479

RaspRave InstItuta za hRvatskI jezIk I jezIkoslovlje 37/2 (2011.)

UDK 811.163.42282:811.163.42373.7
Pregledni lanak
Rukopis primljen 23.XI.2011.
Prihvaen za tisak 26.III.2012.
Mira Menac-Mihali
Filozofski fakultet
Odsjek za kroatistiku
Ivana Luia 3, HR-10000 Zagreb
mmenac@ffzg.hr
IZ KAJKAVSKE FRAZEOLOGIJE
U radu se prouava kajkavska frazeologija na temelju prikupljanja kajkav-
skih, akavskih i tokavskih frazema u stotinjak hrvatskih punktova prema
posebno izraenim upitnicima i u slobodnom razgovoru s ispitanicima u
sklopu rada na projektu Istraivanje hrvatske dijalektne frazeologije i u su-
radnji s nekoliko generacija studenata Kroatistike Filozofskog fakulteta u
Zagrebu.
0. u okviru projekta Istraivanfe hrvatske difalektne fra:eologife prikuplja-
ju se kajkavski, akavski i tokavski frazemi u stotinjak hrvatskih punktova
prema posebno izraenim upitnicima i u slobodnom razgovoru s ispitanicima.
Za istraivanje kajkavske frazeologije proueni su frazemi iz pedesetak kaj-
kavskih punktova.
I. Kajkavski dijalektni frazemi po svom sastavu i strukturi u bitnom se ne
razlikuju od frazema standardnoga jezika. U kajkavskoj dijalektnoj frazeologiji
nalazimo internacionalne frazeme, frazeme karakteristine za grupu jezika, za
cijeli hrvatski jezini sustav ili za njegov dio.
I.1. Internacionalni frazemi potvreni su i u drugim (europskim ili svjet-
skim) sustavima.
I.1.1. Najee su to frazemi vezani uz Bibliju ili uz vjerske tekstove:
ekati da komu mana padne z neba // ekati manu z neba = ekati udo,
ekati da se to dogodi samo od sebe, pasivno oekivati pomo: Cka
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
480
manu : nba (Klotar Podravski). Nmr smo ckti manu : nba, i
sam nkf podu:mi (Podravske Sesvete). Cokoti manu s nabo (Rinko-
vec). Nemre samo mano cekati ka puadne : neba (Vrhovljan).
muiti se kak Kristu {na kriu} = jako se muiti, teko raditi: Mucimo se kaf
Kristu (Brezje). Mucim s kk Krstu na kru (Podravske Sesvete).
neverni (neveruvani) Toma (Toma, Tomo) = osoba koja nikomu ne vjeru-
je: Tak si kak neverovani Toma (Brezje). Neveruvani Toma (Oborovo).
Nevierni Tomo (Rinkovec). Neverni Toma (Samobor). Nmof bti kk
nvruvni Tom (Podravske Sesvete). Nvrni Tma (virje). Poslaf
kf ti pripovdam, nf bti kak nvruvni Tma (Tom) (Vrbovec). Tak
si kaf neveruvoani Tumoa (Vrhovljan).
iveti kak Metuzalem = 1. dugo ivjeti: vi dgo kk Mt:alm (Klotar
Podravski).; 2. osamljeno ivjeti: Osmn v k Matu:lm (Podrav-
ske sesvete).
I.1.2. Meu kajkavskim frazemima mogu se nai frazemi nastali opepozna-
tim asocijacijama iz svakodnevnog ivota:
ez

