ZAKON

O SREDNJOKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Preien tekst
I.

OPE ODREDBE

lan 1.
Ovim zakonom ureuje se djelatnost srednjokolskog odgoja i obrazovanja kao dijela cjelokupnog sistema
odgoja i obrazovanja Hercegovako-neretvanskog kantona ( u daljem tekstu: Kanton ).
Srednjokolski odgoj i obrazovanje je djelatnost kojom se nakon zavretka osnovnog obrazovanja omoguuje
sticanje znanja, vjetine i sposobnosti za rad i nastavak obrazovanja.
Djelatnost srednjokolskog odgoja i obrazovanja redovnih uenika i odraslih lica, njihovu prekvalifikaciju,
osposobljavanje i usavravanje i druge oblike koji se ostvaruju u skladu s ovim zakonom i propisima koji
ureuju djelatnost pojedinih vrsta srednjokolskog odgoja i obrazovanja.
lan 2.
Djelatnost srednjokolskog odgoja i obrazovanja obavljaju javne ustanove i druga domaa pravna i fizika lica u
skladu s ovim zakonom i drugim propisom.
Javne ustanove iz stava 1. ovog lana jesu srednje kole i aki domovi.
lan 3.
Srednjokolski odgoj i obrazovanje dostupno je svim licima pod jednakim uslovima i prema njihovim
sposobnostima i mogunostima u skladu s ovim zakonom i drugim propisima.
Svrha obrazovanja je kroz optimalni, umni, tjelesni, moralni i drutveni razvitak pojedinca, u skladu sa
njegovim mogunostima i sposobnostima, bez diskriminacije na bilo kojoj osnovi, pridonijeti stvaranju drutva
zasnovanog na vladavini zakona i potivanju ljudskih prava, njegovom ekonomskom razvoju i promociji
opepriznatih moralnih naela koje e osigurati najbolji ivotni standard za sve graane.
lan 4.
Srednjokolski odgoj i obrazovanje na podruju Kantona ostvarivat e se na osnovu nastavnih planova i
programa koji e pored odgojno-obrazovnih vrijednosti osigurati i potivanje historijskih, jezinih, kulturnih,
vjerskih i drugih posebnosti konstitutivnih naroda i ostalih u skladu s prihvaenim evropskim i meunarodnim
konvencijama.
lan 4a.
Opi ciljevi obrazovanja proizilaze iz opeprihvatljivih, univerzalnih vrijednosti demokratskog drutva, te
vlastitih vrijednosti sistema odgoja i obrazovanja zasnovanih na posebnostima nacionalnoga, historijskog,
kulturnog i vjerskog naslijea konstitutivnih naroda i nacionalnih manjina u Bosni i Hercegovini, i koji
omoguavaju:
a) potivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda i pripremu svake osobe za ivot u drutvu koje potuje
naela demokratije i vladavine zakona;
b) osiguranje jednakih mogunosti za obrazovanje i mogunosti izbora na svim nivoima obrazovanja, bez
obzira na spol, rasu, nacionalnu pripadnost, socijalno i kulturno porijeklo i status, porodini status,
vjeroispovijest, duevnotjelesne i druge vlastite osobine;
c) ukljuivanje u proces evropskih integracija;
d) promociju ekonomskog razvoja i podsticaj za cjeloivotno uenje;
e) postizanje standarda znanja koji se mogu komparirati na meunarodnom, odnosno evropskom nivou,
koji osiguravaju ukljuivanje i nastavak kolovanja u evropskom obrazovnom sistemu;

f) razvijanje svijesti o pripadnosti dravi Bosni i Hercegovini, vlastitoj kulturnoj samosvijesti, jeziku i
naslijeu i njegujui meusobno razumijevanje.
lan 4b.
kola svoju ulogu i obaveze ostvaruje u okruenju koje razvija podsticaj za sticanje znanja, koje potuje i
podrava individualnost svakog uenika, kao i njegov kulturni i nacionalni identitet, jezik i vjeroispovijest, koje
je sigurno i u kojem ne postoji bilo kakav oblik zastraivanja, zlostavljanja, tjelesnog kanjavanja, vrijeanja,
poniavanja ili degradiranja ili tete po zdravlje, ukljuujui i tetu izazvanu puenjem ili upotrebom drugih
opojnih i zakonom zabranjenih sredstava.
kola promovie jednake anse za sve svoje uenike, nastavnike i ostale zaposlenike, uvaavajui i promoviui
istovremeno i pravo na razliitosti meu njima.
kola promovie i razvija stalno i dinamino partnerstvo kole, roditelja i sredine u kojoj ive, u svim pitanjima
od znaenja za ostvarivanje uloge kole i interesa i potreba uenika.
Pitanja uloge i aktivnosti kole, njene organizacije, naina rada i kunog reda u koli blie se ureuju opim
aktima kole, u skladu s vaeim propisima, izraenim uz konsultacije s uenicima, roditeljima i nastavnicima.
lan 5.
Srednja kola i aki dom za organ upravljanja i poslovodnog rukovoenja koriste naziv: kolski odbor ili
upravni odbor, domski odmor ili upravno vijee, ravnatelj ili direktor.

I.

PROGRAMI SREDNJOKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA,

NASTAVNI PLANOVI I PROGRAMI; VRSTE SREDNJIH KOLA,
ORGANIZOVANJE NASTAVE

1. Programi srednjokolskog odgoja i obrazovanja

lan 6.
Programi srednjokolskog odgoja i obrazovanja mogu biti:
1. programi za sticanje srednje kolske spreme,
2. programi za sticanje srednje strune spreme i
3. programi za sticanje nie strune spreme.
Po programima za sticanje srednje kolske spreme, srednje strune spreme i nie strune spreme usvajaju se
znanja i sposobnosti za rad i nastavak kolovanja redovnih uenika i odraslih lica.
1. Nastavni planovi i programi
lan 7.
Razliite vrste i oblici srednjokolskog odgoja i obrazovanja uenika postiu se na osnovu realizacije razliitih
nastavnih planova i programa koji se realizuju.
Nastavnim planovima i programima utvruje se svrha, ciljevi i zadaci programa, nastavni predmeti i sadraji,
trajanje i osnovni oblici izvoenja programa, sedmini i godinji broj asova nastave, broj asova za svaki
predmet te didaktiki i drugi uslovi i obaveze za realizovanje nastavnih planova i programa.
lan 8.
Nastavni planovi i programi za sticanje srednje kolske, srednje strune i nie strune spreme sadri zajedniki,
struni i izborni dio.
Sastavni dio nastavnog plana i programa iz stava 1. ovog lana mogu biti: specifini, fakultativni dodatni i drugi
sadraji.
lan 8a.

Nastavne planove i programe ukljuujui i zajedniku jezgru nastavnih planova i programa donosi Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta ( u daljem tekstu: Ministarstvo ), koji, pored ostalog, osiguravaju:
a) da se kroz odgojno-obrazovni proces razvija pozitivan odnos i osjeaj pripadnosti dravi Bosni i
Hercegovini;
b) kvalitetno obrazovanje za svu djecu i dostizanje odgovarajueg standarda znanja, vjetina i sposobnosti;
c) kvalitet standarda obrazovanja u svim kolama i na svim nivoima naobrazbe;
d) zadovoljavajuu usaglaenost nastavnih planova i programa, kao i njihovu prilagodljivost, u skladu s
posebnim potrebama kole i lokalne zajednice;
e) primjenu nastavnih planova i programa koji odgovaraju razvojnim potrebama djece na koju se odnose,
te njihovom uzrastu i posebnim interesima s naglaskom na promovisanju zdravog naina ivota kao
najvieg interesa uenika, roditelja, nastavnog osoblja, drutva i drugo;
f) slobodu kretanja i jednak pristup obrazovanju;
g) ekonominost i pravovremenost u finansiranju i radu kole.
Zajedniku jezgru nastavnih planova i programa iz stava 1. ovog lana izrauje Agencija za nastavne planove i
programe u skladu s lanovima 42., 43. i 48. Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i
Hercegovini ( u daljem tekstu: Okvirni zakon).
lan 9.
Zajedniki dio nastavnog plana i programa sadri osnovne predmete koji su obavezni za sve uenike
odreene vrste srednjokolskog odgoja i obrazovanja.
Struni dio nastavnog plana i programa sadri strune predmete programski vezane za odreenu vrstu
zanimanja.
Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaa predmete i programske sadraje od kojih uenik bira jedan ili
vie njih u skladu sa svojim sklonostima.
lan 9a.
kola e promovisati i tititi vjerska prava i slobode, toleranciju i dijalog i omoguit e zakonom priznatim
Crkvama i vjerskim zajednicama u BiH odravanje redovne nastave vjeronauke u srednjim kolama u skladu s
njihovim uenjem i tradicijom.
Uenici pohaaju sate vjeronauke u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjem i vjerskim uvjerenjem svojih roditelja
ili staratelja.
Pri upisu uenika u srednju kolu uenici i njihovi roditelji izabiru vjeronauku u koli, a oni koji to ne ele
mogu biti izuzeti od pohaanja vjeronauke potujui naelo slobode savjesti i izbora vjeronauke, u skladu s
lanom 4. Zakona o slobodi vjere i pravnom poloaju Crkava i vjerskih zajednica u Bosni i Hercegovini.
kola se brine da uenici koji ne pohaaju sate vjeronauke ni na koji nain ne budu dovedeni u nepovoljniji
poloaj u odnosu na druge uenike, nego e tim uenicima osigurati nastavu iz predmeta etika.
Obrazovne isprave sadre ocjenu iz vjeronauke ili etike i osiguravaju uenicima ista prava i mogunosti za
nastavak kolovanja.
lan 9b.
Vjerouitelj u koli ne moe dobiti namjetenje niti zasnovati radni odnos ako mu mjerodavna zakonom priznata
Crkva ili vjerska zajednica nije izdala ispravu o ovlatenju (kanonsko poslanje, pismeno ovlatenje ili certifikat)
za pouavanje vjeronauke. Nain zasnivanja radnog odnosa vjerouitelja u srednjoj koli obavlja se u skladu sa
zakonom i opim aktima kole.
lan 10.
Zajedniki, struni i izborni dio nastavnih planova i programa donosi Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i
sporta Kantona ( u daljem tekstu: Ministarstvo ).
Odreene izborne planove i programe srednje kole mogu predlagati Ministarstvu za njihovo donoenje.
Za izuavanje odreenog izbornog predmeta uenici, odnosno odrasla lica se opredjeljuju popunjavanjem
anketnog listia iji sadraj utvruje Ministarstvo, a anketu sprovodi srednja kola poetkom kolske godine.
Izborni predmeti nakon izbora postaju obavezni za sve uenike, odnosno odrasla lica, koja se za njih opredijele.

