1

Prof.drt. Slavica Bai

Sveuilite u Zadru
Radni materijal za struno usavravanje uiteljica i uitelja engleskog jezika, mentora,
savjetnika, voditelja SV-a
Datum: 16. i 17. travnja 2009.
Mjesto: Osnovna kola Ivana Kukuljevia, Kralja Tomislava 19, Sisak
Tema: NASTAVNI STIL I DISCIPLINA
Radni materijal
NASTAVNI STIL ili nain uspostavljanja autoriteta
Uvodno razmatranje : povjerenje i autoritet
Pedagoki odnos nije ponaanje jednosmjernog djelovanja, u kojemu odrasli
djeluju na jedan objekt koji samo reagira, samo prihvaa, na dijete ili mladog ovjeka. To
je puno vie odnos meusobnog utjecanja, ili suvremenom terminologijom interakcija.
Pitanje kako se uspjeno moe oblikovati jedan pedagoki odnos, i kako uitelj
moe pomoi ueniku u uenju odn. u razvijanju njegovih obrazovnih mogunosti a da
ta pomo bude s povjerenjem prihvaena od uenika dovodi nas do teme autoriteta u
odgoju.
Uitelji mogu ispuniti svoje zadae samo onda kad su stekli povjerenje i
potovanje svojih uenika.
A to pretpostavlja da su vrijedni povjerenja i potovanja. Dakle, oni moraju
svjedoiti ona svojstva koja izazivaju potovanje i povjerenje. Pri tom se ne radi samo o
posebnim vrlinama kao to su blagonaklonost, dobrohotnost, strpljivost ili pravednost,
nego i o opim sposobnostima i vrlinama koje su u drutvu cijenjene.Ova vrijedna
svojstva linosti su nuna i stoga, jer odgojni zahtjev uitelja ukljuuje i moralni odgoj

2
uenika. Vrline, pored znanja i vjetina spadaju u svim dravama u centralne ciljeve
odgoja. Kao to se znanja mogu posredovati samo ako uitelj ima znanje, tako se i
moralni stavovi i dranja (ponaanje) mogu prenositi samo onda ako ih uitelj sam
posjeduje. Moralni odgoj moe uspjeti samo onda ako je uitelj vjerodostojan, ako su
njegovo ponaanje i rijei u suglasju.
Namjera uitelja da radi za dobro svojih uenika jo uvijek nije dostatna da bi se
utemeljio pedagoki autoritet. Za to je znantno vaniji uenikov doivljaj (iskustvo) da je
uitelj spreman angairati se za ostvarivanje postavljenog cilja (= punoljetnost,
samostalnost mladog ovjeka).
Jer, nesporno je da djeca i mladi trebaju odgoj, da su oni upueni na uitelje i
odgajatelje i da im ovi pomau u orijentiranju i traenju smisla egzistencije. Ali, to
zahtjeva ne samo kompetenciju i nadmonost, nego i SPREMNOST uitelja da se
angairaju za uenike. Stoga autoritet nije neto unaprijed dato, nego ga uitelj
postepeno stjee. Ali, autoritet se isto tako moe i izgubiti, ako uitelj nije vie dovoljno
spreman angairati se za uenika.
Autoritet je, kao i cjelokupni pedagoki odnos nepostojana veliina, koja ovisi o
brojnim imbenicima i ne moe izbjei kolebanjima i krizama, s kojima se, uostalom i
sam odgojni proces susree. Kvantitet i tempo uspostavljanja i ozbiljenja autoriteta u
korist sve vee samostalnosti i odgovornosti uenika moe se odrediti samo od sluaja
do

sluaja,

pojedinano.

Ukoliko

je

pedagoki

odnos

uspostavljen

ciljem

osamostaljivanja uenika i postavljanja na svoje vlastite noge onda bi glavna znaajka

tog odnosa trebalo biti postepeno povlaenje autoriteta, stavljanje autoriteta u drugi
plan, postepeno, sve do samog ukidanja potrebe za njim.
Autoritet je dakle potrebit ueniku u procesu njegova osamostaljivanja, a ne za
osiguranje uitelja. Autoritet ukljuuje p o v j e r e n j e, ali iskljuuje prisnost I
povjerljivost. Autoritet poznaje pravu distancu, potrebnu za odnos izmeu sudionika u
odnosu (pedagoki takt) - uitelj se sa naklonou odnosi prema ueniku /cima/, ali on
ne treba strogu i stalnu kontrolu, jer odnos temelji na

uzajamnoj iskrenosti i

istinoljubivosti.
Uiteljev autoritet se temelji upravo na zalaganju za unapreivanje uenikove
samostalnosti i odgovornosti , kao i kritikog i stvaralakog odnosa prema svijetu.