(na) jeno vuho nuter (vnuter, nutri), {a} ez (na) drugo vun

= ne uje
tko ono to ne eli uti, ne optereuje se tko ime, ignorira to, brzo za-
boravlja to: Na feno vuho nutri, na drugo pa vum (Brezje). Na feno vuho
nuter, na drugo vun (Donja Dubrava). Oan nike ne pa:i na fedno vuhe
notre, a na druge vu (Ivanec). Na fene vuve neter na druge van (Obo-
rovo). Na fno vuh notr, na drug vun (Peteranec). A kf s bu sd
optrvla, c: fno vuvo vnutr, c: drugo vun (Podravske Sesvete).
Ce: fadne veuhe nutru, ce: dreuge vun (Rinkovec). Na feno uho nutra, na
drugo van (Samobor). Na fn vuh vnter, a na drug vun (virje). Nf
pon tom misjti kf si cla. cs fn vh notr, cs drg vn (Vrbo-
vec). Si t cla kf f na s govorla tm dm? Mn f sfn, cs
fn vh notr, cs drg vn (Vrbovec).
rei (skresati) v lice komu kaj = otvoreno, bez sustezanja rei komu to; iz-
vrijeati koga: Skresati nekomu nekaf v lice (Brezje). Se fe bom skresala
v lice (Ivanec). Skrsal mu f s v lc (Klotar Podravski). Raci v lfeice
(Rinkovec). Se mu bum skresala v lice (Samobor). S mu bum skrsla
v lc (Podravske Sesvete). Skrsal mu f s v lc (Podravske Sesvete).
Jdva sm ckla da f s skrm v c (Vrbovec).
vreden kak mela = jako vrijedan, radian: Jriedni fe ko cmela (Ivanec).
Jrdn f kk cmla (Klotar Podravski). Jrdn kf cmla (Peteranec).
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
481
Jrieden ko cmalo (Rinkovec). Jrieden ko cla (Velekovec). Jrdn fe
kk cmla (virje). Jrdn f kk cla (Vrbovec). Jrefden kaf cmfeala
(Vrhovljan).
I.1.3. Internacionalni frazemi u kajkavskom mogu biti potaknuti povijesnim
asocijacijama:
otkriti / otkrivati Ameriku = rei / govoriti, otkriti / otkrivati ono to je
svima poznato: Jef si otkril Ameriku' (Ivanec). Jc sko :n, a n f tk
sd tkril Amrku (Podravske Sesvete). tkril si Amriku, pa tlv:or
f pokvrfn vc dv dn (Vrbovec).
I.2. Meu kajkavskim frazemima nalazimo one koji su karakteristini za
cijelo hrvatsko podruje:
1
ivjeti (uivati) kao bubreg u loju = dobro, bogato ivjeti, uivati u bla-
gostanju: Uva kk bbrk vu lfu (Bakovice). ivi kaf bubreg v lofu
(Brezje). ivi kaf bubreg v lofu (Donja Dubrava). ivi ko bubreg v lofu
(Ivanec). vi k bbrg v lfu (Klotar Podravski). vi ko bbrk v
lfu (Krievci). ivti kf bubrk v lfu (Peteranec). vi kf bbrk v
lfu' (Veliki Raani). ivi ko bubreg v luofu (Rinkovec). ivi kak bu-
brig u lofu (Samobor). v kk bubrg v lfu (Podravske Sesvete). ivi
ko bubreg v lofu (Velekovec). vti kk bubrk v lfu (virje). B ga
brga :a kf, vi kak bbrk v lfu (Vrbovec). ivif kaf bubrek v lofo (vr-
hovljan). ivi kak bubreg v lofu (Zabok).
ivi ka bubrig u lofu (Grebatica). ivi kaf bubreg u lofu (Sinac). i-
vin ka bubrig u lofu (Trogir). n ive k bubrg u lofu, puna mu fe kca
svega (split).
Ka runo fof ivi ka bubrig u lofu (Brnaze). ivi ko bubrig u lofu (i-
la). ivi ka bubrig u lofu (Donje Pazarite). ivi ko (ki) bubrig u lofu (Do-
brine). ivi ki bubr
i
g u lofu (Gala). ivi, kae, ko bubrig u lofu' (Gos-
pi). ivi ko bubrig u lofu (Lovre, Opuzen). ivi ki bubr
i
g u lofu (otok).
ivi ki bubrig u lofu (Primorski Dolac). Uvik fe ivifo ki bubrig u lofu
(Sinj). ivi ka bubr
i
g u lofu (ibenik).
I.3. Neki od kajkavskih frazema karakteristini su za dio hrvatskog podruja
Moemo promatrati frazeme koji povezuju dva naa narjeja (takvih je pri-
mjera malo), npr. potvreni su u kajkavskom i tokavskom:
1
U ovom je odjeljku natuknica zapisana na hrvatskom standardnom jeziku, a nakon znae-
nja navode se najprije kajkavski, a zatim akavski i tokavski primjeri frazema.
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
482
drati se (stati) kak mila Gera = drati se ukoeno, umiljeno, nepristu-
pano: Dri se kaf mila Gera (Brezje). Dri se kaf mila Gera (Varadin).
Dri s kak mila Gra (Vinica). Stofif kaf mifla Gfeara, geni se malo'
(Vrhovljan).
Dri se ko mila Gera (akovo). Stofi ko mila Gera (Lipovljani). Dri se
ko mila Gera (Vrpolje kod akova).
viriti (gledeti, mirkati) kak mi (miek) z mekin (mee i sl.) = viriti od-
nekud (uglavnom se odnosi na dijete kad viri ispod pokrivaa): Gledi kak
mi : mekin (Samobor). Gledi kak mi : mele (Sv. Martin). mirka kak
miek : mee (Brdovec).
Jiri ko mi i: posifa (Lipovljani, Podravska Slatina, Ramanovci, abni-
ca). Jiri ko mi i: mekia (osijek).
Nalazimo frazeme karakteristine za jedno kajkavsko narjeje:
dobiti dreka na ibici (paliki)

