PRIRUČNIK ZA PARNIČNI POSTUPAK

ZA SUDIJE

BOSNE I HERCEGOVINE

Prema konceptu
sutkinje Carolyn Engel Temin,
Sud opće nadležnosti, Prvi sudski okrug Pensilvanije,
Filadelfija, Pensilvanija, SAD,
bivša međunarodna sutkinja, Sud Bosne i Hercegovine

AUTORI MATERIJALA:

Carolyn Engel Temin

Biljana Novak,
predsjednica Općinskog suda u Tuzli
Vahida Halilović,
sutkinja (Osnovni sud Doboj)
Predrag Krsmanović,
sudija (Kantonalni sud Tuzla)
Fatima Imamović,
sutkinja (Kantonalni sud Zenica)
Mirsada Džindo,
sutkinja (Okružni sud Istočno Sarajevo)
Fatima Mrdović,
sutkinja (Kantonalni sud Sarajevo)

Koordinator/moderator projekta: Zlatko Osmanović, viši pravni

savjetnik, Projekat razvoja sektora pravosuđa

Prevele:
Vanda Mandić, šefica prevodilačkog ureda
Violeta Brdar, prevoditeljica
Adisa Okerić-Zaid, prevoditeljica
 PREDGOVOR
U toku 2006. godine, Projekat Razvoj sektora pravosuđa, kojeg je finansirao
USAID, u sklopu Inicijative model sudova, počeo je pružati tehničku pomoć
u oblasti efikasnog upravljanja predmetima u krivičnom i građanskom
postupku. JSDP je angažirao iskusnu američku sutkinju, Carolyn Engel
Temin, kao kratkoročnog eksperta; i u periodu od septembra 2006. godine do
februara 2009. godine, sutkinja Temin je održala veliki broj obuka za sudije
koji rade u krivičnom i građanskom referatu u sudovima u cijeloj Bosni i
Hercegovini. Za vrijeme provedeno sa sudijama u BiH, sutkinja Temin
često je spominjala priručnik koji sudije u SAD-u imaju na svom stolu kao
brzi podsjetnik prilikom suđenja u građanskim ili krivičnim postupcima. U
daljem razgovoru sa pravnicima koji su radili u Projektu, sutkinja Temin je
spomenula da je bila autor priručnika za krivični postupak za sudije u svojoj
matičnoj državi Pensilvaniji 1986. godine. Taj priručnik od tada redovno
upotrebljavaju sudije u Pensilvaniji, koji rade u sudovima opće nadležnosti,
koji su slični kantonalnim i okružnim sudovima u BiH.

Nakon toga je JSDP, u saradnji sa sutkinjom Temin i domaćim sudijama,

odlučio da izradi slične priručnike za sudije u BiH, i to jedan za građanski
postupak i jedan za krivični postupak. Sličnog formata, oba priručnika
imala bi sličnu namjenu  – da olakšaju svakodnevni rad sudijama, te da
mladim sudijama i stručnim saradnicima na jednom mjestu osiguraju uzorke
dokumentacije koja će im trebati u njihovom radu. Priručnici su osmišljeni
tako da u najvećoj mogućoj mjeri prate poglavlja i sadržaj zakona o krivičnom
postupku i zakona o parničnom postupku FBiH i RS-a, kako bi se korisnici
lakše snalazili. Svako poglavlje predstavlja zasebnu cjelinu i sadrži relevantne
članove zakona, kontrolne liste, formalne razgovore, te tipske obrasce, za
dokumenta koja su često u upotrebi, kao što su rješenja, sudske odluke,
presude i nalozi.

JSDP je okupio iskusne sudije – parničare i krivičare, iz prvostepenih i

drugostepenih sudova Federacije BiH i Republike Srpske. Većina sudija
dolazila je iz sudova koji su učestvovali u Inicijativi model sudova JSDP-a,
koji je u okviru svojih petogodišnjih aktivnosti promovirao napredne tehnike
iz oblasti sudske administracije, Program „evropskih standarda“, koji se
odnosio na rad sudova i na renoviranje zgrada sudova.
Sudije su se podijelile u dvije radne grupe kako bi izradile priručnike za
građanski i krivični postupak.

Radne grupe počele su sa radom u novembru 2007. godine, a kompletan

materijal za oba priručnika završen je do februara 2009. godine. Za to vrijeme
održano je po 12 sastanaka radnih grupa (pojedinačnih i zajedničkih), a članovi
3
radnih grupa su između sastanaka radili prema pojedinačnim zaduženjima. U
skladu sa dogovorenom metodologijom, na sastancima se diskutiralo o svim
materijalima pojedinačnih članova, nakon čega su usvajani konačni tekstovi
koje su odobrili svi članovi radne grupe. Takvi tekstovi su zatim prevođeni
na engleski da bi ih pregledala sutkinja Temin. Ona je također radila i na
pojedinim poglavljima koja su bila diskutirana i odobravana od strane radne
grupe. Zbog budžetskih i vremenskih ograničenja, sutkinja Temin je uglavnom
radila iz SAD-a, i svega se nekoliko puta sastala sa članovima radnih grupa u
BiH. Ovaj pristup se pokazao uspješnim i mogao bi biti korišten u budućim
projektima koji u sebi nose saradnju međunarodnih i domaćih eksperata.

Imajući u vidu da će se ovi priručnici morati redovno ažurirati, u zavisnosti

od izmjene zakona i sudskih praksi, uvez priručnika je osmišljen tako da
dozvoljava brze i jeftine izmjene pojedinih poglavlja. Zbog planiranog
završetka JSDP-a u maju 2009. godine, između Projekta i Visokog sudskog i
tužilačkog vijeća BiH potpisan je Memorandum o razumijevanju, kojim će se
osigurati da će potrebne izmjene i dopune priručnika biti urađene na vrijeme,
te biti dostavljene sudovima. VSTV je ovlastio stalne radne grupe, čiji članovi
će se okupljati jednom ili dva puta godišnje u smislu rada na izmjenama i
dopunama  priručnika, u zavisnosti od izmjena relevantnih zakona.
(Napomena: Zbog neodloživog termina objavljivanja, ovi priručnici ne
odražavaju izmjene zakona koje su se desile nakon 30. novembra 2008.
godine. Iste će biti uključene u narednu verziju).

JSDP bi se posebno želio zahvaliti sudijama, članovima radnih grupa. Njihovo

znanje i iskustvo omogućili su izradu ovih priručnika. Shvatajući važnost
priručnika, članovi radnih grupa posvetili su dobar dio svog slobodnog vremena
radu na priručnicima, sa velikim entuzijazmom i bez ikakve naknade.
USAID, koji je financirao JSDP, nada se da će ovi priručnici postati za sudije
u BiH ono što već dugo vremena predstavljaju za sudije u SAD-u – istinski
korisni, praktični vodiči za sudije, koji će njihov svakodnevni rad učiniti
lakšim i efikasnijim.      

VISOKO SUDSKO I TUŽILAČKO VIJEĆE

PROJEKAT  RAZVOJA  SEKTORA  PRAVOSUĐA USAID-A

Maj, 2009.

[Sav materijal u ovom priručniku, uključujući i njegove izmjene,

predstavlja autorsko djelo i vlasništvo VSTV-a. Njegovo ponovno
štampanje, umnožavanje ili korištenje u komercijalne svrhe, a bez
izričite prethodne pismene saglasnosti VSTV-a, zabranjeno je. Sva
prava pridržana.]
4
 Sadržaj

I. OPĆA NAČELA
II. SUDIJSKA ETIKA
III. NADLEŽNOST
IV. STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI
V. TUŽBA I ODGOVOR NA TUŽBU
VI. DOKAZI
VII. PRIPREMNO ROČIŠTE
VIII. MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA
IX. GLAVNA RASPRAVA
X. IZUZEĆE
XI. NEPOŠTIVANJE SUDA
XII. PREKID POSTUPKA
XIII. SUDSKE ODLUKE
XIV. ŽALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG SUDA)
XV. SUDSKE MJERE OSIGURANJA
XVI. TROŠKOVI
XVII. PRAVNA POMOĆ
XVIII. POSEBNI POSTUPCI

NAPOMENA: RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

U OKVIRU SVAKOG POJEDINAČNOG POGLAVLJA
NAVEDENE SU IZ ZAKONA O PARNIČNOM
POSTUPKU FEDERACIJE BIH I REPUBLIKE
SRPSKE.

5
 POGLAVLJE I

OPĆA NAČELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 9

Temeljna načela o neovisnosti sudstva .............................................. 9

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima ................. 12

Ustav Bosne i Hercegovine ...................................................................... 15

Ustav Federacije BiH ................................................................................. 18

Ustav Republike Srpske ............................................................................. 26

Zakon o sudovima (FBiH/RS) .................................................................... 37

Zakon o parničnom postupku .................................................................. 43

7
 POGLAVLJE I

OPĆA NAČELA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Temeljna načela o neovisnosti sudstva

Temeljna načela o neovisnosti sudstva usvojena su na Sedmom kongresu

Ujedinjenih nacija o temi prevencije kriminala i postupanja sa prestupnicima,
koji je održan u Milanu od 26. avgusta do 6. septembra 1985, i potvrđena
rezolucijama Generalne skupštine 40/32 od 29. novembra 1985. i 40/146 od
13. decembra 1985.
*********

Sljedeća temeljna načela, koja su formulirana kako bi pomogla zemljama

članicama u njihovom zadatku osiguranja i unapređenja neovisnosti sudstva,
trebala bi se uzeti u obzir i poštivati od vlada u okviru njihovih domaćih
zakona i prakse i biti predočena sudijama, pravnicima, članovima izvršne i
zakonodavne vlasti, te javnosti općenito. Načela su formulirana uglavnom
imajući na umu profesiju sudije, ali se u konkretnom slučaju jednako odnose
i na sudije porotnike, tamo gdje oni postoje.

Neovisnost sudstva

1. Država će garantirati neovisnost sudstva, koja će biti ugrađena u Ustav ili

zakon te države. Dužnost je vladinih ili drugih institucija da poštuje i osigura
neovisnost sudstva.

2. Sudovi će o pitanjima koja se pred njih postave odlučivati nepristrasno, na

temelju činjenica i u skladu sa zakonom, bez ikakvih ograničenja, nedoličnih
utjecaja, poticaja, pritisaka, prijetnji ili uplitanja, direktnih ili indirektnih, sa
bilo koje strane ili iz bilo kojeg razloga.

3. Sudovi će imati nadležnost u svim pitanjima sudske prirode, te će imati

isključivu ovlast u odlučivanju o tome da li sporno pravno pitanje spada u
9
njihovu nadležnost, na način predviđen zakonom.

4. Neće biti nikakvih nedoličnih ili nedozvoljenih uplitanja u sudski proces,

niti će sudske odluke biti podložne reviziji. Ovo načelo se ne odnosi na
preispitivanje od strane suda ili na ublažavanje, odnosno smanjenje od strane
nadležnih organa kazni izrečenih od strane suda, u skladu sa zakonom.

5. Svaka osoba će imati pravo na suđenje pred običnim sudovima ili tribunalima
u postupcima utvrđenim zakonom. Tribunali koji ne budu koristili zakonski
propisane postupke, neće biti formirani kao zamjena za nadležnost običnih
sudova ili tribunala.

6. Načelo neovisnosti sudstva stvara pravo i obavezu sudovima da osiguraju

pravično vođenje sudskih postupaka, uz poštivanje prava strana u postupku.

7. Dužnost je svake države članice Ujedinjenih nacija da osigura odgovarajuće

resurse za adekvatno funkcioniranje sudstva.

Sloboda izražavanja i udruživanja

8. U skladu s Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, sudija,

kao i svaki drugi građanin, ima pravo na slobodu izražavanja, vjerovanja,
udruživanja i okupljanja; pod uslovom da će se prilikom ostvarivanja takvih
prava sudija uvijek ponašati na način koji će očuvati dostojanstvo sudijskog
poziva, te nepristrasnost i neovisnost sudstva.

9. Sudije su slobodni da formiraju udruge sudija ili druge organizacije ili da

budu članovi takvih udruga ili organizacija, kako bi zastupali svoje interese,
profesionalno se usavršile ili zaštitile neovisnost sudstva.

Stručna sprema, izbor i usavršavanje

10. Osobe koje su izabrane na dužnost sudije bit će osobe sa integritetom i

sposobnošću, sa odgovarajućim obrazovanjem, odnosno stručnom spremom.
Bilo koji metod odabira bit će zaštićen od imenovanja iz nedoličnih motiva.
Kod odabira sudija neće biti diskriminacije osobe na temelju rase, boje kože,
spola, religije, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili društvenog
porijekla, imovine, rođenja ili statusa, izuzev kriterija koji se odnosi na to da
kandidat za mjesto sudije mora biti državljanin matične države, a koji se neće
smatrati diskriminatorskim.

10
Uvjeti službe i mandat

11. Mandat sudija, njihova neovisnost, sigurnost, adekvatna nagrada za rad,

uvjeti službe, mirovina i starosna dob za mirovinu, adekvatno će biti uređeni
zakonom.

12. Sudije, bez obzira da li su imenovani ili izabrani, imat će zagarantirani

mandat do obavezne mirovine ili isteka mandata, tamo gdje postoji.

13. Unapređenje sudija, gdje takav sistem postoji, trebalo bi se temeljiti na

objektivnim faktorima, a naročito na sposobnosti, integritetu i iskustvu.

14. Asigniranje predmeta sudijama unutar suda u kojem rade predstavlja

sastavni dio sudske administracije.

