosno neočekivana postignuća učenika,
odnosno kada ocijeni da postignuća učenika nisu dovoljna za nastavak poučavanja i
učenja.

Članak 10. se briše.

Članak 11.
Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta
(1) Zaključna je ocjena iz nastavnoga predmeta izraz postignute razine učenikovih
kompetencija ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome
predmetu/području i rezultat ukupnoga procesa vrednovanja tijekom nastavne godine,
a izvodi se temeljem elemenata vrednovanja.

(2) Zaključna ocjena iz nastavnoga predmeta na kraju nastavne godine ne mora

proizlaziti iz aritmetičke sredine upisanih ocjena, osobito ako je učenik pokazao
napredak u drugom polugodištu.

Članak 12.
Prava i obveze učitelja/nastavnika
(1) Učitelj/nastavnik svakog nastavnoga predmeta je na početku i tijekom nastavne
godine dužan upoznati učenike s elementima vrednovanja, odgojno-obrazovnim
ishodima, kompetencijama, razinom dobar ostvarenosti iz kurikuluma nastavnog
predmeta, planiranim metodama vrednovanja te planiranoj učestalosti vrednovanja, a
vrednovanje postignuća učenika s teškoćama dužan je uskladiti s preporukama
stručnih suradnika.
(2) U prvome polugodištu prvoga razreda osnovne škole učitelj prati učenikova
postignuća, ali ga ne ocjenjuje brojčano, nego ga odgojno-obrazovnim postupcima i
mjerama potiče i priprema na vrednovanje i ocjenjivanje njegovih postignuća i
ocjenjivanje njegova uspjeha u daljnjemu školovanju.

(3) Tijekom praćenja učenikova razvoja učitelj/nastavnik u rubriku bilježaka u

imeniku upisuje samo ona zapažanja koja su učitelju/nastavniku u praćenju učenika
uočljiva, učeniku i roditelju razumljiva te koja učitelju/nastavniku mogu pomoći u
konačnome ocjenjivanju uspjeha u nastavnome predmetu, odnosno odgojno-
obrazovnome području.

(4) Učenika iz pojedinoga nastavnoga predmeta ocjenjuje učitelj/nastavnik koji

poučava nastavni predmet.

(5) Učitelj/nastavnik ocjenjuje javno u razrednome odjelu ili odgojno-obrazovnoj

skupini osim u iznimnim slučajevima (nastava u bolnici, u kući).

(6) Učitelj/nastavnik je dužan svaku ocjenu javno priopćiti i obrazložiti učeniku.

(7) Učitelj/nastavnik je dužan priopćenu ocjenu upisati u imenik u za to odgovarajući

odjeljak.

(8) Ocijenjeni pisani rad te druge vrste radova, učitelj/nastavnik je dužan dati učeniku
na uvid i čuvati u školi do kraja školske godine.

(9) U umjetničkim školama učenikovo znanje na redovitim godišnjim ispitima

ocjenjuje predmetni nastavnik koji je radio s njime tijekom nastavne godine i ispitno
povjerenstvo, a na popravnim, razrednim, predmetnim i razlikovnim ispitima ocjenjuje
ga ispitno povjerenstvo.

(10) Svi učitelji/nastavnici dužni su planirati termine za individualne informativne

razgovore. Termini se javno objavljuju na mrežnim stranicama škole.

Članak 13.
Prava i obveze učenika
(1) Učenik ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i
postupke vrednovanja od svakoga učitelja/nastavnika za svaki nastavni predmet.
(2) Učenik je dužan pridržavati se svih pravila koja se odnose na načine i postupke
vrednovanja, te na pravila ponašanja učenika u školi.

(3) Ukoliko se učenik ne pridržava pravila, učitelj/nastavnik može predložiti određenu

pedagošku mjeru razredniku, razrednome vijeću ili učiteljskome/nastavničkome
vijeću, koje može donijeti odluku o izricanju pedagoške mjere učeniku.

Članak 14.
Prava i obveze roditelja
(1) Roditelj ima pravo znati elemente vrednovanja, kao i planirane metode, načine i
postupke vrednovanja za svaki nastavni predmet.

(2) O metodama, načinima i postupcima vrednovanja i ocjenjivanja roditelje informira

razrednik na roditeljskim sastancima i individualnim informativnim razgovorima.

(3) Roditelj je dužan redovito dolaziti na roditeljske sastanke i individualne

informativne razgovore s razrednikom.

(4) Roditelj ima pravo uvida u pisane i druge radove i ocjene djeteta na organiziranim
individualnim informativnim razgovorima s razrednikom ili predmetnim
učiteljem/nastavnikom.

(5) Roditelj ima pravo izvijestiti ravnatelja ako mu razrednik ili predmetni
učitelj/nastavnik odbija dati pravodobne i potrebne obavijesti o uspjehu njegovoga
djeteta.

(6) Roditelj/i ima pravo na pisane i usmene predstavke (primjedbe, komentare i

sugestije) o vrednovanju učenika koje podnose ravnatelju i/ili vijeću roditelja.

(7) U posljednja dva tjedna prije završetka nastavne godine ne organiziraju se

roditeljski sastanci i individualni informativni razgovori.

Članak 15.
Prava i obveze razrednika
(1) Razrednik je dužan na prvome roditeljskome sastanku informirati roditelje o
odredbama ovoga Pravilnika, a na prvome nastavnome satu učenike.
(2) Raspored i vrijeme roditeljskih sastanaka i individualnih informativnih razgovora
planira i donosi razrednik, a termini informativnih razgovora objavljuju se javno na
mrežnim stranicama škole.

(3) Razrednik je dužan tijekom nastavne godine održati najmanje tri roditeljska
sastanka na kojima daje pregled razrednih postignuća u prethodnome razdoblju,
informira roditelje o aktivnostima u razrednome odjelu te osigurava razmjenu
informacija između roditelja i učitelja/nastavnika, stručne službe i ravnatelja.

(4) Razrednik je dužan jednom tjedno organizirati individualni informativni razgovor

za roditelje na kojemu izvješćuje roditelja o postignutim razinama kompetencija
ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda njegovoga djeteta kroz sve nastavne
predmete, izostancima i vladanju.

Članak 16.
Prava i obveze ravnatelja
(1) Ravnatelj škole dužan je na početku školske godine informirati sve
učitelje/nastavnike i stručne suradnike o odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Ravnatelj i stručna služba škole dužni su tijekom nastavne godine pratiti
provođenje ovoga Pravilnika.

(3) Ravnatelj je dužan razmotriti svaku pisanu predstavku roditelja ili vijeća roditelja
koja se odnosi na načine i postupke vrednovanja učenika i pisano odgovoriti najkasnije
u roku od 15 dana od dana zaprimanja predstavke.