= ne dobiti nita: Bu dbil drka na ibci
(Podravske Sesvete). B dbil drka na palcki (virje). Sm s vsi,
b dbil drk na ibc' (Vrbovec). Dobil fe drek na ibici (Zagreb).
drek na ibici = nita; to bezvrijedno: Drk na bici (Krievci). Drk na
bic (Veliki Raani). Cudo ot pci, drk na ibci (Podravske Sesve-
te). To ti fe drek na ibici (Zagreb).
I.4. Posebno su zanimljivi lokalizmi, potvreni samo u jednom govoru ili u
nekoliko bliskih govora:
biti kaj k emu = vrijediti, biti u snazi; dobro izgledati: Dk sm fo kf k
cmu (Klotar Podravski). Dk sm bl kf k cmu, sm mgl dlti (po-
dravske Sesvete). Prf f f i bla kf k cmu, sda v n :a n
(Vrbovec).
iti k ceste = graditi kuu blizu glavne prometnice: Si mladi denes idefu k ce-
ste (Velekovec).
primiti koga za gege i hititi koga na maarske brege = /prijetnja neko-
mu tko je dosadan/: Primm t :a gege i hitim t na maarsk brege (za-
sadbreg).
sedem feli kolaa, a s {z} zeem (z makom, z vaankami)

= puno svega,
a niega vrijednoga, sve je isto i podjednako loe: Ga:darca f dla n
stol sdm fl kolca, a s :om (Podravske Sesvete). ma sdm fl
kolca, a s : vankmi (Podravske Sesvete).
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
483
tuderati

kak bajsarov

maek dok je iel vu pepelnak

srat = drati se mu-
dro: tudra kf bfsarof mcek dok fe el vu pepelnk srt (Bakovice).
vijati se

kak kaa v tru = muiti se, biti izloen velikim tegobama: Jfa
s kk kca f tu (Podravske Sesvete).
zaletavati se kak urek = biti ratoboran: Zaltva s kk rk (Klotar
Podravski). Kk urk se :altva (virje).
zden