Profesionalna tajnost i imunitet

15. Sudije će biti obavezane profesionalnom tajnom u pogledu svojih

vijećanja i povjerljivih informacija do kojih dođu za vrijeme obavljanja svojih
dužnosti, izuzev u javnim postupcima, i neće biti obavezani da svjedoče o
takvim pitanjima.

16. Ne utičući na disciplinski postupak ili pravo žalbe ili kompenzaciju od

države, u skladu sa državnim zakonom, sudije treba da uživaju imunitet u
građanskim sporovima za novčanu odštetu za nedolično ponašanje ili za
propuste u izvršavanju sudijske funkcije

Disciplinski postupak, suspenzija i razrješenje dužnosti

17. Tužba ili žalba podnesena protiv sudije u njegovom sudijskom i

profesionalnom svojstvu bit će procesuirana u najkraćem roku i pravično u
okviru odgovarajućeg postupka. Sudija će imati pravo na pravično saslušanje.
Ispitivanje stvari u najranijoj fazi bit će povjerljivo, izuzev ako sudija drugačije
zahtijeva.

18. Sudije će biti podložni suspenziji ili razrješenju dužnosti jedino zbog
nesposobnosti ili postupaka zbog kojih nisu podobni za obavljanje svoje
dužnosti.

19. Svi disciplinski postupci, te postupci vezani za suspenziju ili razrješenje

dužnosti bit će vođeni u skladu s utvrđenim standardima Kodeksa sudske
etike.

11
20. Odluke vezane za sve disciplinske postupke, te postupke suspenzije ili
razrješenja dužnosti treba da budu podložne neovisnom pregledu. Ovo načelo
ne smije se primjenjivati na odluke najvišeg suda i zakonodavnih tijela u
postupcima opoziva ili sličnim postupcima.

Relevantni dijelovi iz Evropske konvencije o ljudskim pravima

Član 1. Obaveza poštovanja ljudskih prava

Visoke strane ugovornice jamče svim licima pod svojom jurisdikcijom prava
i slobode utvrđene u Dijelu I ove konvencije.

Dio I - Prava i slobode

Član 2. Pravo na život

1. Pravo na život svakog čovjeka zaštićeno je zakonom. Niko ne može biti

namjerno lišen života, osim kod izvršenja smrtne kazne po presudi suda kojom
je proglašen krivim za zločin za koji je ova kazna predviđena zakonom.

2. Lišenje života nije u suprotnosti s ovim članom ako proizlazi iz upotrebe

sile koja je apsolutno neophodna:

a) u odbrani svakog pojedinca od nezakonitog nasilja;

b) prilikom zakonitog lišenja slobode ili sprječavanja bjekstva osobe koja je

zakonito lišena slobode;

c) u akciji preduzetoj, u skladu sa zakonom, u cilju gušenja nemira ili

pobune.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Član 3. Zabrana mučenja

Niko neće biti podvrgnut torturi, neljudskom ili ponižavajućem postupku ili
kažnjavanju.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

12
Član 5. Pravo na slobodu i sigurnost

1. Svako ima pravo na slobodu i sigurnost ličnosti. Niko ne smije biti

lišen slobode, izuzev u niže navedenim slučajevima i u skladu sa zakonom
propisanim postupkom:

a) u slučaju zakonitog lišenja slobode po presudi nadležnog suda;

b) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode zbog nepovinovanja

zakonitom nalogu suda ili u cilju osiguranja izvršenja bilo koje obaveze
propisane zakonom;

c) u slučaju zakonitog hapšenja ili lišenja slobode radi privođenja nadležnoj

sudskoj vlasti, kada postoji opravdana sumnja da je ta osoba izvršila krivično
djelo ili kada postoje valjani razlozi da se osoba spriječi da izvrši krivično
djelo ili da, nakon izvršenja krivičnog djela, pobjegne;

d) u slučaju lišenja slobode maloljetnika, prema zakonitom nalogu, radi

odgajanja pod nadzorom ili zakonitog pritvaranja zbog privođenja nadležnoj
vlasti.

+++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Član 6. Pravo na pravično suđenje

1. Prilikom utvrđivanja građanskih prava i obaveza ili osnovanosti bilo

kakve krivične optužbe protiv njega, svako ima pravo na pravično suđenje i
javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim, zakonom
ustanovljenim sudom. Presuda se izriče javno, ali se novinari i javnost mogu
isključiti s čitavog ili jednog dijela suđenja u interesu morala, javnog reda
ili nacionalne sigurnosti u demokratskom društvu, kada to nalažu interesi
maloljetnika ili zaštite privatnog života strana u sporu, ili kada to sud smatra
izričito neophodnim zato što bi u posebnim okolnostima publicitet mogao
nanijeti štetu interesima pravde.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

Član 8.

1. Svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma

i prepiske.
2. Javne vlasti neće se miješati u vršenje ovog prava sem ako to nije u skladu
13
sa zakonom i neophodno u demokratskom društvu u interesu nacionalne
bezbijednosti, javne bezbijednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi
spriječavanja nereda ili kriminala, zaštite zdravlja ili morala, ili radi zaštite
prava i sloboda drugih.

Član 14. Zabrana diskriminacije

Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom konvencijom osigurava se

bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi, kao što su spol, rasa, boja kože,
jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno
porijeklo, veza sa nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili
drugi status.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++
PROTOKOL BROJ 7.
UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH
SLOBODA

Strasbourg, 22. XI. 1984.

+++++++++++++++++++++++++++++++
Član 5.

U vezi s brakom, u toku braka i u slučaju njegovog raskida, supružnici su

ravnopravni u pogledu međusobnih građanskopravnih prava i obaveza
i u svom odnosu prema djeci. Ovim se članom države ne sprečavaju da
preduzimaju neophodne mjere u interesu djece.

+++++++++++++++++++++++++++++++++

Član 7. Odnos prema Konvenciji

U odnosu na države članice odredbe članova 1. do 6. ovog protokola smatraju

se dodatnim članovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primjenjuju se
u skladu s tim.

++++++++++++++++++++++++++++++++++++++

14
PROTOKOL BROJ 4.
UZ KONVENCIJU O ZAŠTITI LJUDSKIH PRAVA I OSNOVNIH
SLOBODA KOJIM SE OSIGURAVAJU ODREĐENA PRAVA I
SLOBODE KOJE NISU UKLJUČENE U KONVENCIJU I PRVI
PROTOKOL UZ NJU

Strasbourg, 16. IX. 1963.

++++++++++++++++++++++++++++++++

Član 1. Zabrana dužničkog zatvora

Niko se ne može lišiti slobode samo zato što nije u stanju da ispuni ugovornu
obavezu.

++++++++++++++++++++++++++++++++

Ustav Bosne i Hercegovine

Članak II

Ljudska prava i temeljne slobode

1. Ljudska prava

Bosna i Hercegovina i oba entiteta osigurat će najviši stupanj međunarodno

priznatih ljudskih prava i temeljnih sloboda. U tu svrhu oformljena je Komisija
za ljudska prava za
Bosnu i Hercegovinu, kako to predviđa Aneks 6 Općeg okvirnog
sporazuma.

2. Međunarodni standardi

U Bosni i Hercegovini izravno se primjenjuju prava i slobode garantirani

Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i
njezinim protokolima. Ovi akti imaju prioritet nad svim drugim zakonima.

3. Popis prava

Sve osobe na teritoriju Bosne i Hercegovine uživaju ljudska prava i temeljne

15
slobode iz ovog članka, stavak 2, što uključuje:

a) pravo na život;

b) pravo osobe da ne bude podvrgnuta mučenju ili nehumanom ili

ponižavajućem postupanju ili kazni;

c) pravo osobe da ne bude držana u ropstvu ili potčinjenosti ili da ne obnaša

prisilan ili obavezan rad;

d) pravo na slobodu i sigurnost osobe;

e) pravo na pravično saslušanje u građanskim i krivičnim stvarima, i druga

prava vezana za krivične postupke;

f) pravo na privatni i obiteljski život, dom i dopisivanje;

g) slobodu mišljenja, savjesti i vjere;

h) slobodu izražavanja;

i) slobodu mirnog okupljanja i slobodu udruživanja;

j) pravo na ženidbu i udaju, te osnivanje obitelji;

k) pravo na imovinu;

l) pravo na obrazovanje;

m) pravo na slobodu kretanja i prebivanja.

4. Nediskriminacija

Uživanje prava i sloboda predviđenih ovim člankom ili u međunarodnim

sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je za sve osobe
u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol,
rasa, boja, jezik, vjera, političko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili društveno
podrijetlo, vezivanje za neku nacionalnu manjinu, imovina, rođenje ili drugi
status.

16
5. Izbjeglice i raseljene osobe

Sve izbjeglice i raseljene osobe imaju pravo slobodno se vratiti u svoje

domove. One imaju pravo, sukladno Aneksu 7 Općeg okvirnog sporazuma,
da im se vrati imovina koje su bile lišene tijekom neprijateljstava od 1991.
godine i da im se da naknada za svu takvu imovinu koja im se ne može vratiti.
Sve obveze ili izjave vezane za takvu imovinu, a koje su date pod prisilom,
ništavne su.

6. Provedba

Bosna i Hercegovina, i svi sudovi, uredi, državni organi i tijela kojima

posredno rukovode entiteti ili koja djeluju unutar entiteta, primjenjivat će i
poštivati ljudska prava i temeljne slobode navedene u stavku 2.

7. Međunarodni sporazumi

Bosna i Hercegovina će ostati ili postati strana ugovornica u međunarodnim

sporazumima popisanim u Aneksu I ovog Ustava.

8. Suradnja

Sve nadležne vlasti u Bosni i Hercegovini surađivat će sa, i omogućiti

neograničen pristup: svim međunarodnim mehanizmima za praćenje ljudskih
prava utemeljenim za Bosnu i Hercegovinu; nadzornim tijelima utemeljenim
bilo kojim međunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I ovog Ustava;
Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (a posebice će se pokoravati
nalozima izdanim temeljem članka 29. Statuta toga suda); i svim drugim
organizacijama ovlaštenim od strane Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda s
mandatom koji je u svezi s ljudskim pravima ili humanitarnim pravom.

17
 Ustav Federacije BiH∗ 1

II . LJUDSKA PRAVA I TEMELJNE SLOBODE

A. OPĆE ODREDBE

Članak 1

Budući da se načela, prava i slobode utvrđeni u članku II Ustava Bosne i

Hercegovine, primjenjuju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, sljedeće
odredbe odnose se na Federaciju.5) 2

Članak 2

Federacija će osigurati primjenu najviše razine međunarodno priznatih

prava i sloboda utvrđenih u dokumentima navedenim u Dodatku ovog
ustava.6) Osobito:
3

(1) Sve osobe unutar teritorija Federacije uživaju slijedeća prava:

a) na život;
b) na slobodu time da su uhidba i pritvor dopustivi samo po
zakonu;
c) na jednakost pred zakonom;
d) na slobodu glede diskriminacije temeljem rase, boje kože,
spola, jezika, vjere ili uvjerenja, političkih i drugih stavova,
nacionalnog ili socijalnog podrijetla;
e) na pravičan krivični postupak;
f) na zabranu mučenja, te okrutnog i nehumanog postupka ili
kažnjavanja;
g) na privatnost;
h) na slobodu kretanja;
i) na azil,
j) na zaštitu obitelji i djece;
k) na imovinu;
l) na temeljne slobode: slobodu govora i tiska; slobodu
mišljenja; savjesti i uvjerenja; slobodu vjere, uključujući
privatni i javni vjerski obred; slobodu okupljanja; slobodu
∗
Neslužbeni prečišćeni tekst; uključeni amandmani I-CIX. Izvor: Ustavni
sud Federacije BiH
5)
Prvobitne odredbe ovog članka promijenjene su Amandmanom IV
6)
Amandmanom V zamijenjena je prvobitna odredba ovog stavka.
18
 udruživanja; uključujući slobodu osnivanja i pripadanja
sindikatima; te slobodu neudruživanja; slobodu na rad;
m) na izobrazbu;
n) na socijalnu zaštitu;
o) na zdravstvenu zaštitu;
p) na prehranu;
r ) na utočište; i
s) na zaštitu manjina i potencijalno ugroženih skupina;

(2) Svi građani uživaju slijedeća prava:

a) na osnivanje i pripadanje političkim strankama; i
b) na politička prava: sudjelovanja u javnim poslovima;
jednakopravnog pristupa javnim službama; da biraju i da
budu birani.

Članak 3

Sve izbjeglice i prognanici imaju pravo na slobodan povratak domovima

svog podrijetla i obitavanja.

