Professional Documents
Culture Documents
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE - PG 103 PDF
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE - PG 103 PDF
Mašinski fakultet
Stojanović S. Dušan
MASTER RAD
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I
SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
- MASTER RAD -
s.p. Mašinsko inţenjerstvo
Kandidat: Mentor:
Stojanović S. Dušan 185/13 Prof. dr Bratislav Blagojević
Rezime
Ključne reči
SADRŢAJ
UVOD......................................................................................................................................................... 1
I HLADNJAČA ....................................................................................................................................... 3
2. Tunel ............................................................................................................................................................. 80
2.1. Proračun i izbor vrste i optimalne debljine izolacije ................................................................ 81
2.2. Proračun difuzije vodene pare kroz izolacionu konstrukciju ................................................. 82
2.3. Proračun potrebe hlaĎenja ................................................................................................................ 84
2.4. Proračun cevovoda za povezivanje opreme ................................................................................ 87
2.5. Izbor osnovne rashladne opreme .................................................................................................... 88
V ZAKLJUČAK .................................................................................................................................... 90
LITERATURA ...................................................................................................................................... 91
BIOGRAFIJA KANDIDATA
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
UVOD
1
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
2
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
I HLADNJAČA
1. KONCEPCIJA HLADNJAČE
Za hladnjaču bi mogli da kaţemo da je to objekat koji je namenjen pripremi, preradi i
čuvanju lakokvarljivih prehrambenih proizvoda primenom niskih temperatura. Namirnice se
u hladnjači rashlaĎuju ili smrzavaju i čuvaju u sveţem ili smrznutom stanju u uslovima tačno
definisanih reţima temperature, relativne vlaţnosti i sastava atmosfere.
3
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
4
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
5
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
6
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
7
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
8
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
9
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑡𝑠 − 𝑡𝑢 1 𝛿𝑖 1 (I.4)
𝛿𝑖𝑧 = 𝜆𝑖𝑧 − + + 𝑚
𝑞 𝛼𝑠 𝜆𝑖 𝛼𝑢
𝑖
gde su :
𝑇𝐻 = 𝑎 𝑞 , (I.6)
gde je:
sa Cb din m2 god označen zbir troškova nanošenja izolacionog sloja i ukupnih troškova
izrade zaštitnih slojeva,
Viz m3 m2 = δiz m predstavlja zapreminu izolacije po jedinici površine konstrukcuje, tj
debljinu izolacione konstrukcije,
ciz ,v din m3 god predstavlja cenu izolacije na godišnjem nivou po zapremini.
Troškovi amortizacije su predstavljeni
10
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Zavisnost troškova od kaliranja namernica fluksa kroz izolaciju moţe se predstaviti kao
𝑇𝐾 = 𝐶 1 + 𝑑𝑞 𝑛 𝑞, (I.9)
gde je koeficijent C opisuje gubitak usled smanjenja mase uskladištenih proizvoda, a
koeficijenti d i n odreĎuju gubitak trţišne cene zbog smanjenja kvaliteta proivoda.
Izgled grafika troškova 𝑇𝐻 , 𝑇𝐴 , 𝑇𝐾 i njihovog zbira 𝑇𝑈 u zavisnosti od toplotnog fluksa
q prikazan je na Sl.1.
Funkcija 𝑇𝑈 = 𝑇𝑈 𝑞 ima minimum koji odreĎuje optimalni toplotni fluks 𝑞𝑜𝑝𝑡 kroz
izolacionu konstrukciju za dati reţim rada rashladne komore, pa se 𝑞𝑜𝑝𝑡 odreĎuje iz uslova
𝑑𝑇𝑢 𝑑𝑞 = 0.
Minimum funkcije 𝑇𝑈 = 𝑇𝑈 𝑞 je dosta blag, tako da odstupanja q od 𝑞𝑜𝑝𝑡 za 20÷30
% dovode do premašivanja 𝑇𝑈𝑚𝑖𝑛 za najviše 5÷10 %.
11
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Za spoljne zidove okrenute ka jugu ili zapadu, zbog zračenja Sunca, usvaja se
𝑡𝑠 = 𝑡𝑠𝑝 + 6 ℃, (I.11)
za tavanicu neposredno ispod ravnog krova usvaja se
𝑡𝑠 = 𝑡𝑠𝑝 + 15 ℃ , (I.12)
12
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Unutrašnji zidovi izmeĎu hlaĎenih komora moraju biti izolovani kako bi se sprečila
razmena toplote izmeĎu susednih komora i kako bi se neutralisali eventualni toplotni mostovi
na mestu sučeljavanja unutrašnjeg zida sa tavanicom, spoljašnjim zidom ili podom.
Izolacija preostalog dela pregradnog zida izmeĎu dve hlaĎene komore (npr. a i b), na
delu gde nema toplotnih mostova, treba da zadovolji, kako u slučaju kada su obe komore u
radu i u svakoj od njih vlada projektom predviĎena temperatura (tu,a, odn. tu,b, pri čemu je
tu,a< tu,b), tako i u slučaju kada je bilo koja od njih iz nekog razloga van pogona, pa se
posmatra kao nehlaĎena izolovana prostorija bez spoljašnjih vrata i prozora, u kojoj vlada
temperatura t’u = 0,6tsp. Za uobičajene spoljne projektne temperature, najveća temperaturska
razlika izmeĎu te dve komore nastaje kada je hladnija od njih u radu, a toplija van pogona. Ta
temperaturska razlika iznosi
(I.14)
𝑡𝑠 − 𝑡𝑢 𝑚𝑎𝑥 = 0,6 𝑡𝑠𝑝 − 𝑡𝑢,𝑎
i nju treba uvrstiti u izraz za sračunavanje debljine izolacije, da bi se dobila ukupna debljina
δiz izolacije za pregradni zid, koju treba podeliti na obe strane pregradnog zida (δiz= δiz,a +
δiz,b), tako da bude
𝛿𝑖𝑧,𝑎 𝑡𝑠𝑝 − 𝑡𝑢 ,𝑎
= (I.15)
𝛿𝑖𝑧,𝑏 𝑡𝑠𝑝 − 𝑡𝑢,𝑏
Ako se radi o kratkim ili niskim pregradnim zidovima, središnji deo pregradnog zida,
koji bi trebalo izolovati prema prethodna dva izraza, bio bi relativno mali, pa se tada ceo
pregradni zid izoluje po kriterijumu za toplotni most prema spoljnom zidu. Pri tome je mali
višak utrošene izolacije opravdan jednostavnijom izradom, a delimično i estetskim razlozima.
13
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
14
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Toplotna izolacija rashladnih komora ima prioritetni zadatak da toplotni fluks svede u
dopuštene granice, isto tako u slučaju potrebe spreči rošenje izolacione pregrade sa toplije
strane. Od velike vaţnosti, da ne bi došlo do toplotnih mostova, je da se izbegne
kondenzovanje vodene pare koja difunduje u bilo kom preseku toplotne izolacije ili
graĎevinske konstrukcije. Drugim rečima da stvarni parcijalni pritisak vodene pare bude niţi
od parcialnog pritiska zasićenja na temperaturi preseka. Tj. u svim slojevima pregrade mora
biti ispunjen uslov
𝑝𝑥 < 𝑝𝑥" 𝑡𝑥 , (I.18)
drugačije formulisan uslov glasi, da temperatura koja vlada u preseku bude viša od
temperature rošenja vodene pare za dati parcijalni pritisak, tj.
𝑡𝑥 > 𝑡𝑥" 𝑝𝑥 . (I.19)
Zavisnost parcijalnog pritiska zasićenja od temperature je eksponencijalnog karaktera,
krećuči se od toplijih ka hladnijim slojevima. Dok stvarni pritisak vodene pare koja se krece
kroz homogeni materijal opada linearno. Kako eksponencijalna funkcija različito opada za
razliku od linearne zavisnosti, (Sl. 2) moţe se desiti da u nekom preseku x doĎe do
kondenzacije vodene pare. Na Sl.2 je prikazan takav slučaj tj. da je
𝑝𝑥 > 𝑝𝑥" 𝑡𝑥 . (I.20)
15
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑝𝑥 = 𝑝𝑥" 𝑡𝑥 . (I.21)
16
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Postavljanje izolacije u više slojeva sa hladnije strane i unutar slojeva izolacije takoĎe
bi dovela do nepovoljne preraspodele parcijalnih pritisaka vodene pare, pa i do kondenzacije
(Sl.2.b i Sl.2.c). U slučaju ispravno postavljene parne barijere, ali predimenzionisane veličine,
isto moţe doĎi do neţeljenih efekata (Sl.2.d). Pa je proračun i dimenzionisanje parne barijere
od velike vaţnosti.
a) b)
c) d)
Sl.2. Nepravilna postavljanja parne barijere:
a) sa hladnije strane izolacije; b) sa obe strane izolacije;
c) sa obe strane i izmeĎu slojeva; d) apsolutna parna barijera
17
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
𝑝𝑠 i 𝑝𝑢 Pa - parcijalni pritisci vodene pare spoljašnjeg vazduha i vasduha unutar komore,
𝑅𝑑𝑠 , 𝑅𝑑𝑢 m2 s Pa kg - konvektivni otpori prelaţenja vodene pare sa spoljašnjeg vazduha na
spoljašnju površinu i sa unutrašnje površine zida na vazduh u komori,
𝑅𝑑𝑖 = 𝛿𝑖 𝜇𝑖 m2 s Pa kg - otpor difuziji vodene pare kroz i-ti sloj sa debljinom 𝛿𝑖 i
koeficijentom paropropustljivosti 𝜇𝑖 .