3
A konani cilj uspostave autoriteta jeste punoljetnost (socijalno-emocionalna tj. Moralna
zrelost) mladog ovjeka, koji vie nije upuen u donoenju ivotno vanih odluka I
temeljnom ivotnom orijentiranju na uitelja, nego moe samostalno donositi odluke I za
njih preuzeti odgovornost.
U suvremenoj se literaturi problematika autoriteta u nastavi obrauje pod
razliitim nazivima, a najee kao pitanje odgojnog odnosno nastavnog stila ili kao
pitanje tipa socijanih interakcija u nastavi.

to je odgojni ili nastavni stil ?

Sa stilom se susreemo u mnogim podrujima ivota: stil vonje kod vozaa,
umjetniki stil u arhitekturi ili glazbi, govorimo o romanikom, gotskom, baroknom stilu, o
stilu skijanja, o stilu plivanja, ali i o stilu pisanja, stilu rukovoenja u poduzeu i koli,
itd.

U Kljaievu rjeniku stranih rijei pod odrednicom stil stoji:

STIL,... (gr.. stylos - drak, pisaljka) 1. skup karakteristinih djela, arhitekture,

literature, a takoer i umjetnikog ili literarnog pravca, kole, epohe; stil je povezan s
idejnim sadrajem djela, s nazorom na svijet umjetnika i sa razvitkom umjetnikog
smjera nastalog u stanovitim socijalno-ekonomskim i literarno-historijskim uvjetima;
(......) 2. nain pisanja nekog pisca (ili pismenog sastava: poslovni, slubeni stil; 3. nain,
metoda rada, igre, izvoenja; 4. preneseno: obiaj, navika, ponaanje, uglaenost,
profinjenost, otmjenost(....)
Iako mogu biti toliko razliita znaenja rijei stil u pojedinim podrujima, ipak
se mogu utvrditi neka obiljeja koja su zajednika svim znaenjima: stil nije neto brzo
prolazno, privremeno, nego relativno trajno; oznaava manje sam sadraj, a vie nain
njegova

izraavanja, koji se postie izborom razliitih sredstava i njihovom

kombinacijom. Ili drukije kazano: stil je relativno trajan, postojan nain ponaanja ili
izraavanja, koji se ostvaruje izborom razliitih mogunosti i sredstava, te njihovom
kombinacijom.
Stil odgoja je nain ponaanja uitelja, nastavnika ili odgajatelja. Ipak, pojedinani
postupci jo uvijek ne ine stil, nego njegovo dominantno, karakteristino, relativno

4
trajno ponaanje prema uenicima. Odgajatelj vri izbor iz mnogobrojnih mogunosti i
tim izborom sredstava odgoja (u najirem smilsu) vri istovremeno i izbor stila odgoja.
Stoga se

pojam nastavni stil , odnosno

stil socijalne interakcije u nastavi moe

odrediti putem dva osnovna obiljeja:

- relativno konzistentan nain ponaanja
- tipian (dominantna) nain socijalne komunikacije i kombinacije oblika
I sredstava nastave
Pojam nastavni stil primjenljiv je

kako

na pojedinca ( npr. uiteljica S.B.

prakticira socijalno-integrativni stil nastavne komunikacije), tako i na c i j e l u g r u p

