Professional Documents
Culture Documents
Predavanje I Deo PDF
Predavanje I Deo PDF
fond - 2 + 1
4 ESPB
Cilj kursa: Kurs predstavlja proširenje kursa Mašinskih elemenata iz III semestra, iz oblasti
upravo elemenata naftnih i gasnih instalacija, odnosno procesne tehnike. Studenti pri tome
stiču neophodna teorijska znanja iz oblasti cevnih vodova, cevne armature itd., kao i iz
sudova pod pritiskom. Aktivno znanja je ovde od izuzetne važnosti i upravo zbog toga se i
ocena studenata najviše bazira na odbrani projektnih radova i završnom ispitu koji je takodje
sastavljen od računskih zadataka.
- Literatura:
- Dušan Vitas, Milan Trbojević, Mašinski elementi I deo, '' Naučna knjga'', Beograd, više
izdanja.
- Stojan Sedmak, Elementi mašina i aparata, TMF, Beograd, više izdanja.
- Milosav Ognjanović, Mašinski elementi, Mašinski fakultet, Beograd 2006.
- Slobodan Ivković, Mašinski elementi, priručnik za vežbe, izdanje Rudarsko-geološki fakultet,
1988.
- Božidar Prstojević, Nenad Djajić, Merenje i regulacija prirodnog gasa, izdanje Rudarsko-
geološki fakultet 1995.
- Božidar Prstojević, Nenad Djajić, Vojislav Vuletić, Distribucija prirodnog gasa, izdanje
Rudarsko-geološki fakultet 2005.
- M. Bogner, M. Isailović, Prirodni gas, ETA Beograd, 2005.
- Strelec, ..., Plinarski priručnik, Energetika marketing, Zagreb. 1995.
1
Način ocenjivanja:
Pohadjanje
5 / 15 radnih nedelja 5 0-10
predavanja
4 / 15 radnih nedelja 4
3 / 15 radnih nedelja 3
2 / 15 radnih nedelja 2
1 / 15 radnih nedelja 1
0 / 15 radnih nedelja 0
I projekat 0-30
Projekat II projekat 0-30 0-60
2
- Elementi za transport fluida gde spadaju cevovodi i oprema cevovoda (armatura);
- Elementi za čuvanje fluida gde spadaju sudovi pod pritiskom i rezervoari;
CEVOVODI
- Materijal cevovoda
Na izbor materijala utiču: radni uslovi u kojima će cevovod biti eksploatisan, tj:
- Mehaničko opterećenje – naponi. Usled: pritiska fluida koji se transportuje; težine
cevovoda, fluida, armature, izolacije; usled temperaturnih dilatacija.
- Radna temperatura - ponašanje materijala na različitim temperaturama.
- Hemijski sastav fluida koji se transportuju.
- Cena.
Čelik, liveno gvožđe, čelični liv; ..... izrada cevi: šavne, bešavne, livene.
Čelične cevi – čelik je osnovni materijal za izradu cevi. Zbog veće jačine materijala lakše su
od livenih i jeftinije. Mogu biti vrlo dugačke i preko 16 m, što znatno smanjuje broj nastavaka.
Koriste se za veliki broj različitih fluida i različite nominalne pritiske. Prečnici su obično 4 do
3000 mm. Za uobičajene čelike preporučene radne temperature su do 435 0 C. Za više
temperature koriste se legirani čelici (Cr i Mo).
Podložne su koroziji (neophodno korišćenje zaštitnih prevlaka).
Šavna cev s uzdužnim šavom nastaje sučeonim zavarivanjem hladno pripremljenih limova,
traka, pomoću jednog od sledećih načina zavarivanja:
a) Elektrozavarivanje
3
b) Zavarivanje uronjenim lukom
Podužni šav se izrađuje automatski zavarivanjem uronjenim lukom. Pri tome najmanje jedan
var mora biti na unutrašnjoj strani i najmanje jedan var na spoljnoj strani.
Kod ovog postupka zavarivanja podužni šav se izvodi prvo postupkom zavarivanja pod
zaštitom gasa, a potom sledi zavarivanje postupkom uronjenog luka.
Spiralno zavarene cevi imaju spiralno izveden šav, pomoću automatskog zavarivanja
uronjenim lukom. Mora da postoji najmanje jedan var na unutrašnjoj strani i najmanje jedan
var na spoljnoj strani.