Članak 4

Sve osobe imaju pravo, u skladu s Aneksom VII Općeg okvirnog sporazuma
na povrat svekolike imovine koje su lišene tijekom etničkog progona i
neprijateljstva od 1991. godine, te na nadoknadu svekolike imovine koja
im se ne može povratiti. Svi iskazi i obveze dane i preuzete pod prisilom,
posebice one što se odnose na odreknuće od prava na zemlju i drugi imetak,
su ništavne.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka uredit će se federalnim
zakonodavstvom.7) 4

Članak 5

Stjecanje i prestanak državljanstva Federacije Bosne i Hercegovine propisuje

federalni zakon, uz sljedeće uvjete:
a) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva proizvoljno, ili na
način koji bi je ostavio bez državljanstva;
b) nijedna se osoba ne može lišiti državljanstva Federacije po
osnovu spola, rase, boje kože, jezika, vjere, političkog ili drugog
uvjerenja, nacionalnog i društvenog podrijetla, pripadnosti nekoj
nacionalnoj manjini, imovine, rođenja ili bilo kojeg drugog

7)
Amandmanom VI zamijenjene su prvobitne odredbe ovog članka.
19
 statusa;
c) svi državljani Federacije su, sukladno Ustavu Bosne i Hercegovine,
i državljani Bosne i Hercegovine, a ovisno o uvjetima o
državljanstvu utvrđenim Ustavom Bosne i Hercegovine imaju
pravo i na državljanstvo druge države.8)
5

Članak 6

Svi sudovi, upravne ispostave, tijela koja obnašaju javna ovlaštenja i druga
tijela federalne vlasti primjenjivat će i poštovati prava i slobode predviđene u
dokumentima navedenim u Dodatku.9) 6

Članak 7

Sve mjerodavne vlasti u Federaciji surađivat će sa svim međunarodnim

promatračkim tijelima za ljudska prava osnovanim za Bosnu i Hercegovinu
kao i s nadzornim tijelima osnovanim instrumentima navedenim u Dodatku.

B. OMBUDSMENI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE*) 7

1. Opće odredbe

Članak 1

(1) Postoje tri ombudsmena koje imenuje Parlament Federacije Bosne

i Hercegovine sukladno federalnim zakonom. Po jedan ombudsmen se
imenuje iz svakog konstitutivnog naroda Bosne i Hercegovine.10) 8

Članak 2

(1) Ombudsmani dužni su štititi ljudsko dostojanstvo, prava i slobode

zajamčene ovim ustavom, instrumentima navedenim u Dodatku, te ustavima
kantona. Oni posebice djeluju na otklanjanju posljedica povreda tih prava i

8)
Amandmanom VII zamijenjene su prvobitne odredbe ovog članka.
9)
Odredba o Sudu za ljudska prava u ovom članku prestala je da važi sukladno
Amandmanu LII (Član 11e.).
*)
Naslov promijenjen Amandmanom XXX.
10)
Amandmanom XXX promijenjeni su: prvobitni naslov pod II.B. i član
II.B.1.1.
20
sloboda, a osobito posljedica etničkog progona.

(2) U obnašanju svojih dužnosti, ombudsmani se moraju rukovoditi

zakonom i načelima ćudoređa i pravde.

Članak 3

Svaki ombudsman obavlja svoje dužnosti samostalno, osim kad je u ovom

ustavu drukčije predviđeno. Ombudsmani mogu surađivati u obnašanju bilo
koje od svojih dužnosti.
Članak 4

Ombudsmani su neovisni u obnašanju svojih dužnosti, i nijedna se osoba ili

državno tijelo ne smije miješati u te dužnosti.

2. Nadležnosti i ovlasti ombudsmana

Članak 5

Ombudsmani mogu ispitivati djelatnost bilo koje ustanove Federacije, kantona,

grada11) ili općina, kao i bilo koje druge ustanove ili osobu koja negira ljudsko
9

dostojanstvo, prava ili slobode, uključujući i slučajeve u kojima se to čini

etničkim progonom ili održavanjem njegovih posljedica.
Članak 6

(1) Ombudsman ima pravo pokretati postupke pri mjerodavnim sudovima i

intervenirati u postupcima koji su u tijeku. 12)
10

(2) Kao što je predviđeno člankom IV. C. 8, Ombudsman ima pravo tražiti
pomoć sudbene policije.

Članak 7

(1) U obavljanju svojih dužnosti ombudsman može pregledavati sve službene

dokumente, uključujući i tajne, kao i sudske i upravne spise, te zahtijevati
suradnju bilo koje osobe, uključujući i službene, posebice suradnju u
pribavljanju relevantnih informacija, dokumenata i spisa. Ombudsman
može prisustvovati sudskim i upravnim postupcima, kao i sastancima
drugih tijela, te može stupiti na bilo koje mjesto gdje borave ili rade osobe
lišene slobode i prekontrolirati ga.

11)
Riječ “grada” je dodana Amandmanom XCV.
12)
Dio odredbe u ovom članku koji se odnosio na Sud za ljudska prava prestao
se primjenjivati sukladno Amandmanu LII (članak 11e.).
21
(2) Ombudsmani, njihovi zamjenici i sve osobe koje obavljaju ispitivanja
prema točki (1) ovog članka, dužni su čuvati tajnost dobivenih informacija,
te sa svim dokumentima i spisima postupati u skladu s vežećim propisima,
osim u slučaju predviđenom u članku II. B. 8.

3. Izvješća ombudsmana
Članak 8

(1) Svaki ombudsman podnosi godišnje izvješće Premijeru i zamjenicima

Premijera i Konferenciji o europskoj sigurnosti i suradnji. 13)
11

(2) Ombudsman može u bilo koje vrijeme podnijeti posebno izvješće

mjerodavnom federalnom, kantonalnom, općinskom ili međunarodnom
tijelu. Domaće ustanove dužne su odgovoriti u roku koji odredi
ombudsman.
(3) U izvješća navedena u točkama (1) i (2) ovog članka ombudsman može
uključiti bilo koji materijal opisan u članku II. B. 5 i poduzeti mjere za
zaštitu informacija koje zahtijevaju tajnost.
4. Propisi ombudsmana
Članak 9

Svaki ombudsman sastavlja, ili ombudsmani zajednički sastavljaju, propise

koji određuju njihovu organizaciju i načine obavljanja dužnosti. Propisi
se objavljuju u službenom glasilu Federacije. Parlament Federacije može
zakonom promijeniti te propise.

IV. USTROJ F E D E R A L N E V LA S T I

C. SUDBENA VLAST FEDERACIJE

1. Opće odredbe glede sudova

Članak 1

(1) Sudbene funkcije u Federaciji obavljaju sudovi Federacije navedeni

u točki (2) ovog članka, kantonalni sudovi navedeni u članku V. 11 i
općinski sudovi navedeni u članku VI. 7.

(2) Sudovi su Federacije:

13)
Prvobitna odredba ovog stavka promijenjena je Amandmanom LXVIII.
22
 a) Ustavni sud,
b) Vrhovni sud 43)
12

Članak 2

Sva tijela vlasti izvršavaju sve presude i naloge svih sudova navedenih u
ovom ustavu, te pomažu u njihovoj provedbi.

Članak 3

Ako ovim ustavom nije drukčije određeno, pravilnici kakvi budu potrebni za
osiguranje jedinstvenosti postupka i osnovnih načela pravičnosti postupaka
u sudovima i ustrojstvu svih sudova utvrdit će se zakonima Federacije.
Kantonalno zakonodavno tijelo može propisati dopunska pravila za ravnanje
sudovima dotičnog kantona i općinskim sudovima. Podliježući tim pravilima,
svaki se sud može sam organizirati i donijeti dopunska pravila. 44)
13

Članak 4

(1) Sudbena vlast u Federaciji obavlja se neovisno i samostalno.

(2) Sudovi osiguravaju jednak tretman svim strankama u sudskim
postupcima.
(3) Sudska vlast je samostalna i neovisna od izvršne i zakonodavne vlasti
Federacije.
(4) Visoko sudačko i tužiteljsko vijeće Bosne i Hercegovine, kao tijelo na
državnoj razini, osigurava samostalnost, neovisnost, nepristrasnost,
stručnost i učinkovitost sudova i tužiteljske dužnosti u Federaciji.
Nadležnosti Visokog sudačkog i tužiteljskog vijeća, između ostaloga,
uključuju imenovanje, vođenje stegovnog postupka protiv i smjenjivanja
sudaca, osim sudaca Ustavnog suda Federacije, i obuhvaćaju i tužitelje
i zamjenike tužitelja u Federaciji. Sastav i dodatne nadležnosti Visokog
sudačkog i tužiteljskog vijeća utvrđuju se zakonom na razini Bosne i
Hercegovine. 45)
14

(5) Sudski postupci su otvoreni ako za određena iznimna stanja nije

zakonski drukčije određeno. Presude se objavljuju javno.

43)
Odredba iz stavka (2) ovog članka koja se odnosila na Sud za ljudska prava
prestala je da se primjenjuje sukladno Amandmanu LII (članak 11e.).
44)
Prvobitna odredba dopunjena je Amandmanom LVII.
45)
Amandmanom LVIII ovaj članak je dopunjen stavcima 3) i 4).
Amandmanom CIII mijenjan je stavak (4).
23
2. Opće odredbe glede sudova Federacije

Članak 5

(1) Suci sudova Federacije trebaju biti istaknuti pravnici najviših moralnih
kvaliteta.
(2) Suci sudova Federacije neće biti krivično gonjeni niti odgovorni u
građanskom postupku za bilo kakva djela učinjena u vršenju svoje
dužnosti.

Članak 6

1. Suce Vrhovnog suda, uključujući i predsjednika Suda, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno
i tužiteljsko vijeće, sukladno zakonu.

2. Suce Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz suglasnost

dopredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine izaslanika
Doma naroda koji su prisutni i glasuju.

3. Suci Vrhovnog suda, osim sudaca u prićuvi, imenuju se doživotno,

ukoliko ovim ustavom nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu
ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu s razlogom smijenjeni od strane
Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća, sukladno zakonu. Sucima
Vrhovnog suda također može iznimno prestati sudbena dužnost kao
rezultat procesa odabira nakon preustroja Vrhovnog suda tijekom
prijelaznog razdoblja, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva
Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće Federacije. Navršenje starosne
dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce Vrhovnog suda
utvrđuje se zakonom.

4. Suci Ustavnog suda bit će u službi do dobi od 70 godina, osim ako

ne podnesu ostavku ili ne budu s razlogom smijenjeni konsenzusom
ostalih sudaca tog suda. 46)
15

Članak 7.

1. Plaća i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni tijekom vršenja sudbene
dužnosti, osim kao posljedica stegovnog postupka sukladno zakonu.

46)
Prvobitne odredbe ovog članka izmijenjene su Amandmanom XLVII i
Amandmanom LIX.
24
2. Plaća i drugi uvjeti obavljanja dužnosti, uključujući i imunitet, za sve
suce sudova Federacije utvrđuju se zakonom. 47)
16

V. K A N T O N A L N E V L A S T I
4. Kantonalno sudstvo
Članak 11

1. Kantoni imaju sudove koji imaju prizivnu nadležnost u odnosu na

općinske sudove u svom kantonu i prvostupanjsku nadležnost u
stvarima koje ne spadaju u nadležnost tih sudova, te druge nadležnosti
utvrđene zakonom.

2. Suce kantonalnih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudbeno
i tužiteljsko vijeće Federacije sukladno zakonu.

3. Suci kantonalnih sudova, osim sudaca u prićuvi, imenuju se doživotno,

osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u penziju ili ne budu s razlogom
smijenjeni od strane Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća sukladno
zakonu Federacije. Sucima kantonalnih sudova isto tako može iznimno
prestati sudbena dužnost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja
kantonalnih sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvrđuje
zakonom kojim se osniva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće. Navršenje
starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce
kantonalnih sudova utvrđuje se zakonom Federacije. Uvjeti obavljanja
dužnosti, uključujući i imunitet, za suce kantonalnih sudova utvrđuju se
zakonom Federacije. Plaća i druge naknade sucu ne mogu biti umanjeni
za vrijeme obavljanja sudbene dužnosti, osim kao posljedica stegovnog
postupka sukladno zakonu.

4. Konstitutivni narodi i pripadnici ostalih biće proporcionalno zastupljeni

u kantonalnim i općinskim sudovima. Takva zastupljenost će odražavati
popis stanovništva iz 1991. do potpune provedbe Aneksa 7. sukladno
članku IX. 11.a. ovog ustava. 71)
17

47)
Prvobitne odredbe ovog članka zamijenjene su Amandmanom LX.
71)
Prvobitne odredbe ovog članka izmijenjene su Amandmanom LXII i
dopunjene Amandmanom LXXXIV.
25
VI. OPĆINSKE VLASTI
Članak 7

1. Općinski sudovi, koji se mogu osnovati za područje jedne ili više

općina, imaju nadležnost u svim građanskim i kaznenim stvarima,
osim ako ovim ustavom, kantonalnim ustavom ili zakonom Federacije
ili zakonom kantona izvorna nadležnost nije dodijeljena nekom
drugom sudu.

2. Općinski sudovi se osnivaju zakonom i financira ih kantonalna

vlast.

3. Suce općinskih sudova, uključujući i predsjednike sudova, odabira,

imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko
sudbeno i tužiteljsko vijeće Federacije sukladno zakonu.

4. Suci općinskih sudova, osim sudaca u prićuvi, imenuju se doživotno,

osim ako ne podnesu ostavku, ne odu u mirovinu ili ne budu smijenjeni
od strane Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća sukladno zakonu.
Sucima općinskih sudova isto tako može iznimno prestati sudbena
dužnost kao rezultat procesa odabira nakon preustroja općinskih
sudova tijekom prijelaznog razdoblja, kako se utvrđuje zakonom
kojim se osniva Visoko sudbeno i tužiteljsko vijeće. Navršenje
starosne dobi propisane za obvezan odlazak u mirovinu za suce
općinskih sudova utvrđuje se zakonom. Uvjeti obavljanja dužnosti,
uključujući i imunitet, utvrđuje se zakonom Federacije. Plaća i druge
naknade sucima ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudbene
dužnosti. 76)
18

***

Ustav Republike Srpske

II.   LJUDSKA PRAVA I SLOBODE

Član 10

Građani Republike su ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima,

jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol,

76)
Prvobitne odredbe ovog članka zamijenjene su Amandmanom LXIII.
Amandmanom CV mijenjan je stav (2) ovog člana.
26
jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje,
obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili
drugo lično svojstvo.