kak kaa = vrlo hladan: Zdni si kk kca (Bakovice).
II. U dijalektolokoj literaturi, kad se promatra vie razliitih govora, fra-
zemskim se inaicama ne smatraju samo one meusobno zamjenjive u kontek-
stu, nego i varijacije u razliitim mjesnim govorima koje se znaenjski (i sli-
kovno) podudaraju s komponentom u kanonskom obliku, nastale zbog razlii-
tih fonolokih, morfolokih, tvorbenih, sintaksnih i leksikih karakteristika po-
jedinih govora. Tako se u pojedinim kajkavskim govorima uoavaju fonoloke,
morfoloke, tvorbene, sintaksne i leksike inaice.
II.1. Na primjeru frazema celi {Boji / bogovetni / dragi} den / cele dneve
(cijeloga dana, sve vrijeme, stalno) moemo pratiti, izmeu ostalih varijacija,
fonoloke inaice s obzirom na razliit refleks jera u leksemu den i sl:
Celi Bofi den dela (Brezje). Cieli bogovetni dien (Ivanec). Cli Bfi dn
nkf :anovc (Klotar). Delam po cele Bofe dane (Oborovo). Ciei Buo-
fi dien (Rinkovec). Cei Bofi den (Donja Dubrava). Dlati cli Bfi dn
(Peteranec). Celi Delam celi Boi dan i ni nis napravil (Samobor). Dla
cli Bfi dn, a nt n naprvi (sesvete). Radi celi celcati dan (Varadin).
Ckla ga f ci Bi dn (Vrbovec). Cieli buguvetni / buoi dan (Veleko-
vec). Cefli baufi dfean (Vrhovljan).
II.2. Na primjeru frazema prela (dila) baba s kolai (prekasno je za to,
propala je stvar, proputena je prilika) mogu se pratiti morfoloke inaice s
obzirom na instrumental mnoine imenice:
Dila baba s kuloci (Brezje). Dila baba s kolaci (Donja Dubrava). Prela baba
s kolaci (Ivanec). Prla bba s kolcima (Klotar). Prla bba s kolci (kri-
evci). Prola baba s kolacmi (Oborovo). Prla bba s klci (Peteranec).
Edelo fa bobo s keloci (Rinkovec). Prela baba s kolaci (Samobor). Nmrm
ti f sd nkam, prla bba s kolc, stra sm (sesvete). Prla baba s kulaci
(Velekovec). Prla bba s kolci (Veliki Raani). Prla bba s kolci (vir-
je). J v n vdim hkati, prla bba s kolci (Vrbovec).
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
484
II.3. Na primjeru frazema delati se blesaf (bedast) (pretvarati se da ne ra-
zumije, ne zna itd., glumiti nerazumijevanje) mogu se pratiti morfoloko-sin-
taksne inaice u vezi s uporabom odreenog odnosno neodreenog pridjeva:
odreeni pridjev: Kaf se dela blesavi? (Brezje). Nta n tl cti, dal s
f kak bdsti (Vrbovec).
neodreeni pridjev: Diela se blesaf (Ivanec). Dla s bdast (Klotar). A kaf
se dri tak blesaf (Oborovo). Kf s prvi bdast? (Peteranec). Nfl
s f napravti bdast pa t nko nt n pta (sesvete). Kaf se dela ble-
saf (Zabok).
II.4. Na primjeru frazema obeati / obeavati brda (brege) i doline (dole)
(obeati / obeavati svata, ono to se nee ispuniti, obeati / obeavati nemo-
gue) mogu se pratiti tvorbene inaice s obzirom na lekseme dol / dolina:
Obecava brda i doli (Ivanec). T smo obcva bda i doln (Klotar). Kaf
ti fe obecal brda i doline (Oborovo). Obcval mu f bda i doln (sesve-
te). Obecal nam fe brda i doline (Varadin). bcti bda i dlne (virje).
Lk f on obcal bda i don (Vrbovec). Brege i daule nam ubecuavle
(Vrhovljan).
II.5. Na primjeru frazema Bogu za hrptom (plei, leima) (vrlo daleko)
mogu se promatrati leksike inaice hrbet / plea / lea:
Bogu :a hrptom (Brezje). Boagu :a hrptom (Ivanec). Bgu :a plci (plc)
(Peteranec). Bogu :a leima (Varadin). Bogu :a plci (Velekovec).
Bogu :a hrptom (Vrhovljan).
III. U kajkavskoj frazeologiji postoji bogata frazeoloka antonimifa, sino-
nimifa i vie:nanost.
III.1. Sinonimija i antonimija
Kao primjer sinonimnih frazema promotrit emo istoznanice i bliskozna-
nice u znaenju nizak, malen, a kao primjer njima antonimnih frazema one
u znaenju visok, velik.
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
485
nizak, malen visok, velik
mali kak toplin: Mui fa ko tupin
(Rinkovec)
visoki meter i ilet (umska jagoda,
veter): Jisoki fe meter i ilet (Ivanec). Ji-
soki fe meter i umska fagoda (Ivanec). Ji-
soki fe meter i veter (Ivanec).
visoki kak konopla: Jisok kak kono-
pla (Oborovo).
dobro je ko pognojil (zalieval)
koga: Dobru su ga pugnufili (:alieva-
li) (Vinica).
{visoki} kak bandera (gora,
hrast, lojtra): Jisoki fe kaf bandera
(Brezje). Jisoki fe kaf hrost (Brezje).
Jsok f kk lftra (Klotar Podrav-
ski). Cvk ko gra (Podravske Se-
svete). Bl f kk gra (Podravske Se-
svete). Dcko ko gra (Podravske Se-
svete). Jsok kk bandra (Podravske
sesvete). Jisoka ko loftra (Varadin
mladi). n fe kk lftra (virje).
III.3. Vieznanost
Relativno su esti frazemi s dva znaenja, a oni s tri znaenja sasvim su rijetki.
a) Frazemi s dva znaenja:
plivati kak Budrofani po hajdini