Postoje cevi koje su proizvedene postupkom kod koga se podužni šav izvodi kovačkim
zavarivanjem. Kod ovih cevi, krajevi lima, trake, pre spajanja se zagrevaju do temperature
zavarivanja, a potom se mehanički pritiskom postiže spajanje krajeva. Ovim postupkom se
proizvode cevi samo za GRAD-A-25.
4
Čelik od koga se proizvode cevi je čelik dobijen iz Simens Martenovih peći i električnih peći,
Besemerov ili bazičnooksidiran čelik.
Cevne instalacije pored cevi poseduju i elemente koji služe za oblikovanje cevovoda i
instalacije. Promena pravca u cevovodima se postižu ugradnjom lukova, izdvajanje usputnih
vodova iz glavnog cevovoda se postiže ugradnjom T komada koji mogu biti pravi i
redukovani. Promena prečnika cevovoda se izvodi ugradnjom koncentričnih ili ekscentričnih
reducira. Ugradnja manjih izvoda na nekom cevovodu se postiže preko zavarnih komada
(weldolet).
Zatvaranje krajeva cevi se obavlja zavarnim kapama. Svi ovi elementi su poznati pod
zajedničkim nazivom fitinzi.
Fitinzima se spajaju cevi istog ili različitog materijala pri čemu se u izboru fitinga odnosno
specifikaciji za nabavku moraju dati kvaliteti materijala cevi koje se spajaju kao i njihove
osnovne dimenzije. Materijali koji se koriste za proizvodnju fitinga moraju biti kompatabilni u
pogledu otpornosti i zavarljivosti sa cevima u koje se ugrađuju.
Posebnu grupu cevnih elemenata čine prirubnice. Na narednim slikama su prikazane vrste
prirubnica koje se koriste u cevnim instalacijama. Prirubnice se proizvode prema standardima
koji su klasifikovali ove proizvode prema pritisku.
5
Pored prirubnica sa grlom koje je izliveno izjedna sa cevi, koriste se i druge vrste
prirubnica koje mogu biti zavarene za cev, ili spojene na neki drugi način.
6
Standard ASA B 16.5, čelične kovane prirubnice definiše na sledeći način:
7
Između dve prirubnice stavljaju se zaptivači. Primena zaptivača od gume ili kartona
pogodna je za pritiske do 25 bara i temperature do 40o C, a za složenije radne uslove
koriste se metalno-azbestni zaptivači, teflonski i drugi.
Vodeća upuštena površina omogućava korišćenje nominalno slabijih zaptivača i pri znatno
složenijim radnim uslovima (do 200 bara i 400 o C)
Čelične cevi manjih prečnika često se nastavljaju pomoću navojnih parova. Zaptivanje se
može ostvariti pomoću koničnog navoja ili umetanjem kudelje ili PVC trake u cilindrični
navoj.
8
Konstrukcijska rešenja koja se koriste u konstrukcijama predviđenim za brzo i sigurno
sastavljanje, baziraju se isto na navojnom spoju dve cevi. Prikazana su rešenja sa dve
konične površine (gornja slika, pozicije 1. i 2.) i sa sočivastim zaptivačem (donja slika,
pozicija 4). Prsteni 3 i 1 se izrađuju od od legiranog čelika sa Cr, Mo i V, Rm = 800 MPa
Zaptivač se izrađuje od legiranog čelika sa Cr, Rm = 750 MPa. Ovi materijali omogućavaju
primenu na temperaturama od – 40 do 300o C.
9
Cevi od plastičnih masa mogu da se nastavljaju lepljenjem i zavarivanjem. Cevi veći prečnika
mogu da se nastavljaju sučeonim zavrivanjem, a za manje prečnika je potrebna spojnica koja
može i da se lepi za cev.
Izolacione prirubnice imaju priključke koji mogu biti sa navojem ili sa krajevima za
zavarivanje. Izolacione prirubnice se najčešće zavaruju za cevovod. Između prirubnica je
postavljena električna izolacija u obliku izolirajućeg obruča, a izolirajući cilindri ostvaruju
kontakt preko zavrtnja. Standardi definišu posebne zahteve prema izolacionom materijalu. Na
slici je dat prikaz izolacione prirubnice.