Član 11

Život čovjeka je neprikosnoven.

Smrtna kazna može se izuzetno propisati i izreći samo za najteže oblike teških
krivičnih djela.

Član 12

Sloboda i lična sigurnost čovjeka su nepovredivi.

Nikome se ne može oduzeti ili ograničiti sloboda, osim u slučajevima i po

postupku koji su utvrđeni zakonom.

Član 13

Ljudsko dostojanstvo, tjelesni i duhovni integritet, čovjekova privatnost, lični

i porodični život su nepovredivi.

Član 14

Niko ne smije biti podvrgnut mučenju, svireposti, nehumanom ili

ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju.

Zabranjeno je i kažnjivo svako iznuđivanje priznanja i izjava.

Zabranjeno je na bilo kom licu, bez njegovog pristanka, vršiti medicinske i

druge naučne oglede.

Član 15

Nezakonito lišavanje slobode je kažnjivo.

Lišenje slobode može trajati samo dok postoje zakonski uslovi za to.
27
Lice za koje postoji osnovana sumnja da je izvršilo krivično djelo može  biti
pritvoreno i zadržano u pritvoru samo kad je to neophodno radi vođenja
krivičnog postupka ili radi sigurnosti ljudi.

Pritvor se određuje odlukom suda, a samo izuzetno, pod uslovima određenim

zakonom, odlukom drugog zakonom ovlaštenog organa − najduže do tri
dana.

Licu koje je pritvoreno mora se uručiti pismeno obrazloženo rješenje u času

pritvaranja. Protiv ovog rješenja pritvoreno lice ima pravo na žalbu.

Član 16

Svako ima pravo na jednaku zaštitu svojih prava u postupku pred sudom i
drugim državnim organom i organizacijom.

Svakome je zajamčeno pravo na žalbu ili drugo pravno sredstvo protiv odluke
kojom se rješava o njegovom pravu ili na zakonski zasnovanom interesu.

Član 17

Svako ima pravo na nadoknadu štete koju mu nezakonitim ili nepravilnim

radom nanesu službeno lice ili državni organ, odnosno organizacija koja vrši
javna ovlaštenja.

Lice koje je neopravdano osuđeno ili nezakonito i bez osnova lišeno slobode,
ima pravo na rehabilitaciju, nadoknadu štete, javno izvinjenje i druga zakonom
utvrđena  prava.

Član 18

Licu optuženom  za krivično djelo jamči se pravedno suđenje.

Optuženo lice mora biti u najkraćem zakonskom roku obaviješteno o

razlozima optužbe.

Optuženom licu ne može se suditi u njegovom odsustvu.

Optuženom koji nije dostupan sudu može se suditi u odsutnosti samo u

zakonom određenim slučajevima.

28
Član 19

Zajamčeno je pravo na odbranu.

Jamči se pravo na slobodan izbor branioca i nesmetano opštenje s njim.

Branilac ne može biti pozvan na odgovornost za radnje preduzete u postupku

odbrane.

Član 20

Niko ne može biti kažnjen za djelo koje, prije nego što je učinjeno, nije bilo
zakonom predviđeno kao kažnjivo djelo, niti mu se može izreći kazna koja za
to djelo nije zakonom bila predviđena.

Niko ne može biti smatran krivim za krivično djelo dok to ne bude utvrđeno
pravosnažnom sudskom odlukom.

Član 21

Građani se mogu slobodno kretati, nastanjivati i boraviti na teritoriji Republike,

slobodno napuštati tu teritoriju i na nju se slobodno vraćati.

Zakonom se mogu uvesti ograničenja kretanja samo ako je to neophodno radi

vođenja krivičnog  postupka ili radi zaštite sigurnosti i zdravlja ljudi.

Nikakva ograničenja iz političkih razloga ne mogu biti ustanovljena.

Član 22

U članu 22 brisane su riječi: "i Jugoslavije" (Amandman LVII tačka 4).

Sloboda i tajnost dopisivanja i drugih oblika opštenja su nepovredivi.

Zakonom se može propisati da se samo na osnovu odluke suda može odstupiti

od načela nepovredivosti slobode i tajnosti dopisivanja i drugih oblika
opštenja, ako je to neophodno radi provođenja krivičnog postupka ili radi
sigurnosti Republike.

29
Član 23

Zajamčena je zaštita tajnosti podataka o ličnosti. Prikupljanje, obrada i svrha

korištenja ličnih podataka uređuju se zakonom.

Zabranjeno je korištenje podataka o ličnosti koje je suprotno utvrđenoj svrsi

njihovog prikupljanja.

Građani imaju pravo da traže i dobijaju sve podatke o sebi, sadržane u aktima
državnih organa i u drugim službenim evidencijama.

Član 24

Stan je nepovrediv.

Zakonom se može propisati da službeno lice na osnovu naloga suda može

ući u stan ili druge prostorije protiv volje njihovog držaoca i izvršiti pretres.
Pretres se vrši u prisustvu dva svjedoka.

Službeno lice može, pod uslovima utvrđenim zakonom, ući u tuđi stan ili
druge prostorije i bez odluke suda izvršiti pretres ako je to neophodno radi
hvatanja učinioca krivičnog djela ili radi spasavanja ljudi i imovine.

Član 25

Zajamčena je sloboda misli i opredjeljenja, savjesti i uvjerenja, kao i javnog

izražavanja mišljenja.

***

IX. USTAVNI SUD

Član 115

Ustavni sud:

1. odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa Ustavom;

2. odlučuje o saglasnosti propisa i opštih akata sa zakonom;

3. rješava sukob nadležnosti između organa zakonodavne, izvršne i sudske

vlasti;
30
U članu 115 stav 1 tačka 4 riječ: "oblasti" brisana je (Amandman XLIII, tačka
3);

4. rješava sukob nadležnosti između organa Republike, grada i opštine;

5. odlučuje o saglasnosti programa, statuta i drugih opštih akata političkih
organizacija sa Ustavom i zakonom.
Član 115 dopunjen je tačkama 1 i 2 Amandmana XLII, koje glase:

"Ustavni sud prati pojave od interesa za ostvarivanje ustavnosti

i zakonitosti, obavještava najviše ustavne organe Republike o stanju i
problemima u toj oblasti i daje im mišljenja i prijedloge za donošenje zakona
i preduzimanje drugih mjera radi osiguranja ustavnosti i zakonitosti i zaštite
sloboda i prava građana, organizacija i zajednica.
Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost
propisa i opštih akata koji su prestali da važe, ako od prestanka važenja do
pokretanja postupka nije proteklo više od jedne godine."
Član 115 dopunjen je tačkom 1 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:

"1. Ustavni sud:

1) odlučuje o saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Narodne

skupštine sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih
naroda."

Član 115 dopunjen je i Amandmanom CIII, koji glasi:

"Ustavni sud odlučuje o pitanjima imuniteta, koja proističu iz zakona kojima
se uređuje imunitet u Republici Srpskoj."

Član 116

Stavovi 1, 2 i 3 člana 116 brisani su Amandmanom CXX.

Član 116 dopunjen je tačkom 2 Amandmana LXXXVIII, koja glasi:

"Ustavni sud Republike Srpske maksimalno ima devet članova.
U tački 2 Amandmana LXXXVIII riječ „maksimalno“ brisana je (Amandman
CXXI).
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda Republike Srpske osniva
se kako bi odlučivalo o pitanjima vitalnog interesa u proceduri opisanoj u
Amandmanu LXXXII. Ovo vijeće razmatra sva pitanja koja su od vitalnog
interesa.

31
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa sastoji se od sedam članova, dva iz svakog
konstitutivnog naroda i jedan član iz reda Ostalih. Sudije bira Narodna
skupština Republike Srpske i Vijeće naroda."

Član 117

Sudija Ustavnog suda ne može vršiti nikakvu drugu javnu funkciju.

Stav 2 člana 117 zamijenjen je tačkom 5 Amandmana XLII, koja glasi:

"Predsjednik i sudije Ustavnog suda uživaju imunitet kao i narodni zastupnici.
O imunitetu odlučuje Ustavni sud."

Član 118

Sudiji Ustavnog suda prestaje funkcija kada to sam zatraži.

Stav 2 člana 118 zamijenjen je tačkom 6 Amandmana XLII, koja glasi:

"Sudija Ustavnog suda se razrješava dužnosti kada bude osuđen za krivično
djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje funkcije, kada trajno izgubi
sposobnost da obavlja funkciju, kao i iz drugih razloga utvrđenih Ustavom i
zakonom."

Član 119

Odluke Ustavnog suda su opšteobavezne i izvršne na teritoriji Republike.

U stavu 1 člana 119 iza riječi "izvršne" dodate su riječi: "na teritoriji
Republike" (Amandman LXIV).

Izvršenje odluka Ustavnog suda osigurava Vlada.

Član 120

Postupak pred Ustavnim sudom, pravno djejstvo njegovih odluka i druga

pitanja njegove organizacije i rada uređuju se zakonom.

Član 120 dopunjen je tačkama 3 i 4 Amandmana XLII, koje glase:

"Svako može dati inicijativu za pokretanje postupka za ocjenjivanje ustavnosti

32
i zakonitosti.

Postupak pred Ustavnim sudom mogu, bez ograničenja, pokrenuti predsjednik

Republike, Narodna skupština i Vlada, a ostali organi, organizacije i zajednice
pod uslovima utvrđenim zakonom.

Ustavni sud može i sam pokrenuti postupak za ocjenjivanje ustavnosti i

zakonitosti.

Kad Ustavni sud utvrdi da zakon nije u  saglasnosti sa Ustavom ili da drugi
propis ili opšti akt nije u saglasnosti sa Ustavom ili zakonom, taj zakon, drugi
propisi ili opšti akt prestaje da važi danom objavljivanja odluke Ustavnog
suda."

X.  SUDOVI I JAVNA TUŽILAŠTVA

Član 121

Sudsku vlast vrše sudovi.

Sudovi su samostalni i nezavisni i sude na osnovu Ustava i zakona.

Sudovi štite ljudska prava i slobode, utvrđena prava i interese pravnih

subjekata i zakonitost.

Na osnovu Amandmana XCIV, iza člana 121 dodaje se novi član 121a, koji
glasi:

Član 121a

Sudstvo je samostalno i nezavisno od izvršne i zakonodavne vlasti u Republici

Srpskoj.

Visoki sudski i tužilački savjet Republike Srpske osigurava samostalnost,

nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudstva i tužilačke funkcije
u Republici Srpskoj. Nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta,
između ostalog, uključuju imenovanje, provođenje disciplinskog postupka i
razrješenje sudija, osim sudija Ustavnog suda Republike Srpske, i obuhvataju i
javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca u Republici Srpskoj. Sastav i dodatne
nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog savjeta utvrđuju se zakonom."

33
Član 122

Osnivanje, nadležnost, organizacija i postupak pred sudovima utvrđuju se

zakonom.

Član 123

Vrhovni sud Republike, kao najviši sud u Republici, osigurava jedinstvenu

primjenu zakona.

Član 124

Raspravljanje pred sudom je javno.

Javnost se može isključiti u slučajevima predviđenim zakonom radi zaštite

posebnih interesa Republike Srpske, čuvanja tajne, zaštite morala, interesa
maloljetnika, privatnog života učesnika u postupku i radi zaštite drugih opših
interesa.

Član 125

Sud sudi u vijeću.

Zakonom se uređuje u kojim stvarima sudi sudija pojedinac.

U suđenju učestvuju i sudije porotnici na način utvrđen zakonom.

Zakonom se može propisati da u određenim sudovima i u određenim stvarima

u suđenju učestvuju samo sudije.

Član 126

Niko ko učestvuje u suđenju ne može biti pozvan na odgovornost u krivičnom

ili građanskom postupku za mišljenje izraženo prilikom donošenja sudske
odluke, a u postupku pokrenutom zbog krivičnog djela učinjenog u vršenju
sudijske funkcije, ne može biti pritvoren bez odobrenja Visokog sudskog i
tužilačkog savjeta.

Član 126 izmijenjen je Amandmanom XCV.

34
Član 127

Član 127 izmijenjen je Amandmanom XCVI, koji glasi:

"Sudije, osim rezervnih sudija, imenuju se doživotno, ukoliko ovim ustavom

nije drugačije utvrđeno, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu
ili ne budu razriješeni s razlogom od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta
u skladu sa zakonom. Sudijama, isto tako, može izuzetno prestati sudijska
funkcija kao rezultat procesa odabira, nakon reorganizacije sudova za vrijeme
prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim se osniva Visoki sudski
i tužilački savjet Republike Srpske. Navršenje starosne dobi propisane za
obavezan odlazak u penziju za sudije utvrđuju se zakonom. Uslovi obavljanja
funkcije za sudije, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom. Plata i druge
naknade sudiji ne mogu biti umanjeni za vrijeme vršenja sudijske funkcije,
osim kao posljedica disciplinskog postupka u skladu sa zakonom.

Sudija ne može vršiti javnu funkciju niti bilo kakav posao koji donosi zaradu,
a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi sa sudijskom funkcijom."

Član 128

Javno tužilaštvo je samostalan državni organ koji goni učinioce krivičnih

i drugih po zakonu kažnjivih djela i ulaže pravna sredstva radi zaštite
zakonitosti.

Osnivanje, organizacija i nadležnosti javnog tužilaštva uređuju se zakonom.

Javno tužilaštvo vrši svoju  funkciju na osnovu Ustava i zakona.