Za odreĎivanje parcijalnog pritiska vodene pare koristi se spoljna projektna relativna
vlaţnost 𝜑𝑠𝑝 , koja se odreĎuje kao aritmetićka sredina relativne vlaţnosti u 13 časova za
najtopliji mesec u godini.
2.4.1.Stiropor
18
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
2.4.2 .Poliuretan
19
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
II PROCES HLAĐENJA
20
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Kako je temperatura hladnijeg tela niţa, to je i smanjenje entropije hladnijeg tela veće
od povećanja entroije toplijeg tela ∆𝑆, pa jepromena enropije sistema (∆𝑆𝑠𝑖𝑠 < 0).
∆Ssis = ∆S1 − ∆𝑆2 < 0 (
II.2)
Da bi ova razmena toplote bila ostvariva potrbno je kompezovati ovo smanjenje
entopije sistema. To je moguće ostvariti tako što bi se telu više temperature dovela dodatna
količina toplote ∆𝑄 , pod uslovom da posle dovoĎenja dodatne količine toplote promena
entropije sistema bude pozitivna (∆𝑆𝑠𝑖𝑠 > 0). Dodatna količina toplote se moţe obezbediti
iz mehaničkog rada, ili bilo kog drugog izvora energije. Da bi transfer toplote bio efikasniji
dodatna količina toplote treba da bude što je moguće manja, jer je ona obrnuto
proporcionalna koeficijentu hlaĎenja.
Koeficijent hlaĎenja predstavlja odnos toplote hlaĎenja Q₀ i dodatne količine toplote,
koja process razmene toplote čini mogućim, tj:
𝑄0 (II.3)
𝜀=
∆𝑄
Koeficijent hlaĎenja je najveći za ureĎaje koj rade povratnim ciklusom, bez obzira na
vrstu ciklusa.
Analizom procesa iz T-s dijagrama (Sl.5) moţemo videti kolika je minimalna dodatna
količina toplote ∆𝑄𝑚𝑖𝑛 ., za ostvarivanje efekta hlaĎenja Q₀, pri stalnim temperaturama T₀ i T.
21
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Kako je ∆𝑆2 je promena entropije toplijeg tela usled dovoĎenja toplote Q₀ pri T =
const., a promena entropijehladnijeg tela je usled odvoĎenja toplote Q₀ pri T₀ = const., ∆𝑆𝑠𝑖𝑠
je promena entropije koju treba kompezovati, pa je
∆𝑄𝑚𝑖𝑛 =T ∆𝑆𝑠𝑖𝑠 =(T-T₀ ∆𝑆1 (II.4)
Kako je:
Q₀=T₀ ∆𝑆1 (II.5)
Zamenom ovih vrednosti u izraz za koeficijent hlaĎenja dobijamo
𝑄0 𝑇0 ∆𝑆1 𝑇0 (II.6)
𝜀 = = =
∆𝑄𝑚𝑖𝑛 𝑇 − 𝑇0 ∆𝑆1 𝑇 − 𝑇0
U slučaju stalnih temperatura tela ovo je najveći mogući koeficijent hlaĎenja, koji se
moţe ostvariti bilo kojim povratnim ciklusom. Kako je temperatura tela koje hladimo T₀
direktno proporcijalna koeficijentu hlaĎenja, zaključujemo da nepotrebno sniţavanje
temperature hlaĎenja nepovoljno utiče na eneretsku efkasnost procesa hlaĎenja. Isto tako
povećava razliku temperatura koja je obrnuto proporcionalna koeficijentu hlaĎenja. Tako
dolazimo do osnovnog pravila tehnike hlaĎenja:ne treba hladiti na niţu temperaturu nego što
je to potrebno, niti treba prekoračiti temperaturu toplijeg tela nego što je to potrebno, jer se u
protivnom uzalud troši više energijeno što je to potrebno!
Potpuno povratne procese nije moguće ostvariti, zato što nije moguće izbeći toplotne
gubitke u okolinu. Predpostavkom da se radi o adijabatskom preocesu, analiza nam pruţa
uvid u odreĎene segmente radi lakšeg sagledavanja i razumevanja samog procesa.
Parcijalnom analizom se negubi kvalitet, jer kasnijom sintezom veceg broja sličnih analiza
dobijamo uvid u vrlo komleksne procese.
Iz predhodne analize zaključujemo ,da nam koeficijent hlaĎenja predstavlja jednu
graničnu teorisku vrednost koju teţimo da ostvarimo u našim praktičnim ciklusima hlaĎenja.
Teoriski koeficijent hlaĎenja se iz tog razloga koristi kao mera dobrote praktičnih ciklusa, i
predstavlja najveći mogući koeficijent hlaĎenja
22
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑄0 𝑇0 ∆𝑆 𝑇0 (II.7)
𝜀𝐶 = = =
𝐿 (𝑇 − 𝑇0 )∆𝑆 𝑇 − 𝑇0
23
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Rashladno telo kompresorske parne mašine je lako isparljiva tečnost, pa radni ciklus
mašine pada u oblast vlaţne pare (Sl.7). Toplota 𝑄0 se od hlaĎenog tela dovodi isparivaču u
kome rashladno telo isparava na pritisku 𝑝0 . OdvoĎenje toplote 𝑄 , koja se predaje toplijem
telu, se odvija u kondezatoru gde se rashladno telo kondezuje na pritisku 𝑝 . Ove promene
faza se odvijaju pri konstantnim temperaturama 𝑇0 i 𝑇 , jer u oblasti vlaĎne pare se linije
konstantnog pritiska poklapaju sa linijama konstantne temperature. Iz tog razloga je moguće
ostvariti Carnotov obrtni ciklus u parnim rashladnim mašinama.
a) b)
24
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
a) b)
Sl.8 Parna kompresorska mašina sa prigušnim ventilom:
a) šema mašine; b)ciklus u T-s dijagramu
Prigušenje radne materije predstavlja izentalpski proces (h=const.) , pa je izentropska
ekspanzija zamenjena nepovratnim izentalpskim procesom prigušivanja.
Stanje rashladnih fluida na kraju procesa prigušenja odreĎeno je tačkom u kojoj
izentalpa (h=const.) početnog stanja 3 seče liniju 𝑝0 =const. Proces prigušenja je prikazan na
dijagramu linijom od tačke 3 do tačke 4.
25
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde je:
c - srednji specifični toplotni kapacitet tečnosti [kJ/kg°K]
r0- latentna toplota isparavanja pri p0 = const.[kJ/kg].
Ukoliko je stepen suvoće vlaţne pare veći, to će i gubitak toplote hlaĎenja ∆𝑞0 i rad
ciklusa ∆𝑙𝑐𝑝 biti veći. Zato treba teţiti da 𝑥0 što je moguće više smanjo. Da bi smo ovo
postigli treba birati da temperature 𝑇 i 𝑇0 što je moguće više budu bliţe jedna drugoj, i da
odnos 𝑐𝑝𝑡 𝑟0 bude što je moguće manji.
26
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
a) b)
Sl.9 Parna kompresorska mašina sa prigušnim ventilom i suvim usisavanjem:
a) šema mašine (S-separator); b) ciklus u T-s dijagramu
27
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Toplota hlaĎenja se povećava prelaskom na suvo usisavanje (Sl. 9 b.) za ∆𝑞𝑜𝑠 gde je
∆𝑞0𝑠 = 1 -1𝑣 , (II.26)
pa je ukupna toplota hlaĎenja
𝑞0𝑝𝑠 = 𝑞𝑜𝑝 + ∆𝑞0𝑠 = 1𝑣 - 4 + 1 -1𝑣 = 1 - 4 . (II.27)
U T-s dijagramu toplotu hlaĎenja predstavlja površina (4,1, 1′ ,4′ ,4).
Suvim usisavanjem dolazi do povećanja toplote hlaĎena, ali isto tako se povećava i
rad ciklusa. Uopšteno govoreći ciklus sa suvim usisavanjem ima manji koeficijent hlaĎenja,
jer u njemu imamo dodatni nepovratni proces izobarskog hlaĎenja na delu 2-2".
U zavisnosti od uslova eksploatacije rashladne parne mašine moţe doći do velikih
gubitaka usled prigušenja. To se najčešće dešava ukoliko je razlika temperatura 𝑇 i 𝑇𝑜
velika.U takvim slučajevima suvim usisavanjem se moţe čak i poproviti koeficijent hlaĎenja.
Ako cikus formalno podelimo na dva ciklusa, na osnovni ciklus (1𝑣 , 2" ,3,4,1𝑣 ) bez
suvog ususavanja i na pridodati ciklus (1𝑣 ,1,2,2" ,1𝑣 ), analizom njihovih koeficijenta hlaĎenja
moţemo videti efekat uvoĎenja suvog usisavanja na ukupni koeficijent hlaĎenja. Osnovni
ciklus je nepovratan na delu 3-4, gde se vrši adijabatsko prigušenje, a pridodati ciklus je
nepovratan na delu izobarskog hlaĎenja 2-2".