lan 11.
Specifini, fakultativni, dodatni i drugi sadraji kao sastavni dijelovi nastavnog plana i programa mogu biti
zastupljeni do dvadeset posto ( 20 % ) u odnosu na utvreni sadraj odreenog nastavnog plana i programa.
Specifine, fakultativne, dodatne i druge sadraje kao sastavne dijelove odreenoga nastavnog plana i programa
utvruju i donose srednje kole koje obavljaju srednjokolski odgoj i obrazovanje uz saglasnost Ministarstva.
1. Vrste srednjih kola
lan 12.
Srednje kole, zavisno od vrste nastavnog plana i programa koji izvode, mogu biti:
1. gimnazije,
2. strune kole,
3. umjetnike kole,
4. specijalne strune kole, odnosno strune kole za uenike s posebnim potrebama i
5. druge vrste srednjih kola to se utvruje koncepcijom i potrebama razvoja srednjeg obrazovanja na
podruju Kantona.
lan 13.
Gimnazija izvodi nastavni plan i program u etverogodinjem trajanju, ijim se zavravanjem stie srednja
kolska sprema.
Gimnazije mogu biti ope i specijalne, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i programa koji se realizuje.
lan 14.
Struna kola realizuje nastavni plan i program u trajanju, u pravilu, od jedne (1) do etiri (4) godine.
Zavravanjem srednje strune kole u najmanje trogodinjem trajanju stie se srednja struna sprema.
Zavravanjem srednje strune kole u trajanju od jedne (1) do dvije (2) godine stie se nia struna sprema.
Strune kole jesu: tehnike, industrijske, zanatske i druge, to odreuje sadraj nastavnog plana i programa koji
izvode.
lan 15.
Struna kola sa zastupljenim nastavnim planom i programom jedne struke nosi naziv te struke.
Struna kola sa zastupljenim nastavnim planom i programom dviju ili vie struka u svom nazivu ne navodi
nazive tih struka, ve samo Srednja struna kola.
lan 16.
U sredinama gdje objektivno nije mogue, niti je opravdano, osnivanje gimnazije i strune kole kao
samostalnih srednjih kola, moe se osnovati jedna srednjokolska ustanova s gimnazijskim i strunim
nastavnim planom i programom.
Srednjokolska ustanova iz stava 1. ovog lana u svome nazivu ne navodi nastavne programe koje izvodi, ve
samo ima naziv Srednja kola .
lan 17.
Umjetnika kola izvodi nastavni plan i program u najmanje etverogodinjem trajanju, ijim zavravanjem
uenici i odrasla lica stiu srednju strunu spremu.
Umjetnike kole jesu: muzike, plesne, baletne, likovne i druge, to se odreuje prema vrsti nastavnog plana i
programa.
lan 18.
U specijalnoj srednjoj strunoj koli obrazuju se uenici s posebnim potrebama.

U specijalnoj strunoj koli uenici se obrazuju po posebno prilagoenim planovima i programima kojima se
utvruje stepen obrazovanja, zanimanje, trajanje obrazovanja, te odnos opeobrazovnih i struno-teorijskih
predmeta i praktina nastava.
U specijalnu strunu kolu mogu se upisati uenici na osnovu svjedodbe o zavrenoj specijalnoj osnovnoj koli
ili preporuke slube profesionalne orjentacije, a dobna granica za upis nije ista kao kod upisa uenika s
normalnim psihofizikim razvojem.
Posebne nastavne planove i programe iz stava 2. ovog lana donosi Ministarstvo.
1. Organizovanje nastave
lan 19.
Srednja kola na osnovu nastavnih planova i programa donosi godinji program rada.
Godinji program rada donosi Upravni odbor na prijedlog nastavnikog vijea.
Godinji program rada srednjih kola duna je donijeti do 30. septembra za tekuu kolsku godinu.
lan 20.
kolski udbenik je temeljno nastavno sredstvo, koji je izraen u skladu s odobrenim nastavnim planom i
programom i utvrenom koncepcijom kolskog udbenika.
Pod kolskim prirunikom podrazumijevaju se zbirka zadataka, radna biljenica i druga literatura koja
dopunjuje udbenik ili je njegov sastavni dio izraen u skladu s utvrenom koncepcijom udbenika.
Upotrebu kolskih udbenika i prirunika odobrava Ministarstvo prije poetka kolske, odnosno nastavne
godine.
Srednja kola u skladu s Pedagokim standardom ima biblioteku ija je djelatnost sastavni dio rada srednje
kole.
U kolama se ne mogu koristiti materijali i komunikacije koji bi se opravdano mogli smatrati uvredljivim za
jezik, kulturu, religiju i nacionalnu pripadnost uenika.
Vlada Kantona e osnovati organ za praenje primjene odredaba iz prethodnog stava u skladu s lanom 10.
Okvirnog zakona.
lan 21.
Jezici konstitutivnih naroda BiH upotrebljavat e se u svim srednjim kolama u skladu s Ustavom BiH.
Nastavnici e nastavu u koli izvoditi na jezicima konstitutivnih naroda u skladu sa Nastavnim planom i
programom.
U srednjoj koli nastava se odrava na jednom od jezika i pisama konstitutivnih naroda BiH, to se poblie
ureuje Nastavnim planom i programom.
U srednjoj koli nastava se odrava na jednom od jezika i pisama konstitutivnih naroda BiH, to se poblie
ureuje Nastavnim planom i programom.
U koli se ne moe vriti diskriminacija nastavnika ili nekog drugog zaposlenika pri imenovanju, uslovima
zaposlenja, napredovanju ili bilo kojoj drugoj odluci vezano za tu osobu, na osnovu toga to u koli, u usmenom
i pismenom izraavanju, koristi bilo koji od jezika konstitutivnih naroda.
U koli se ne smije vriti diskriminacija uenika zbog njihovih vjerskih, rasnih, nacionalnih, spolnih,
kulturolokih i drugih posebnosti, kao niti zbog injenice to se koriste slubenim jezikom iz stava 1. ovog
lana.
lan 22.
Nastava se organizuje po razredima a neposredno izvodi u razrednom odjeljenju i obrazovnoj grupi. Broj
uenika u razrednom odjeljenju i obrazovnoj grupi kao i druge parametre i vrijednosti srednjeg obrazovanja
utvruju se pedagokim standardom srednjeg obrazovanja ( u daljem tekstu: Pedagoki standard ) i Normativom
srednjokolskog prostora, opreme, nastavnih sredstava i drugih uila ( u daljem tekstu: Normativ ).
Pedagoki standard i Normativ donosi Ministarstvo.

U pojedinim oblicima rada ( vjebe, praktina nastava, rad sa nadarenim uenicima i uenicima s tekoama u
psiho-fizikom razvoju i sl.) razrednja odjeljenja mogu se organizovati u manje obrazovne grupe u skladu s
nastavnim planom i programom i Pedagokim standardom.
Nain organizovanja obrazovnih grupa, nastave u zanatskim kolama i praktine nastave u strunim kolama,
kao i organizovanje i drugih sadraja ureuje se u skladu s Pedagokim standardom.
lan 23.
Godinji broj nastavnih asova moe iznositi najvie 1.120, 1 sedmino 32 nastavna asa, osim u programima
iji se vei dio izvodi u obliku vjebi i praktine nastave.
Dnevno optereenje uenika utvruje se rasporedom asova kole. Teorijska nastava ne moe iznositi vie od
est ( 6 ) asova dnevno, a u iznimnom sluaju moe iznositi sedam ( 7 ) asova dnevno.
as teorijske i praktine nastave traje 45 minuta. as praktine nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan kole
kod poslodavca bez prisutnosti nastavnika.
lan 24.
kolska godina poinje 1. septembra a zavrava 31. augusta naredne godine i ima dva polugodita, odnosno
obrazovna perioda.
Nastavna godina poinje prvog ponedjeljka u septembru.
Tokom kolske godine uenici obavezno imaju zimski i ljetni odmor.
Poetak i zavretak nastave po polugoditima, odnosno obrazovnim periodima, odmore uenika i njihovo
trajanje za svaku kolsku godinu propisuje Ministarstvo na prijedlog Zavoda za kolstvo i Pedagokog zavoda.
lan 25.
Srednja kola obavezno otkriva, prati i potie nadarene i talentovane uenike, te organizuje dodatni rad u skladu
s njihovim sklonostima, sposobnostima i interesu.
Nadareni i talentovani uenici mogu zavriti obrazovanje u kraem vremenu od propisanog.
Uslove i nain obrazovanja nadarenih i talentovanih uenika utvruje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 26.
Srednjokolski odgoj i obrazovanje uenika s tekoama u psiho-fizikom razvoju moe se organizovati, uz
primjenu individualizovanih metoda rada u redovnoj srednjoj koli u posebnim razrednim odjeljenjima u
obrazovnim grupama.
Uenici s tekoama u psiho-fizikom razvoju mogu se obrazovati i osposobljavati za odreena zanimanja i u
specijalnim strunim kolama, odnosno strunim kolama za posebne potrebe uenika u skladu s lanom 18.
ovog zakona.
lan 27.
Radi uvoenja, obavljanja i provjere vrijednosti novih obrazovnih oblika, sadraja i metoda rada Ministarstvo
moe uz saglasnost osnivaa jednu srednju kolu proglasiti eksperimentalnom, odnosno osnovati
eksperimentalnu srednju kolu.
Za eksperimentalnu srednju kolu Ministarstvo moe odrediti odstupanje od odredbi ovog zakona u pogledu
primjene nastavne norme, dnevnog i sedminog optereenja uenika i nastavnika, naina ocjenjivanja,
organizovanja razrednih odjeljenja i primjene nastavnog plana i programa.
Odluku o osnivanju i radu eksperimentalne srednje kole odnosno proglaavanju postojee srednje kole
eksperimentalnom, donosi Ministarstvo.
lan 28.
Srednja kola moe biti vjebaonica za studente nastavne struke.
Odluku o uslovima, finansiranju, nainu rada i mrei vjebaonica, na prijedlog visokokolskih ustanova, donosi
Ministarstvo.
III: SREDNJOKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE

ODRASLIH LICA ILI POLAZNIKA

lan 29.
Srednjokolski odgoj i obrazovanje odraslih lica ili polaznika obuhvaa:
1. programe za sticanje srednje kolske i srednje strune spreme,
2. programe prekvalifikacije,
3. programe osposobljavanja i usavravanja,
4. programe strunog osposobljavanja i programe teajeva, odnosno programe kurseva.
Obrazovanje odraslih lica ostvaruje se na osnovu posebnih nastavnih planova i programa, odnosno redovnih
nastavnih planova i programa prilagoenih uslovima i svrsi sticanja zvanja odraslih lica.
U skladu s potrebama usavravanja odraslih nastavne planove i programe iz stava 1. take 1. ovog lana donosi
Ministarstvo.
lan 30.
Prekvalifikacija se ostvaruje promjenom redovnih nastavnih planova i programa, dokolovavanjem uz obavezno
polaganje dopunskih i diferencijalnih ispita.
Programom osposobljavanja i usavravanja se nakon zavrene srednje kolske, odnosno strune spreme stiu
nova znanja, vjetine i sposobnosti potrebne za rad ili praenje i upotrebu novih tehnologija i savremene
organizacije rada.
Programom teajeva ili kurseva odrasla lica stiu elementarna znanja ili sposobnosti za konkretno manje
sloeno zanimanje, a izvode se u trajanju od najmanje tri (3) mjeseca.
Planove i programe iz stava 2. i 3. ovog lana donose kole, koje ga izvode, uz saglasnost Ministarstva.
lan 31.
Programe strunog osposobljavanja odraslih lica mogu predlagati ministarstva i Privredna komora Kantona
nadleni za odreeni obrt ili djelatnost, a donosi ih Ministarstvo.
Blie uslove, nain i postupak srednjokolskog odgoja i obrazovanja odraslih lica ureuje Ministarstvo
posebnim propisom.
lan 32.
Srednjokolski odgoj i obrazovanje odraslih lica mogu izvoditi srednje kole i druga domaa i inozemna pravna
i fizika lica ukoliko ispunjavaju uslove utvrene ovim zakonom i drugim propisima.
Na zahtjev srednje kole ili drugog pravnog ili fizikog lica odobrenje za realizovanje obrazovanja iz stava 1.
ovog lana daje Ministarstvo.
lan 33.
Trokove srednjokolskog odgoja i obrazovanja odraslih snose odrasli direktno, preduzee ili ustanova iji su
radnici ili Zavod za zapoljavanje.
Visinu kolarine, odnosno cijenu kotanja pismenog i usmenog dijela ispita, upisninu i druge trokove utvruje
srednja kola ili drugo pravno ili fiziko lice opim aktom na koji saglasnost daje Ministarstvo.

IV. PRAVNI STATUS, OSNIVANJE I

PRESTANAK RADA SREDNJE KOLE
I DOMA UENIKA
1. Srednja kola
2.
3. lan 34.
4. Srednju kolu kao javnu ustanovu osniva opina uz saglasnost Ministarstva.

5. Dvije ili vie opina mogu zajedniki osnovati srednju kolu uz saglasnost Ministarstva.
6. Vlada Kantona moe biti osniva srednje kole u ekonomski i privredno nerazvijenm opinama.
7. Srednja kola se osniva uz saglasnost s odgovarajuim programom razvoja i koncepcijom
srednjokolskog odgoja i obrazovanja.
8.
9. lan 35.
10. Srednju kolu mogu osnovati i druga domaa i inozemna pravna i fizika lica (u daljem tekstu:srednja
kola u privatnom vlasnitvu) uz saglasnost Ministarstva.
11. Samo meunarodne privatne kole mogu imati nastavne planove i programe koji u potpunosti ne
pokrivaju zajedniku jezgru nastavnih planova i programa.
12. Na osnivanje, poetak rada i djelatnost srednje kole u privatnom vlasnitvu odgovarajue se
primjenjuje ovaj zakon i drugi propisi iz oblasti srednjeg obrazovanja.
13. Akt o osnivanju srednje kole u privatnom vlasnitvu donose domaa pravna ili fizika lica koja je
osnivaju.
14.
15. lan 36.
16. Djelatnost srednjokolskog odgoja i obrazovanja na podruju Kantona, ostvaruje se kroz mreu srednjih
kola koju Odlukom utvruje Skuptina Kantona na prijedlog Vlade, a kojom se utvruju osnovne potrebe
razvitka i organiziranja srednjokolskog obrazovanja na podruju Kantona.
17. Na osnovu plana i programa razvoja i potreba za odreenom vrstom srednjokolskog odgoja i
obrazovanja, opinska tijela uprave nadlena za pitanja odgoja i obrazovanja, utvruju vrstu i broj srednjih
kola za ostvarivanje srednjokolskih programa na svom podruju i predlau ih Ministarstvu.
18. Na osnovu predloenih opinskih potreba za izvoenjem odreenih vrsta programa srednjokolskog
odgoja i obrazovanja, Ministarstvo utvruje i donosi popis verifikovanih srednjih kola u kojima e se
izvoditi utvreni programi za podruje Kantona i objavljuje ga u Slubenim novinama HNK-a.
19.
20. lan 37.
21. Prije osnivanja srednje kole, osniva imenuje komisiju od najmanje tri (3) lana koji e u skladu sa
ovim Zakonom i drugim propisom izraditi akt o osnivanju kole i obaviti druge radnje u vezi s poetkom
rada srednje kole.
22. Akt o osnivanju kole iz stava 1. ovog lana usvaja:
23. opinsko vijee kada je srednja kola u vlasnitvu opine,
24. opinska vijea kada je srednja kola u zajednikom vlasnitvu dvije ili vie opina,
25. Vlada kada je srednja kola u vlasnitvu Kantona.
26.
27. lan 38.
28. Srednju kolu kao javnu ustanovu i srednju kolu u privatnom vlasnitvu utemeljuje osniva aktom o
osnivanju , koji pored opih uslova utvrenih Zakonom o ustanovama sadri i slijedee uslove:
29.
30. utvrene nastavne planove i programe te nain i uslove njihovog ostvarivanja,
31. vrstu i trajanje obrazovanja, strunoj i kolskoj spremi koja se stie zavravanjem odreenih programa,
32. radnike, prostor i opremu,
33. utvreni rok za donoenje pravila kole.
34.
35. Osniva je obavezan od Ministarstva pribaviti ocjenu usklaenosti akta o osnivanju srednje kole sa
Zakonom i drugim propisom.
36. Akt kojim kantonalna Vlada osniva srednju kolu, ne podlijee ocjeni iz stava 2. ovog lana.
37. Srednja kola moe obavljati statusne promjene na kraju tekue, odnosno prije poetka nove kolske
godine, a odluku donosi Upravni odbor uz saglasnost osnivaa i Ministarstva.
38. Osniva, odnosno srednja kola obavezna je prijaviti Ministarstvu promjenu za njen upis u Registar
srednjih kola u roku od (15) dana od kada je odreena statusna promjena obavljena.
39.

40. lan 39.

41. U ostvarivanju zajednikih interesa i pruanja podrke u razvoju metoda i oblika odgojno-obrazovnog
rada, popune nastavne norme nastavnika i drugih vidova meusobne saradnje, srednje kole se mogu
udruivati na nivou Kantona u zajednicu srednjih kola, tako da svaka od srednjih kola zadrava status
pravnog lica.
42. Prava, obaveze i meusobni odnosi srednjih kola u zajednici, blie se ureuju ugovorom koji
verificiraju osnivai srednjih kola koje su ule u zajednicu.
43. Pravilima Zajednice srednjih kola, blie se ureuje vrsta i oblik saradnje, poslovi, sistem i rad.
44. Pravila Zajednice srednjih kola iz stava 3. ovog lana donose Upravni odbori srednjih kola koje se
udruuju uz saglasnost Ministarstva.
45.
46. lan 40.
47. Srednja kola moe organizovati izvoenje odreenog programa srednjokolskog odgoja i obrazovanja i
izvan svoga sjeditva, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom uz saglasnost Ministarstva.
48. Na teritoriji Kantona, srednjokolske programe mogu izvoditi srednje kole ije je sjedite izvan
Kantona, u skladu s ovim Zakonom i drugim propisom uz saglasnost Ministarstva.
49.
50. lan 41.
51. Srednja kola je obavezna donijeti Pravila.
52. Pravila kole kao i izmjene i dopune Pravila donosi Upravni odbor nakon dobivene saglasnosti od
osnivaa i Ministarstva.
53. Pravilima se blie ureuje unutranje ureenje, nain obavljanja djelatnosti, upravljanje kolom, prava i
dunosti uenika, nastavnika i organa upravljanja, te ostala pitanja vana za rad kole u skladu sa Zakonom.
54. Upravni odbor donosi i druga opa akta koja moraju biti u skladu s Pravilima.
55.
56. lan 42.
57. Srednja kola moe poeti s radom i upisom uenika ako ispunjava uslove utvrene ovim Zakonom, te
ako ima:
58. Dovoljno uenika za formiranje odreenog broja razrednih odjeljenja u skladu s Pedagokim
standardom,
59. Pravila,
60. Godinji plan i program rada,
61. Izabrane nastavnike potrebne za izvoenje nastavnog plana i programa i
62. Odgovarajui prostor, opremu, didaktika sredstva i uila.
63.
64. Za poetak rada srednje kole u privatnom vlasnitvu, nije potrebno ispunjenje uslova iz
65. take 1. stava 1. ovog lana.
66. Nain i postupak utvrivanja ispunjenosti uslova iz stava 1. ovog lana, propisuje Ministarstvo
posebnim propisom.
67. Srednja kola moe poeti s radom nakon dobijenog odobrenja od Ministarstva.
68.
69. lan 43.
70. Kad Ministarstvo utvrdi da postojea srednja kola ne ispunjava Zakonom i drugim propisom utvrene
ciljeve i zadatke, odrediti e Upravnom odboru rok u kojem je duan otkloniti utvrene nedostatke.
71. Ako Upravni odbor u ostavljenom roku ne otkloni utvrene nedostatke, odnosno ne uskladi djelatnost
kole sa Zakonom i drugim propisom, Ministarstvo e naloiti osnivau da poduzme odgovarajue mjere.
72.
73. lan 44.
74. Osniva donosi akt o ukidanju srednje kole kojim odreuje rok i nain prestanka njenog rada.
75. Srednja kola iz stava 1. ovog lana moe prestati s radom odjednom ili postepeno.

