Eufrazijeva bazilika

Izvor: Wikipedija

Eufrazijeva
bazilika Eufrazijeva bazilika
(Eufrazijana) u
Poreču jedan je od Svjetska baština – UNESCO
najljepših sačuvanih
spomenika rane
bizantske umjetnosti
na Sredozemlju.
Izgrađena je u 6.
stoljeću na mjestu
ranokršćanske
crkve, u vrijeme
biskupa Eufrazija i
cara Justinijana I., a
nalazi se u
biskupskom
Mozaici u oltarskoj apsidi kompleksu. Godine
1997. UNESCO ju
je proglasio
Hrvatska
Svjetskom kulturnom baštinom.
Godina 1997.
Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: uvrštenja:
Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Vrsta: Kulturna ustanova
Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji
Mjerilo: ii iii v
biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima
utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i Ugroženost: ne
bazilika. U njemu je odnedavna smještena sakralna zbirka Poveznica: http://whc.unesco.org/en/list/809
Porečko-pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških UNESCO
ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u
kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i
umjetničke predmete starokršćanskoga, ranobizantskog i
srednjovjekovnog razdoblja.

Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi

553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela
niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog perioda
stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili
potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su
sačuvani i reprezentativan su primjerak ranokršćanskog slikarstva.
Prikaz Krista, te likovi mučenika i mučenica, kao i fascinantna
kompozicija Bogorodice na prijestolju zadivljuju izradom
filigranske finoće. Najstariji pak fragmenti mozika datiraju u 3. st.

Blještavi mozaici, kojima su oslikani unutrašnjost i pročelje crkve,

idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti.
Mozaicima su iznad apside predstavljeni apostoli s Isusom, u
centralnom dijelu tadašnji biskup Eufrazije s maketom bazilike,
anđeli čuvari, Djevica Marija s Isusom u krilu, domaći sveci Glavni brod
mučenici, posebice sveti Mauro – prvi biskup, potom mučenik i
zaštitnik grada Poreča i cijele istarske biskupije. Uz sam rub slavoluka poredani su polukružno "medaljoni" s
likovima mučenica. Dva glavna mozaična prikazanja predstavljaju Navještenje i Vizitaciju koja predstavlja
umjetničku rijetkost jer je Blažena Djevica Marija prikazana trudna u susretu s Elizabetom. Trobrodnu
katedralu nose dva reda vitkih mramornih stupova s raskošnim kapitelima.

Remek-djela u Eufrazijevoj bazilici nisu prestala s dovršetkom njene gradnje. Sedam stoljeća poslije Eufrazija,
porečki biskup Oton dao je izvesti veliki mramorni ciborij koji je izgrađen 1277. godine.[1]

Ulazni portal Atrij i bazilika sa Ostaci ranokršćanske Mozaik apside s

Eufrazijane zvonika rimske crkve u atriju Eufrazijem (lijevo)
bazilike kako Gospi nudi model
bazilike

Kupola krstionice Podni mozaik sa

simbolom ribe Mozaik iznad ulaza u
kompleks

Sadržaj
1. Povezani članci
2. Izvori
3. Vanjske poveznice
3.1. Ostali projekti

Povezani članci
Bizantska umjetnost
Ranokršćanstvo
Crkvena umjetnost u Hrvatskoj
Crkvena arhitektura u Hrvatskoj
San Vitale
Aja Sofija
Porečko-pulska biskupija

Izvori
 1. Službeni turistički portal Turističke zajednice Grada Poreča(http://www.to-porec.com/Main.aspx?page=2042&c=bazilik
a&pid=22&chId=32&j=CRO)Ciborij - Eufrazijeva bazilika (pristupljeno 16. kolovoza 2015.)

Vanjske poveznice
Ranokršćanski kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču s kartom i fotografijama
Eufrazijeva bazilika na sitiunescoadriatico.org
Eufrazijeva bazilika na parentium.com
Eufrazijeva bazilika na adrigate.com

Ostali projekti

U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Eufrazijeva bazilika

Svjetska baština u Hrvatskoj

Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) •
Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Split s Dioklecijanovom palačom
Kulturna dobra (7)
(1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) •
Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici1) (2016.) • Trogir (1997.)
Prirodna dobra (1) Plitvička jezera (1979.)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha,
zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija
Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici
Nematerijalna (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana2)
svjetska baština (14) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja
drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica
(Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara
(2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.)

1) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije 2) Zajednička svjetska baština Cipra,
Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala

Katedrale u Hrvatskoj
Zagrebačka katedrala • Varaždinska katedrala • Sisačka katedrala •
Zagrebačka metropolija Bjelovarska katedrala • Križevačka grkokatolička katedrala •
Križevačka konkatedrala • Zagrebačka grkokatolička konkatedrala
Riječka katedrala • Krčka katedrala • Gospićka katedrala • Porečka katedrala •
Riječka metropolija
Pulska konkatedrala • Senjska konkatedrala
Splitska katedrala • Dubrovačka katedrala • Hvarska katedrala • Šibenska katedrala •
Splitsko-makarska metropolija Trogirska katedrala • Makarska konkatedrala • Kotorska katedrala (u Crnoj Gori)
•Korčulanska katedrala •Stonska katedrala
Đakovačko-osječka metropolija Đakovačka katedrala • Požeška katedrala • Osječka konkatedrala
Izravno podređeno Svetoj Stolici Zadarska katedrala
Saborna crkva Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu •
Srpska pravoslavna crkva Saborna crkva Vavedenja Presvete Bogorodice u Plaškom •
Saborna crkva Svete Trojice Pakrac
Bazilike u Hrvatskoj
Zadarska katedrala (1867.) • Katedrala sv. Jakova u Šibeniku (1895.) • Svetište Majke Božje Bistričke (1923.) •
Crkva Gospe Trsatske (1930.) • Eufrazijeva bazilika (1931.) • Bazilika Srca Isusova u Zagrebu (1941.) •
Đakovačka katedrala (1965.) • Bazilika svetog Kvirina u Sisku (2014.)
U zagradi dane su godine priznanja naziva.

Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Eufrazijeva_bazilika&oldid=4710572"
Kategorija: Katoličke crkve u Hrvatskoj Bazilike u Hrvatskoj Svjetska baština u Hrvatskoj
Bizantske crkve Bizantski arheološki lokaliteti Bazilike Ranokršćanski lokaliteti u Hrvatskoj
Porečka i pulska biskupija Poreč

Ova je stranica posljednji put uređivana dana 3. svibnja 2016. u 11:51.

Tekst je dostupan pod licencijom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima; dodatni
uvjeti se mogu primjenjivati. Pogledajte Uvjete uporabe za detalje.