Efekat uvoĎenja suvog usisavanja na koeficijent ciklusa zavisi od odnosa koeficijenta
hlaĎenja ova dva sastavna ciklusa. UvoĎenjem suvog usisavanja koeficijent hlaĎenja ciklusa
će se poboljšati u slučajevima kad je koeficijet hlaĎenja pridodatog ciklusa veći od
koeficijenta hlaĎenja osnovnog ciklusa. tj. ako je
∆𝑞 0𝑠 (II.30)
>𝜀𝑝 ,
∆𝑙 𝑠
sledi da je
𝑞 0𝑝 +∆𝑞 0𝑠 𝑞 0𝑝 (II.31)
𝜀𝑝𝑠 = > .
𝑙 𝑐𝑝 +∆𝑙 𝑠 𝑙 𝑐𝑝
28
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Sl.10 Mere za povećanje koeficijenta hlaĎenja: a) prelazak na suvo usisavanje (𝑇𝑝 < 𝑇𝑘𝑟 );
b) povećanje gornjeg pritiska ciklusa (za 𝑇𝑝 > 𝑇𝑘𝑟 )
29
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
30
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
a) b)
Sl.11 Spoljašnje prehlaĎivanje kondezata: a) šema instalacije; b) ciklus u T-s dijagramu
Na sl.11.b. u T-s dijagramu su prikazana dva ciklusa, jedan sa pothlaĎivanjem
(1,2, 3′ , 4′ ,1) i ciklus bez pothlaĎivanja (1,2,3,4,1). Sa dijagrama se vidi da uvoĎenjem
spoljašnjeg prehlaĎivanja toplota hlaĎenja se povećava za ∆𝑞0 ≈ (4′ ,4,40 ,4),tj.
∆𝑞0𝑃𝑠 = 𝑞0𝑝𝑠 + ∆𝑞𝑜𝑃𝑠 , (II.32)
dok se rad sabijanja ne menja
𝑙𝑐𝑃𝑠 = 𝑙𝑐𝑝𝑠 , (II.33)
na osnovu čega sledi zaključak
𝑞 𝑜𝑃 𝑠 𝑞 0𝑝𝑠 +∆𝑞 0𝑃 𝑠 𝑞 0𝑝𝑠 (II.34)
𝜀𝑃𝑠 = = > 𝜀𝑝𝑠 = .
𝑙 𝑐𝑃 𝑠 𝑙 𝑐𝑝𝑠 𝑙 𝑐𝑝𝑠
31
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
32
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Sabijanje u više stupnjeva je vrlo efikasan način povećanja koeficijenta hlaĎenja kada
je temperatura u isparivaču 𝑇0 dosta niska. Kod odnosa pritisaka 𝑝 𝑝0 > 4,5 , najpovoljnije je
dvostepeno sabijanje, jer bi dalje povećanje stepena sabijanja bilo investiciono neisplativo.
Za veće odnose pritisaka primenjuje se sabijanje u više stupnjeva. Odnos pritisaka sabijanja
se uzima da bude isti za sve stupnjeve, pa je
𝑝1 𝑝2 𝑝3 𝑝 𝑛 −1 𝑝
∙ ∙ ∙ ⋯∙ ∙ = 𝜔𝑛 , (II.35)
𝑝0 𝑝1 𝑝2 𝑝 𝑛 −2 𝑝 𝑛 −1
gde je:
n-broj stupnjeva sabijanja, 𝜔-odnos pritisaka sabijanja i on iznosi
𝑛 𝑝 (II.36)
𝜔 = .
𝑝0
odakle sledi
𝑝𝑚 = 𝑝 ∙ 𝑝0 . (II.38)
U stupnjevima niţih pritisaka je stvarni odnos pritisaka nešto veći za 10%, a manje u
stupnjevima viših pritisaka. Do ovoga dolazi jer su gubici pritiska u ventilima,
cevovodovima, i meĎuhladnjacima niţi u stupnjevima niţeg pritiska.
33
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
a) b) c)
Sl.13 Dvostepeno sabijanje sa spoljašnjim meĎuhlaĎenjem:
a) šema instalacije; b) ciklus u T-s dijagramu; c) log p-h dijagramu
UvoĎenje dvostepenog sabijanja ne menja toplotu hlaĎenja 𝑞0 , jer se protok i vrednost
entalpija na ulasku odnosno izlasku iz isparivača ne menjaju.
Ako sa "prim" označimo vrednosti ciklusa sa dvostepenim sabijanjem, imamo
𝑞0′ = 1 - 4 = 𝑞0 . (II.39)
Utrošeni rad cikusa, koji se kod dvostepenog sabijanja sastoji od zbira radova kompresora
niskog pritiska (𝐾𝑃𝑁𝑃 ) i kompresora visokog pritiska (𝐾𝑃𝑉𝑃 ), se smanjuje, jer je
𝑙 ′ = 𝑙𝑁𝑃 + 𝑙𝑉𝑃 = (2′ − 1 ) + 2‴ − 2″ < 2 − 1 = 𝑙. (II.40)
UvoĎenjem dvostepenog sabijanja sa meĎuhlaĎenjem se ostvaruje ušteda predstavljena
razlikom
∆𝑙 = 𝑙 - 𝑙 ′ = 2 − 1 − (2′ − 1 ) − 2‴ − 2″ . (II.41)
Kako je
2 − 1 = 2 − 2′ + (2′ − 1 ), (II.42)
sledi da je ušteda u radu
∆𝑙 = 2 - 2′ - (2‴ - 2″ ). (II.43)
Ušteda u radu ∆𝑙 u T-s dijagramu je predstavljena šrafiranom površinom
2 , 2 , 2″ , 2‴ , 2 . Koeficijent hlaĎenja će se ovakvim ciklusom poboljšati i iznosi
′
𝑞 0′ 𝑞0 𝑞0 (II.44)
𝜀 ,= = >𝜀 = .
𝑙′ 𝑙−∆𝑙 𝑙
34
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Poţeljno je da para stanja 2″ bude pregrejana, jer se ona nalazi na usisu kompresora
visokog pritiska (𝐾𝑃𝑉𝑃 ), jer je usis vlaţne pare nepoţeljan.
Kod instalacije sa unutrašnjim meĎuhlaĎenjem, protok kompresora visokog pritiska
veći je od protoka kompresora niskog pritiska za količinu ubrizganog kondenzata.
Iz bilansa entalpija za adijabatsko mešanje 1 kg pregrejane pare stanja 2′ i 𝑔 kg vlazne pare
stanja 4, imamo
2′ + 𝑔4 = (1+𝑔 )2″ , (II.45)
ako u log p-h dijagramu (sl.14.c.) usvojimo razmeru da je duţ 4-2″ jednaka 1, onda
1+𝑔 predstavlja duţ 4-2', pa imamo
2′ − 2″ 2′ − 4 (II.46)
𝑔= 1+𝑔 =
2″ − 4 2″ − 4
Kako je protok kroz isparivač ostao nepromenjen i toplota hlaĎena ostala ista kao kod sistema
bez ubrizgavanja vlaţne pare,tj
𝑞0′ = 1 − 5 = 𝑞0 , (II.47)
rad kopresora niskog pritiska je
′
𝑙𝑁𝑃 = 2′ − 1 , (II.48)
35
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
36
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
37
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
38
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
odakle sledi
′
′ − 𝑚 8 − 9
𝑥𝑚 1 = 1
= (II.63)
″ − ′
𝑚 5 − 9
1 𝑚1
′ − ′
𝑚 10 − 11
𝑥𝑚 2 = 1 𝑚2
= . (II.64)
″ − ′
𝑚 3 − 11
1 𝑚2
39
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
2. Rashladni fluidi
Radna materija koja u rashladnoj mašini ili toplotnoj pumpi obavlja levokretni ciklus
naziva se primarni rashladni fluid, ili kraće, rashladni fluid.
Sekundarni rashladni fluid je fluid koji oduzima toplotu hlaĎenja od hlaĎenog objekta
(izvora toplote) i predaje je primarnom rashladnom fluidu. Pri tome sekundarni rashladni
fluid kruţi kao posrednik, u zatvorenom toku izmeĎu hlaĎenog objekta i rashladne mašine.
Potrošno rashladno sredstvo, ili samo rashladno sredstvo, naziva se materija koja
menjajući (obično i agregatno) stanje u otvorenom sistemu oduzima toplotu od hlaĎenog
objekta trošeći se neprekidno (npr: tečni azot, vodeni ili suvi led, razne rashladne smeše...).
40
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
41
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
42
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
43
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
44
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
45
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Od velikog broja rashladnih fluida, koji su do sada korišćeni ili se i sada koriste,
navedeni su samo oni od većeg značaja i koji se proizvode u komercijalnim količinama.
Tabela 1. prikazuje rashladne fluide sistematizovane u grupe i podgrupe.
U CFC fludima su supstituisani svi atomi vodonika, njihovi molekuli pored fluora
sadrţe i hlor. Zbog toga CFC fluidi mnogo oštećuju ozonski sloj i podleţu zabrani prema
aneksima A i B Montrealskog protokola.