76. Ako kola prestaje s radom odjednom, prestaje raditi na kraju kolske godine u kojoj je donesena
odluka o ukidanju. U sluaju postepenog prestanka rada kole, aktom o ukidanju se odreuje kolska godina
u kojoj e prestati rad kole.
77. U sluajevima iz stava 3. ovog lana zavretak zapoetog srednjokolskog obrazovanja pojedinano je
pravo svakog uenika, odnosno njegovog roditelja ili staratelja.
78. Status radnika srednje kole koja je prestala sa radom, regulisati e se u skladu sa Zakonom o radu.
79.
80. Srednja kola u privatnom vlasnitvu
81.
82. lan 45.
83. Srednja kola u privatnom vlasnitvu koja je osnovana i ija djelatnost se obavlja u skladu s odredbama
ovog Zakona i drugim propisom, je srednja kola u privatnom vlasnitvu s pravom javnosti.
84.
85. lan 46.
86. Srednja kola u privatnom vlasnitvu s pravom javnosti radi po nastavnom planu i programu u skladu s
odredbama lanova 7.,8.,9.,10.,11. ovog Zakona.
87.
88. lan 47.
89. Srednja kola u privatnom vlasnitvu iz lana 45. ovog Zakona, pravo javnosti stie radei po
nastavnom planu i programu kojeg donosi Ministarstvo ili davanjem saglasnosti na nastavne planove i
programe, kao i davanjem odobrenja za poetak njenog rada od strane Ministarstva.
90. Srednja kola koja je stekla pravo javnosti prema odredbi stava 1. ovog lana, u svoj naziv obavezno
dodaje oznaku s pravom javnosti.
91. Privatne kole u pogledu uslova i procedura osiguravaju jednake mogunosti za upis svim kandidatima.
92. Privatna kola ne moe se osnovati u svrhu promovisanja rasnih, nacionalnih vjerskih, spolnih i drugih
predrasuda, niti svoje usluge smije vriti na nain suprotan Zakonu, odnosno na nain kojim se navedene
predrasude promoviu.
93.
94. aki dom
95. lan 48.
96. aki dom organizuje smjetaj i ishranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti uenika
kao samostalna ustanova.
97. Djelatnost akog doma je povezana sa djelatnou srednjih kola.
98. Djelatnost akih domova mogu obavljati i srednje kole ukoliko ispunjavaju zakonom i drugim
propisom utvrene uslove za obavljanje te djelatnosti.
99.
100. lan 49.
101. Pravo na smjetaj i ishranu u akom domu imaju, po pravilu, redovni uenici.
102. Prijem uenika se obavlja javnim konkursom.
103. Pravo na prijem se ostvaruje na osnovu kriterija koji se utvruju Pravilima i drugim opim aktom
akog doma.
104. Uslove za prijem uenika, trokove smjetaja i ishrane u domovima uenika, normative prostora i
opreme, te program odgojnog rada s uenicima, donosi ustanova koja vri ueniki smjetaj uz saglasnost
Ministarstva.
105. aki dom u privatnom vlasnitvu samostalno utvruje i donosi normativ iz stava 4. ovog lana, koji
ne moe biti nii u odnosu na normativ domova kao javnih ustanova.
106.
107. lan 50.
108. Na osnivanje i status akog doma kao javne ustanove, njegov rad i prestanak rada, javnost rada,
izvjetaj o radu, nadzoru nad radom, registrovanju, pravima i obavezama uenika, izboru, ocjenjivanju i
napredovanju odgajatelja i strunih radnika, organima upravljanja i voenju dokumentacije i odgovarajue
evidencije, primjenjuju se odredbe ovog Zakona ukoliko posebnim propisom nije drugaije odreeno.

109. Pojedina pitanja iz ovog lana, blie se ureuju Pravilima i drugim opim aktom akog doma u
skladu sa Zakonom i aktom o osnivanju.
110.
111. Registrovanje i evidencija
112.
113. lan 51.
114. Srednja kola i aki dom upisuju se u Registar ustanova kod nadlenog suda i Registar srednjih kola
Ministarstva (u daljem tekstu: registri).
115. Upisom u registre iz stava 1. ovog lana, stie se pravna i poslovna sposobnost i pravo izdavanja
uenikih knjiica, uvjerenja, svjedodbi i drugih obrazovnih isprava (u daljem tekstu:obrazovna isprava).
116. Srednja kola i aki dom imaju pravo na peat u skladu sa kantonalnim Zakonom o peatu.
117. Uslove, nain i postupak voenja Registra srednjih kola i akih domova, propisuje Ministarstvo
posebnim propisom.
118.
119. lan 52.
120. U sistemu srednjokolskog odgoja i obrazovanja, ureuje se i vodi evidencija i dokumentacija srednjih
kola, akih domova i radnika.
121. Evidencija i dokumentacija iz stava 1. ovog lana vodi se na obrascima u skladu sa posebnim
propisom.
122.
123. V. UPRAVNI I STRUNI ORGANI
124.
125. lan 53.
126. Srednjom kolom upravlja Upravni odbor i direktor.
127. Upravni odbor ima poloaj i ovlatenja organa upravljanja, a direktor poslovodnog organa i
pedagokog rukovodioca srednje kole.
128. Djelokrug rada i nain odluivanja Upravnog odbora i direktora, blie se ureuje Pravilima srednje
kole u skladu sa ovim Zakonom i drugim propisom.
129.
130. lan 54.
131. Uz poslove utvrene Zakonom o ustanovama, direktor srednje kole obavlja i slijedee:
132.
133. predlae godinji Plan i program rada i brine o njegovom realizovanju,
134. brine se za sprovoenje odluka Upravnog odbora, Nastavnikog vijea i drugih tijela i organa
srednje kole,
135. predlae Upravnom odboru zasnivanje radnog odnosa na odreeno vrijeme u skladu sa Zakonom i
Pravilima i obavlja podjelu radnih zadataka i obaveza na radnike,
136. podnosi izvjetaj o rezultatima odgojno-obrazovnog rada srednje kole i druge izvjetaje utvrene
Zakonom i drugim propisom najmanje dva puta godinje Ministarstvu, i osnivau,
137. obavlja i druge poslove utvrene Zakonom, aktom o osnivanju i Pravilima.
138.
139. lan 55.
140.
141. Za direktora srednje kole moe biti imenovano lice koje pored opih poslova utvrenih Zakonom
ispunjava i slijedee uslove:
142.
143. ima visoku strunu spremu,
144. ispunjava uslove za nastavnika u skladu s ovim Zakonom,
145. ima najmanje pet (5) godina radnog iskustva na odgojno-obrazovnim poslovima u srednjoj koli.
146.
147. Direktor se bira na osnovu javnog konkursa koji raspisuje Upravni odbor u sredstvima
148. dnevnog javnog informisanja, a sprovodi ga konkursna komisija.

149. Direktora srednje kole imenuje i razrjeava Upravni odbor uz saglasnost Ministarstva.
150.
151. lan 56.
152. kola je obavezna u roku trideset (30) dana od dana zakljuivanja konkursa dostaviti prijedlog
kandidata za direktora i od Ministarstva zatraiti davanje saglasnosti.
153. Ukoliko kola propusti rok iz stava 1. ovog lana ili predloeni kandidat iz odreenih razloga ne
dobije potrebnu saglasnost, Ministarstvo e tada, uz miljenje kolskog odbora, imenovati vrioca dunosti
direktora kole na mandat od est (6) mjeseci. Vrilac dunosti direktora ima ista prava i obaveze kao i
direktor kole.
154.
155. lan 57.
156. Srednja kola moe imati pomonika direktora u skladu s Pedagokim standardom.
157. Pomonik direktora srednje kole mora ispunjavati iste uslove koji su propisani za direktora, a
imenuje se na nain i u postupku koji je predvien za izbor i imenovanje direktora kole.
158. Mandat pomonika direktora kole traje etiri (4) godine i ista osoba moe biti ponovo imenovana za
pomonika direktora.
159. lan 58.
160. Direktor se imenuje na etiri (4) godine i nakon isteka mandata isto lice moe biti ponovo imenovano.
161. Ministarstvo e uz miljenje osnivaa razrijeiti direktora, vrioca dunosti direktora ili pomonika
direktora kada utvrdi da ne ispunjavaju ovim Zakonom ili drugim propisom utvrene im obaveze i radne
zadatke ili kada se izvravanjem tih obaveza i radnih zadataka u znatnoj mjeri kre odredbe ovog Zakona i
drugog propisa.
162. U sluaju iz prethodnog stava ovog lana Ministarstvo e, uz miljenje kolskog odbora, imenovati
vrioca dunosti na mandat od est (6) mjeseci.
163. Upravni odbor, odnosno osniva, u sluajevima iz stava 2. i 3. ovog lana nemaju prema razrjeenom
direktoru radnih i finansijskih obaveza.
164.
165. lan 58a.
166. Direktor i pomonik direktora u sklopu sedminih obaveza izvode redovnu nastavu s najmanjom
sedminom normom jednog nastavnog predmeta iz njegove struke, a kolski odbor moe ih osloboditi ove
obaveze u opravdanim sluajevima.
167.
168. lan 59.
169. Odredbe lana 58. ovog Zakona ne odnose se na postupak i nain izbora i razrjeenja direktora srednje
kole u privatnom vlasnitvu.
170. Direktor srednje kole u privatnom vlasnitvu imenuje se i razrjeava u postupku i na nain utvren
aktom o osnivanju i Pravilima.
171.
172. lan 60.
173. Ako isto lice ne bude ponovo imenovano za direktora, srednja kola je obavezna osigurati mu radno
mjesto u skladu s njegovom kolskom spremom i radnom sposobnou.
174. Ukoliko kola iz objektivnih razloga nije u mogunosti radniku iz stava 1.ovog lana osigurati radno
mjesto, obavezna je u saradnji s osnivaem osigurati mu naknadu plate u skladu sa Zakonom o radu.
175.
176. lan 60a.
177. Administrativnim ureenjem kola e osigurati da direktor, kolski odbor i sekretarijat u
organizacionom, upravljakom i administrativnom smislu omogue i ostvare najbolje rezultate u
obrazovnom procesu. Broj i sastav strunih kolskih vijea treba odgovarati broju nastavnih programa koji
se primjenjuju u organizovanju nastave, a posebno u sluajevima kada se nastava iz svih predmeta odrava
na jednom od jezika konstitutivnih naroda.