= 1. ne znati plivati: Plva kk
Budrofcni po hafdn (Bakovice).; 2. biti jako pijan: So s napli pk
so po (h)afdni plivli kk Budrofcni (Podravske Sesvete).
teti

zvri

jarca = 1. biti jako nestrpljiv: Pouri s mlo, bu :vgl frca (se-
svete). tl f :vci frca kf m n blo tk dugo (Sesvete).; 2. jako se
ljutiti: tel fe :vrci farca koa sum adila (Ivanec). tl f :vci frca kf
sm otla (sesvete). tla f :vci frca dok sm t rkla (sesvete).
deti (nateknuti / natikati, nanositi, nabijati) na nos komu kaj = 1. pred-
baciti / predbacivati, zamjeriti / zamjerati komu to: Kaf mi to stolno na
nos nabifa? (Brezje). Natknol mi f na ns (sesvete). Skf mu natc
na ns (Sesvete).; 2. podastrijeti / podastirati, napraviti / raditi to komu:
S ti mram na ns dti (nanosti) (sesvete). Nvk f mram s na ns
natknuti, n nmr sma (Vrbovec).
b) Rijetki su frazemi s tri znaenja:
kak da je ko opal Ciganki z torbe = 1. neuredan, prljav: Zglda kda da
f Cignki s trb pal (Sesvete).; 2. nepoeljan: Tk m dr kk da
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
486
sm opla Cignki s trb, kk da nt n vrdim (Sesvete).; 3. snala-
ljiv, spretan, vragoljast, ivahan, zloest: y f kk da f pal Cignki
s trb (sesvete).
IV. Dijalektna je kajkavska frazeologija otvorenoga tipa koja se obnavlja
novim jedinicama, izmeu ostalog i posuivanfem.
IV.1. Germanizmi
imeti knedlu (knedlina) v grlu = ne dolaziti do rijei od neugodnosti: Ima
knedlu v grlu (Varadin). Meti knedlina v gouto (Vrhovljan).
pregutnuti knedlina = doivjeti neugodnost: Prgutnol f kndlna (se-
svete).
pun je kufer komu koga / ega = dosta je komu koga / ega: Pun mi fe ku-
fer sega (Brezje). Pon mi fe kufer sega (Donja Dubrava). Poni mi fe ku-
fer sega (Ivanec). Jec mi fe poni kufer sega (Ivanec). Pn mu f kfr
sga (Klotar). Pn mi te fe kfer (Krievci). Pun mi fe kufer tebe i tvofi
:milavanfa (Oborovo). Pun mi fa kufer sago (Rinkovec). Pun mi fe ku-
fer svega (Samobor). Pun mi f kufr sga (sesvete). Pun mi te fe kufer
(Varadin). Jec m fe pun kufer sga (virje). Pon mi f kfr sga (vr-
bovec). Poun kufer mfe sega (Vrhovljan).
upa kak lajt = potpuno upalj: upa kak laft (Oborovo).
imeti putra na (v) glavi = biti kriv za neto, biti umijean u to: Ima putra
na glavi (Samobor). Imeti putra v glave (Velekovec).
od cajta do cajta = s vremena na vrijeme: Ud cafta du cafta (Veleko-
vec).
zadi je cajt = krajnji je as, ima jo malo vremena: Zadi f caft (Vele-
kovec).
IV.2. Turcizmi
biti po ijem efu = nije po volji komu, nije onako kako je zamislio: Ni po
mome cefu (Zabok).
v tri oka! = /blaga psovka/: F tri coka (Ivanec). U tr cka' (Kriev-
ci). F tr cka' (Raani). F tri coka (Samobor). Odi mi u tri coka
(Zabok).
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
487
IV.3. Romanizmi
iz talijanskoga: uti kak cekin = izrazito ut: oti kak cekin (Ivanec). ut
kak cekin (Samobor). ut kak cekin (Varadin). outi kaf cekifn (Vrhov-
ljan).
iz latinskoga: delati ceremonije = prenemagati se: Ne treba dielati cere-
monife (Ivanec).
Iv.4. Hungarizmi