Član 129

Član 129 izmijenjen je Amandmanom XCVII, tako da glasi:

"Javni tužioci i zamjenici javnih tužilaca imenuju se na period

utvrđen zakonom, osim ako ne podnesu ostavku, ako se ne penzionišu ili ne
budu razriješeni s razlogom od Visokog sudskog i tužilačkog savjeta u skladu
sa zakonom. Javnim tužiocima i zamjenicima javnih tužilaca može izuzetno
prestati funkcija kao rezultat procesa odabira nakon reorganizacije javnih
tužilaštava za vrijeme prelaznog perioda, kako se utvrđuje zakonom kojim
se osniva Visoki sudski i tužilački savjet. Navršenje starosne dobi propisane
za obavezan odlazak u penziju za javne tužioce i zamjenike javnih tužilaca
utvrđuje se zakonom. Uslovi obavljanja funkcije za javne tužioce i zamjenike
35
javnih tužilaca, uključujući i imunitet, utvrđuju se zakonom.

Javni tužilac ili zamjenik javnog tužioca ne može obavljati službu ili
bilo kakav posao koji donosi zaradu, a koji su zakonom utvrđeni kao nespojivi
sa njegovom funkcijom."

Član 130

Član 130 izmijenjen je Amandmanom XCVIII, tako da glasi:

"Sudije, uključujući i predsjednike sudova, javne tužioce i zamjenike

javnih tužilaca odabira, imenuje, provodi disciplinski postupak protiv njih i
razrješava Visoki sudski i tužilački savjet u skladu sa zakonom."

Član 131

Advokatura je samostalna i nezavisna djelatnost i služba koja pruža pravnu

pomoć.

Organizacija i rad advokature uređuju se zakonom.

XI.  PROMJENA USTAVA

Član 132

Prijedlog da se pristupi promjeni Ustava Republike mogu podnijeti predsjednik

Republike, Vlada i najmanje 30 zastupnika Narodne skupštine.

O prijedlogu da se pristupi promjeni Ustava odlučuje Narodna skupština

većinom glasova narodnih zastupnika.

***

36
Zakon o sudovima (FBiH/RS)

GLAVA I/ GLAVA I
OPĆE ODREDBE

Član 1.
Sadržaj zakona

Ovim Zakonom uređuje se: organizacija, nadležnost, finansiranje,

pravosudna uprava i druga pitanja od značaja za organizaciju i
funkcioniranje općinskih sudova, kantonalnih sudova i Vrhovnog suda
Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije).

Član 2.
Sudska vlast

Sudovi vrše sudsku vlast u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem

tekstu: Federacija).

Član 3.
Nezavisnost

Sudovi su samostalni i nezavisni od zakonodavne i izvršne vlasti.

Niko ne smije uticati na nezavisnost i nepristrasnost sudije pri odlučivanju u

predmetima koji su mu dodijeljeni u rad.

Član 4.
Osnivanje sudova

Sudovi se osnivaju i ukidaju ovim Zakonom.

37
 Član 5.
Zaštita prava

Sudovi štite prava i slobode zagarantirane ustavima Bosne i Hercegovine,

Federacije i kantona i zakonom, te osiguravaju ustavnost i zakonitost.

Sudovi u svom radu postupaju nepristrasno, blagovremeno i efikasno.

Član 6.
Preispitivanje sudskih odluka

Sudsku odluku može preispitivati samo nadležni sud povodom pravnih

lijekova u postupku propisanom ustavom ili zakonom.

Član 7.
Obaveznost sudskih odluka

Odluke svih sudova u Bosni i Hercegovini obavezujuće su na teritoriji

Federacije.

Član 8.
Javnost i transparentnost

Rad sudova je javan ukoliko nije drugačije određeno zakonom.

Transparentnost rada suda osigurava se javnim raspravljanjem u postupcima

pred sudovima, objavljivanjem sastava suda, te davanjem obavještenja
javnosti o toku sudskog postupka, pod uvjetima predviđenim zakonom.
Transparentnost se može ostvarivati i objavljivanjem sudskih odluka i
drugih informacija od interesa za javnost.

Član 9.
Sastav sudova

Sudovi sude kao sudije pojedinci ili u vijećima sudija, odnosno u vijećima
sudija i sudija porotnika, a u određenim slučajevima predviđenim zakonom
mogu postupati i odlučivati i stručni saradnici.

Sastav sudskog vijeća određuje se zakonom.

38
Ako zakonom nije drugačije propisano, Vrhovni sud Federacije sudi u
vijećima sastavljenim od trojice sudija, a u vijećima sastavljenim od pet
sudija kada odlučuje o pravnim lijekovima protiv odluka svojih vijeća.

Član 10.
Službeni jezici

Službeni jezici koji se koriste u sudovima su bosanski, hrvatski i srpski a

službena pisma su latinica i ćirilica.

Sud vodi postupak i donosi odluke na jeziku kojim se služi sudija u

postupku ili jeziku koji odredi predsjednik vijeća, s tim da će se stranci, na
njen zahtjev, osigurati prijevod na ročištu ili prijevod odluke suda na jezik
kojim se stranka služi u postupku i to u krivičnom postupku na trošak suda,
a u svim ostalim postupcima na trošak stranke. Stranke mogu pismena
upućivati sudu na bilo kojem od službenih jezika.

Član 11.
Službene legitimacije

Sudijama se izdaju službene legitimacije.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:

Visoko sudsko i tužilačko vijeće) propisuje obrasce i izgled službene
legitimacije a izdaje ih Federalno ministarstvo pravde.

Član 12.
Sudska toga

Sudije u toku suđenja i prilikom javnog objavljivanja odluka nose togu.

Visoko sudsko i tužilačko vijeće propisuje korištenje i izgled sudske toge a

Federalno ministarstvo pravde osigurava njenu nabavku i raspodjelu.

Član 13.
Oznake pripadnosti

Sudije i službenici suda ne smiju ispoljavati bilo kakvu vjersku, političku,

nacionalnu ili drugu pripadnost za vrijeme vršenja službenih dužnosti.
39
Oznake vjerske, političke, nacionalne ili druge pripadnosti ne smiju se
isticati na sudskoj zgradi ili u prostorijama suda.

Zabrana iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na stranke i treća lica.

Član 14.
Pečat

Sudovi imaju pečat u skladu sa zakonom.

Član 15.
Saradnja i pravna pomoć

Sudovi su dužni sarađivati međusobno, kao i sa organima vlasti i stranim

sudovima.

U stvarima iz svoje nadležnosti sudovi pružaju pravnu pomoć drugim

sudovima u Bosni i Hercegovini, u skladu sa zakonom.

Organi vlasti i pravna lica koja vrše javna ovlaštenja dužni su sudovima,
na njihov zahtjev, blagovremeno dostaviti spise, isprave i druge podatke
potrebne za vođenje sudskog postupka.

Sudovi međunarodnu pravnu pomoć pružaju u skladu sa međunarodnim

dokumentima ili na osnovu načela reciprociteta.

2. Stvarna nadležnost

Član 27/26.
Stvarna nadležnost općinskih sudova

2) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:

a) u svim građanskim sporovima i
b) u vanparničnom postupku.

3) U privrednim predmetima općinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja

u prvom stepenu sude:
a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog
prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih
prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih

40
papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fizičko lice koje, u
svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu
ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i
unutrašnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju nelojalnu
konkurenciju ili monopolistički sporazum;
f) privredne prijestupe i
g) u postupku stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim
sporovima koji nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i
likvidacije.

4) U drugim predmetima:
a) da vodi izvršni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno;
b) da određuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
c) da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;
d) da obavlja zemljišno-knjižne poslove u skladu sa zakonom;
e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vrši poslove međunarodne pravne pomoći, ako zakonom nije određeno
da neke od tih poslova vrši kantonalni sud;
g) da vrši poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vrši druge poslove određene zakonom.

Član 28/27.
Stvarna nadležnost kantonalnih sudova

2) Drugostepena nadležnost
a) da odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova,
b) da odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je
to određeno zakonom.

3) Ostalo
a) da rješava o sukobu mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa
područja kantona;
b) da odlučuje o prijenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na
drugi općinski sud na području kantona;
c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
41
e) da rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova
i stranih arbitraža;
f) da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima i
g) da obavlja druge poslove određene zakonom.

GLAVA VI/VII
SUDSKI TUMAČI

Član 53.
Postavljanje

Nakon pribavljenog mišljenja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Vlada

Federacije donosi propise o postavljanju, te pravima i dužnostima stalnih
sudskih tumača.

Sudovi koriste usluge stalnih sudskih tumača, osim u slučajevima kada

nema sudskih tumača za određeni jezik. Postupak za takve slučajeve
utvrđuje se propisima iz stava 1. ovog člana.

Član 54/61.
Povjerljivost

Sudije i službenici suda dužni su čuvati u tajnosti sve što u toku svog rada
saznaju o učesnicima u postupku i o pravnim i činjeničnim okolnostima
njihovog predmeta, te su dužni čuvati kao povjerljive podatke koji nisu
dostupni javnosti.

Član 55/62.
Službena tajna

Sudije i službenici suda dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način
na koji su je doznali. Pod službenom tajnom podrazumijevaju se naročito:
1) svi podaci koji su kao službena tajna određeni zakonom ili drugim
propisom;
2) svi podaci koji su kao službena tajna određeni općim aktima državnih
organa, pravnih lica i drugih institucija;
3) podaci i isprave koji su posebno određeni kao službena tajna od državnih
organa, pravnih lica i drugih institucija i
42
4) podaci i isprave koje je kao službenu tajnu odredio predsjednik suda ili
ovlašteni službenik suda.

Obaveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.

Predsjednik suda može sudiju, odnosno službenika suda osloboditi obaveze

čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani
razlozi.

Zakon o parničnom postupku

Dio prvi
OSNOVNE ODREDBE

I - OSNOVNA NAČELA

Član 1.

Ovim zakonom se određuju pravila postupka na osnovu kojih sudovi u

BiH raspravljaju i odlučuju u građanskopravnim sporovima ako posebnim
zakonom nije drugačije određeno.

Član 2.

(1) U parničnom postupku sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni

u postupku.

(2) Sud u postupku primjenjuje materijalno pravo po vlastitoj ocjeni i nije

vezan za navode stranaka u pogledu materijalnog prava.

Član 3.

(1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tokom

postupka.

(2) Sud neće uvažiti raspolaganja stranaka koja su protivna prinudnim

propisima.

43
 Član 4.

Sud odlučuje o tužbenom zahtjevu, u pravilu, na osnovu usmene, neposredne

i javne rasprave.

Član 5.

Svaka stranka ima pravo da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne

stranke. Samo kad je to ovim zakonom određeno, sud je ovlašten odlučiti o
zahtjevu o kojem protivnoj stranci nije bila data mogućnost izjašnjavanja.

Član 6.

U parničnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik, hrvatski

jezik i srpski jezik, a službena pisma su latinica i ćirilica.

Član 7.

(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve
i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

(2) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolažu
zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati (član 3 stav 2).

Član 8.

Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud na osnovu slobodne ocjene
dokaza. Sud će savjesno i brižljivo cijeniti svaki dokaz posebno i sve dokaze
zajedno.

Član 9.

Stranke su dužne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima

koja su im priznata ovim zakonom.

Član 10.

Sud je dužan provesti postupak bez odugovlačenja i sa što manje troškova, te

onemogućiti svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

44
 Član 11.

Prvostepeni postupak će se, u pravilu, sastojati od dva ročišta – jednog

pripremnog ročišta i jednog ročišta za glavnu raspravu.

Član 12.

(1) Kad odluka suda zavisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se
odnosi na to da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju još nije
donio odluku sud ili drugi nadležni organ (prethodno pitanje), sud može sam
riješiti to pitanje, ako posebnim propisima nije drugačije određeno.

(2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni učinak samo u parnici u
kojoj je to pitanje riješeno.

(3) U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i

krivične odgovornosti učinitelja vezan za pravomoćnu presudu krivičnog
suda kojom se optuženi oglašava krivim.

Član 13.

(1) U prvostepenom postupku i postupku po prijedlogu za ponavljanje

postupka, sudi
sudija pojedinac.

(2) U drugostepenom postupku i postupku odlučivanja po reviziji, sudi vijeće

od trojice sudija.

Član 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom određen oblik u kojem se mogu poduzeti,
stranke poduzimaju parnične radnje pismeno izvan ročišta ili usmeno na
ročištu.

Član 313.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upućuju se strankama i drugim

sudionicima u postupku na jednom od jezika iz člana 6. ovog zakona.

45
 Član 314.

Stranke i drugi sudionici u postupku pri sudjelovanju u postupku

upotrebljavaju jedan od jezika iz člana 6. ovog zakona.

Član 315.

(1) Stranke i umješaci koji ne poznaju nijedan od jezika iz člana 6. ovog

zakona osigurat će o svom trošku usmeno i pismeno prevođenje
procesnih radnji koje poduzimaju, kao i druga usmena i pismena
prevođenja za svoje potrebe.
(2) Stranke i umješaci dužni su osigurati i prevođenje koje se odnosi na
izvođenje dokaza koje su predložili.
(3) Prevođenje obavljaju tumači.

Član 323.

(1) Ako rok nije određen zakonom, određuje ga sud s obzirom na okolnosti
slučaja.

(2) Rok koji sud odredi izuzetno se može produžiti na prijedlog

zainteresovane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.

(3) Prijedlog za produženje roka se mora podnijeti prije proteka roka čije
se produženje traži.