178. Osniva kole duan je svakoj kolskoj ustanovi, gdje je to mogue, osigurati pravni subjektivitet i
nastavu s Planom i programom te udbenicima na jednom od jezika konstitutivnih naroda kojima pripadaju
uenici te kole.
179. U sluaju organizovanja cjelokupne nastave na dva jezika, uz direktora i zamjenika direktora koji nije
iz istog konstitutivnog naroda ili reda ostalih jedan kolski odbor i jedan sekretarijat, voenje kolske
administracije uredit e se i organizovati na nain koji osigurava ravnopravnost jezika, pisma, akata,
kolskih isprava i kolskih programa.
180. lan 61.
181. Upravni odbor moe imati od pet (5) do trinaest (13) lanova.
182. lanovi Upravnog odbora biraju se iz reda radnika srednje kole, osnivaa i roditelja uenika, a
postupak izbora, broj lanova i nain rada utvruje se detaljnije Pravilima.
183. Mandat Upravnog odbora traje etiri godine.
184. Upravni odbor o svim pitanjima iz svog djelokruga odluuje na sjednici, a odluke su pravovaljane
kada su doneene veinom glasova ukupnog broja lanova Upravnog odbora.
185. Sastav kolskog odbora odraava nacionalnu strukturu uenika i roditelja, radnika kole i lokalne
zajednice u skladu s Okvirnim zakonom.
186. lanovi kolskog odbora biraju se iz reda osnivaa, zaposlenika kole i roditelja uenika u skladu s
Okvirnim zakonom, Statutom kole i imenuju se aktom osnivaa. Direktori, pomonici direktora i elnici
sindikata ne mogu biti lanovi kolskog odbora bilo koje kole u Kantonu.
187. U koli se osniva Vijee roditelja i kole koje, pored ostalog, bira lana kolskog odbora u skladu sa
Statutom i Poslovnikom o radu, a zadatak mu je participirati u radu i unapreenju rada kole i njenom
promovisanju. Nain, postupak izbora i rada, te broj lanova Vijea roditelja i kole detaljnije se ureuje
opim aktom kole.
188.
189. lan 62.
190. Upravni odbor obavlja slijedee iz svog djelokruga:
191.
192. donosi Godinji plan i program rada srednje kole i prati njegovo ostvarenje,
193. daje direktoru smjernice i prijedloge o pitanjima od interesa za poboljanje rada srednje kole,
194. raspisuje konkurs za izbor direktora i prijem ostalih radnika srednje kole,
195. na prijedlog direktora i drugih organa donosi odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa
radnika srednje kole,
196. rjeava o upravnoj stvari iz svog djelokruga kao prvostepeni i drugostepeni organ,
197. razmatra i rjeava albe uenika koje se odnose na pedagoku mjeru iskljuenja iz kole,
nastavnika i drugih radnika kole, te roditelja kao drugostepeni organ,
198. razmatra primjedbe i prijedloge graana o pitanjima od interesa za rad srednje kole i
199. obavlja i druge poslove u skladu sa ovim Zakonom, Aktom o osnivanju i Statutom.
200.
201.
lan 62a.
202. Ako kolski odbor ne obavlja poslove iz svog djelokruga u skladu sa Zakonom i drugim propisom ili
te poslove obavlja na nain koji onemoguava redovno poslovanje i djelatnost kole, Ministarstvo e
naloiti osnivau rasputanje kolskog odbora.
203. U sluaju da osniva ne postupi po nalogu Ministarstva u roku od osam (8) dana, Ministarstvo e
imenovati trolanu komisiju od predstavnika zaposlenika kole, predstavnika osnivaa i predstavnika
Ministarstva koja e imati ovlatenja kolskog odbora osim ovlatenja koje se u vezi s imenovanjem i
razrjeenjem direktora kole ili pomonika direktora.
204. Ovlatenja komisije iz stava 2. ovog lana su privremena i traju do konstituisanja novog kolskog
odbora a najdue tri (3) mjeseca od dana njegovog rasputanja.
205.
206. lan 63.
207. Struni organi srednje kole su Nastavniko vijee, Razredno vijee, Odjeljensko vijee i Struni
aktiv.

208. Nastavniko vijee ine svi nastavnici jedne srednje kole, a njegovim radom rukovodi direktor.
209. Razredno vijee ine svi nastavnici koji izvode nastavu u odreenom razredu, a njegovim radom
rukovodi jedan od razrednika to ga imenuje Nastavniko vijee.
210. Odjeljensko vijee ine svi nastavnici koji izvode nastavu u odreenom odjeljenju, a njegovim radom
rukovodi razrednik.
211. Struni aktiv ine svi nastavnici istih ili srodnih predmeta ili oblasti, a njegovim radom rukovodi
voditelj Aktiva ili pedagog.
212. Sadraj rada strunih organa srednje kole blie se ureuje Pravilima i drugim opim aktima kole.
213.
214. lan 64.
215. Srednja kola obavezno ima sekretara kole.
216. Za sekretara moe biti izabrano lice koje ima najmanje viu strunu spremu, a prioritet kod prijema
imaju kandidati pravne struke, to kola ureuje Pravilima.
217.
218. lan 65.
219. akim domom kao javnom ustanovom upravlja Upravni odbor i direktor.
220. Odredbe lana 54. do 64. ovog zakona, koji se odnosi na poslove sekretara, direktora i Upravnog
odbora srednje kole, odgovarajue se primjenjuju i na organe upravljanja u akim domovima.
221. Struni organ akog doma je Odgajateljsko vijee.
222. Blie odredbe o djelokrugu rada organa iz stava 1. i 3. ovog lana ureuje se Pravilima i drugim opim
aktom akog doma.
223.
224.
225.
226. lan 66.
227. Odredbe ovog Zakona koje se odnose na postupak i nain izbora i trajanja mandata direktora i
Upravnog odbora ne primjenjuju se na srednje kole u privatnom vlasnitvu s pravom javnosti, niti na ake
domove u privatnom vlasnitvu.
228.
229.
230. lan 67.
231. Status redovnog uenika moe se samo imati u jednoj srednjoj koli a stie se upisom u srednju kolu.
232. Uenik koji je upisan u umjetniku kolu moe se upisati u jo jednu srednju kolu, ako ispunjava
uslove upisa te druge srednje kole i ako moe redovno izvriti programske obaveze u obje kole to cijeni i
odobrava nastavniko vijee srednje kole koju uenik eli da pohaa.
233. Prava djeteta koja se odnose na obrazovanje, ispravnu brigu za dobrobit njegovog tjelesnog i duevnog
zdravlja i sigurnosti, u kolama i na svim mjestima gdje se obrazuje, imaju prvenstvo nad svim drugim
pravima.
234. U sluaju sukoba prava prednost se daje onom pravu, tumaenju ili djelovanju koje e najvie koristiti
interesu djeteta.
235. Srednjokolsko obrazovanje svima je dostupno, u skladu s postignutim uspjehom u osnovnoj koli,
linom interesu i sposobnostima.
236. Uenik moe istovremeno stjecati obrazovanje i u drugoj koli u statusu polaznika.
237.
238. lan 67a.
239. Uenici imaju pravo formirati Vijee uenika.
240. Srednja kola uenicima pomae pri formiranju lanova Vijea uenika iji je zadatak:
241. promovisati interese kole u lokalnoj zajednici na ijem podruju se kola nalazi;
242. predstavljati stavove i interese uenika u kolskom odboru;
243. podsticati angaman uenika u radu kole;
244. informisati kolski odbor o svojim stavovima kada ocijeni da je to potrebno ili po zahtjevu kolskog
odbora o svakom pitanju koje se odnosi na rad i upravljanje kolom.