Tabela 1 Pregled najvaţnijih rashladnih fluida
Halogenizirani Bez halogena
Hlorirani Bez hlora Ugljovodonici Neorganski
CFC HCFC FC HFC
HC
(potpuno) (nepotpuno) (potpuno) (nepotpuno)
Jednokomponentni
R 11 R 22 R 14 R 23 R 170 R 717
R 12 R 123 R 116 R 32 (etan) (amonijak)
R 13 R 124 R 218 R 125 R 290 R 718
R 13B1 R 142b R 318 R 134a (propan) (voda)
R 113 R 143a R 600 R 744
R 114 R 152a (n-butan) (ugljen dioksid)
R 115 R 227 R 600a
(izobutan)
R 1150
(etilen)
R 1270
(propilen)
Mešavine
R 500 R 401A R 508 R 404A R 290/R600a
R 501 R 401B R 407A
R 502 R 402A R 407B
R 503 R 402B R 407C
R 504 R 403A R 10A
R 506 R 403B R 410B
R 406A R 507
R 408A FX 40
R 409A HX 4
R 409B FX 220
R 509
HCFC fluidi takoĎe u molekulima sadrţe hlor, ali pošto nisu u potpunosti
halogenizovani (u molekulima sadrţe i atome vodonika) mnogo manje oštećuju ozonski sloj.
Oni su obuhvaćeni aneksom C Montrealskog protokola. Restrikcije u pogledu njihovog
korišćenja i tempo njihovog izbacivanja iz upotrebe su znatno blaţi (u odnosu na izbacivanje
CFC fluida po aneksima A i B), pa se HCFC fluidi koriste i kao privremene zamene za CFC
fluide.
46
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
U trećoj i četvrtoj koloni su halogeni derivati bez hlora. Oni ne oštećuju ozonski sloj i
MP ne propisuje restrikcije u pogledu njihovog korišćenja, ali ipak ne treba gubiti iz vida
njihov uticaj na globalno zagrevanje (faktori GWP odnosno TEWI), kao i druge nepovoljne
ekološke efekte (za sada od manjeg značaja u odnosu na GWP i TEWI). Sada se intenzivno
traga za rešenjima koja bi omogućila izbacivanje iz upotrebe FC i HFC i zadovoljavanje svih
potreba samo pomoću prirodnih rashladnih fluida koji su znatno manje ekološki opasni. Pri
tome su prvi na udaru FC fluidi, jer u pogledu njih postoji povećana rezervisanost zbog
njihovog izuzetno sporog razgraĎivanja u prirodnim uslovima, tj. postoji izvesna bojazan da
bi im se, u trenutku kada se već budu praktički nepovratno nagomilali u prirodi, mogli
naknadno pripisati neki drugi štetni uticaji.Nakon napred navedenih eliminacija ostaje
relativno malo jednokomponentnih HFC fluida za izbor rashladnog fluida za date konkretne
primene: neki od njih (R 32, R 143a i R 152a) su zapaljivi, a mnogi HFC imaju primetno više
pritiske zasićenja u odnosu na odgovarajuće CFC fluide koje treba da zamene. Zato se
povećanje asortimana teţi ostvariti uvoĎenjem u upotrebu većeg broja pogodno
komponovanih mešavina, kao i stvaranjem uslova za vraćanje u upotrebu prirodnih fluida
koji su pre toga, kao nekonkurentni, izbačeni iz upotrebe.
Prvi freoni (CFC tipa) proizvedeni su 1930.godine u SAD, masovnim uvoĎenjem
CFC i HCFC mnogi fluidi (sumpor-dioksid (R 764), ugljen-dioksid (R 744), metal-hlorid (R
40) i drugi) praktično su, kao prevaziĎeni, istisnuti iz upotrebe. Sve do otkrića štetnog
delovanja CFC i HCFC po ozonski sloj, smatralo se da su oni veoma dobri fluidi:
termodinamički prihvatljivi, nezapaljivi, neotrovni, dobri rastvarači ulja, kompatibilni sa
skoro svim materijalima, itd.
MeĎu najčešće korišćenim CFC fludima, navedenim u prvoj koloni tabele 5.
dominirali su R 12 i R 502, a meĎu HCFC iz druge kolone - R 22. U tabeli 6. su date zamene
za ove fluide, gde su u koloni „Prirodni fluidi“ navedeni samo oni fluidi čije prisustvo u
ekosistemu nije posledica samo Ijudske delatnosti.
Tabela 2. Zamene za CFC fluide koji se izbacuju iz upotrebe
Zamene
Stari fluid Dugoročno
Kratkoročno
Bez hlora Prirodni fluidi
R 401A
R 401B R 600a
R 12 R 406A R 134A mešavina
R 409A R 290/R 600a
R 409B
R 407C R 717
R 410A R 290
R 410B
R 22
R 22
R 402A
R 402B
R 717
R 502 R 403A R 404A
R 290
R 403B R 407A
R 408 A R 407B
R 507
47
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
k i W m2 ˚K - koeficijent prolaza toplote,
Ai m2 - površina,
t si ℃ - temperatura koja vlada sa spoljašnje strane i-te pregrade,
t u ℃ - unutrašnja temperatura u komori,
𝑛- broj pregrada, odnosno njihovih delova, koje se razlikuju po koeficijentu prolaza
toplote i temperaturi sa spoljašnje strane.
Kada je za pregradu izmeĎu dve susedne komore, kao merodavna usvojena
temperaturska razlika za slučaj kada je susedna komora van pogona, moţe se usvojiti da je
proizvod 𝑘𝑖 ∙ ∆𝑡𝑖 = 𝑞𝑖 = 11 [W m2 ].
48
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
49
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
50
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Korisna površina poda moţe se sada odrediti kao razlika izmeĎu graĎevinske površine
𝐴𝑔 poda i zbira površina 𝛴𝐴𝑝 svih prolaza i pojaseva oko zidova i rashladnih tela
𝐴𝑘 = 𝐴𝑔 − 𝛴𝐴𝑝 (II.72)
ili pribliţno, pomoću koeficijenta iskorišćenja površine poda βA
𝐴𝑘 ≅ 𝛽𝐴 𝐴𝑔 . (II.73)
Koeficijent βA zavisi od veličine komore i njegove orijentacione vrednosti su date
tabeli 3.
Tab. 3. – Koeficijent iskorišćenja površine poda βA
(za skladišne komore i komore za rashlaĎivanje)
GraĎevinska površina poda Ag [𝑚2 ] 𝛽𝐴
do 20 0,60
20-30 0,60-0,65
30-50 0,65-0,75
50-300 0,75-0,85
preko 300 0,85
51
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
52
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑚𝐿 𝑚𝐴 𝑚𝐴𝑘
Vrsta namirnice
kg m2 kg m2 kg m2
GoveĎe polutke do 280 do 250 do 350
Svinjske polutke 220 200 250
Ovčetina i jagnjetina 180 200 250
Uslovno opterećenje za meso 250 230 300
Ţivina do 200 20÷35
Sitna riba u kalupima do 90mm 30÷60
Riba srednje veličine na plicama 30÷40
Vrlo krupna riba 180 200 250
Voće i povrće do 300
𝑚𝑉𝑘 𝑚𝑉𝑘
Vrsta namirnice Ambalaţa Vrsta namirnice Ambalaţa
kg m3 kg m3
53
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑚𝑉𝑘 𝑚𝑉𝑘
Vrsta namirnice Ambalaţa Vrsta namirnice Ambalaţa
kg m3 kg m3
Voće
ananas 270 limun 230
banane 140 lubenice, dinje 230
breskve 290 maline 270
dunje 300 ogrozd. 250
groţĎe 230 pomorandţe 230
grejfrut 250 ribizle 230
jabuke 300 smokve 290
jagode 270 šljive 270
kajsije 300 trešnje 270
kruške 290 višnje 270
kupine 27
Povrće
artičoke, koren 290 krompir 180
boranija 150 rotkvice 270
celer 230 repa, šećerna 270
grašak 270 kupus 140
krastavci 290 karfiol 140
luk 230 paradajz 300
pasulj 290 šargarepa 230
pirinač 290 špargla 290
Mleko i mlečni proizvodi
kajmak 290 upakovan sir 440 upakovan
mleko u bocama 300 sladoled 120 upakovan
kartonske
350
mleko u kantama jaja 270 kutije
Suhomesnati proizvodi; pića; razno
brašno 230 pivo 200 bocama 0,5 l
vino 290 slanina 240
kobasice 400 šunka 500
margarin 440 pakovan sušeno meso 250
mast 440 pakovana kvasac 270
54
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde je:
𝜏 𝑇𝑂 [h] − vreme potrebno za termičku obradu,
𝜏𝑀 [h] − vreme potrebno za manipulaciju sa proizvodima (unošenje, razmeštanje i
iznošenje iz komore), otapanje isparivača i čišćenje komore.
Orijentacione vrednosti za vreme 𝜏 𝑇𝑂 date su u tabeli 7, a za 𝜏𝑀 u tabeli 8.
55
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
𝑀𝑈𝑃𝑖 i𝑀𝑈𝐴𝑖 kg 24h − i-ta količina unetih proizvoda i njima pripadajuća količina
ambalaţe,
𝑃1𝑖 i 𝑃2𝑖 kJ kg −entalpija i-te količine unetih proizvoda pri unošenju i iznošenju iz
komore,
𝑐𝑝𝐴𝑖 kJ kgK − specifični toplotni kapacitet odgovarajuće ambalaţe,
𝑡1𝑖 i 𝑡2 ℃ . −temperature ambalaţe i proizvoda pri unošenju i iznošenju.