10
- Standardizacija i tipizacija u oblasti cevnih vodova
Osnovu sistema mnogih tehničkih standarda čine standardni (Renarovi) brojevi. Oni su nastali
iz potrebe da se iz prirodnog niza brojeva odaberu izvesni brojevi pogodni za praktičnu
upotrebu. Odabir tih brojeva treba da bude ponekom sistemu, tj. da među njima postoji neka
zakonitost. U praksi se pokazalo da je najprikladniie da se izabere red brojeva sa
geometrijskom progresijom. Za standardne brojeve po ISO (JUS) standardu, usvojeni su
brojevi koji su geometrijskog reda sa količnicima: 5 10 , 10 10 , 20 10 , 40 10 , sa početnim brojem 1.
- red R5 količnika q = 5 10 ≈ 1,6
- red R10 količnika q = 10 10 ≈ 1,25
- red R20 količnika q = 20 10 ≈ 1,12
- red R40 količnika q = 40 10 ≈ 1,06
Na primer standardni brojevi reda R5 od 1 do 10 su: 1 -1,6 – 2,5 – 4 – 6,3 – 10.
Standardni brojevi manji od 1 i veći od 10 dobijaju se deljenjem ili množenjem sa 10, 100 ....
11
Podešeni
R5 R10 R20 R40
brojevi
1,00 1,00 1,00 1,00
1,06 1,05
1,12 1,12 1,1
1,18 1,15; 1,20
1,25 1,25 1,25 1,2
1,32 1,3
1,40 1,40
1,50
1,60 1,60 1,60 1,60
1,70
1,80 1,80
1,90
2,00 2,00 2,00
2,12 2,1
2,24 2,24 2,2; 2,25
2,36 2,35; 2,4
2,50 2,50 2,50 2,50
2,65 2,6
2,80 2,80
3,00
3,15 3,15 3,15 3,0; 3,2
3,35 3,4
3.55 3,55 3,5; 3,6
3,75 3,8
4,00 4,00 4,00 4,00
4,25 4,2
4,50 4,50
4,75 4,8
5,00 5,00 5,00
5,30
5,60. 5,60 5,5
6,00
6,30 6,30 6,30 6,30
6,70 6,5
7,10 7,10 7,0
7,50
8,00 8,00 8,00
8,50
9,00 9,00
9,50
10,00 10,00 10,00 10,00
Od osnovnih redova mogu da se prave i izvedeni redovi, odabiranjem svakog n-tog člana
osnovnih redova (nevažno od koga se broja počne sa stvaranjem niza). Npr. red R10 je
praktično izvedeni red reda R5, za n = 2, tj. R10 = R5/2.
12
Količnik
R5/n R10/n R20/n R40/n
q
1,06 - - - R40
1,12 - - R20 R40/2
1,18 - - - R40/3
1,25 - R10 R20/2 R40/4
1,32 - - - R40/5
1,40 - - R20/3 R40/6
1,50 - - - R40/7
1,60 R5 R10/2 R20/4 R40/8
1,70 - - - R40/9
1,80 - - R20/5 R40/10
1,90 - - - R40/11
2,00 - R10/3 R20/6 R40/12
2,12 - - - R40/13
2,24 - - R20/7 R40/14
2,36 - - - R40/15
2,50 R5/2 R10/4 R20/8 R40/16
2,65 - - - R40/17
2,80 - - R20/9 R40/18
3,00 - - - R40/19
3,15 - R10/5 R20/10 R40/20
3,55 - - R20/11 R40/22
4,00 R5/3 R10/6 R20/12 R40/24
4,50 - - R20/13 R40/26
5,00 - R10/7 R20/14 R40/28
5,60 - - R20/15 R40/30
6,30 R5/4 R10/8 R20/16 R40/32
7,10 - - R20/17 R40/34
Red R20/4 sadrži broj 7,1, tako da se ovaj red bira za izbor protoka:
13
7,1 ...11,2 ... 18,0 ... 28,0 ... 45,0 ... 71,0
I način:
d 2π 4⋅Q
Q = v⋅ ⇒d =
4 v ⋅π
Usvajaju se standrdni brojevi (prva tablica): dmin= 67 mm, dmax = 212 mm.
Red R40/4 sadrži broj 67, tako da se ovaj red bira za izbor prečnika:
II način:
Potrebno je odrediti odnos između količnika, u ovom slučaju količnika za protok qQ koji je
poznat i količnika za prečnik qd koji je nepoznat.