Nain i postupak izbora, te rad Vijea uenika detaljnije se ureuje opim aktima kole.
lan 68.
Pravo prijave na konkurs za upis u prvi (I) razred srednje kole imaju svi kandidati nakon zavrene osnovne
kole u sklopu planiranog ukupnog broja uenika i vrste programa obrazovanja koje Ministarstvu predlae
srednja kola u saradnji s osnivaem, odnosno opinom za novu kolsku godinu.
Uenici normalnog psiho-fizikog razvoja mogu se upisati u (I) razred srednje kole u dobi do sedamnaest (17)
godina, a izuzetno do osamnaest (18) godina uz odobrenje nastavnikog vijea.
Pravo i obaveza je roditelja brinuti o odgoju i obrazovanju u najboljem interesu svoje djece, u javnoj ili
privatnoj koli i ne ograniavati djeci pravo na odgoj i obrazovanje.
Odluku o planu upisa i kriterije konkursa za izbor kandidata u prve (I) razrede svih vrsta srednjih kola donosi
Ministarstvo.
Uslovi upisa i odluku o planu upisa uenika srednje kole u privatnom vlasnitvu donose autonomno.
lan 68a.
kola moe provjeravati znanje i sposobnosti pri upisu uenika u prvi (I) razred uz jasno utvrene kriterije i
mjerila opim aktom kojeg donosi kolski odbor na prijedlog Nastavnikog vijea.
Na poetku nastavne godine kola je obavezna upoznati uenike s njihovim pravima i obavezama.
lan 69.
Konkurs za upis uenika u prve (I) razrede objavljuje srednja kola ili dogovorom s Ministarstvom za sve
srednje kole u sredstvima javnog informisanja.
Konkurs obavezno sadri:
1. broj uenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu,
2. uslove upisa i kriterije za izbor kandidata,
3. nain, vrijeme i postupak provoenja konkursa,
4. i druge elemente utvrene odlukom o upisu,
lan 70
Lica koja su zavrila odgovarajue osnovno obrazovanje ili dijelove srednjeg obrazovanja po nastavnom planu i
programu koji se sadrajno razlikuje od nastavnog plana i programa srednje kole u kojoj uenik nastavlja
obrazovanje, mogu se mimo odredbi lana 68. i lana 69. Zakona uslovno upisati dok se ne sprovede postupak
nostrifikacije ili ekvivalencije steene obrazovne isprave.
Upis uenika u srednju kolu iz stava 1. ovog lana obavlja se u skladu s propisom o nostrifikaciji i
ekvivalenciji steenih obrazovnih isprava.
lan 71.
Srednja kola upisanim uenicima na poetku obrazovanja moe izdati aku knjiicu kao ispravu u kojoj se
evidentira uspjeh uenika na kraju prvog obrazovnog perioda, odnosno polugoditu i kojom se dokazuje status
redovnog uenika srednje kole.
lan 72.
Redovni uenik moe tokom kolovanja promijeniti upisani program, u pravilu, nakon zavrenog prvog razreda.
Promjena programa iz stava 1. ovog lana moe se usloviti polaganjem razlike ili dopunskih ispita koje odreuje
nastavniko vijee srednje kole u kojoj uenik nastavlja obrazovanje.
lan 73.
Uenik koji je stekao niu strunu spremu ima pravo stei srednju kolsku ili srednju strunu spremu
nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.
Ostvarivanje prava iz stava 1. ovog lanka obavezno se uslovljava polaganjem razlike ili dopunskih ispita.

lan 74.
Rad redovnih uenika prati se i ocjenjuje iz svih predmeta utvrenih odreenim nastavnim planom i programom.
Predmetni profesor, javno u razrednom odjeljenju predlae zakljunu ocjenu. Odjeljensko vijee razmatra
pojedinane prijedloge na osnovu kojih utvruje prijedlog opeh uspjeha i vladanja uenika i dostavlja konani
prijedlog nastavnikom vijeu na usvajanje.
Nain praenja rada i ocjenjivanja redovnih uenika u srednjoj koli ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 74a.
Standarde uspjeha uenika i ocjenjivanja postignutih rezultata koje izrauje Agencija za standarde i ocjenjivanje
u skladu s lanovima 46. i 47. Okvirnog zakona donosi Ministarstvo i nadzire njihovo provoenje.
lan 75.
Uenik koji nije zadovoljan zakljuenom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku od 24 sata od dana
pismenog saoptenja ocjene podnijeti prigovor ili albu na utvrenu ocjenu i zahtijevati polaganje ispita pred
komisijom. U odreeni rok za podnoenje zahtjeva ne uraunavaju se neradni dani.
Blie odredbe o ponovnom ispitu uenika iz stava 1. ovog lana ureuje se propisom o praenju i ocjenjivanju
redovnih uenika.
lan 76.
Redovni uenik koji je na kraju nastavne godine ocjenjen iz najvie dva (2) predmeta ocjenom nedovoljan (1)
polae popravni ispit. Popravni ispit polae se u dva ispitna roka od kojih je prvi najranije petnaest (15) dana od
dana zavretka nastavne godine i organizuje se u junu, a drugi ispitni rok organizuje se u avgustu.
Uenici zavrnih razreda mogu polagati popravni ispit u junu, pod uslovom da su upueni na popravni ispit iz
samo jednog predmeta, te ako taj predmet nije praktina nastava.
Svi drugi uenici koji su upueni na popravni ispit polau ga u drugom ispitnom roku.
Blie odredbe o uslovima, nainu i rokovima polaganja popravnih, predmetnih, razrednih, dopunskih i
diferencijalnih ispita ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 77.
Redovni uenik programa za sticanje srednje kolske, srednje strune i nie strune spreme moe tokom
savladavanja programa jedanput ponavljati razred.
Kada se uenik svojom voljom ispie od pohaanja redovne nastave najkasnije mjesec dana prije zavretka
nastavne godine, smatrat e se da nije upuen na ponavljanje razreda.
lan 78.
Uspjeh uenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se brojanom ocjenom: odlian (4), vrlodobar (4), dobar (3),
dovoljan (2), nedovoljan (1).
Ocjene: odlian (5), vrlodobar (4), dobar (3), dovoljan (2) su prolazne.
Opi uspjeh uenika koji ima sve prolazne ocjene utvruje se srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: s
ocjenom odlian (5) ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlodobar(4) ako je srednja ocjena 3,50; s
ocjenom dobar (3) ako je srednja ocjena 2,50; s ocjenom dovoljan (2) ako je srednja ocjena najmanje
Opi uspjeh uenika kojem je na kraju nastavne godine zakljuena ocjena nedovoljan (1) iz tri ili vie predmeta,
odnosno koji nije poloio popravni ispit u propisanim rokovima, utvruje se ocjenom nedovoljan (1).
Ocjene za vladanje uenika su opisne i izraavaju se kao: primjerno, dobro i loe.
lan 79.
Uenik koji iz opravdanih razloga, kao to su: bolest u duem trajanju, vojna i druge obaveze nije mogao
pohaati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili vie predmeta, polae predmetni ili razredni ispit.
Razloge iz stava 1. ovog lana i odluku o polaganju predmetnog ili razrednog ispita donosi nastavniko vije na
prijedlog direktora.

lan 80.
Uenik moe biti zbog zdravstvenog stanja trajno ili privremeno osloboen angaovanja u pojedinanim
sadrajima odreenog nastavnog predmeta, ako ti sadraji nisu iz strunih predmeta.
Ocjena iz tog predmeta se utvruje, odnosno izvodi, na osnovu aktivnosti koju uenik obavlja u drugim
sadrajima tog predmeta.
Odluku iz stava 1. ovog lana donosi nastavniko vijee na prijedlog nadlene ljekarske komisije.
lan 81.
Redovni uenici koji imaju status vrhunskog sportaa ili su istaknuti umjetnici, mogu zavriti srednju kolu
pohaanjem nastave ili polaganjem razrednog, odnosno predmetnog ispita, to se regulie posebnim propisom.
lan 82.
Na kraju srednjokolskog obrazovanja uenik polae maturu ili zavrni ispit. Maturu polae uenik gimnazije, a
zavrni ispit polae uenik strune i srednje umjetnike kole.
Uenici koji su tokom cjelokupnog srednjokolskog obrazovanja imali uspjeh odlian (5) osloboeni su
polaganja mature, odnosno zavrnog ispita.
Kao znak priznanja uenicima iz stava 2. ovog lana srednje kole mogu dodjeljivati posebne diplome.
Uslove, nain i postupak polaganja mature, odnosno zavrnog ispita, ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 83.
Na kraju nastavne godine ili kolske godine uenicima koji imaju prolazne ocjene iz svih predmeta izdaje se
svjedodba,a uenicima s jednom ili vie nedovoljnih ocjena izdaje se uvjerenje.
kola koja ne realizuje nastavnim planom i programom propisane nastavne sate i nastavne dane ne moe izdati
svjedodbe uenicima. Za neostvarenje nastavnog plana i programa odgovoran je direktor kole i organ
upravljanja. U sluaju vanredne okolnosti nastale elementarnom i drugom nepogodom, ili dugotrajnim
neodravanjem nastave, na prijedlog Ministarstva, Vlada Kantona donosi odluku o poetku i zavretku nastavne
godine, te realizovanju nastavnog plana i programa, i propisanog i ostvarenog broja nastavnih sati i dana.
Na zavretku srednje kole ueniku se izdaje svjedodba o zavrnom ispitu.
Licima koja zavre programe prekvalifikacije, osposobljavanja, usavravanja, teajeve i kurseve izdaje se
odgovarajua obrazovna isprava kao dokaz o uspjeno zavrenom odreenom programu.
Izgled, sadraj i oblik obrazovnih isprava ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 84.
Na zahtjev uenika, njegovog roditelja ili staratelja srednja kola moe izdati duplikat obrazovne isprave o
zavrenom razredu, maturi ili zavrenom ispitu.
Postupak i nain izdavanja duplikata obrazovnih isprava obavlja se u skladu s posebnim propisom.
lan 85.
Srednje kole i aki domovi obavezno vode pedagoku dokumentaciju i evidenciju o uenicima.
Obrasci i sadraj pedagoke dokumentacije i evidencije ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 86.
Radi podsticaja na to bolji uspjeh u odgojno obrazovnom radu ueniku se mogu dodjeljivati pismene pohvale
i nagrade pod uslovom i na nain utvren opim aktom srednje kole.
Uenicima koji se neprimjerno odnose prema uenju, radnicima kole, uenicima, kolskoj imovini i zbog
drugog neprimjernog ponaanja mogu se izrei pedagoke mjere: opomena koju izrie razrednik, opomena pred
iskljuenje koju izrie odjeljensko vijee i iskljuenje iz kole koju izrie Nastavniko vijee.
Uenik kome je izreena mjera iskljuenja ne moe polagati razredni ispit u kolskoj godini u kojoj je mjera
izreena.