Entalpije 𝑃 kJ kg nekih proizvoda u zavisnosti od temperature date su u tabeli 9.
Tabela 9. – Specifične entalpije proizvoda u kJ/kg.
Vrste proizvoda: 1.Govedina i ţivina; 2.Ovčetina; 3.Svinjetina; 4. Meso bez kostiju; 5.Posna riba;
6.Masna riba; 7.Jaja u ljusci; 8. Buter; 9. Sladoled; 10. Breskve, višnje, groţĎe; 11. Ostalo voće, jagode;
12.Ostalo voće i jagode u sirupu(dva dela voća na jedan deo sirupa sa 40 % šećera).
t Vrsta proizvoda
[˚C] 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
-20 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
-18 4,6 4,6 4,6 5,0 5,0 5,0 4,2 4,2 10,0 7,5 6,7 8,0
-15 13,0 12,6 12,1 13,4 14,2 14,2 6,3 10,9 28,9 20,5 17,2 21,4
-12 22,2 21,8 21,4 23,4 24,7 24,3 17,6 17,6 50,2 36,4 29,7 36,8
-10 30,1 29,7 28,9 31,4 33,5 32,7 22,6 22,6 66,2 49,8 39,4 49,4
-8 39,4 38,5 37,3 41,8 43,5 42,3 28,5 27,6 95,5 66,6 51,1 64,9
-5 57,4 55,7 54,4 59,9 64,1 61,5 41,5 36,8 153,2 116,0 82,9 108,0
-3 79,6 77,0 73,7 82,9 89,2 85,4 17,8 45,2 225,3 202,8 139,0 180,5
-1 184,3 179,6 170,0 194,3 212,3 199,7 128,5 83,7 232,8 232,8 268,0 234,7
0 232,4 225,3 211,9 242,8 265,9 249,1 237,4 93,0 236,1 236,1 271,7 247,0
3 242,0 233,6 221,1 252,9 276,8 259,6 246,6 102,1 246,6 247,0 283,0 257,9
5 248,3 239,9 226,9 261,1 283,5 266,3 252,9 108,4 253,7 254,2 290,6 265,0
7 255,0 246,2 233,2 266,3 296,6 273,0 259,2 115,1 260,4 261,3 298,1 272,2
10 265,6 255,4 242,0 275,9 301,0 283,5 268,8 126,4 270,9 271,7 309,4 282,6
15 280,6 271,3 257,1 292,7 318,6 300,6 284,7 147,0 288,9 289,7 328,3 300,6
20 296,9 286,8 272,6 309,4 336,2 317,4 300,2 171,1 305,2 307,3 347,1 318,2
25 312,8 302,7 288,1 325,7 353,8 334,5 316,1 325,3 365,9 336,2
56
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Razlika entalpija proizvoda data u prvoj zagradi prethodnog izraza, moţe se prikazati
kao funkcija ulazne i izlazne temperature proizvoda. U slučaju kada termička obrada ne
obuhvata smrzavanje, dobija se
1 𝑛
𝑄2 = 𝑖=1 𝑀𝑈𝑃𝑖 𝑐𝑝𝑖 + 𝑀𝑈𝐴𝑖 𝑐𝑝𝐴𝑖 𝑡1𝑖 − 𝑡2 , (II.81)
3600
57
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Izmena vazduha u komori moţe biti namerna ili nenamerna. Namerna zamena
vazduha (ventilacija) ima zadatak da smanji koncentraciju pojedinih gasova i ukloni mirise
koje oslobaĎaju uskladišteni proizvodi i time obezbedi uslove za rad ljudi u komorama.
Nenamerna zamena vazduha u komori (infiltracija) nastaje usled nekontrolisanog prodiranja
spoljnjeg vazduha kroz nezaptivene procepe i prilikom otvaranja vrata komore.
Potreba za namernim ubacivanjem sveţeg vazduha veća je uglavnom kod komora za
skladištenje nesmrznutih proizvoda, zato što je na temperaturama iznad 0°C i biološka
aktivnost proizvoda intenzivnija, a u takvim komorama ljudi duţe borave i rade. U
skladišnim komorama za smrznute proizvode biološka aktivnost u proizvodima sasvim
prestaje, a rad ljudi traje relativno kratko, pa se potrebna izmena vazduha višestruko
premašuje prodiranjem spoljnog vazduha pri periodičnom otvaranju vrata komore.
U zavisnosti od temperature u komori i vrste proizvoda u njoj, potreban broj izmena
𝑛𝑣 vazduha za ventilaciju komore (odnos potrebne zapremine vazduha za izmenu u odnosu na
graĎevinsku zapreminu 𝑉𝑔 izolovane komore), kreće se u granicama𝑛𝑣 = 1 ÷ 5i moţe se
relativno tačno izračunati na osnovu količine gasova koji se oslobaĎaju na datoj temperaturi u
komori i dozvoljenih koncentracija tih gasova u vazduhu komore.
Neophodno je da se infiltracija vazduha svede na minimum, pošto u komoru prodire
neklimatizovan. Njegova čistoća se ne moţe kontrolisati kao kod ventilacije, a količina
infiltriranog vazduha moţe i višestruko nadmašiti potrebe za ventilacijom. Pri tome nastaje
nepotrebno povećanje opterećenja rashladne instalacije.
1
𝑉𝑣 = 𝑉𝐶𝑂2 −1 , (II.85)
𝑟 𝐶𝑂 2 𝑑𝑜𝑧
58
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Zapremina CO2 koja nastaje u komori u toku 24 časa, odreĎuje se na osnovu jednačine
stanja idealnog gasa
𝑀 𝐶𝑂 2 𝑅𝐶𝑂 2 𝑇𝑢
𝑉𝐶𝑂2 = , (II.87)
𝑝𝑢
gde je 𝑀𝐶𝑂2 m3 /24h masa osloboĎenog CO2 u toku 24 časa. Imajući u vidu da se CO2
preteţno oslobaĎa u toku metaboličkih procesa, jasno je da će se značajne količine CO2
stvarati u komorama gde se skladišti ohlaĎeno (nesmrznuto) voće ili povrće i u komorama
gde se ostvari veliki broj radnih sati radnika.
pri čemu se 𝑉𝑔 uvrštava u 𝑚3 . Na osnovu prethodna dva izraza, dobija se za velike komore
𝑉𝑖 ≅ 75𝑉𝑔0,5 , (II.90)
što pokazuje da je količina 𝑉𝑖 infiltriranog vazduha srazmerna veličini komore, a time i
količini unetih proizvoda.
Ukoliko se radi o komori za skladištenje smrznutih proizvoda, treba uzeti u obzir da je
razlika gradijenata pritiska vazduha ispred i iza vrata. To navodi na veću infiltraciju vazduha,
a u proseku duţi period skladištenja - na manju (zbog reĎeg otvaranja vrata). Ukoliko je takva
komora u fazi punjenja, nadvladaće prvi uticaj, a ako je već puna, nadvladaće drugi. Zato se u
nedostatku statističkih podataka preporučuje da se za skladišta smrznutih proizvoda koriste
podaci iz tabele 10 pomnoţeni sa popravnim faktorom 1,3 (za fazu punjenja), odnosno sa
faktorom 0,6 (za fazu skladištenja proizvoda u već napunjenoj komori).
59
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Tab. 10. – Prosečan broj izmena vazduha usled infiltracije i otvaranja vrata za 24h (za
skladišne komore na 0°C, sa poreĎenjem vrednosti 75𝑉𝑔−0,5 )
Zapremina Zapremina Zapremina
komore komore komore
𝜂𝑖 75𝑉𝑔−0,5 𝜂𝑖 75𝑉𝑔−0,5 𝜂𝑖 75𝑉𝑔−0,5
𝑉𝑔 𝑚3 𝑉𝑔 𝑚3 𝑉𝑔 𝑚3
5,66 44,0 31,5 56,6 12,0 9,86 566 3,9 3,64
8,48 34,5 25,75 84,8 9,5 8,14 709 3,0 2,82
11,3 29,5 22,3 113,0 8,2 7,95 848 2,7 2,58
14,5 26,0 19,7 141,5 7,2 6,3 1130 2,23 2,3
16,95 23,0 18,2 169,5 6,5 5,76 1415 2,0 1,99
22,6 20,0 15,77 226 5,5 4,99 2120 1,6 1,63
28,3 17,5 14,1 283 4,9 4,46 2830 1,4 1,41
42,5 14,0 11,5 425 3,9 3,64 𝑉𝑔 > 2830 𝜂𝑖 = 75𝑉𝑔−0,5
60
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Uzimajući u obzir relativne molekulske mase glukoze (180), kiseonika (32), ugijen-
dioksida (44) i vode (18), iz prethodne jednačine proističu odnos osloboĎene količine toplote
po jedinici osloboĎenog CO2
2,818 ∙ 106 kJ
𝑞𝑑 𝐶𝑂2 = ≅ 10700 (II.93)
264 kg CO 2
i recipročno,
264 kg CO 2
𝑚𝐶𝑂2 𝑞𝑑 = ≅ 0,0937 (II.94)
2,818 ∙ 103 1000 kJ
Ova dva odnosa omogućavaju da se, na osnovu poznatih količina osloboĎenog CO2,
odredi toplota disanja i obrnuto.