slatki kak cukor (cukorek) = jako sladak: Slatka si kaf cukor (Brezje). Sla-
dek si kak cukor (Oborovo). Slatko fa ko cukerek (Rinkovec). Rk su
sosdov sltk ko ckor (Vrbovec).
IV.5. Anglicizmi
dok ree (si rekel, veli) keks = brzo, u trenu: Gotovo bo, dok rece
keks (Brezje). Tuo bum napravila dok veli keks (Ivanec). T s dogdilo
dk si rkl kks (Klotar). Dk rc kks (Peteranec). Dek si rakel keks
(Rinkovec). Dok si rekel keks (Samobor). Dk rc kks (sesvete). Dok
veli keks (Varadin). Dok si rekel keks (Varadin). Dok si rkel keks
(Velekovec). Dk si rkel kks (virje). Dok si rkl kks, vc f nstal
(Vrbovec). Duk si reko keks (Vrhovljan).
Posuenice su u kajkavskoj kao i uope u hrvatskoj dijalektnoj frazeologiji
este. One su se adaptirale, kako na fonolokom tako i na morfolokom planu.
Na specifian su nain obogatile tu frazeologiju te su i danas u upotrebi.
U prolosti je kajkavska frazeologija primala dosta leksema i frazema iz
drugih sustava, najvie iz njemakog jezika, od kojih se zajedno s domaim
rije ima stvarala nova frazeologija.
Vrijeme aktivnog posuivanja i iz turskoga, maarskoga i iz njemakoga
izvora pripada prolosti. Dananji govornici ne razumiju mnoge od posuenih
sastavnica tih frazema jer ih kao lekseme nemaju u aktivnoj upotrebi
2
; meu-
tim, ukupno frazeoloko znaenje jo se uva jer je jedna od karakteristika fra-
zema da ive dulje od svojih izdvojenih sastavnica. Realno je ipak oekivati da
e frazeologija s tim elementima, koja se vie ne obnavlja, postupno smanjiva-
ti svoju uporabu, moda u korist nekih stilistikih vrijednosti.
2
Budui da poznavanje toga leksika opada sa svakim naratajem, te sastavnice kao lekse-
mi postat e u dogledno vrijeme sasvim nerazumljive.
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
488
S druge strane kajkavska frazeologija stalno prima, osobito u novije vrije-
me, elemente ili cijele frazeme iz hrvatskoga standardnog jezika. Nekajkav-
ski elementi prilagoavali su se i prilagoavaju se fonolokom i morfolokom
sustavu primatelja. Stare posuenice, iako se dobro uvaju, imaju tendenciju
ograniavanja, a nove tendenciju proirivanja svoga broja i uporabe.
Frazeologija uva staro stanje konzervativna je, ali je i podlona promje-
nama. Unato inovacijama koje nastaju razvojem samoga sustava i onima na-
stalim posuivanjem iz drugih sustava, dijalektne karakteristike pojedinoga go-
vora uvaju se u frazemima u veoj mjeri nego u drugim dijelovima govora.
Literatura:
Ani, V.; D. BrozoVi roneVi; i. GolDstein; lj. joji; r. MAtAsoVi; i. PrAnj-
koVi 2002. Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi liber.
Ani, VlADiMir 2003. Veliki rjenik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi liber.
BoGoVi, sAnjA 1996. Frazeologija grobnikih govora. Grobniki zbornik, Ri-
jeka, 341362.
BrozoVi, DAliBor; PAVle iVi 1988. Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hr-
vatski ili srpski. Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije. Zagreb: Ju-
goslavenski leksikografski zavod Miroslav Krlea.
BrozoVi, DAliBor 1960. O genetskim i strukturalnim kriterijima u klasifika-
ciji hrvatskosrpskih dijalekata. Zbornik za filologiju i lingvistiku, III, Novi
Sad, 6888.
Fink-ArsoVski, eljkA 1986. Neke odrednice kolokvijalnog frazeologizma.
Strani jezici, 2, 98103.
Fink-ArsoVski, eljkA 2002. Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra.
Zagreb: FF press.
Fink-ArsoVski, eljkA i dr. 2006. Hrvatsko-slavenski rjenik poredbenih fraze-
ma. Zagreb: Knjigra.
FrAni, AnelA 1997. Iz frazeologije meimurske kajkavtine. Rije, 1, Rije-