Načelno odnos količnika dveju fizičkih veličina odnosi se kao i njihove teorijske definicije, ili
dimenzije. Recimo u odnosu na količnik dužine (u ovom slučaju prečnik) q, mogu da se
definišu i količnici za:
- površine qS= q2
- zapremine qV= q3
- težine qG= q3
- mase qm= q3
- vreme qT= q
- brzinu qv= 1
- ubrzanje qa= q-1
- sile qF= q2
- snagu qP= q2
Dimenzije i materijal šavnih (JUS C.B5.240) i bešavnih cevi (JUS C.B5.221) čeličnih cevi
14
15
Osnovni zahtevi u pogledu kvaliteta proizvodnje cevi prema standardu API - 5L (1988)
Sastav za različite kvalitete cevi utvrđen na osnovu analize uzorka uzetog kašikom treba da
odgovara hemijskim zahtevima datim u tabeli 6.3. Sastav srednjih kvaliteta-grad (nivo
16
otpornosti veći od X-42) treba da odgovara zahtevima dogovorenim između kupca i
proizvođača, i ujedno treba da je u skladu sa zahtevima specificiranim u tabeli 6.3 za cevi.
Pored toga, elementi i njihovo procentualno učešće specificirano u tabeli 6.3 kolone 7, 8, 9 i
drugi elementi mogu biti dodati u bilo koju kategoriju, u bilo koji kvalitet (grad) X-42 ili veći, uz
saglasnost između proizvođača i kupca. Dodavanje ovih inače poželjenih elemenata može
promeniti zavarljivost cevi i zato se mora voditi računa prilikom određivanja količine koja se
može dodati kod konkretne dimenzije i debljine zida.
Analizu uzorka gotovih cevi obavlja proizvođač na uzorcima uzetim iz dve cevi iz svakog
(lota) kontigenta. Rezultati analize se stavljaju na raspolaganje kupcu. Količina koja se
određuje kao kontigent gotovih cevi sa kojih se uzimaju dve cevi radi uzorkovanja je
definisana u zavisnosti od kvaliteta i prečnika cevi.
17
Zahtevi u pogledu naprezanja na istezanje
1 2 3 4 5
Min.
Čvrstoća na
Granica elastičnosti izduženje
istezanje
Grad
min min
Psi max MPa % od 50,8
MPa MPa
A - 25 2500 172 310 - -
A 30000 207 331 - -
B 35000 241 413 - -
X - 42 42000 289 413
X - 46 46000 317 434 - -
X - 52 52000 358 455 - -
X - 56 56000 386 489 - -
X - 60 60000 413 517 - -
X - 65 65000 448 530 - -
X - 70 70000 482 565 - -
X - 80 80000 551 620 827 -
e =1942,57 A / U
gde su:
e minimalno izduženje na 50,8mm u procentima zaokruženo na 0,5%.
A presek uzorka uzetog na ispitivanje čvrstoće na istezanje u mm2 baziranna
spoljnjem prečniku i debljini zida zaokruženim na 6,5 mm2.
U specifična čvrstoća na istezanje, MPa
18
- Hidrostatička ispitivanja
Svaka cev mora izdržati bez curenja, hidrostatička fabrička ispitivanja izvedena najmanje do
specificiranog pritiska ispitivanja poznatog kao "ispitni pritisak". Pritisak ispitivanja za sve
besšavne cevi prečnika 457,2mm (18”) i manje ne sme trajati manje od 5 sekundi. Ispitni
pritisak za šavne cevi prečnika 508mm (20") i veće ne sme trajati manje od 10 sekundi.
Minimalni pritisak ispitivanja treba da bude standardni pritisak ispitivanja ili alternativni pritisak
ispitivanja kao što je dato u sledećoj tablici ili neki srednji ili veći pritisak prema želji
proizvođača ukoliko nije to ograničeno od kupca, ili veći pritisak prema dogovoru između
proizvođača i kupca.