Toplota disanja zavisi na isti način i od istih faktora od kojih zavisi i emisija CO2, ona
je izrazito zavisna od temperature. OdreĎuje se sumiranjem po grupama proizvoda koje se
meĎusobno razlikuju po vrsti ili temperaturi u posmatranom intervalu vremena.
Najveća toplota disanja oslobaĎa se poslednjeg dana punjenja komore, kada se u njoj
nalazi 𝑀 − 𝑀𝑢𝑝 zatečenih proizvoda, praktično več ohlaĎenih tokom prethodnih dana do
temperature 𝑡𝑢 vazduha u komori i kada se rashlaĎuje poslednji unos 𝑀 − 𝑀𝑢𝑝 od
temperature 𝑡𝑝 do blizu 𝑡𝑢 . Dakle, za zatečene proizvode računa se tokom svih 24h sa 𝑞𝑑 𝑡𝑢 .
A za proizvode unete toga dana, tokom perioda 𝜏 𝑇𝑂 računa se sa toplotom disanja 𝑞𝑑 𝑡𝑚 za
srednju temperaturu 𝑡𝑚 prema
𝑡𝑝 − 𝑡𝑢 − 𝑡𝑘 − 𝑡𝑢
𝑡𝑚 = 𝑡𝑢 + 𝑡𝑝 − 𝑡𝑢 (II.95)
ln 𝑡 − 𝑡
𝑘 𝑢
61
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Toplote disanja voća i povrća date su u tabelama 11 i 12. Vrednosti u tim tabelama su
orijentacione, jer toplota disanja dosta zavisi i od podvrste proizvoda, stepena zrelosti, načina
i uslova uzgajanja (klimatski uslovi) i drugo. U grupi voća, najveću toplotu disanja ima
jagodasto voće (malina, kupina, jagoda), a najmanju citrusi (limun i pomorandţa).
Tab. 11. – Toplota disanja voća
Vrsta Toplota disanja 𝑘𝐽 (𝑡) na temperaturi od
proizvoda 0 [℃] 2 [℃] 5 [℃] 10 [℃] 15 [℃] 20 [℃]
ananas, zreo - - 145 ÷ 160 235 ÷ 255 275 ÷ 285 295 ÷ 315
banane, zelene - - 80 ÷ 185 145 ÷ 350 215 ÷ 470 305 ÷ 560
banane, zrele - - 145 ÷ 210 235 ÷ 420 315 ÷ 595 340 ÷ 870
bostan 49 ÷ 70 65 ÷ 85 80 ÷ 95 150 ÷ 160 190 ÷ 255 340 ÷ 365
breskve 45 ÷ 70 60 ÷ 80 90 ÷ 145 230 ÷ 330 315 ÷ 475 505 ÷ 655
grejfrut 20 ÷ 40 25 ÷ 45 40 ÷ 55 65 ÷ 90 115 ÷ 155 185 ÷ 200
groţĎe 17 ÷ 35 42 ÷ 60 60 ÷ 85 85 ÷ 130 130 ÷ 175 180 ÷ 280
jabuke, rane sorte 35 ÷ 65 50 ÷ 75 55 ÷ 115 145 ÷ 220 190 ÷ 330 210 ÷ 445
jabuke, kasne sorte 20÷ 40 40 ÷ 50 50 ÷ 75 75 ÷ 110 100 ÷ 210 155 ÷ 260
jagode 120 ÷ 165 145 ÷ 230 160 ÷ 330 325 ÷ 630 470 ÷ 870 630 ÷ 1080
kajsije 55 ÷ 60 70 ÷ 95 120 ÷ 200 225 ÷ 365 305 ÷ 560 490 ÷ 715
kruške, rane sorte 28 ÷ 50 47 ÷ 95 80 ÷ 165 105 ÷ 225 365 ÷ 575 420 ÷ 960
kruške, kasne sorte 28 ÷ 38 38 ÷ 80 65 ÷ 150 85 ÷ 200 295 ÷ 455 340 ÷ 785
kupine 165 ÷ 245 210 ÷ 370 305 ÷ 495 55 ÷ 1010 750 ÷ 1550 1400 ÷ 2100
limun 21 ÷ 35 26 ÷ 47 38 ÷ 70 60 ÷ 115 85 ÷ 115 110 ÷ 215
maline 170 ÷ 330 195 ÷ 415 295 ÷ 595 525 ÷ 1010 785 ÷ 2090 1220 ÷ 2620
mandarine 17 ÷ 40 23 ÷ 45 40 ÷ 70 75 ÷ 125 130 ÷ 200 240 ÷ 250
ogrozd 50 ÷ 75 70 ÷ 105 85 ÷ 160 125 ÷ 320 285 ÷ 680 435 ÷ 1150
orasi 8,7 8,7 17,5 35 35 52
pomarandţe 20 25 35 75 125 190
ribizle, crvene 49 ÷ 70 65 ÷ 110 85 ÷ 165 125 ÷ 340 290 ÷ 735 445 ÷ 1120
ribizle, crne 75 ÷ 120 115 ÷ 190 155 ÷ 290 235 ÷ 655 530 ÷ 1260 800 ÷ 2010
šljive 65 ÷ 75 80 ÷ 125 135 ÷ 235 225 ÷ 455 293 ÷ 670 505 ÷ 845
šljive, cepače 49 ÷ 55 65 ÷ 110 100 ÷ 220 205 ÷ 320 270 ÷ 540 425 ÷ 725
šljive, ţute 65 ÷ 70 75 ÷ 120 130 ÷ 225 220 ÷ 365 285 ÷ 630 480 ÷ 775
trešnje 55 ÷ 75 65 ÷ 110 100 ÷ 160 140 ÷ 360 290 ÷ 595 560 ÷ 795
višnje 55 ÷ 80 70 ÷ 125 110 ÷ 195 155 ÷ 390 320 ÷ 655 620 ÷ 870
62
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Na površinama isparivača stalno se izdvaja vlaga iz vazduha koji struji kroz njih, jer
je temperatura površine isparivača skoro uvek niţa od temperature rošenja vazduha. Sa drage
strane, kroz vazduh u komori neprekidno pridolazi vlaga usled kaliranja sa površine
uskladištenih proizvoda i iz vazduha koji se infiltrira u komoru ili se u nju uvodi radi
ventilacije. Vlaga koja potiče od difuzije vodene pare kroz zidove komore i od rada ljudi,
moţe se zanemariti.
Sva vlaga, koja se izdvoji na spoljnoj površini isparivača, ohladi se pribliţno do
temperature te površine. MeĎutim, toplota koju treba odvesti da bi se vlaga koja potiče iz
proizvoda (kalo) ohladila do temperature sa kojom proizvodi napuštaju komoru, već je
obuhvaćena prilikom proračuna toplotnog opterećenja Q2. Toplota koju treba odvesti da bi se
vlaga, izdvojena od infiltriranog vazduha ili vazduha za ventilaciju, dovela do stanja vode na
0°C, već je obuhvaćena prilikom proračuna toplotnog opterećenja Q3. Zato ovom prilikom
treba uzeti u obzir samo toplotu koju treba odvesti da bi se kalo ohladio od temperature sa
63
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
64
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Ukupno kalo za svaku grupu proizvoda odreĎuje se kao suma tri sabirka:
1. kalo unetih proizvoda za period𝜏 𝑇𝑂 termičke obrade,
2. kalo unetih proizvoda za ostatak vremena 24 − 𝜏 𝑇𝑂 do punih 24 časa,
3. kalo zatečenih proizvoda za period od svih 24 časa.
Ovo toplotno opterećenje zavisi od broja ostvarenih radnih sati u komori, za skladišne
komore broj radnih sati se procenjuje na osnovu potrebnog rada za unos, razmeštaj,
nadgledanje i iznošenje proizvoda. Ako se ne raspolaţe preciznijim podacima, moţe se
usvojiti da se za izvršenje napred navedenih poslova u komori ostvari oko jedan radni sat na
svakih 1,5 t unetih ili iznetih proizvoda.
Ako se sa 𝑞𝑟 kW označi odavanje toplote od prosečnog radnika, a sa 𝑛𝜏 24 broj
ostvarenih radnih sati u toku 24h, dobija se
𝑄6 = 𝑛𝑞𝑟 𝜏 kWh 24h . (II.98)
Intenzitet odavanja toplote 𝑞𝑟 𝑘𝑊 jednog prosečnog radnika pri srednje teškom
fizičkom radu, u zavisnosti od temperature 𝑡𝑢 , dat je u tabeli 14.
Tab. 14. – Odavanje toplote od jednog radnika pri srednje teškom fizičkom radu
qr kW tu ℃ qr kW tu ℃ qr kW tu ℃ qr kW tu ℃
0.212 10 0,278 -1,2 0,351 -12,2 0,410 -23,3
0,247 4,5 0,308 -6,7 0,381 -17,8 - -
65
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
66
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Šljiva se prvi put pominje kod grčkih pesnika, ali ne postoje pouzdani dokazi o
poreklu i rasprostranjenosti pojedinih vrsta u raznim evropskim zemljama. Šljiva (Prunus
domestica), poznata kao domaća šljiva, potiče sa područja od Crnog mora do središnje Azije.