(4) Protiv rješenja o produženju roka nije dopuštena žalba.

Član 324.

(1) Rokovi se računaju na dane, mjesece i godine.

(2) Ako je rok određen na dane, u rok se ne uračunava dan kad je dostava
ili saopćenje obavljeno, odnosno dan u koji pada događaj otkad treba
računati trajanje roka, već se za početak roka uzima prvi idući dan.

(3) Rokovi određeni na mjesece, odnosno na godine završavaju se protekom

onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju
46
 odgovara danu kad je rok otpočeo. Ako nema tog dana u posljednjem
mjesecu, rok se završava posljednjeg dana tog mjeseca.

(4) Ako posljednji dan roka pada na državni praznik ili u nedjelju ili u koji
drugi dan kad sud ne radi, rok istječe protekom prvog idućeg radnog
dana.

Član 325.

(1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je

prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu.

(2) Ako je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom ili

telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojem je
upućen, a ako je podnesak upućen telefaksom, danom predaje smatra se
dan prijema telefaksa u sudu.

(3) Ako je podnesak upućen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje

sudu smatra se vrijeme koje je naznačeno na verifikaciji kvalifikovanog
elektronskog potpisa.

(4) Ako je podnesak upućen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da

bi se po njemu moglo postupiti, smatrat će se da je podnesen u roku
ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upućen sudu
preporučenom pošiljkom u roku od tri dana od dana predaje telegrama
pošti.

(5) Za osobe koje se nalaze na obaveznoj vojnoj službi u vojsci Federacije,

dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi smatra se
danom predaje sudu.

(6) Odredba stava 4. ovog člana odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze
u službi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili štabovima
vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna pošta.

(7) Za osobe lišene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno
ustanove za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija smatra se danom
predaje sudu.

(8) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upućen nenadležnom sudu
prije proteka roka, a stigne nadležnom sudu nakon proteka roka, smatrat
će se da je na vrijeme podnesen.

47
(9) Odredbe st.1. do 7. ovog člana primijenjuju se i na rok u kojem se prema
posebnim propisima mora podići tužba, te na rok zastare potraživanja ili
nekog drugog prava.

Član 326.

(1) Ročište određuje sud kad je to zakonom propisano.

(2) Sud će na ročište pozvati stranke i ostale osobe čije se prisustvo smatra
potrebnim.
(3) U pozivu sud će naznačiti mjesto, prostoriju i vrijeme održavanja ročišta,
te navesti stranke i predmet spora.
(4) Sud će u pozivu osobito upozoriti stranke i ostale sudionike u postupku
na zakonske posljedice izostanka s ročišta.

Član 327.

(1) Ročište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi.

(2) Sud može odlučiti da se ročište održi izvan sudske zgrade kad ustanovi da
je to nužno ili da će se na taj način uštedjeti u vremenu ili u troškovima
postupka. Protiv takvog rješenja nije dopuštena žalba.

Član 328.

(1) Ako stranka propusti ročište ili rok za poduzimanje neke radnje u postupku
i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud će toj stranci na
njen prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijašnje
stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed opravdanih razloga
koji se nisu mogli predvidjeti niti izbjeći.

(2) Kad se dopusti povrat u prijašnje stanje, parnica se vraća u ono stanje u
kojem se nalazila prije propuštanja i ukidaju se sve odluke koje je sud
zbog propuštanja donio.

Član 329.

(1) Prijedlog za povrat u prijašnje stanje podnosi se sudu kod kojeg je

trebalo obaviti propuštenu radnju.

(2) Prijedlog se podnosi u roku od osam dana, računajući od dana kad

je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je stranka tek
kasnije saznala za propuštanje – od dana kad je za to saznala.

48
 (3) Nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti povrat u
prijašnje stanje.

(4) Ako se povrat u prijašnje stanje predlaže zbog propuštanja roka,

predlagač je dužan istovremeno s podnošenjem prijedloga obaviti i
propuštenu radnju.

Član 330.

Ne može se zahtijevati povrat u prijašnje stanje ako je propušten rok za

stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijašnje stanje, ili ako je propušteno
rocište određeno u povodu prijedloga za povrat u prijašnje stanje.

Član 331.

Sud će odmah odlučiti o prijedlogu za povrat u prijašnje stanje i nastaviti

postupak.

Član 332.

(1) Neblagovremene i nedopuštene prijedloge za povrat u prijašnje stanje,

odbacit će sud rješenjem.
(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijašnje stanje sud će zakazati ročište,
osim ako su činjenice na kojima se prijedlog zasniva općepoznate.

Član 333.

(1) Protiv rješenja kojim se usvaja prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije
dopuštena posebna žalba.
(2) Protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za povrat u prijašnje stanje
nije dopuštena posebna žalba, osim ukoliko je prijedlog podnesen zbog
donošenja presude zbog propuštanja.

Član 337.

Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlaštene pravne osobe registrovane

za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlaštene službene osobe suda.

Član 338.

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili
strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim
49
 putem, ako u međunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije što drugo
određeno.

(2) Državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja

putem pošte ili preko nadležnog konzularnog, odnosno diplomatskog
predstavništva Bosne i Hercegovine u toj državi.

Član 339.

(1) Dostava fizičkim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se

dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dostava organima vlasti
i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za
primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu odnosno
poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

Član 340

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik, dostava

se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomoćniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomoćnika odrede osobu
koja je njihov radnik, dostava se može obaviti i u skladu s odredbom
člana 339. stav 2. ovog zakona.

(3) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomoćnika,

dovoljno jedostavu obaviti jednom od njih.

(4) Dostava advokatu kao punomoćniku može se obaviti i predajom pismena

osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

Član 341.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog,

riječnog,pomorskog i vazdušnog prometa dostava se može obaviti i preko
njihovog zapovjedništva, odnosno neposrednog starješine.

(2) Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora,

odnosno uprave ustanove za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija.

Član 342.

(1) Dostava pravnoj osobi može se obaviti i putem njene poslovne jedinice,
50
 ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedište u inostranstvu, može se
obaviti i putem njenog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i
Hercegovini ili Federaciji.

c) Vrijeme i mjesto dostave

Član 343.

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na
radnom mjestu fizičke osobe, u sjedištu organa vlasti, u uredu odnosno
poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u
sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.

(2) Dostava se može obaviti na bilo kojem mjestu, ako se obavlja osobnim
uručenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

2. Dostava putem pošte

Član 344.

Dostava putem pošte obavlja se:

— preporučenom pismonosnom pošiljkom sa povratnicom, ili

— običnom pismonosnom pošiljkom, u kojoj se uz pismeno
dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se
pismeno dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

3. Dostava preko ovlaštene pravne osobe ili ovlaštene službene osobe suda

a) Dostava fizickim osobama

Član 345.

Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja

i ovlaštena službena osoba suda dostavu fizičkim osobama, u pravilu
obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu,

dostava se obavlja predajom pismena kome od njenih odraslih članova
domaćinstva koji je dužan primiti pismeno,a ako se oni ne zateknu u stanu,
51
 pismeno ce se predati kućepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.

Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima

dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja
na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.

Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici kao
protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Osobe kojima se prema odredbama st. 2. i 3. ovog člana dostava obavi umjesto
osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dužne su pismeno predati toj osobi,
na što ce ih dostavljač i upozoriti prilikom uručenja pismena.

Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2. ili 3. ovog člana, osoba kojoj
se pismeno imalo dostaviti o tome ce biti obaviještena slanjem pismene
obavijesti preko pošte, običnom pismonosnom pošiljkom. U pismenoj
obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti,
datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila
pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedećeg radnog
dana nakon obavljene dostave.

Član 346.

Ako se pismeno ne može dostaviti na način predviđen u članu 345. ovog

zakona, a dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ostavice u stanu
ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije,
pismenu obavijest da ce pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba
tamo može preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostave. U
pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima
dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda
gdje se pismeno može preuzeti.

Tokom istog dana ili slijedećeg radnog dana nakon pokušaja dostave iz stava
1. ovog člana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu
poslaće se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pošte, običnom
pismonosnom pošiljkom.

Dostava ce se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno ima

dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto,
istekom roka iz stava 1. ovog člana.

52
 Član 347.

(1) Ako se dostavlja tužba, a tuženi kojem se tužba ima dostaviti se ne

zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavljač ce se obavijestiti
kad bi i na kojem mjestu mogao tuženog zateci, te ce mu kod jedne od
osoba navedenih u članu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ostaviti, ili, ako to
nije moguće, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti,
pismenu obavijest da radi primanja tužbe bude u određeni dan i sat u
svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

(2) Ako dostavljač, i nakon što je postupio na način predviđen u stavu 1.

ovog člana, u vrijeme određeno u obavijesti ne zatekne tuženog kojem se
tužba ima dostaviti, dostava ce se obaviti prema odredbama cl. 345. i 346.
ovog zakona.

(3) Druga pismena, osim tužbe, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1. i 2.
ovog člana, ako je to ovim zakonom izričito određeno ili ako sud smatra
da je prilikom dostave potrebna veća opreznost.

Član 348.

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno

odsutna i da joj osobe navedene u članu 345. st. 2. i 3. ovog zakona ne
mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce pismeno sudu uz naznaku
gdje se odsutni nalazi, a dostava ce ponovo biti pokušana u odgovarajuće
vrijeme.

(2) Ako dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje
na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi
tačnu adresu te osobe, dostava ce se obaviti na naknadno utvrđenoj adresi.
Ako dostavljač ne može utvrditi tačnu adresu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, pismeno ce vratiti sudu, a sud ce od stranke, koja je prvobitno
sud obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tačnu adresu.

(3) Ako je utvrđeno da tuženi kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi
svog posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a njegovo sadašnje
boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena ce se
obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda i u
najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.

(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana

objavljivanja.

53
(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime
osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada
se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim
novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno
u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena.

(6) Osoba kojoj se dostava obavlja, biće obaviještena o objavi slanjem

pismene obavijesti preko pošte, običnom pismonosnom pošiljkom, na
adresu njenog posljednjeg poznatog boravišta.

(7) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac.

b) Dostava pravnim osobama

Član 349.

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja

i ovlaštena službena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim
osobama u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz člana
339. stav 2. ovog zakona.
(2) Ako se dostava ne može obaviti prema odredbi stava 1. ovog člana, a
dostavljač utvrdi da se sjedište organa vlasti odnosno ured ili poslovne
prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokušava
obaviti, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 346. ovog
zakona.
(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze
na adresi koja je upisana kao sjedište te pravne osobe u odgovarajućem
registru pravnih osoba, a njeno novo sjedište nije poznato, na odgovarajući
način se primjenjuju odredbe člana 348. st. 3. do 7. ovog zakona.

c) Odbijanje prijema pismena

Član 350.

Kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno odrasli član njenog domaćinstva,
odnosno ovlaštena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije
da primi pismeno, dostavljač ce pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava
obavlja ili ce ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici ce zabilježiti dan,
sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time
se smatra da je dostava obavljena.

d) Dostavnica
54
 Član 351.

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavljač.

Primalac ce na dostavnici čitko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i
prezime i u kom svojstvu prima pismeno.

(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavljač ce

postupiti kao u stavu 1. ovog člana, te staviti napomenu zašto primalac
nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljač ce to zabilježiti na

dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava
obavljena.

(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi člana 347. stav 1. ovog zakona,
na dostavnici ce se pored potvrde o prijemu pismena naznačiti da je
prethodila pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi,
a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljač
naznačiti odnos tih dviju osoba.

(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama člana 346. ovog zakona,
dostavljač ce to naznačiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava
pokušana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.

(7) Ako je na dostavnici netačno ili nečitko naznačen datum dostave ili je
dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i na drugi način.

4. Promjena adrese

Član 352.

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od šest
mjeseci nakon pravomoćnog okončanja postupka promijene adresu na
koju se dostava obavlja, dužni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomoćne odluke, unutar roka iz stava 1. ovog člana bude
55
 izjavljena revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci
od dostave stranci odluke povodom revizije kojom se revizija odbacuje ili
odbija ili pobijana odluka preinačuje.
(3) Ako je protiv pravomoćne odluke unutar roka iz stava 1. ovog člana,
podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produžava do
isteka roka od šest mjeseci nakon pravomoćnosti prvostepene odluke u
tom postupku protiv kojeg nije izjavljena žalba, odnosno do isteka roka
od šest mjeseci od dostave stranci odluke o žalbi kojom se postupak za
ponavljanje postupka pravomoćno završava.
(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomoćna odluka bude
ukinuta i predmet vraćen na ponovno suđenje, smatrat ce se da rok iz
stava 1. ovog člana, nije ni počeo teci.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese,
sud ce odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem
pismena na oglasnoj ploči suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne
obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5. ovog člana smatra se obavljenom nakon proteka 15

dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploči suda.

(7) Kad punomoćnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1. do 3. ovog

člana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud ce stranci
na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg
ce obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomoćnika.

5. Punomocnik i zastupnik za primanje pismena

Član 353.

(1) Tužilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju

punomoćnika u Bosni i Hercegovini, dužni su već prilikom
podnošenja tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u
Bosni i Hercegovini. Ako oni tako ne postupe, sud ce ih pozvati da
u određenom roku imenuju punomoćnika za primanje pismena, uz
upozorenje da ce u suprotnom sud tužbu odbaciti.

