Ugljen, nafta i prirodni plinovi neobnovljivi su izvori energije koji se

nazivaju i fosilnim gorivima. Ta su goriva glavni izvor energije koja je potrebna

čovječanstvu i daju oko 85 do 90% energije. Potrošnja energije u svijetu
neprestano se povećava pa se od 1900 do 2000g. povećala čak 10 puta.

Od svih fosilnih goriva ugljen se najduže rabi i prvo je fosilno gorivo koje su
ljudi trošili u velikim količinama. Osim toga u prirodi ga ima najviše, a svjetske
zalihe ugljena mogle bi potrajati još 200 g. Američki Indijanci upotrebljavali su
ugljen za grijanje, kuhanje, izradbu keramike i sl. Smatra se da je ugljen
nastao prije otprilike 300 milijuna g. taloženjem i karbonizacijom golemih
papratnjača i dr. biljaka.
Pougljenjivanje ili karbonizacija je proces nastajanja ugljena iz organskih tvari
pod utjecajem bakterija, uz nedovoljan pristup zraka te pri visokom tlaku i
temperaturi.
Sastav ugljena ovisi o njegovoj starosti i o samom nalazištu. Glavni je sastojak
ugljena ugljik, a od ostalih elemenata najviše ima vodika, kisika, dušika i
sumpora.
Suha destilacija je postupak razgradnje organske tvari (obično drveta ili
prirodnog ugljena) zagrijavanjem bez prisutnosti zraka. Suhom destilacijom
prirodnog ugljena dobiva koks, kostiju životinjski ugljen, a drveta drveni ugalj.
Drveni ugalj rabi se kao gorivo za roštilje. Različite vrste ugljena služe kao
industrijsko gorivo, a usto su važna sirovina u kemijskoj industriji. Preradbom
uglja dobivaju se mnogi organski spojevi.
 Nalazišta prirodnog plina većinom su smještena blizu naftnih polja.
Prirodni se plin sastoji od plina metana i od nekih drugih tvari u
manjim količinama. Metan je vrlo zapaljiv, a pomiješan sa zrakom čini
eksplozivnu smjesu.
Pod visokim tlakom i hlađenjem na -161*C prirodni plin postaje bistra tekućina bez
boje okusa, mirisa. U takvu je stanju pogodan za transport u posebnim tankerima.
Prirodni (zemni) plin rabi se u kućanstvima za grijanje i kuhanje.

Postoje povijesni dokazi da su stanovnici Mezopotamije naftu upotrebljavali

za liječenje mnogih bolesti jer su smatrali da sirova nafta ima ljekovita
svojstva. Naftom su podmazivali kotače i osvjetljivali prostore.

Nafta je po sastavu homogena smjesa velikog broja organskih spojeva, ali

često sadržava manje količine anorganskih spojeva kisika, dušika i sumpora.
Većina znanstvenika smatra da je i ona prije više stotina milijuna godina
nastala iz uginulih morskih organizama. Na morskome se dnu na njih tijekom
vremena taložio mulj, a zbog djelovanja anaerobnih bakterija te visokog tlaka
i temperature nastala je nafta. Nafta se crpi iz bušotina pod zemljom, zatim
se naftovodima i tankerima prevozi do rafinerija, gdje se prerađuje. Za
prijevoz nafte i naftnih derivata upotrebljavaju se različita prijevozna
sredstva. Isticanje nafte u mora može izazvati ekološku katastrofu. Budući da
nafta ima manju gustoću od mora, ona pluta po površini. Naftni derivati
uglavnom su u vodi neotopivi. Najveće onečišćenje nastaje pri samoj
potrošnji nafte. Nafta je smjesa različitih tvari, od kojih svaka ima drukčije
vrelište, pa se pojedini sastojci odjeljuju frakcijskom destilacijom. Frakcijska
destilacija je odjeljivanje tekućih sastojaka iz smjese na temelju njihova
različita vrelišta.

Kako je nafta smjesa lako zapaljivih organskih tvari, postupak frakcijske

destilacije provodi se pri sniženom tlaku. Snižavanjem tlaka snizuje se i
vrelište tekućine pa ona vrije pri nižoj temperaturi. Takva metoda odjeljivanja
zove se vakuumska destilacija.