u, bez obzira da li se njezini lanovi meusobno poznaju (npr. jedna obitelj) ili se ne
poznaju (npr. uitelji jedne drave, jedne pokrajine i sl.). U tom smislu se i moe govoriti
npr. o autoritarnom stilu odgoja u njemakim kolama za vrijeme nacionalsocijalizma
izmeu dva svjetska rata, o demokratskom stilu odgoja "kole koju su osnovali uenici",
"kole bez katedre", Montesori ili waldorfske kole i sl.
Pri razmatranju stila odgoja ne moe se izbjei pitanje: moe li se stil odgajanja
nauiti, vjebati ili se ovjek s njim raa (ili ne raa)?
Ako smo nauili jedan stil nastavne komunikacije moe li se on mijenjati? S obzirom da
je stil nastave usko povezan sa karakteristikama linosti i sa osobinama karaktera
namee se upit : kolika je mogunost promjene? Kolika je znaajnost stila nastave za
uspjeh uenika i njihovu zainteresiranost za uenje? Mogu li se razliiti stilovi nastave
precizno opisati? Koja su razlikovna obiljeja pojedinih stilova? Nailazimo li u praksi na
isti tip?
Prvo pitanje koje se u razmatranju ove problematike postavlja glasi: mogu li se
razliiti stilovi nastave precizno (= znanstveno uporabljivo) opisati?
Rasprava o stilu nastave odnosno o stilu voenja u pravilu se oslanja na nalaze
psihologa Kurta lewina. Lewin je jo 1939 godine u USA postavio prvi eksperiment sa
deseto- i jedanestogodinjacima koji su bili ukljueni u razliite grupe izvannastavnih
aktivnosti: pletenje, pravljenje modela, oblikovanje, izrada malih komada namjetaja i sl.
Uenici su u 18 eksperimentalnih tjedana bili vie sati pod vodstvom istog voditelja.
Svaki voditelj grupe je morao isti vremenski period primjenjivati razliite stilove voenja;

5
demonstrirano je sa tri grupe mladih ljudi autokratsko, demokratsko i laisse-faire
ponaanje i pri tom su praene i biljeene reakcije uenika. Autokratsko ponaanje
voditelja opisano je u kategorijama: opomena, prijetnja, grdnja, kazna, zapovijed,
sramoenje, ukoravanje, izraeno odsustvo razumjevanja, omalovaavanje. Rezultati u
ponaanju lanova te grupe bili su: agresivnost, klonulost, obeshrabrenost, bezvoljnost,
strah, slaba koncentracija, odbijanje, sklonost ometanju, nepovjerenje.
Demokratski ili socijalno-integrativni stil ponaanja voditelja okarakteriziran je
kao: irokogrudost, ohrabrenost, suzdrljivost, prava distanca, strpljivost, izraavanje
potovanja, potvrda i povjerenje. Reakcija mladih je bila: radost, pouzdanost,
koncentriranost, rad bez straha, marljivost, naklonost, simpatija, tolerancija, povjerenje i
obazrivost.
Laisser-faire ponaanje je karakterizirala: ravnodunost, sloboda kretanja,
nedostatno voenje, nerazumjevanje, uvstvena hladnoa, neodlunost. Uinak kod
grupe je bila reakcija vrlo slina reakciji na autokratsko ponaanje; i ovdje se pokazala
rezignacija i agresivnost, obeshrabrenost i strah, odbijanje i nepovjerenje.
Kasnija sustavna empirijska istraivanja dala su nekolicinu vrlo interesantnih
rezultata, iako hipoteze i pojmovi, koji su u tim istraivanjima primjenjivani, jo uvijek ne
mogu ponuditi precizne diferencijacije; to naravno ni u kom sluaju ne umanjuje
znaenje tih rezultata. Lewinova osnovna podjela stilova je do danas ostala
nepromijenjena, a jedino se nastojalo upotpuniti njihove dimenzije i iznai adekvatnije
nazive, te se u literaturi za autoritarni stil koristi jo i termin "autokratski stil voenja", za
Lewinov "demokratski" koristi se naziv "socijalno-integrativni" ili "partnerski" stil voenja,
a za laissser-faire termini "anarhini" ili "ravnoduni" stil voenja.
Koja su temeljna obiljeja pojedinih stilova i kako se oni izraavaju u nastavi?
autoritarni i demokratski stil voenja opisat u koristei crno-bijelu tehniku, a za pustiti
slobodno , iako ga neki uitelji prakticiraju, mogu utvrditi samo jedno - pedagoki je
nedopustiv.
Stilovi su usporeivani glede niza kriterija i prikazani u tabeli:

Tabela 1: Kontrastivni prikaz autokratskog i demokratskog nastavnog stila

kriterij: tko odreuje to e se i kako e se u nastavi zbivati
Autoritarni (dalje A): iskljuivo uitelj
Demokratski (dalje D): uitelj se dogovara s uenicima o sadraju i nainu rada;
uitelj uvaava prijedloge uenika;
kriterij: kako se organizira uenje (osnovni oblik pouavanja i uenja)
A: frontalna i predavaka nastava; dominacija verbalne aktivnosti uitelja;
pitanje-odgovor, pri emu pitanje ide od uitelja prema ueniku u svrhu provjere
znanja uenika; dominira objanjenje, pokazivanje, oponaanje; heuristiki razgovor;
D: kooperativni oblici uenja (rad u malim grupama, rad u paru);
projekt-nastava; problemska nastava; viesmjerna komunikacija (uitelj-uenici i
uenik-uenik/ci), samostalni rad uenika; iskustveno ili sudjelujue uenje;
kriterij: kako se vrednuje i ocjenjuje rad uenika
A: iskljuivo ili gotovo iskljuivo vrednovanje nastavnog rada i ocjenjivanje postignua
pojedinog uenika obavlja uitelj
D: uenike se potie da analiziraju tijek nastavnog rada, to su dobro a to loe
napravili, gdje su uzroci uspjeha odnosno neuspjeha; potie se kod uenika
samokontrola i meusobno ocjenjivanje; od uenika se zahtjeva da procjenjuju vlastiti
rad i da argumentiraju svoje prijedloge; itd.
kriterij: odgojni postupci i metode koje uitelj dominantno koristi
A: uitelj preteno koristi upute, zahtjeve i naloge u kratkoj i imperativnoj formi (trebate,
morate, smijete, ne smijete); dominantno se koristi metodama zapreavanja negativnog
ponaanja (kazne, opomene, prijekori), ali i osobno pohvaljivanje i isticanje "najboljih"
uenika;

7
D: preteno zadaje zadae javno i sa obrazloenjem smisla zadae, zahtjeve i naloge
izdaje u formi molbe, preporuke, norme-poeljno bi bilo i trebali bismo (naglasak na MI,
a ne na TI); izbjegava metode kanjavanja i pritiska, potie na solidarnost, suradnju,
uzajamno prijateljstvo; izrie JA poruke , kako bi i uenici razumjeli uitelja i kako se on
u odreenom momentu osjea; osvjetava odgovornost za grupu a ne samo za
individualno postignue;
kriterij: temeljni odgojni stav prema uenicima
A: dominira pesimistiki stav u odnosu na mogunosti odgojnog utjecaja (odluujue je
naslijee ili djeca su po prirodi loa); preteno nepovjerenje u djecu i mlade i miljenje
da oni ne ele nita znati; otuda je sva odgovornost na uitelju i to na "prisili" na uenje (
"uenici samostalno nita ne mogu"); tenja dugom dranju uenika u ovisnosti o
uitelju; nepovjerenje u sposobnost moralnog prosuivanja mladih ljudi i sl.
D: dominira optimistiki stav u odnosu na mogunosti razvoja mladih ljudi (odluujua je
pozitivna okolina i djeca su po prirodi dobra, naslijedje nije presudno iako se ne
potcjenjuje njegov udio); povjerenje u mogunosti mladih da samostalno ue; vjera u
njihovu elju za saznavanjem i u njihov socijalni impuls; orijentacija na grupno
postignue i odgovornost za kolektiv; povjerenje u mogunost moralne prosudbe; itd.

U ovim formama stilovi odgoja su samo misaone forme, tzv. "idealni tipovi", pri
emu "ideal" nije pozitivna vrijednost, nego ima funkciju opisa pojma. Isto tako, moe se
rei: ovi modeli su hipoteze, pomou kojih se pokuava istraiti odgojna zbilja. U
odgojnoj zbilji nalaze se injenino uitelji i uiteljice, kod kojih se manje ili vie izraeno
nalaze sve ili mnoge gore navedene oznake odgojnog stila. Jasno je i to da se u zbilji
susreu manja ili vea odstupanja od "idealnog tipa", kao to nema "istog" tipa ili je vrlo
rijedak. Zato se i govori o preteno autokratskom, preteno demokratskom stilu odgoja i
sl. Isto tako, prakticiranje odgojnog stila ovisi i o tipu situacije.U nekoj situaciji uitelj
koristi autoritarni odgojni stil i to je opravdano, a u drugoj je primjereniji demokratski
odgojni stil. Ipak, moe se govoriti o uiteljima koji su dominantno autokratski