Pedagoke mjere iz stava 2. ovog lana izriu se na nain i u postupku utvrenom opim aktom srednje kole za
tekuu kolsku godinu i povlae sa sobom sniavanje ocjene vladanja a mogu se u toku trajanja ublaiti ili
ukinuti.
Izreena pedagoka mjera opomena ima za posljedicu sniavanje ocjene vladanja na dobro, a izreena
pedagoka mjera opomena prediskljuenje iz kole ima za posljedicu sniavanje ocjene vladanja na loe.
Ukoliko izreena pedagoka mjera ne bude pozitivno djelovala na uenika u odgojno-obrazovnom smislu,
odnosno ukoliko uenik napravi novu teu povredu pravila ponaanja moe mu se izrei pedagoka mjera
iskljuenja iz kole.
lan 87.
Uenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo prigovora na izreenu pedagoku mjeru
drugostepenom organu kole. Na odluku drugostepenog organa o iskljuenju uenika iz kole moe se izjaviti
zahtjev za reviziju Ministarstvu u roku od tri (3) dana od dana prijema.
Odredbe lana 86. i lana 87. ovog zakona odgovarajue se primjenjuju i na uenike u akim domovima.
lan 88.
Uenik gubi status redovnog uenika:
1. na kraju kolske godine u kojoj je zavrio odreeno obrazovanje, odnosno srednju kolu,
2. kada se ispie iz srednje kole svojom voljom,
3. kada se ne upie u slijedei razred
4. naputanjem srednje kole i
5. dok traje pedagoka mjera iskljuenja iz kole.
Redovnim uenicima koji ponavljaju razred kola moe odrediti da patricipiraju u trokovima odgoja i
obrazovanja o emu odluuje Upravni odbor uz saglasnost Ministarstva.

VII. NASTAVNICI, ODGAJATELJI I

STRUNI SARADNICI
lan 89.
Nastavnicima u srednjem odgoju i obrazovanju garantuje se sloboda pedagokog rada i poduavanja u sklopu
utvrenih nastavnih planova i programa.
Radnici u srednjem odgoju i obrazovanju imaju pravo na struno udruivanje, sindikalno organizovanje i
ugovaranje uslova rada s poslodavcem.

lan 90.
U srednjoj koli i akom domu mogu raditi, odnosno obavljati srednjokolsku i domsku djelatnost profesori,
struni uitelji, nastavnici praktine nastave, saradnici u nastavi i instruktori (u daljem tekstu: nastavnici),
struni saradnici i odgajatelji.
lan 91.
Za nastavnika, strunog saradnika i odgajatelja moe biti izabrano lice koje je zavrilo odgovarajui studij
visoke spreme i ima potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje.
Za strunog nastavnika moe biti izabran neko ko je zavrio odgovarajui studij vie, odnosno srednje strune
spreme, ako je to najvii stepen obrazovanja u tom strunom ili umjetnikom podruju i ako ima potrebno
pedagoko-psiholoko obrazovanje.
Za saradnika u nastavi moe biti izabrano lice koje je steklo odgovarajuu srednju strunu spremu, posjeduje
odreeno radno iskustvo u struci i ima potrebno psiholoko-pedagoko obrazovanje.
lan 92.

U toku kolske godine radno vrijeme nastavnika rasporeuje se na neposredni odgojno-obrazovni rad i ostale
poslove koji proizilaze iz karaktera i koliine odgojno-obrazovnog rada.
Profesori organizuju i izvode teoretsku i praktinu nastavu i vjebe.
Struni saradnici organizuju i obavljaju strune poslove vezane uz rad srednje kole i akoga doma
(pedagoke, psiholoke, zdravstvene, defektoloke, socijalne, bibliotekarske, programerske i druge poslove).
Odgajatelji organizuju rad u odgojnoj grupi, sarauju s roditeljima i nastavnicima te s Upravnim odborom.
Struni nastavnici samostalno izvode vjebe i praktinu nastavu.
Saradnici u nastavi uestvuju u izvoenju vjebi i praktine nastave pod neposrednim rukovodstvom nastavnika
i strunog uitelja.
Izuzetno, struni uitelji samostalno izvode i teoretsku nastavu ako je struna sprema koju su postigli najvii
stepen obrazovanja u tom strunom ili umjetnikom podruju i ako je to odobrilo Ministarstvo.
lan 93.
Sedmino radno vrijeme nastavnika utvruje se u skladu sa Zakonom o radu. Sedmina norma neposrednog
odgojno-obrazovnog rada za teoretsku nastavu utvruje se u skladu s Pedagokim standardom.
Normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima, nain utvrivanja broja izvoaa na
odgojno-obrazovnim i drugim poslovima u srednjoj koli, ureuje Ministarstvo u skladu sa ovim zakonom i
Pedagokim standardom.
Kada kola ne moe osigurati profesora odgovarajue strune spreme i nakon raspisivanja konkursa najmanje
jednom u est (6) mjeseci profesor te ili druge kole moe imati najvie tridesetpet (35) sati neposrednog
odgojno-obrazovnog rada sedmino u kolama Kantona.
U sluajevima iz stava 1. ovog lana kolski odbor na prijedlog direktora moe donijeti odluku da profesor tada
izvodi samo sate redovne nastave.
lan 94.
Nastavnici, struni saradnici, odgajatelji i rukovodei radnici u srednjoj koli i akom domu ne mogu biti lica
koja su pravosnano osuena za kazneno djelo koje ih ini nedostojnim za obavljanje odgojno-obrazovne
djelatnosti.
Nedostojnost za obavljanje odgojno-obrazovne djelatnosti u skladu sa opim aktom ocjenjuje struni organ
odgojno-obrazovne ustanove.
Profesori, struni saradnici i organi rukovoenja kolom ne mogu poduavati (instruirati) uenike kojima
predaju kao ni uenike u toj koli.
lan 95.
Potrebnu vrstu i stepen strune spreme i pedagoko-psiholoko obrazovanje za izvoenje teoretske nastave i
vjebi iz pojedinih predmeta ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
Ako se na konkurs za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuu strunu spremu, a nema potrebno
pedagoko-psiholoko obrazovanje, moe biti izabrana, uz uslove da najkasnije u roku od godinu dana od dana
izbora stekne to obrazovanje.
Nastavniku koji ne ispuni uslov iz stava 2. ovog lana prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stava 2.
ovog lana. alba ne odgaa izvrenje rjeenja o prestanku radnog odnosa.
ta se smatra odgovarajuom strunom spremom i potrebnim pedagoko-psiholokim obrazovanjem nastavnika
propisuje Ministarstvo.
Eventualne sporne sluajeve iz stava 1. ovog lana rjeava Ministarstvo nakon predhodno pribavljenog
miljenja visokokolske ustanove.
lan 96.
Profesori, struni saradnici i drugi zaposlenici kole primaju se u radni odnos na osnovu javnog konkursa.
Javni konkurs raspisuje Upravni odbor, a sprovodi ga konkursna komisija.
Konkurs se objavljuje u sredstvima dnevnog javnog informisanja na podruju Kantona.

lan 96a.
Odredbe Zakona o ustanovama, Zakona o radu i odredbe drugih propisa primjenjivat e se u djelatnosti
srednjokolskog odgoja i obrazovanja samo na ona pitanja koja nisu ureena ovim Zakonom.
lan 97.
Srednja kola i aki dom s profesorima i strunim saradnicama koji nemaju radnog iskustva u struci zakljuuje
ugovor o obavljanju pripravnikog staa na vrijeme u skladu sa zakonom i drugim propisom.
Pripravniki sta u srednjoj koli traje najdue godinu dana, ali ne krae od est (6) mjeseci.
Nakon obavljenog pripravnikog staa pripravnik stie pravo polaganja strunog ispita.
Pripravniku koji ne poloi struni ispit u roku od est (6) mjeseci od dana kada je stekao pravo polaganja
strunog ispita, prestaje radni odnos u srednjoj koli.
Program, nain i uslove polaganja strunog ispita ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 98.
S nastavnikom se moe zasnovati radni odnos na odreeno vrijeme bez objavljivanja javnog konkursa u skladu
sa Zakonom o radu.
Ako se na raspisani konkurs ne javi lice koje ispunjava uslove iz lana 91. ovog zakona, moe se izabrati lice
koje ne ispunjava te uslove u statusu izvoenja neverifikovane nastave.
Iz predmeta u statusu neverificirane nastave polae se predmetni ili razredni ispit ako nastavu izvodi osoba bez
odgovarajue strune spreme u posljednja dva (2) mjeseca tekue nastavne godine.
Radni odnos iz stava 2. ovog lana zasniva se na odreeno vrijeme, do popune radnog mjesta licem koje
ispunjava propisane uslove.
kola je duna najmanje jednom u est (6) mjeseci raspisati konkurs za popunu radnog mjesta iz stavova 2. i 3.
ovog lana.
lan 99.
Rad nastavnika obavezno se prati i ocjenjuje.
Nastavnici mogu napredovati u struci i sticati zvanja u skladu s posebnim propisom kojeg donosi Ministarstvo.
lan 100.
Nastavnici imaju pravo i dunost stalnog strunog i pedagokog usavravanja.
Program i organizaciju stalnih oblika strunog usavravanja ureuje Ministarstvo posebnim propisom.
lan 101.
Nastavnici, struni saradnici i odgajatelji obavljaju ljekarski pregled, u pravilu, svake kolske godine, a
obavezni su to uiniti najmanje jednom.
Trokovi obaveznog ljekarskog pregleda regulisat e se u skladu sa Zakonom o zdravstvenom osiguranju
Kantona.
Ako direktor ocijeni da radnik zbog naruenoga psiho-fizikog zdravlja ne ispunjava planirane poslove i radne
zadatke, donijet e odluku o njegovu upuivanju na ljekarski pregled i prije isteka roka iz stava 1. ovog lana.
Radniku koji odbije izvriti odluku o upuivanju na ljekarski pregled prestaje radni odnos u srednjoj koli.
lan 102.
Ako se nalazom nadlene medicinske ustanove utvrdi da je psiho-fiziko zdravlje nastavnika narueno u mjeri
koja omoguava normalno obavljanje odgojno-obrazovnog rada direktor e na prijedlog te medicinske ustanove
donijeti odluku o oslobaanju nastavnika od neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Srednja kola je duna nastavnika iz stava 1. ovog lana rasporediti na drugo radno mjesto, u skladu s njegovom
strunom spremom i preostalom radnom sposobnou.
Ako nastavnik odbije ovakav raspored prestaje mu radni odnos u srednjoj koli.
lan 103.
Nastavniku prestaje radni odnos na kraju kolske godine u kojoj je ispunio uslove za prestanak radnog odnosa u
skladu s ovim zakonom i Zakonom o radu.