Šljiva je drvo iz familije ruţa (Rosaceae), a visoka je od 3 do 10 metara. Odlikuje se
razgranatim korenovim sistemom, koji se razvija uglavnom površinski. Stablo moţe biti
piramidalne ili okruglaste krune, nisko srednje visine ili visoko, slabo bujno ili bujno. Plodovi
mogu biti okrugli, duguljasti ili jajoliki, sitni ili krupni, a njihova boja od bele i ţute preko
crvene i plave pa sve do gotovo crne boje. Ukus takoĎe varira od izrazito slatkih do kiselih
poput limuna.
Kako u regionu tako i u našoj zemlji, šljiva vaţi za jednu od najrasprostranjenijih
voćnih kultura, sa čak 50% od ukupnog broja stabala svih voćnih vrsta. Srbija je značajan
proizvoĎač šljive u Evropi i svetu. Proizvodnja šljive kod nas ima največi privredni značaj.
Obavlja se uglavnom u brdskim i brdsko-planinskim područjima (oko 85%). Karakteriše je
velika oscilacija u prinosu ( od 5 do 20 kg po stablu ), što stvara veliku razliku u obimu
proizvodnje na godišnjem nivou ( od 230.000 do 900.000 MT ).
U našoj zemlji, veliki problem u proizvodnji šljive je nedostatak monitoringa, jer ona
nije adekvatno organizovana i kontrolisana od strane naučno-stručnih organizacija i resornih
drţavnih institucija. Razlike u klimatskim uslovima, tehnoligiji gajenja i sortimentu daju
neujednačen kvalitet sveţe šljive. Udruţivanje proizvoĎača i ukrupnjavanje poseda, odnosno
povećanje površina parcela za uzgoj, bilo bi od velike pomoći našim hladnjačama. Na takvim
plantaţama bi se mogao sprovesti adekvatak stručni nadzor, što bi doprinelo kvalitetu sveţe
šljive, a i olakšalo bi plasman šljive na svetsko trţište.
Šljive imaju široku upotrebu. Koristi se kao prvoklаsno sveţe voće i kаo sirovinа zа
industriju prerаde voćа. Plodovi šljive su znаčаjni kаo robа zа izvoz u sveţem stаnju, а kаo
sirovinа zа sušenje i kаo osušeni plodovi predstаvljаju proizvode visoke vrednosti. Prilikom
otkupa radi se kvalitativna analiza I samo 5% moţe biti neodgovarajućeg kvaliteta. Kod
prijema sveţe šljive, parametri na osnovu kojih se odreĎuje kvalitet zavise od nameravane
upotrebe. Ako je šljiva namenjena daljoj preradi, odnosno zamrzavanju I kasnijem korišćenju
kao sirovina, poţeljno je da stepen zrelosti bude od 70 do 75%. Transport sirovine se mora
obaviti u zatvorenom prevoznom sredstvu tj. kamionu, gde je ona zaštićena od vlage i
kontaminacije bilo kakvim štetnim faktorima I na odgovarajućoj temperature, kako se kvalitet
ne bi promenio.Sveţa šljiva se nakon pranja moţe zamrzavati u klasičnom tunelu, na
temperature vazduha <-34ºC, pri čemu zamrzavanje traje 20h ili u protočnom tunelu na
temperature vazduha <-34ºC, pri čemu zamrzavanje traje neuporedivo kraće,15 min. Duboko
zamrznuta šljiva se, kao poluproizvod, skladišti u komorama na t < -18ºC do dalje prerade.
67
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Plod šljive sаdrţi 75 do 87% vode i 13 do 25% suve mаterije. Ukus plodа zаvisi od
odnosа šećerа i orgаnskih kiselinа. U plodu šljive preovlаĎuje glukozа, dok je mаnje
fruktoze. MeĎu kiselinаmа nаjviše imа jаbučne i limunske. Procenat kiselinа i šećerа vаrirа i
kod iste sorte u zаvisnosti od klimаtskih i zemljišnih uslovа. U zrelom plodu šljiva pH
vrednost se kreće od 3,3 do 3,6. Azotne mаterije učestvuju u hemijskom sаstаvu plodа sа 0,6
do 0,8% (amino-kiseline, amidi, jedinjenja amonijaka i azotne baze), а minerаlne sа svegа
0,5%. Od minerаlnih mаterijаmа nаjviše ima kаlijumа (54,59%) i fosforа (17,7%). Od
vitаminа u plodovimа šljive nаjznаčаjniji su: provitаmin A, zаtim vitаmini B i C, čega ima
najviše, oko 7 mg. Hlorofili, karotinoidi i antocijanini su najznačajnije bojene materije
plodova šljive. Energetska vrednost plodova šljiva kreće se od 220 do 455 kJ na 100 g.
Tabela 15. Sadrţaj mineralnih materija
U 100g šljiva nalazi se
Vitamina
kcal kJ Vode Masti Kalijuma Kalcijuma Magnezijuma
C
68
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
69
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
1. Skladišna komora I
Podaci za proračun
Unutrašnje dimenzije: 1300×1000×600cm
Površina: 130 m2
Zapremina: 780 m3
Temperatura u komori: -20°C
Relativna vlaţnost: 90%
Kapacitet komore: 190000kg
Dnevni unos: 15000kg
Temperatura unosa robe: -18°C
Konačna temperatura robe: -20°C
Spoljna proj. temperatura +35°C
70
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑡𝑠 − 𝑡𝑢 1 𝛿𝑖 1
𝛿𝑖𝑧 = 𝜆𝑖𝑧 − + + 𝑚 (IV.1)
𝑞𝑜𝑝𝑡 𝛼𝑠 𝜆𝑖 𝛼𝑢
gde je:
λiz = 0,036 [W m˚K] - koeficijent toplotne provodljivosti za stiropor,
q opt = 12 [W m2 ] - optimalni toplotni fluks,
αs i αu [W/m2 ˚K] - koeficijent prelaza toplote na pregradu i sa pregrade u komoru,
t s = t sp = 35℃ - za istočne i severne zidove,
t s = t sp + 10 = 45℃ - za tavanicu ispod tavanskog prostora,
t s = 15℃ - za pod.
Tabela 21. Debljina izolacije za SKLADIŠNU KOMORU I
αs αu δi λi λiz δiz δiz [cm]
Pregrada ts ℃
[W/m ˚K] [W/m ˚K] [W/m2 ˚K]
2 2 [W/m˚] [cm] (usvojena)
Sever Sp 35 30 20 0.715158 0.036 13.6254 15
Istok Sp 35 30 20 0.715158 0.036 13.6254 15
Jug Un 21 20 20 0.49102 0.036 10.1723 10
Zapad Un1 20 8 20 0.49102 0.036 9.60233 10
Zapad Un2 20 8 20 0.49102 0.036 9.60233 10
Tavanica 45 30 20 0.194168 0.036 18.501 20
Pod 10 7 20 0.2608 0.036 7.36683 8
Najveća temperaturska razlika izmeĎu dve hlaĎene komore (pregrade: Jug Un), u
slučaju kada je jedna od njih van pogona, iznosi
𝑡𝑠 − 𝑡𝑢 𝑚𝑎𝑥 = 0,6 𝑡𝑠𝑝 − 𝑡𝑢 . (IV.2)
71
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Tabela 23. Pritisak zasićenja vodene pare u graĎevinskoj konstrukciji spoljašnjeg zida
δ x t P"
R.br. Materijal sloja
[m] [m] [℃] [kPa]
35.00 5.628
0 0 34.63076 5.514
1 krečni malter 0.02 0.02 34.37611 5.437
3 šuplja opeka 0.38 0.4 27.11864 3.592
4 cementni malter 0.02 0.42 26.94556 3.556
5 bitumenska parna barijera 0.005 0.425 26.8819 3.543
6 izolacioni sloj 0.15 0.575 -19.2731 0.133
7 cementni malter 0.02 0.595 -19.4461 0.131
-20 0.125
𝜇𝑘𝑚 ∗ 1012 37,5 kg/ms Pa 𝛿𝑘𝑚 0,02 m 𝑅𝑑𝑘𝑚 5,33E+08 m²s Pa/kg
𝜇𝑜𝑝 ∗ 1012 29,2 kg/ms Pa 𝛿𝑜𝑝 0,38 m 𝑅𝑑𝑜𝑝 1,3E+10 m²s Pa/kg
𝜇𝑐𝑚 ∗ 1012 25 kg/ms Pa 𝛿𝑐𝑚 0,02 m 𝑅𝑑𝑐𝑚 8E+08 m²s Pa/kg
𝜇𝑏𝑝𝑏 ∗ 1012 0,009 kg/ms Pa 𝛿𝑏𝑝𝑏 0,005 m 𝑅𝑑𝑏𝑝𝑏 5,56E+11 m²s Pa/kg
𝜇𝑖𝑧 ∗ 1012 1,5 kg/ms Pa 𝛿𝑖𝑧 0,15 m 𝑅𝑑𝑖𝑧 1E+11 m²s Pa/kg
𝜇𝑐𝑚 ∗ 1012 25 kg/ms Pa 𝛿𝑐𝑚 0,02 m 𝑅𝑑𝑐𝑚 8E+08 m²s Pa/kg
72
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
5
Pritisak vodene pare [kPa]
3
p
Экспоненциальная (p")
2
0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5 0.6 0.7
Za izabrane debljine izolacije i graĎevinskih slojeva neće doći do kondenzacije vodene pare.
73
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
𝑘𝑖 W m2 ˚K - koeficijent prolaza toplote,
𝐴𝑖 m2 - površina,
𝑡𝑠𝑖 ℃ - temperatura koja vlada sa spoljašnje strane i-te pregrade,
𝑡𝑢 ℃ - unutrašnja temperatura u komori.