8
orijentirani i o uiteljima koji su demokratski orijentirani. Naravno, u praksi postoje i
ravnoduni ili anarhini uitelji, iako je to ponaanje koje je u kolskoj praksi
nedopustivo i pedagoki nerelevantno (naalost I tetno).
Stil i ponaanje (samo) disciplina uenika
Drugo pitanje, radi kojeg se i bavimo opisivanjem tipinih stilova odgoja jeste
pitanje utjecajnosti pojedinih stilova ponaanja uitelja na uenikovu aktivnost i na
njegov razvoj.
Mogu li se empirijski utvrditi efekti razliitih NASTAVNIH stilova na ponaanje
uenika u nastavi I konano na uenikov uspjeh u uenju.
Odgovor glasi: Rezultati razliitih istraivanja su u neobino visokom stupnju suglasni;
oni jasno pokazuju da svaki stil odgoja ima empirijski provjerljive razliite posljedice. Mi
emo se ograniiti na utjecanje autokratskog i demokratskog stila i na najvanije
rezultate i prikazati ih na nain tipiziranih modela:
autokratski stil
1. On izaziva kod veine uenika preteno negativna iskustva, oni osjeaju da su pod
pritiskom i neslobodni, da su neshvaeni i da nisu uvaene njihove osobne elje i
interesi. Samo manji broj uenika (visoko socijabilni) se identificiraju s tim stilom i nakon
to su mu se prilagodili doivljavaju ga pozitivno.
2. Na autokratski stil uenici veinom odgovaraju poslunou i prilagodbom,
orijentacijom na radni zadatak ili otporom.
3.Uenici osjeaju veinom jasnu distancu izmeu sebe i uitelja.
4. Autokratski stil odgoja izolira pojedinog mladog ovjeka u odnosu sa drugim
uenicima, proizvodi ambiciozno/astoljubivo natjecanje izmeu pojedinaca i potie
stvaranje suprostavljenih (rivalskih) strana.

9
5. Autokratski stil dovodi unutar grupe esto do napetosti; uenici esto meusobno
reagiraju neutivou, prijetnjama, agresijom i sl.
6. Pod autokratskim stilom voenja, dodue, uenici bre izvravaju naloge, povode se
za ponudama ili zabranama svoga uitelja, ali to dranje se brzo izgubi, nakon to
prestane neposredna kontrola ili nazonost uitelja.
7. Putem autokratskog voenja se mogu postii visoki kolski uspjesi, ostvariti kognitivni
ciljevi nastave (stjecanje znanja i vjetina), te razviti

kognitivne i psihomotorike

sposobnosti, ali samo manja duhovna samostalnost, kooperativnost, solidarnost i drugi

socijalni i voljno-emocionalni ciljevi;ovaj stil zahtjeva esto preuzimanje miljenja
pretpostavljenog autoriteta i miljenje i rasuivanjem prema vrsto utvrenim obrascima;
rigidan je i ne omoguuje fleskibilno snalaenje u razliitim situacijama, a temeljno
obiljeje suvremenog svijeta je promjena i teka predvidljivost novih situacija.
demokratski stil
1. Gdje se prakticira socijalno-integrativni stil voenja osjea se kod veine uenika
zadovoljstvo, oni se osjeaju oputenim, slobodnim; prema njihovom miljenju uitelj ih
razumije i pokuava uvaiti njihove elje i interese. Samo neki mladi ljudi - koji su prije
doivjeli autokratski stil i ve se sa tim stilom identificirali - osjeaju se u demokratskom
stilu nesigurnim.
2. Socijalno-integrativni stil potie veinom na aktivno sudjelovanje u nastavnom
procesu.
3. Na socijalno-integrativni stil veinom mladi ljudi odgovaraju sa naklonou i osobnim
povjerenjem u nastavnika, to ne iskljuuje iskrenu/otvorenu kritiku.
4. Socijalno-integrativni stil integrira mlade ljude jae u razredu ili grupi i potie u
kooperaciji i uzajamnoj kritici uvijek nove odnose meu mladim ljudima.