(2) Tuženog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a

nemaju punomoćnika u Bosni i Hercegovini, sud ce već prilikom
dostave prvog pismena pozvati da u primjerenom roku postave

56
 punomoćnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini, uz
upozorenje da ce u suprotnom sud tuženom na njegov trošak postaviti
zastupnika za primanje pismena i preko toga zastupnika obavijestiti
tuženog odnosno njegovog zastupnika o tom postavljanju.

(3) Stranci koja opozove punomoć punomoćniku za primanje pismena i

istovremeno ne postavi drugog takvog punomoćnika, sud ce dostavu
obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda, sve dok ta
stranka ne postavi drugog punomoćnika za primanje pismena.

(4) Ako punomoćnik za primanje pismena otkaže punomoć, a stranka ne

imenuje drugog takvog punomoćnika u roku od 30 dana od dana kada
je sud obaviješten o otkazu punomoći, sud ce stranci na njen trošak
imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave
preko imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o
postavljanju novog punomoćnika.

(5) Sredstva za pokriće troškova postavljenoga zastupnika tuženog za

primanje pismena dužan je predujmiti tužilac.

Član 354

(1) Ako više osoba zajednički tuže, a nemaju zajedničkog zakonskog

zastupnika,odnosno punomoćnika, sud ih može pozvati da u određenom
roku imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Ako sami
tužioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomoćnika , sud ce
jednog od njih odrediti za zajedničkog punomoćnika za primanje pismena
i o tome obavijestiti stranke.

(2) Odredbe stava 1. ovog člana primjenjivat ce se i kad je više osoba

tuženo, kao jedinstveni suparničari.

6. Dostava od strane stranaka

Član 355.

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tužbe, protivtužbe i pravnih

lijekova, može obaviti i sama stranka.

(2) U slučaju iz stava 1. ovog člana, stranka ce jedan primjerak dostaviti

osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku,
odnosno punomoćniku, a jedan primjerak ce predati sudu uz napomenu i
dokaz da je dostava drugoj strani već izvršena.

57
(3) Na dostavu iz stava 2. ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju
odredbe cl. 337. do 354. ovog zakona, osim odredbi člana 345. st. 2. do
6., cl. 346. do 348, člana 349. st. 2. i 3., člana 350. i člana 351. st. 2. do 6.
ovog zakona.

(4) Dostava izvršena na način iz stava 2. ovog člana smatra se urednom

dostavom.

Član 356.

(1) Stranke imaju pravo pregledati i prepisivati spise parnice u kojoj

sudjeluju.

(2) Ostalim osobama koje imaju opravdan interes može se dopustiti

pregledanje i prepisivanje pojedinih spisa.

(3) Kad je postupak u toku, dopuštenje za pregledanje i prepisivanje spisa daje

sudija, a kad je postupak završen – predsjednik suda, odnosno zaposlenik
u sudu koga odredi predsjednik suda.

58
 POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE .................................................................. 3

Kodeks sudijske etike ............................................................................. 3

 POGLAVLJE II

SUDIJSKA ETIKA

I RELEVANTNE ODREDBE

Kodeks sudijske etike

UVOD

Ovaj kodeks razrađuje temeljne standarde etičkog ponašanja sudija u Bosni

i Hercegovini. Svrha ovog kodeksa je da pomaže sudijama kad su suočeni sa
etičkim i profesionalnim dilemama, a izvršnoj i zakonodavnoj vlasti i javnosti
da bolje razumiju i podrže pravosuđe.

Nezavisno pravosuđe predstavlja pravo svakog građanina u Bosni i

Hercegovini.  Sudija ima slobodu da pošteno i nepristrasno odlučuje na
osnovu zakona i dokaza, bez ikakvog pritiska ili uticaja. Dužnost sudija je da
podržavaju i brane sudijsku nezavisnost, ne kao privilegiju sudijske funkcije
nego kao Ustavom zagarantovano pravo svakome da o njegovom sporu
raspravljaju i odlučuju nepristrasne sudije.

ETIČKI PRINCIPI

1. NEZAVISNOST

Nezavisnost pravosuđa predstavlja preduslov za vladavinu prava.

Sudija obavlja sudijsku funkciju nezavisno, na osnovu zakona i vlastite
procjene činjenica, podržavajući nezavisnost pravosuđa s individualnog i
institucionalnog aspekta.

3
Primjena:
1.1. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan u odnosu na zakonodavnu
i izvršnu vlast, javnost, medije i druge institucije društva, kao i u odnosu na
konkretne stranke u postupku.

1.2. Sudija ne smije imati neprikladnih veza sa zakonodavnom i izvršnom

vlasti, tako da javnost mora imati predodžbu o nepostojanju takvih veza ili
uticaja.

1.3. Sudija je u obavljanju svoje funkcije nezavisan i od svojih kolega.

1.4. Sudija podstiče i podržava mehanizme i mjere zaštite koji imaju za cilj
održavanje i jačanje institucionalne i operativne nezavisnosti pravosuđa.

1.5. Sudija promovira visoke standarde sudijskog ponašanja u cilju jačanja

povjerenja javnosti u pravosuđe.

1.6. Sudija će odbiti svaki pokušaj uticaja na svoje odluke i izvan sudskog
postupka.

2. NEPRISTRASNOST

Sudija obavlja svoju funkciju i tretira sve strane u predmetu bez favoriziranja,
pristrasnosti i predrasuda. Nepristrasnost se odnosi ne samo na odluku nego i
na postupak donošenja te odluke.

Primjena:

2.1. Sudija se ponaša u sudu i van suda na način da održava i unapređuje

povjerenje javnosti i stranaka u nepristrasnost tog sudije i pravosuđa u
cjelini.

2.2. Sudija se ponaša, u svojim privatnim ili službenim poslovima, na takav

način da prilike u kojim bi bilo neophodno izuzeti ga iz sudskog postupka
svede na najmanju moguću mjeru.

2.2.1. Sudija može učestvovati u građanskim, dobrotvornim i vjerskim

aktivnostima pod slijedećim uslovima:
4
(a) da izbjegava svaku aktivnost ili vezu koja bi se mogla nepovoljno odraziti
na njegovu nepristrasnost ili bi ga mogla omesti u vršenju sudijske funkcije;

(b) da ne koristi prestiž svog položaja za prikupljanje sredstava, osim u sudske

ili dobrotvorne svrhe;

(c) da izbjegava svako učešće u aktivnostima koje bi mogle rezultirati sudskim

sporovima;

(d) da ne daje pravne savjete niti savjete u vezi s finansijskim ulaganjima.

2.2.2. Sudija se uzdržava od članstva u grupama i organizacijama ili od učešća

u javnim diskusijama kojima se, po mišljenju javnosti, podriva povjerenje u
nepristrasnost sudije i pravosuđe uopće.

2.2.3. Sudija neće:

(a) biti član političkih stranaka;

(b) prisustvovati političkim skupovima i manifestacijama;

(c) davati priloge političkim strankama ili kampanjama;

(d) javno učestvovati u kontroverznim političkim diskusijama, osim po

pitanjima koja se direktno tiču rada sudova, nezavisnosti pravosuđa ili
fundamentalnih aspekata provođenja pravde;

(e) potpisivati peticije koje bi mogle imati uticaja na neku političku odluku.

2.2.4. Sudija se uzdržava od ponašanja koje bi moglo kod javnosti izazvati

utisak da je politički aktivan.

2.2.5.  Sudija će uzeti u obzir da bi politička aktivnost članova njegove uže

porodice mogla imati uticaja na javnu predodžbu o njegovoj pristrasnosti, u
kom slučaju će zatražiti svoje izuzeće.

2.3. Sudija će, u svojim ličnim odnosima s pripadnicima pravne profesije,

izbjegavati situacije koje bi opravdano mogle izazvati sumnju u njegovu
nepristrasnost.

2.4. Sudija ne daje nikakav komentar, u javnosti ili privatno, kako u vezi s
predmetom u kojem postupa tako i s predmetom u kojem bi mogao postupati,
a koji bi mogao izazvati opravdanu sumnju u njegovu nepristrasnost.

5
2.5. Sudija će zatražiti svoje izuzeće ako kod javnosti može stvoriti utisak da
nije u stanju odlučivati o predmetu nepristrasno, kao i kada to sam ocijeni.

3. JEDNAKOST

Sudija poznaje i poštuje različitosti u društvu, a koje se naročito odnose na rasu,

boju kože, spol, vjersku pripadnost, nacionalno porijeklo, društveni stalež,
invalidnost, starosnu dob, bračni status, seksualno opredjeljenje, socijalni
i ekonomski status i druge kriterije, i  odnosi  se s jednakim poštovanjem
prema svim osobama s kojima ima profesionalne kontakte.

Primjena:
3.1. Sudija u obavljanju svoje funkcije neće riječima niti ponašanjem
pokazivati naklonost ili predrasude prema bilo kojem pojedincu ili grupi.

3.2. Sudija obavlja svoju funkciju tako da osigura jednak tretman učesnika u
postupku.

3.3. Sudija neće dozvoliti strankama, sudskom osoblju i drugim licima koja su
pod njegovim nadzorom da bez opravdanog razloga različito tretiraju ostale
učesnike u postupku.

4. INTEGRITET I DOLIČNO PONAŠANJE

Sudija se ponaša moralno, dostojanstveno i u skladu s dignitetom funkcije

koju obavlja.

Primjena:

4.1. Sudija, kao predmet stalnog nadzora javnosti, slobodno i voljno prihvata
ograničenja koja mu nameće funkcija koju obavlja.

4.2. Sudija se ponaša na način da afirmira povjerenje javnosti u integritet

pravosuđa.

6
4.3. Sudija, kao i svaki drugi građanin, ima pravo na slobodu izražavanja, misli,
svijesti, vjeroispovijesti, udruživanja i okupljanja, ali da se u ostvarivanju
tih prava uvijek ponaša na takav način da očuva dignitet sudijskog položaja,
nepristrasnost i nezavisnost pravosuđa.

4.4. Sudija neće dozvoliti da njegovi finansijski interesi, kao i finansijski

interesi članova njegove uže porodice negativno utiču na dignitet funkcije
koju obavlja.

4.5. Sudija neće dozvoliti da njegovi porodični, društveni i drugi odnosi

nedolično utiču na vršenje sudijske funkcije.

4.6. Sudija neće koristiti prestiž sudijske funkcije, niti će dozvoliti drugima
da ga koriste za privatne interese.

4.7. Povjerljive informacije koje dobije prilikom vršenja funkcije sudija neće
koristiti niti ih otkrivati u druge svrhe.

4.8. Sudija može učestvovati u aktivnostima koje nisu direktno povezane sa

obavljanjem sudijske funkcije ukoliko takve aktivnosti ne umanjuju dignitet
funkcije ili se na drugi način ne miješaju u izvršavanje te funkcije u skladu sa
ovim Kodeksom, kao na primjer:

(a) pisati, predavati, podučavati i učestvovati u naučnim, kulturnim i stručnim

aktivnostima vezanim za pravo, pravni sistem i provođenje pravde;

(b) učestvovati na javnim raspravama koje se odnose na pravo, pravni sistem

i provođenje pravde;

(c) biti član vladinih komisija, odbora i savjetodavnih tijela, ako takvo članstvo
nije u suprotnosti s javnim utiskom o nepristrasnosti i političkoj neutralnosti
sudije.

4.9. Sudija može formirati ili biti član udruženja sudija ili drugih organizacija
koje zastupaju interese sudija.

4.10. Sudija i članovi njegove uže porodice neće tražiti niti prihvatati poklone,
oporuke, pozajmice i druge usluge vezane za postupanje ili propuštanje u
obavljanju sudijske funkcije, niti će to svjesno dozvoliti sudskom osoblju ili
drugima koji su pod njegovim nadzorom.

7
4.11. U skladu sa zakonskim propisima koji regulišu dužnost prijavljivanja
poklona, sudija može primiti simboličan poklon, nagradu ili korist, u skladu
sa prilikom u kojoj se oni daju, pod uslovom da se taj poklon, nagrada ili
korist ne mogu opravdano smatrati za pokušaj uticanja na sudiju u obavljanju
sudijske funkcije, ili na drugi način stvarati u javnosti utisak o pristrasnosti
sudije.

4.12.   Sudija neće dopustiti da pripadnik pravne profesije koristi njegovu

kuću ili stan kao ured.

4.13. Sudija u obavljanju svoje funkcije u sudnici nosi sudijsku togu i

prikladno je odjeven u svim ostalim prilikama.

5. STRUČNOST I ODGOVORNOST PREMA POSLU

Sudija održava visok nivo profesionalne sposobnosti i obavlja svoju funkciju

stručno, savjesno, marljivo i efikasno.

Primjena:
5.1. Sudijska funkcija ima prioritet nad svim ostalim aktivnostima sudije.

5.2. Sudija će posvetiti svoju profesionalnu djelatnost svojim dužnostima, koje

uključuju ne samo obavljanje sudijske funkcije nego i ostale poslove relevantne
za poslovanje suda.

5.3. Sudija stalno održava i unapređuje svoje znanje, vještinu i lične kvalitete, u
cilju adekvatnog obavljanja sudijske funkcije.

5.4. Sudija prati relevantnu praksu u međunarodnom pravu, što obuhvata

međunarodne konvencije i druge instrumente kojim se ustanovljavaju norme za
zaštitu ljudskih prava.