A - 25 59/16" 93,66mm 60 -
3/8”
A 2 i veći 60,32mm 60 75
B 23/8” i veći 60,32mm 60 75
X - 42 59/16” i manji 242,88mm 60 75
168,27mm i
do X - 80 65/8” i 85/8" 75 -
203,82
273mm do
103/4” do 18" 85 -
457,2mm
20” i veći 508mm i veći 90 -
P = 2000 S t / D
gde su:
P fabrički hidrostatički ispitni pritisak u kPa,
S naprezanje u MPa koje je određeno za različite dimenzije kao određeni procenat
minimalne granice elastičnosti kao što to pokazuje tabela 6.5
t specificirana debljina zida u mm
D specificirani spoljni prečnik u mm
Svaka dužina cevi treba da bude izmerena da se utvrdi da li odgovara zahtevima u vezi s
debljinom zida. Debljina zida na bilo kom mestu mora biti unutar tolerancija datih u tabeli 6.6
osim za zavarene cevi, kod kojih zavareno područje nije ograničeno plus tolerancijama.
Merenje debljine zida cevi treba da se izvode mehaničkim kaliperom ili pravilno kalibrisanim
19
uređajem za nedestruktivnu kontrolu odgovarajuće tačnosti. U slučaju odstupanja obaviće se
merenja sa mehaničkim kaliperom.
Svaka cev 242,88mm (59/16") spoljnjeg prečnika i većeg prečnika mora se posebno izvagati i
treba utvrditi vagonsku težinu. Cevi spoljnjeg prečnika 114,3mm (41/2") i manje mogu se po
želji proizvođača vagati pojedinačno ili u posebnim buntovima i treba utvrditi vagonsku težinu.
Kao vagonska težina smatra se težina od minimum 8144kg.
Ako se drukčije ne ugovori između kupca i proizvođača, cevi moraju biti isporučene u
dužinama datim u tablici, kako je specificirano u narudžbi za kupovinu. Dužine moraju biti
unutar tolerancija specificiranih u tablici.
Tablica – Tolerancija dužina
Minimalna
Najkraća Najkraća
Najkraća dužina prosečna
dužina u dužina u 95%
90% celokupne dužina
celokupnoj celokupne
isporuke celokupne
isporuci isporuke
isporuke
Cevi sa navojem i spojnicama
jedna dužina 4,88m 5,49m - -
dupla dužina 6,71m - - 10,67m
Cevi sa ravnim krajevima
jedna dužina 2,74m - - 5,33m
dupla dužina 4,27m - 8,0m 10,67m
ako su
40% od
prethodno 75% od
dogovorene
dogovorene - dogovorene -
prosečne
dužine iznad prosečne dužine
dužine
6,1m
Cevi manje od 114,3mm (41/2") spoljnjeg prečnika u kvalitetima grad A - 25, A i B moraju biti
razumno prave. Sve druge cevi moraju biti proverene na pravolinijalnost i odstupanje od
prave linije ne sme preći 0,2% od dužine. Merenje se može izvesti nategnutom žicom, uzduž
cevi učvršćenom na dva kraja, pri čemu se meri najveće odstupanje.
20
Prirubnice
Čelična prirubnica sa grlom za zavarivanje, za nominalni pritisak 40 bara, JUS M.B6.165
21
Čelična ravna prirubnica za nominalne pritiske do 16 bara, JUS M. B6.182
Za izračunavanje približne težine luka 1800 treba izvršiti množenje gornjih vrednosti sa 2.
23
Lukovi kratkog radijusa od 90° i 180°
T-komadi
Kape
24
- PRORAČUN CEVOVODA
m
Gustina ρ= , kg/m3
V
Zapremina može biti definisanana na uslovima normalnim kada je temperatura 0°C, odnosno
standardnim kada je temperatura 15°C pri čemu je u oba slučaja pritisak isti 101,325 kPa.
Gustina prirodnog gasa može biti apsolutna i relativna.
ρgs = y1 ⋅ ρ1 + y 2 ⋅ ρ 2 + ... + y n ⋅ ρ n
gde su:
yi - zapreminski udeo komponente "i" u gasu
ρi - gustina komponente "i"
Gustina prirodnog gasa se može odrediti na osnovu poznavanja molekulske mase gasa prema
jednačini:
25
Mg
ρgs =
Vm
gde su:
Mg - molekulska masa gasa
Vm - molekulska zapremina gasa
Gustina gasa na uslovima pritiska i temperature, a koji nisu standardni, odnosno normalni, može
se odrediti preko jednačina stanja.