10
5. Socijalno-integrativni stil odgoja ne sprijeava napetost meu djecom, ali on vodi
najee do rjeenja tih napetosti kroz diskusiju, dogovor, kompromise. Djeca postaju u
veoj mjeri, nego pod autokratskim voenjem kritika, ali svoj kritiki sud su nauili
argumentirano izloiti, kritika smjera na poboljanje postojeeg stanja stvari a ne na
omalovaavanje osoba, spremna su na pomo bez primjene sile.
6. Socijalno-integrativni stil voenja zahtjeva vie vremena, koliina nauenog ostaje
esto manja nego kod autokratskog voenja, ali ovdje su utjecaji veinom trajni, jer se tu
radi o promiljajnom (s uvidom) i dobrovoljnom usvajanju stavova. U velikoj mjeri je
iskazana duhovna samostalnost, a time i sposobnost kritike provjere predloenih
miljenja i sudova, sposobnost diferenciranog miljenja i vrednovanja.
Istaknimo:
1. Stil nastave je relativno trajan, postojan nain ponaanja uitelja, koje se ostvaruje
izborom razliitih mogunosti i sredstava odgoja i njihovom kombinacijom.
2. Stil nastave ima u odgojnom procesu veliko znaenje, jer o nainu ponaanja uitelja
ovisi aktivnost i motivacija uenika.
3. Izmeu stila nastave i tipinog naina ponaanja autoriteta u jednom drutvu
pretpostavljena je korelacija, koja moe ukljuiti mogunost individualne kao i drutvene
promjene.
4. Dosadanji rezultati djelovanja razliitih odgojnih stilova mogu se izraziti u
jednostavnoj formi:
Autokratski stil nastave izaziva preteno autokratske ili opozicione oblike
ponaanja i stavove kod mladih ljudi.
Socijalno-integrativni

stil

izaziva

preteno

socijalno-integrativne

odnosno

demokratske forme ponaanja i stavove.

Laeser-faire ili ravnoduni stil pedagoki

nije relevantan i on pretpostavlja

slobodu uenika da rade to god hoe i zato u kolskim uvjetima nije ostvariv.
5. U uinkovitosti pojedinih nastavnih stilova moe se uoiti stanovita pravilnost:

11
to su djeca starija ( dakle sa stupnjem zrelosti i samostalnosti) jaa uinkovitost
demokratskog stila glede rezultata uenja. A kad kaemo sa stupnjem samostalnosti,
znai da djeca koja su rasla u atmosferi koja je vie pogodovala njihovu
osamostaljivanju, koja je stvarala vie uvjeta za preuzimanje odgovornosti itd.
angairanija su u radu, jer je angairanost posljedica njihove unutarnje motiviranosti i
uvida u znaenje aktivnosti;
Demokratska atmosfera jaa odgovornost samog uenika za rezultat rada, dok
autokratski odnos stvara osjeaj ovisnosti uenikova uspjeha iskljuivo o angamanu
uitelja.
6. Uitelj svojim dominantnim stilom ponaanja utjee kako na radni angaman uenika i
na stil uenja tako i na socijalne odnose mou uenicima i na emocionalnu atmosferu u
razrednom odjelu, te se u razredu moe razlikovati preteno atmosfera natjecanja ili
atmosfera suradnje.
7. Stil nastave naelno je promjenljiv, iako je povezan s personalnim karakteristikama, s
karakterom i zato je ta promjena postepena i esto teka.
8. Sti nastave se ozbilji pod utjecajem brojnih imbenika. Kako jo uvijek jedva da ima
diferenciranih istraivanja o toj ovisnosti, to se mogu samo neki odreujui faktori
navesti. Tako moe stanovita forma vladavine u drutvu imati utjecaja na prakticirani
nastavni stil. Ali i osobne karakteristike uitelja su vaan imbenika. Posebno u koli
stanovitu ulogu ima I veliina grupe (razred/obrazovna grupa), kolska organizacija i
zahtjevi koji se postavljaju ueniku i uitelju. Za stil nastave znaajni su i prostorni
uvjeti.
Navedeni imbenici su potvreni I u dosadanjim istraivanjima djelovanja
nastavnih stilova na postignue I ponaanje uenika.
Razumije se da se pojedini stil odgoja ne moe odrediti u totalu: i u nasilju
postoji katkad socijalno-integrativni odgoj, a i pri zahtijevanju uspjeha uitelj ne mora
nuno biti autoritaran.
Radionica: analiza nastavnih situacija

12