VIII. NADZOR
lan 104.
Inspekcijski nadzor u srednjokolskom odgoju i obrazovanju obavljat e se u skladu s posebnim zakonom.
Struno pedagoki nadzor u srednjokolskom odgoju i obrazovanju obavljat e se u skladu sa posebnim
propisom koji donosi Ministarstvo.
IX. POTREBE I INTERES KANTONA U
FINANSIRANJU
SREDNJOKOLSKOG
ODGOJA I OBRAZOVANJA
lan 105.
Potrebe i interesi opina i Kantona srednjokolskog odgoja i obrazovanja u smislu ovog zakona jesu:
1. organizovanje opeg i posebnog strunog obrazovanja kao redovne djelatnosti srednje kole na
dostignuima savremene nauke, tehnologije i drutvenog razvoja za sticanje znanja i vjetine za
rad ili nastavak daljnjeg kolovanja,
2. unapreivanje djelatnosti srednjokolskog odgoja i obrazovanja i osiguravanja uslova rada prema
zahtjevima programskih sadraja,
3. osiguranje dostupnosti srednjokolskog odgoja i obrazovanja u skladu sa sposobnostima i
mogunostima uenika, a posebno nadarenih uenika i uenika koji postiu natprosjene
rezultate,
4. stipendiranje nadarenih i talentovanih uenika i
5. izdavatvo kolskih novina, publikacija i asopisa.
Navedene i druge potrebe i interesi opina i Kantona realizuju se izvoenjem srednjokolske djelatnosti za koju
se osiguravaju sredstva u kantonalnom Budetu i drugim izvorima po mjerilima i kriterijima koje ureuje
Ministarstvo.
lan 106.
Sredstva osigurana u skladu sa stavom 2. lana 105. ovog Zakona za finansiranje srednjokolske djelatnosti
izdvajaju se na raun Ministarstva koje obavlja obraun i doznaku tih sredstava za potrebe srednjih kola.
U kantonalnom Budetu mogu se osigurati i sredstva za nastale vanredne (neplanirane) potrebe srednjih kola
koje na prijedlog srednjih kola iskazuje Ministarstvo kantonalnoj Vladi.
Radi zadovoljavanja odreenih potreba uenika, odnosno njegovog roditelja ili staratelja participaciju dijela
trokova kolarine i naknade uinjene tete u skladu s aktom koji donosi kola uz saglasnost Ministarstva.
lan 107.
Sredstva za finansiranje srednje kole u privatnom vlasnitvu osigurava osniva.
Srednje kole iz stava 1. ovog lana mogu biti sufinansirane i sredstvima Ministarstva ukoliko su njihovi
programi od interesa za opinu i Kanton.

lan 108.
Srednje kole mogu sticati sredstva i prodajom intelektualnih i kulturnih usluga i roba na tritu, koje su u vezi s
osnovnom djelatnou kole iz uplata redovnih uenika, odraslih lica, najamnina, donacija, legata, poklona,
zaostavtine i drugih izvora u skladu sa Zakonom.
Uslove, mjerila i nain sticanja sredstava iz stava 1. ovog lana i njihovu raspodjelu ureuju srednjokolske
ustanove Pravilima i drugim opim aktom u skladu sa Zakonom.
X. KAZNENE ODREDBE
lan 109.
Novanom kaznom od 500 do 3.000 KM kaznit e se srednja kola i aki dom koji postupe suprotno
odredbama lana 4, lana 8, lana 9, lana 10, lana 19, lana 20, lana 21, lana 23, lana 32, lana 42, lana
49, lana 50, lana 68, lana 75, lana 76, lana 83, lana 85, lana 91, lana 94, lana 96, lana 98. i lana 101.
ovog zakona.
lan 110.
Za prekraje iz lana 109. ovog zakona kaznie se i odgovorno lice u srednjoj koli i akom domu novanom
kaznom od 300 do 800 KM.
XI. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 111.
Nastavnici koji su stupanjem na snagu ovog zakona zateeni u srednjoj koli na obavljanju odgojno-obrazovnih
poslova u trajanju manjem od deset (10) godina, a nemaju strunu spremu propisanu ovim Zakonom ili na
zakonu utemeljenim propisima, mogu nastaviti izvoenje nastave instruktivne prirode pod uslovom da u roku od
etiri (4) godine od dana stupanja na snagu ovog zakona steknu propisanu strunu, odnosno kolsku spremu.
Ako u odreenom roku nastavnik iz stava 1. ovog lana ne stekne propisanu strunu spremu, ne moe dalje
obavljati odgojno-obrazovni rad u srednjoj koli.
Sticanje propisane strune spreme iz stava 1. ovog lana nisu obavezni oni nastavnici koji su stupanjem na
snagu ovog zakona zateeni u radnom odnosu u srednjoj koli s najmanje dvadeset (20) godina rada na odgojnoobrazovnim poslovima.
lan 112.
Radnik koji je stupanjem na snagu ovog zakona zateen u srednjoj koli na obavljanju poslova i radnih zadataka
sekretara u trajanju manjem od deset (10) godina, a nema ovim zakonom propisanu strunu, odnosno kolsku
spremu, moe nesmetano nastaviti obavljanje poslova svoga radnog mjesta uz obavezu da u roku ovog zakona
stekne propisanu strunu spremu.
lan 113.
Lica koja nisu stekla potrebno pedagoko-psiholoko obrazovanje u skladu s ranijim propisima a u radnom
odnosu u srednjoj koli, dune su ga stei u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko lica iz stava 1. ovog lana u propisanom roku ne steknu potrebno obrazovanje, ne mogu dalje obavljati
odgojno-obrazovni rad u srednjoj koli.
lan 114.
Obaveza polaganja strunog ispita iz lana 97. ovog zakona odnosi se na nastavnike koji prvi put zasnivaju
radni odnos u struci, nakon stupanja na snagu akta iz lana 97. stava 4. ovog zakona.

lan 115.
Uenici koji su prije stupanja na snagu ovog zakona upisali odreeni program srednjokolskog obrazovanja
imaju pravo zavriti zapoeto obrazovanje u vremenu duem za jednu kolsku godinu od propisanog trajanja
upisanog programa obrazovanja ili mogu nastaviti obrazovanje u skladu s programom srednje kole utvrenim
odredbama ovog zakona uz obavezu polaganja razlike, odnosno dopunskih ispita.
Odrasla lica, odnosno polaznici koji su prije stupanja na snagu ovog zakona upisali odreeni program
srednjokolskog obrazovanja imaju pravo zavriti zapoeto obrazovanje u skladu s opim aktom srednje kole.
lan 116.
Licima koja su prema ranijim propisima stekla strunu spremu treeg (III), etvrtog (IV) i petog (V) stepena
priznaje se srednja struna sprema.
Licima koja su prema ranijim propisima stekla strunu spremu prvog (I) i drugog (II) stepena priznaje se nia
struna sprema.
lan 117.
Licima koja su do 30. juna 1992. godine stekla svjedodbe ili druge obrazovne isprave srednjokolskog
obrazovanja, ukljuujui vojne i vjerske kole na podruju republika bive Jugoslavije, priznaje se struna
sprema u skladu s kriterijima iz lana 116. ovog zakona.
Javne isprave ( svjedodbe i diplome ) steene po vaeim propisima, nastavnim planovima i programima i
izdate od verifikovanih odgojno-obrazovnih ustanova imaju jednaku pravnu vrijednost na cijelom prostoru
Bosne i Hercegovine.
lan 118.
Zateene srednjokolske ustanove dune su najkasnije est (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona
uskladiti svoju djelatnost, ureenje, poslovanje, preregistriranje i opa akta s odredbama ovog zakona i podnijeti
zahtjev za upis novih statusnih injenica u registre u skladu s lanom 51. ovog zakona.
lan 119.
Opinska vijea, odnosno osnivai nadleni prema mjestu sjedita srednje kole odluit e najkasnije est (6)
mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona o preuzimanju i daljem obavljanju osnivakih, vlasnikih i
drugih prava nad srednjokolskim ustanovama koje su osnovane prema ranijim propisima.
lan 120.
Ako je postupak osnivanja srednje kole bio u toku na dan stupanja na snagu ovog zakona, zavrit e se u skladu
s odredbama ovog zakona.
lan 121.
Ministarstvo je duno donijeti Pedagoki standard i Normativ u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu
ovog zakona.
Ministarstvo moe pojedinanim aktom ureivati pojedina pitanja iz Pedagokog standarda i Normativa do
njihovog donoenja.
lan 122.
Provedbene akte iz lana 25, lana 31, lana 42, lana 51, lana 74, lana 76, lana 82, lana 83, lana 85, lana
93, lana 95, lana 97, lana 99, lana 100. i lana 104. ovog zakona donijet e Ministarstvo najkasnije dvanaest
(12) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 123.
Do donoenja provedbenih propisa iz lana 122. ovog zakona mogu se primjenjivati zateeni provedbeni akti
ukoliko nisu u suprotnosti s provedbenim propisima ovog zakona i drugog propisa.

lan 124.
Srednje kole i aki domovi duni su nakasnije est (6) mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona obaviti
izbor direktora u skladu s lanom 55. ovog zakona.
Direktorima izabranim u skladu s ranijim propisima mandat traje do okonanja novog postupka izbora direktora.
Odredba stava 1. ovog lana ne odnosi se na srednje kole i ake domove u privatnom vlasnitvu.
lan 125.
Na dan stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena ranije donesenih zakona i uredbi u srednjem
obrazovanju na podruju Kantona.
lan 126.
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u Slubenim novinama Hercegovako-neretvanskog kantona.