ka, 713.
HerMAn, josiP 1973. Prilog poznavanju leksikoga blaga u govoru Virja (Po-
dravina). Filologija, 7, 7399.
HrnjAk, AnitA 2002. O mogunosti konceptualne i / ili tematske organizacije i
obrade frazeologije. Filologija, 3637, 189200.
HuDeek, lAnA; MilicA MiHAljeVi 1997. Neka pitanja obrade frazema u op-
em hrvatskom rjeniku. Rije, 1, Rijeka, 7582.
iVir, VlADiMir 19921993. Kolokacije i leksiko znaenje. Filologija, 2021,
181189.
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
489
iVi, stjePAn 1936. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU, 48, 4788.
jernej, josiP 19921993. O klasifikaciji frazema. Filologija, 2021, 191197.
kAlinski, iVo 1994. Vrboveki kajkavski govor. Rasprave Zavoda za hrvatski
jezik, 20, 105113.
liPljin, toMislAV 2002. Rjenik varadinskoga kajkavskog govora. Varadin:
Garestin.
lonAri, Mijo 1986. Bilogorski kajkavski govori. Rasprave Zavoda za jezik,
12, Zagreb.
lonAri, Mijo 1991. Galovieva i dananja peteranska kajkavtina. Rasprave
Zavoda za hrvatski jezik, 17, 4763.
lonAri, Mijo 1996. Kajkavsko narjeje, Zagreb: kolska knjiga.
MAresi, jelA 1992. Fonoloki i morfoloki opis govora Podravskih Sesveta.
Rad HAZU, 446, Zagreb, 7192.
MAresi, jelA 1993. O jednom kajkavskom frazemu. Suvremena lingvistika,
3536, 155158.
MAresi, jelA 1994. Frazemi u govoru Klotra Podravskog, Kaj, 23, 2426.
MAresi, jelA 1994. Iz frazeologije govora Podravskih Sesveta, Fluminensia,
12, 9598.
MAresi, jelA 1995. Mali frazeoloki rjenik govora Podravskih Sesveta. Po-
dravski zbornik, 21, Koprivnica, 219236.
MAresi, jelA 1996. Rjenik govora Podravskih Sesveta. Filologija, 27, 153
228.
MAresi, jelA 2003. Kajkavska dijalekatna leksikografija. Rasprave Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29, 391406.
MAresi, jelA 2003. Leksikografska obrada frazema u kajkavskim dijalekat-
nim rjenicima. Rije, 2, Rijeka, 3138.
MAresi, jelA 2007. Odabir leksikografske grae u kajkavskim dijalekatnim
rjenicima. Kaj, 3, Zagreb, 6978.
MAresi, jelA; sAnjA Vuli 1998. Frazemi u rjenicima izvornih akavskih i
izvornih kajkavskih govora. Filologija, 3031, 395402.
MAresi, jelA; MirA MenAc-MiHAli 2008. Frazeologija krievako-podrav-
skih kajkavskih govora s rjenicima. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i je-
zikoslovlje.
MAtei, josiP 1982. Frazeoloki rjenik hrvatskoga ili srpskog jezika. Zagreb:
kolska knjiga.
MAtei, josiP 1995. Frazeologija i dijalektologija. Hrvatski dijalektoloki zbor-
nik, 9, Zagreb, 8388.
MAtkoVi, Dinko 2004. Rjenik frazema i poslovica govora Vrboske na otoku
Hvaru. Jelsa: Oganak Matice hrvatske.
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
490
MelVinGer, jAsnA 1984.1985. Frazeoloki parovi rijei. Jezik, 31, 107117.
MenAc, AnticA 2007. Hrvatska frazeologija. Zagreb: Knjigra.
MenAc, AnticA; eljkA Fink-ArsoVski; rADoMir Venturin 2003. Hrvatski fra-
zeoloki rjenik. Zagreb: Naklada Ljevak.
MenAc-MiHAli, MirA 1998. Izrazi za malo u akavskim rjenicima. Filolo-
gija, 3031, 267271.
MenAc-MiHAli, MirA 2000. Frazemi s nazivima kukaca u hrvatskim govori-
ma. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, XXVI, 179195.
MenAc-MiHAli, MirA 2002. Problemi izrade viedijalektnoga frazeolokog
rjenika. Filologija, 3839, 4955.
MenAc-MiHAli, MirA 2005. Frazeologija novotokavskih ikavskih govora u Hr-
vatskoj : s rjenikom frazema i znaenjskim kazalom s popisom sinonimnih
frazema. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje i kolska knjiga.