74
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
wj =150 [ kg 24h ] - kalo proizvoda; iznosi 1% dnevnog unosa,
hj =-18,6 [ kJ kg ] - specifična entalpija vode na temperaturi sa kojom proizvod
napušta komoru (-20°C),
h0 =-27,45 [ kJ kg ] - specifična entalpija vode na temperaturi površine isparivača (-
28°C),
ni =2,7 [ izm 24h ] - broj izmena vazduha usled infiltracije ili ventilacije (usvaja se
merodavna vrednost, kao pri proračunu Q3 ),
3
ρu =1,393 [ kg m ] - gustina vazduha u komori,
xs =0,0075 [ kgW kgL ] -apsolutna vlaţnost vazduha koji ulazi u komoru (20°C,50%),
x0 =0,00057 [ kgW kgL ] - apsolutna vlaţnost vazduha u komori (-20°C,90%).
75
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑄7 = 24𝑃1𝑠𝑣 𝜂𝑠𝑣 𝐴𝑔+ 𝑃𝑖 𝜏𝑖 = 24 ∙ 0,01 ∙ 0,3 ∙ 130 = 9,36 [kWh 24h] (IV.8)
𝑖=1
gde su:
P1sv = 0,01 kW m2 - specifična instalisana snaga svetiljki po 1m2 graĎevinske
površine poda komore,
ηsv = 0,3 h 24h - stepen uključenosti svetla,
Ag m2 - graĎevinska površina poda komore,
Pi kW iτi h 24h - snaga i dnevni broj radnih sati i-te radne mašine.
76
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
𝑣 , = 0,903 ∙ 10−3 [m3 kg] – specifična zapremina tečnosti,
𝑒,, = 393,56 [kJ kg] – entalpija pare freona na temperaturi isparavanja,
𝑐,, = 255,57 [kJ kg] – entalpija pare freona na temperaturi isparavanja,
𝑤 = 5 ÷ 25 [m s] – preporučena brzina strujanja rashladnog fluida u tečnom vodu.
4𝐹
𝑑𝑢 = = 0,00499 [m] (IV.16)
𝜋
77
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Kapacitet 15 kW
rezervna površina 12,20%
Protok vazduha 9940𝑚3
Temperatura ulaznog vazduha 20℃
Temperatura izlaznog vazduha 23,7℃
Broj Ventilaora 2
Razmak lamela 7mm
Unutrašnja zapremina 26,7 l
Površina 76,9𝑚2
Dužina 2250mm
Širina 545mm
Visina 650mm
Težina 125 kg
78
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Kapacitet 30 kW
Protok vazduha 16250 𝑚3
Temperatura ulaznog vazduha 35℃
Broj Ventilaora 1
Obrtaji motora 1300 o/min.
Snaga morora 2,7 kW
Razmak lamela --
Unutrašnja zapremina 4,7 l
Površina 44,4
Dužina 1200 mm
Širina 1088 mm
Visina 956 mm
Težina 99 kg
79
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
2. Tunel
Podaci za proračun
80
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑡𝑠 − 𝑡𝑢 1 𝛿𝑖 1
𝛿𝑖𝑧 = 𝜆𝑖𝑧 − + + 𝑚 (IV.17)
𝑞𝑜𝑝𝑡 𝛼𝑠 𝜆𝑖 𝛼𝑢
gde je:
λ𝑖𝑧 = 0,036 [W m˚K] - koeficijent toplotne provodljivosti za stiropor,
𝑞𝑜𝑝𝑡 = 13 [W m2 ] - optimalni toplotni fluks,
𝛼𝑠 𝑖 𝛼𝑢 [W/m2˚K] - koeficijent prelaza toplote na pregradu i sa pregrade u komoru.
81
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Tabela 29. Pritisak zasićenja vodene pare u graĎevinskoj konstrukciji unutrašnjeg zida
δ x t P"
R.br. Materijal sloja
[m] [m] [℃] [kPa]
35,00 5,628
0 0 34,35458 5,431
1 krečni malter 0,02 0,02 34,05783 5,342
3 šuplja opeka 0,25 0,27 28,49385 3,893
4 cementni malter 0,02 0,29 28,29215 3,847
5 bitumenska parna barijera 0,005 0,295 28,21797 3,831
6 izolacioni sloj 0,16 0,455 -29,1529 0,0551
7 cementni malter 0,02 0,475 -29,3546 0,0541
-30 0,051
82
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
5
Pritisak vodene pare [kPa]
3
p
Экспоненциальная (p")
2
0
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5
83
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
84
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑄5 = 𝑤𝑗 𝑗 − 0 + 𝑛𝑖 𝑉𝑔 𝜌𝑢 𝑥𝑠 − 𝑥0 0 − 0 = 0,97[kWh/24h] (IV.23)
𝑗
gde su:
wj = 150 kg 24h - kalo proizvoda, iznosi 1% dnevnog unosa,
hj = −16,21 kJ kg - specifična entalpija vode na temperaturi sa kojom proizvod
napušta komoru (-18°C),
h0 = −37,94 kJ kg - specifična entalpija vode na temperaturi površine isparivača (-
38°C),
ni = 9 izm. 24h - broj izmena vazduha usled infiltracije ili ventilacije (usvaja se
merodavna vrednost, kao pri proračunu Q3 ),
ρu = 1,451 kg m3 - gustina vazduha u komori,
xs = 0,007255 kg w kgL - apsolutna vlaţnost vazduha koji ulazi u komoru (20°C i
50%),
x0 = 0,0002101 kgw kgL - apsolutna vlaţnost vazduha u komori (-30°C i 90%).
85
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
gde su:
P1sv = 0,01 kW m2 - specifična instalisana snaga svetiljki po 1m2 graĎevinske
površine poda komore,
ηsv = 0,3 h 24h - stepen uključenosti svetla,
Ag = 20,25 m2 - graĎevinska površina poda komore,
Pi kW iτi h 24h - snaga i dnevni broj radnih sati i-te radne mašine.
𝜏 𝑇𝑂
𝜏𝑒𝑓 = 24 = 21,3 /24 za industrijske rashladne ureĎaje.
𝜏 𝑇𝑂 +𝜏 𝑀
86
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑄0𝐾𝑃𝐼 40000
𝐹= = = 0,0016 [𝑚2 ] (IV.31)
𝑞𝑣 ∙ 𝑤 1385 ∙ 103 ∙ 18
pa je unutrašnji prečnik cevi
4𝐹
𝑑𝑢 = = 0,045 [𝑚] (IV.32)
𝜋
𝑄0𝐾𝑃𝐼𝐼 40000
𝐹= = = 0,0016 [𝑚2 ] (IV.33)
𝑞𝑣 ∙ 𝑤 1385 ∙ 103 ∙ 18
𝑄0𝐾𝑃 ∙ 𝑣 , (IV.35)
𝐹=
𝑒,, − 𝑐,, 𝑤
𝑄0𝐾𝑃𝐼 ∙ 𝑣 , (IV.36)
𝐹= = 0,0000523 [𝑚2 ]
𝑒,, − 𝑐,, 𝑤
87
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
𝑄0𝐾𝑃𝐼𝐼 ∙ 𝑣 ,
𝐹 = ,, = 0,0000523 [𝑚2 ] (IV.38)
𝑒 − 𝑐,, 𝑤
88
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
Kapacitet 80 kW
rezervna površina 45,90%
Protok vazduha 93030𝑚3
Temperatura ulaznog vazduha -30℃
Temperatura izlaznog vazduha -32,1℃
Broj Ventilaora 3
Razmak lamela 12 mm
Unutrašnja zapremina 235,8 l
Površina 560,5 𝑚2
Dužina 1220
Širina 4110 mm
Visina 1560 mm
Težina 1282 kg
Kapacitet 150 kw
Protok vazduha 50256𝑚3 /
Temperatura ulaznog vazduha 35℃
Broj Ventilaora 6
Razmak lamela 2,1 mm
Unutrašnja zapremina 55,1 l
Površina 602,2𝑚2
Dužina 3699 mm
Širina 2096 mm
Visina 1119 mm
Težina 509 kg
89
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
V ZAKLJUČAK
90
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
LITERATURA
1. Markoski, M.: „Rashladni ureĎaji“, Mašinski Fakultet Beograd, Beograd, 2006.
2. Vujić, S.: „Rashladni ureĎaji“ , Mašinski Fakultet Beograd, Beograd, 1997.
3. Blagojević, B.: Predavanja iz predmeta „Rashladni ureĎaji“, MF Niš, 2012.
4. Gvozdenac, D., Vanjur, I.: „Rashladna tehnika“, FTN, Novi Sad, 2010.
5. http://www.tehnologijahrane.com/
6. http://www.poljoprivreda.info/
91
HLADNJAČA ZA SMRZAVANJE I SKLADIŠTENJE ŠLJIVE
92
Spoljašnost
ts= 35°C
1000
Hodnik II
ts= 20°C
SKLADIŠNA KOMORA I
Spoljašnost
ts= 20°C
ts= 35°C
Hodnik I
o
tu= - 20 C
1300
φ=0.9
160/240
S
Skladišna komora II
(ts-tu)= 41°C
Z I
TUNEL
tu=-30°C
450
φ=0.9
Z I