P mg P m g ⋅ Ru ⋅ T Ru ⋅ T
⋅V = ⋅ Ru ⋅ T ⎯
⎯→ = = ρg ⋅ ⎯→ ρ
⎯
Z Mg Z M g ⋅V Mg
mg
N=
Mg
gde su:
mg - masa gasa (kg)
Mg - molekulska masa gasa (kg/kmol)
mg P⋅Mg P⋅Mg
ρg = = =
V Z ⋅ Ru ⋅ T 8314 ⋅ Z ⋅ T
gde su:
ρg - gustina gasa na uslovima P i T
P - pritisak (Pa)
V - zapremina gasa (m3)
N - broj molova u zapremini V
Ru -univerzalna gasna konstanta (8314 J/kmolK)
T - temperatura (K)
26
Z - faktor kompresibiliteta
Relativna gustina predstavlja odnos gustine gasa prema gustini vazduha. Ova gustina nalazi
primenu u mnogim tehnološkim proračunima, a izračunava se preko jednačine:
ρgs(n)
ρr =
ρvs(n)
Mg Mg
ρr = =
Mv 28,96
Gde su:
Viskoznost
Paskal sekunda je izvedena jedinica dinamičke viskoznosti homogenog fluida koji laminarno
struji, u kojem između dva paralelna sloja s razlikom u brzini od 1 metra, nastaje naprezanje
na smicanje od 1 Pa.
∆v
Napon unutrašnjeg trenja (Njutnov zakon) τ = η ⋅
∆n
η 2
- Kinematska viskoznost ν = , m /s
ρ
Kinematska viskoznost predstavlja otpor fluida prema tečenju pod dejstvom težine. Kvadratni
metar u sekundi je izvedena jedinica i jednaka je kinematskoj viskoznosti homogenog fluida
koji ima dimamičku viskoznost 1 Pas u gustini fluida 1 kg/m3.
27
Viskoznost gasova se ponaša u odnosu na porast ili pad temperature suprotno viskoznosti
tečnosti. Viskoznost gasova sa porastom temperature raste a sa porastom molekularne
težine gasa opada
Za izračunavanje viskoznosti smeše gasova – prirodnog gasa kod niskih pritisaka, Hering i
Ziperer su predložili sledeću jednačinu:
ηg =
∑η ⋅ y ⋅ ∑ M
i i i
∑y ⋅∑ M
i i
28
- Stanje fluida
29
Ppk = ∑ Yi ⋅ Pki , T pk = ∑ Yi ⋅ Tki , V pk = ∑ Yi ⋅ Vki
- Veličine sa indeksom pk – prividno kritične, za smešu;
- Veličine sa indeksom ki – kritične, za komponentu I;
- Yi – zapreminski udeo komponente i u gasu.
- Režim strujanja
v sr ⋅ D
Rejnoldsov broj: Re =
ν
Re = ... 2330 ... 10.000 ...
Kod cevi koje nemaju kružni profil uvodi se ekvivalentni (hidraulički) prečnik:
4⋅ A
D , = , , gde je O' obim cevi po unutrašnjoj tj. ''okvašenoj'' konturi.
O
- Bilans strujanja
Jednačina kontinuiteta: q = A ⋅ v sr
1 2 ⎛ L ⎞
Bernulijeva jednačina → pad pritiska: ∆p =ρ ⋅ g ⋅ h +⋅ ρ ⋅ v sr ⋅ ⎜ λ ⋅ + ∑ ξ ⎟
2 ⎝ D ⎠
Ova jednačina se koristi i za proračun pada pritiska i u gasnim instalacijama niskog pritiska
(sa nadpritiskom od 100 bar-a):
1 2 ⎛ L ⎞
∆p =( ρ vazduha − ρ gasa ) ⋅ g ⋅ h + ⋅ ρ ⋅ v sr ⋅ ⎜ λ ⋅ + ∑ ξ ⎟
2 ⎝ D ⎠
30
k
Relativna hrapavost cevi: ε =
D
Veličina apsolutne hrapavosti (visine neravnina) k (mm):
Lokalni otpori ξ :
Koeficijenti lokalnog otpora za razne delove cevovoda
31
32
33
34
35
36
Proračun cevi:
2. proračunavanje debljine zida cevi na osnovu vrste matertijala, prečnika i pritiska u cevi.