MenAc-MiHAli, MirA 2006. Projekt Istraivanje hrvatske dijalektne frazeo-
logije. Diahronija in sinhronija v dialektolokih raziskavah, Zora, 41, Ma-
ribor, 360365.
MenAc-MiHAli, MirA 2007. Frazeologija i dialektologija v Horvatii. Frazeolo-
gija v jezikoslovju in drugih vedah. Erika Krinik, Wolfgang Eismann (ur.).
Ljubljana, 593604.
MenAc-MiHAli, MirA 2007. O nekim hrvatskim dijalektnim frazemima sa zo-
onimskom sastavnicom. Kulturni bestijarij. Hrvatska sveuilina naklada,
389400.
MenAc-MiHAli, MirA; AnticA MenAc 2011. Frazeologija splitskoga govora s
rjenicima. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
MoGu, MilAn 1990. O Marulievoj frazeologiji u Juditi. Wiener slavistis-
ches Jahrbuch, 8, Wien, 157161.
MuHVi-DiMAnoVski, VesnA 19921993. Neki problemi prezentacije frazeolo-
gizama u frazeolokim i opim rjenicima. Filologija, 2021, 323329.
PetroVi, BernArDinA 1997. O frazeologiji Josipa Kozarca. Rije, 1, Rijeka,
88106.
PoPoVi, Milenko 1980. O frazemu i zamjenljivosti njegovih elemenata. Iz fra-
zeoloke problematike. Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta, Zagreb,
4755.
Rjenik hrvatskoga ili srpskoga jezika 18801976. Zagreb: Jugoslavenska aka-
demija znanosti i umjetnosti, 24 sv.
Rjenik hrvatskoga jezika 2000. Zagreb: LZ Miroslav Krlea i kolska knjiga.
Rjenik hrvatskoga kajkavskoga knjievnog jezika 1984.2005. Sv. 110 (A
poniznomolben). Zagreb: JAZU (HAZU) i Zavod za jezik IFF (Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje).
Mira Menac-Mihali: Iz kajkavske frazeologije
Raspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 37/2 (2011.), str. 479491
491
sAMArDijA, MArko 1995. Leksikologija hrvatskoga jezika. Zagreb: kolska
knjiga.
ojAt, Antun 1981. Virje, Fonoloki opisi. Posebna izdanja ANUBiH, LV/9,
Sarajevo, 337342.
ojAt, Antun 1982. Turopoljski govori. Hrvatski dijalektoloki zbornik, 6, Za-
greb, 317496.
tAFrA, BrAnkA 2005. Od rijei do rjenika. Zagreb: kolska knjiga.
turk, MArijA 1997. Prilog prouavanju akavske frazeologije (na grai iz kr-
kih govora). Suvremena lingvistika, 4344, 313324.
turk, MArijA 1998. Frazeologija krkih govora. Govori otoka Krka, Rijeka,
263298.
VAjs, nADA; VesnA zeeVi 1994. Frazeologija u Rjeniku hrvatskoga kajkav-
skoga knjievnog jezika. Filologija, 2223, 175184.
VAjs, nADA; VesnA zeeVi 1995. Glagolske lokucije u hrvatskom kajkavskom
knjievnom jeziku. Filologija, 2425, 363372.
zeeVi, VesnA 1992. Iz kajkavske morfologije (o DL sg. im. . roda). Raspra-
ve Zavoda za hrvatski jezik, 18, 259266.
zeeVi, VesnA 1993. Fonoloke neutralizacije u kajkavskom vokalizmu. Za-
greb: Zavod za hrvatski jezik.
Kajkavian phraseology
Abstract
Kajkavian phrasemes in their composition and structure do not differ fun-
damentally from the phrasemes in the Croatian standard language. Phonetical,
phonological, morphological, syntactic and other variants can be found in the
phraseology of particular Kajkavian speeches, along with a rich phraseologi-
cal synonymy, antonymy, homonymy and polysemy. The dialectal Kajkavian
is a phraseology of open type, renewing itself with units from different sources,
among others by borrowing. On one hand it preserves the old state being con-
servative as phraseology in general tends to be while on the other hand it is
susceptible to change. In this phraseology new idioms appear easily, while at
the same time old ones undergo different innovations.
Kljune rijei: kajkavska frazeologija, fonoloke, morfoloke inaice
Key words: Kajkavian phraseology, phonological, morphological variants