Professional Documents
Culture Documents
Pismeni ispit se sastoji od pitanja kojima se provjerava znanje gradiva koje je obrađeno na nastavi
(predavanja i seminarska nastava) te izloženo u literaturi.
Seminarski rad se piše na odabranu temu. Očekuje se da student/ica odabere temu, pročita tekstove
te napiše seminarski rad. Seminarski rad treba biti dug između 8 i 10 kartica teksta, pisan u skladu
s pravilima akademskog pisanja (struktura, hipoteza, argumenti, navođenje literature i izvora),
pregledan, jasan, smislen, precizan i detaljan.
Rok za prijavu teme seminarskog rada: 4.11.2019. (na seminarskoj nastavi)
Rok za seminarski rad: 10.1.2020. u 12 sati (predati na Omegu)
Pravo izlaska na ispit imaju oni studenti koji su redovito pohađali nastavu (dozvoljavaju se 2
izostanka s predavanja i 2 izostanka sa seminara) te izvršili sve obaveze tijekom semestra
(30.9.2019. do 24.1.2020.).
ISPITNI ROKOVI:
Zimski:
27.1., 3.2., 10.2. 2020. u 10 h (A-125)
Ljetni:
15.6., 29.6., 6.7. 2020. u 10 h (A-125)
Jesenski:
7.9., 14.9., 21.9. 2020. u 10 h (A-125)
Bilješke s gostujućeg predavanja kustosica Aide Brenko, Marete Kurtin i Vesne Zorić i posjeta
izložbi „Kapa dolje. Priča o (ne)pokrivanju glave“ u Etnografskom muzeju u Zagrebu.
BELAJ, Vitomir (1980). Profesoru Branimiru Brataniću za 70. godišnjicu (skice za biografiju).
Etnološka tribina : Godišnjak Hrvatskog etnološkog društva, 10/3: 95-101.
GAVAZZI, Milovan (1978): Vrela i sudbine narodnih tradicija. Kroz prostore, vremena i
ljude. Zagreb: Liber.
(Poglavlja: Uvod; Ogled i opći značaj života i kulture Slavena u Davnini; Prilog poznavanju
prehrane davnih Slavena; Oko porijekla jednog blagdanskog peciva Južnih Slavena; Pletenje
svadbenog vijenca; Kulturno naslijeđe Južnih Slavena u svjetlu etnologije; Predodžba „svijeta
na volu“ u Jugoistočnoj Europi; Sudbina obiteljskih zadruga Jugoistočne Europe; Oprema
balkanskih pastira; Seoska prehrana u Jugoslaviji; Uz pojavu pekve u Južnom Podunavlju;
Doseg istočnoalpskih kulturnih utjecaja na tradicijsku kulturu susjedstva jugoistočne Europe;
Naslage kulturnih elemenata romanskog porijekla na Balkanu; Areali tradicijske kulture
jugoistočne Europe; Počivala; Tradicija ubijanja starih ljudi; Uz megalitik jugoistočne Europe;
Grobovi s krugom od kamenja u Bosni i Hercegovini; Dubeni mrtvački lijes u Srednjoj Bosni)
GAVAZZI, Milovan (1988). Godina dana hrvatskih narodnih običaja. Zagreb: Kulturno-
prosvjetni sabor Hrvatske, Hrvatsko etnološko društvo. (cijela knjiga)
MARKOVIĆ, Mirko. (1989). Dinara kao sezonska planina stočara sjeverne Dalmacije.
Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, knjiga 51: 19- 107.
RIHTMAN AUGUŠTIN, Dunja (1997). "Zašto i otkad se grozimo Balkana?". Erasmus 19:27-
36.
SKOK, Petar (1971.). Etimologijski rječnik hrvatskog ili srpskog jezika. Zagreb, JAZU.
(online:
https://archive.org/stream/EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika/PetarSkok-
EtimologijskiRjecnikHrvatskogaIliSrpskogaJezika#page/n19/mode/2up). Natuknice: Bezjaci,
Boduli, Bunjevci, Šokci, Vlah, Romi, Istrrumuni, Židovi, Derviši, Arbanasi
SLUKAN-ALTIĆ, Mirela (2011). Hrvatska kao Zapadni Balkan – geografska stvarnost ili
nametnuti identitet? Društvena istraživanja, 20/2:401-413.
Internetske stranice:
o https://www.sogde.org/
o http://inasea.net/
o http://www.suedosteuropa.uni-graz.at/
***
Izborna literatura