F1
σ1 =
Az1
Az1 – površina poprečnog preseka zida cevi izloženog istezanju usled sile F (šrafirana
površina na slici dole – uzdužni presek)
Az1 = 2 ⋅ L ⋅ δ
F1 = p ⋅ Af 1
Af1 = L ⋅ d
d
Konačno, napon istezanja u uzdužnom preseku cevi se dobija u obliku: σ 1 = p ⋅
2 ⋅δ
U slučaju kada bi se posmatralo istezanje u zidu cevi u poprečnom preseku, napon bi bio:
37
F2
σ2 =
Az 2
Az2 – površina poprečnog preseka zida cevi izloženog istezanju usled sile F (šrafirana
površina na slici dole – poprečni presek)
π
Az 2 = ⋅ ((d + δ ) 2 − d 2 )
4
F2 = p ⋅ Af 2
π
Af 2 = d2
4
d2
Konačno, napon istezanja u poprečnom preseku cevi se dobija u obliku: σ 2 = p ⋅
δ ⋅ (2d + 1)
σ 1 2d + 1
= > 1 ⇒ σ 1 > σ 2 , σ1 merodavan za proraučun debljine zida cevi.
σ2 2d
38
Napon σ1 se izjednači sa dozvoljenim naponom na istezanje σ1d, koji je definisan kao količnilk
napona na granici razvlačenja Rp0.2 i stepen sigurnosti SF :
d p⋅d p ⋅ d ⋅ SF
σ 1d = p ⋅ ⇒δ = =
2 ⋅δ 2 ⋅ σ 1d 2 ⋅ Rp 0.2
- najpre se veličina Rp0.2 (za čelik = 240 MPa) množi sa koeficijentom slabljenja cevi φ
koji iznosi:
φ=1 za cevi bez šava,
φ = 0,9 za cevi obostrano zavarene, žarene i ispitane,
φ = 0,8 za cevi obostrano zavarene ili jednostrano zavarene na podmetaču,
φ = 0,7 za cevi uzduž jednostrano zavarene,
φ = 0,57 – 0,63 za zakovane cevi, sa jednim redom zakivka.
p ⋅ d ⋅ SF
δ = + C1 + C 2
2 ⋅ ϕ ⋅ Rp 0.2
- PRORAČUN PRIRUBNICA
Spoj dve prirubnice ostvaruje se pritezanjem zavrtnja. Preko zavrtnja u prirubnički spoj se
uvode sva radna opterećenja, sila pritiska fluida u cevi ili sudu, sila pritiska fluida u prostoru
zaptivača, sila usled pritezanja (reakcije) zaptivača, kao i druge sile koje mogu nastati u
cevovodu i sl.
Prirubnice se načelno usvajaju prema radnom pritisku i prečniku cevi. U telu prirubnice vlada
složeno naponsko stanje, a nominalni naponi mogu da se provere u kritičnim presecima.
39
Slika Prostiranje napona u telu prirubnice sa konusnim grlom
Uobičajeno se koristi približan proračun, koji za usvojene standardne prirubnice vrši proveru
napona na kritičnim mestima (preseci AB i BC).
Moment savijanja u preseku BC, dobija se na osnovu empirijske formule koja uzima u obzir
krutost prirubnice preko koeficijenta 0,4: M1 = 0,4 · Fz · L1
- Fz - sila pritezanja zavrtnja
- L - krak dejstva sile u odnosu na presek BC, L1 = (Do - Dm) / 2
40
U slučaju zavarene ravne prirubnice, proverava se napon u zavarenim spojevima.
σ fv + τ sv ≤ σfdv
2 2
Ukupni (svedeni) napon savijanja σiv, u šavu: σiv =
41
Za pritiske do 20 bar-a i radne temperature do 200 oC, sa mekim zaptivačima između
prirubnica, debljina prirubnice h može da se odredi prema empirijskom obrascu:
Fz ⋅ ( Do − D) ⋅ e
h=C⋅
200 ⋅ σ fd ⋅ (e − d ) ⋅ d
- koeficijent C - ako zaptivač ne dolazi do zavrtnja C = 0,6; ako zavrtnji prolaze kroz zaptivač
C = 0,43
- d – prečnik zavrtnja
- e – korak zavrtnja
- Napon istezanja u jezgru zavrtnja usled sile pritezanja + sile usled pritiska fluida.
42