5.5. Sudija obavlja svoju funkciju na efikasan i zakonit način, u razumnom roku.

5.6. Sudija obavlja svoju funkciju strpljivo, dostojanstveno i korektno, kako u

odnosu prema strankama u postupku tako i u odnosu prema ostalim licima s
kojim dolazi u profesionalni kontakt, a takvo postupanje zahtijeva od pravnih
zastupnika, sudskog osoblja i ostalih koji su pod njegovim nadzorom.
8
 POGLAVLJE III

NADLEŽNOST

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3

Zakon o sudovima ...................................................................................... 3

Zakon o parničnom postupku ................................................................... 4

II KONTROLNA LISTA ....................................................................... 15

III TABELA NADLEŽNOSTI U GRAĐANSKIM PREDMETIMA ...... 16

IV PRAKTIČNI PRIMJERI ..................................................................... 19

a) Rješenje kojim se tužba odbacuje zbog nenadležnosti u

predmetnoj stvari ............................................................................. 19

b) Rješenje kojim se sud oglašava mjesno nenadležnim .............. 21

c) Dopis neposredno višem sudu s prijedlogom za rješavanje

sukoba nadležnosti ........................................................................ 23

1
 POGLAVLJE III

NADLEŽNOST

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o sudovima

Član 27/26

Stvarna nadležnost općinskih sudova

Općinski sud je nadležan:

2) U građanskim predmetima da u prvom stepenu sudi:

a) u svim građanskim sporovima i
b) u vanparničnom postupku.

4) U privrednim predmetima općinski sudovi koji imaju privredna odjeljenja

u prvom stepenu sude:

a) u sporovima koji se odnose na prava i obaveze po osnovu pravnog

prometa roba, usluga, vrijednosnih papira, vlasničkih i drugih stvarnih
prava na nekretninama, te na prava i obaveze proistekle iz vrijednosnih
papira u kojima su obje stranke u postupku pravno lice ili fizičko lice koje, u
svojstvu samostalnog poduzetnika ili u drugom svojstvu, obavlja privrednu
ili drugu registriranu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja;
b) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu
na moru i unutrašnjim vodama, te u sporovima na koje se
primjenjuje plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
c) u sporovima koji se odnose na avione, te u sporovima na koje se
primjenjuje vazduhoplovno pravo, osim sporova o prijevozu putnika;
d) sporovie iz autorskog prava, srodnih prava i prava industrijske svojine;
e) sporove nastale povodom djela za koja se tvrdi da predstavljaju
nelojalnu konkurenciju ili monopolistički sporazum;
g) u postupku stečaja i likvidacije, u skladu sa zakonom, kao i u svim sporovima
koji nastanu u toku i povodom provođenja postupka stečaja i likvidacije.

3
5) U drugim predmetima:
a) da vodi izvršni postupak, ako zakonom nije drugačije određeno;
b) da određuje mjere osiguranja, ako zakonom nije drugačije određeno;
c) da rješava u posebnim postupcima, ako zakonom nije drugačije određeno;
d) da obavlja zemljišno-knjižne poslove u skladu sa zakonom;
e) da pruža pravnu pomoć sudovima u Bosni i Hercegovini;
f) da vrši poslove međunarodne pravne pomoći, ako zakonom nije određeno
da neke od tih poslova vrši kantonalni sud;
g) da vrši poslove upisa u registre pravnih lica i
h) da vrši druge poslove određene zakonom.

Član 28/27.
Stvarna nadležnost kantonalnih sudova

Kantonalni sud je nadležan:

2) Drugostepena nadležnost
a) da odlučuje o žalbama protiv odluka općinskih sudova,
b) da odlučuje po žalbama izjavljenim na rješenja o prekršajima,
c) da odlučuje o drugim redovnim i vanrednim pravnim lijekovima, ako je
to određeno zakonom.

3) Ostalo
a) da rješava o sukobu mjesne nadležnosti između općinskih sudova sa
područja kantona;
b) da odlučuje o prijenosu mjesne nadležnosti sa jednog općinskog suda na
drugi općinski sud na području kantona;
c) da odlučuje o brisanju osude i prestanku mjera sigurnosti i pravnih
posljedica osude na osnovu sudske odluke;
d) da postupa po molbama za pomilovanje u skladu sa zakonom;
e) da rješava o priznavanju odluka stranih sudova, stranih trgovačkih sudova
i stranih arbitraža;
f) da pruža međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim predmetima i
g) da obavlja druge poslove određene zakonom.

Zakon o parničnom postupku

1. Zajedničke odredbe

Član 15.

(1) Poslije prijema tužbe sud ocjenjuje da li je nadležan.

(2) Prilikom ocjenjivanja nadležnosti sud će uzeti u obzir navode u tužbi i

4
 činjenice koje su sudu poznate.

(3) Ako se u toku postupka promijene okolnosti na kojima je zasnovana

nadležnost suda, sud koji je bio nadležan u vrijeme podnošenja tužbe
ostaje i dalje nadležan i ako bi zbog tih promjena bio nadležan drugi
sud.

Član 16.

(1) Sud u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li rješavanje

spora spada u sudsku nadležnost.

(2) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan sud
nego neki drugi organ vlasti, oglasit će se nenadležnim, ukinuti provedene
radnje u postupku i odbaciti tužbu.

(3) Kad sud u toku postupka utvrdi da za rješavanje spora nije nadležan
sud u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), po
službenoj dužnosti će se proglasiti nenadležnim, ukinut će provedene
radnje u postupku i odbaciti tužbu.

Član 17.

(1) Svaki sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi na svoju
stvarnu nadležnost.

(2) Ako je tuženi već dao odgovor na tužbu, viši sud prvog stepena se ne
može ni u povodu prigovora ni po službenoj dužnosti oglasiti stvarno
nenadležnim za predmete iz nadležnosti nižeg suda prvog stepena.
Član 18.

(1) Do donošenja odluke o glavnoj stvari sud će rješenjem obustaviti

parnični postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima
vanparničnog postupka. Nakon pravomoćnosti rješenja postupak će se
nastaviti po pravilima vanparničnog postupka pred nadležnim sudom.

(2) Radnje koje je proveo parnični sud, kao što su uviđaj, vještačenje,
saslušanje svjedoka i drugo, i odluke koje je donio taj sud, nisu bez
važnosti zato što su poduzete u parničnom postupku.

Član 19.

(1) Sud se može u povodu prigovora tuženog proglasiti mjesno nenadležnim

5
 ako je prigovor podnesen najkasnije u odgovoru na tužbu.

(2) Sud se može proglasiti po službenoj dužnosti mjesno nenadležnim samo

kad postoji isključiva mjesna nadležnost nekog drugog suda, ali najkasnije
do podnošenja odgovora na tužbu.

Član 20.

(1) Nakon pravomoćnosti rješenja kojim se oglasio nenadležnim, sud će bez

odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana ustupiti predmet nadležnom
sudu.

(2) Sud kojem je predmet ustupljen kao nadležnom nastavit će postupak kao
da je kod njega bio pokrenut.

(3) Parnične radnje nenadležnog suda, kao što su uviđaj, vještačenje,

saslušavanje svjedoka i drugo nisu bez važnosti zato što ih je poduzeo
nenadležan sud.

Član 21.

(1) Ako sud kojem je predmet ustupljen kao nadležnom smatra da je nadležan
sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, dostavit će, u roku od
tri dana, predmet sudu koji treba riješiti taj sukob nadležnosti, osim ako
nađe da mu je predmet ustupljen zbog očite pogreške, a trebalo je da
bude ustupljen nekom drugom sudu, u kojem slučaju će predmet ustupiti
drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.

(2) Kad je u povodu žalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se taj
sud oglasio mjesno nenadležnim odluku donio drugostepeni sud, za tu je
odluku vezan u vezi s nadležnošću i sud kojem je predmet ustupljen, ako
je drugostepeni sud koji je odluku donio nadležan za rješavanje sukoba
nadležnosti između tih sudova.

(3) Odluka drugostepenog suda o stvarnoj nenadležnosti prvostepenog suda

vezuje svaki sud kojem se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostepeni
sud nadležan za rješavanje sukoba nadležnosti između tih sudova.

Član 22.

(1) Sukob nadležnosti između općinskih sudova istog kantona rješava

kantonalni sud.

6
(2) Sukob nadležnosti između općinskog suda i kantonalnog suda s područja
istog kantona rješava Vrhovni sud Federacije.

(3) Sukob nadležnosti između općinskih sudova s područja dva ili više
kantona rješava Vrhovni sud Federacije.

(4) Sukob nadležnosti između općinskog suda jednog kantona s kantonalnim

sudom drugog kantona, kao i sukob nadležnosti kantonalnih sudova
rješava Vrhovni sud Federacije.

(5) Sukob nadležnosti Vrhovnog suda Federacije i općinskog, odnosno

kantonalnog suda, rješava Vrhovni sud Federacije, u općoj sjednici.

Član 23.

(1) Dok se ne riješi sukob nadležnosti, sud kojem je predmet ustupljen dužan
je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.

(2) Protiv rješenja kojim se odlučuje o sukobu nadležnosti nije dopuštena

žalba.

Član 24.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom području, ali ako postoji opasnost
od odgode, sud će poduzeti izvršenje pojedinačnih radnji i na području drugog
suda. O tome će se obavijestiti sud na čijem će se području poduzeti radnja.

2. Nadležnost sudova u sporovima s međunarodnim elementom

Član 25.

U pogledu nadležnosti sudova u Federaciji u postupcima u kojima je stranka

stranac koji uživa pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, strana država ili
međunarodna organizacija, važe pravila međunarodnog prava.

Član 26.

(1) Sud u Federaciji nadležan je za suđenje kad je njegova nadležnost u

sporu s međunarodnim elementom izričito određena zakonom Bosne i
Hercegovine ili Federacije ili međunarodnim ugovorom.

(2) Ako u zakonu ili međunarodnom ugovoru nema izričite odredbe o

7
 nadležnosti suda u Federaciji za određenu vrstu sporova, sud u Federaciji
nadležan je za suđenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadležnost
proizlazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadležnosti.

3. Stvarna nadležnost

Član 27.

U parničnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadležnosti

određene ovim ili drugim zakonom Federacije, odnosno zakonom kantona.

4. Mjesna nadležnost

a) Opća mjesna nadležnost

Član 28.

(1) Ako zakonom nije određena isključiva mjesna nadležnost nekog drugog
suda, za suđenje je nadležan sud koji je opće mjesno nadležan za
tuženog.

(2) U slučajevima predviđenim u ovom zakonu, za suđenje je osim suda opće

mjesne nadležnosti nadležan i drugi određeni sud.

Član 29.

(1) Za suđenje je opće mjesno nadležan sud na čijem području tuženi ima
prebivalište, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ako tuženi nema prebivalište, opće mjesno je nadležan sud na čijem
području tuženi ima boravište.

(3) Ako tuženi pored prebivališta ima i boravište u nekom drugom mjestu,
a prema okolnostima može se pretpostaviti da će tu boraviti najmanje
godinu dana od dana podnošenja tužbe, opće mjesno je nadležan i sud
boravišta tuženog.

Član 30.

(1) Za suđenje u sporovima protiv Federacije, kantona, grada i općine, opće

mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi sjedište njihovog
8
 zakonodavnog tijela, odnosno vijeća.

(2) Za suđenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, opće mjesno je

nadležan sud na čijem se području nalazi njihovo sjedište.

Član 31.

Za suđenje u sporovima protiv državljanina Federacije i Bosne i Hercegovine

koji stalno živi u inostranstvu, opće mjesno je nadležan sud njegovog
posljednjeg prebivališta u Federaciji.

b) Izberiva mjesna nadležnost

Nadležnost u sporovima za naknadu štete

Član 32.

(1) Za suđenje u sporovima o vanugovornoj odgovornosti za štetu, pored suda

opće mjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem je području štetna
radnja počinjena ili sud na čijem je području štetna posljedica nastupila.

(2) Ako je šteta nastala zbog smrti ili teške tjelesne ozljede, nadležan je,
pored suda iz stava 1 ovog člana, i sud na čijem području tužilac ima
prebivalište, odnosno boravište.

(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana primjenjivat će se i u sporovima protiv društva

za osiguranje radi naknade štete trećim osobama na osnovu propisa o
neposrednoj odgovornosti društava za osiguranje, a odredba stava 1 ovog
člana i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade štete
protiv regresnih dužnika.

Nadležnost u sporovima radi zaštite prava na osnovu jemstva

proizvođača

Član 33.

Za suđenje u sporovima za zaštitu prava na osnovu pismenog jemstva

protiv proizvođača koji je jemstvo dao nadležan je, pored suda opće mjesne
nadležnosti za tuženog, i sud opće mjesne nadležnosti za prodavca koji je pri
prodaji stvari uručio kupcu pismeno jemstvo proizvođača.

9
Nadležnost u sporovima za zakonsko izdržavanje

Član 34.

Za suđenje u sporovima za zakonsko izdržavanje, ako je tužilac osoba koja

traži izdržavanje, nadležan je, pored suda opće mjesne nadležnosti, i sud na
čijem području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost u bračnim sporovima

Član 35.

Za suđenje u sporovima radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka,

poništaja braka ili razvoda braka (bračni sporovi), nadležan je, pored suda
opće mjesne nadležnosti, i sud na čijem su području bračni drugovi imali
posljednje zajedničko prebivalište.

Nadležnost u sporovima o utvrđivanju ili osporavanju očinstva ili

materinstva

Član 36.

U sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja očinstva ili materinstva, ako je

tužilac dijete, nadležan je, pored suda opće mjesne nadležnosti, i sud na čijem
području tužilac ima prebivalište, odnosno boravište.

Nadležnost po mjestu u kojem se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

Član 37.

Za suđenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu

izvan sjedišta, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda
opće mjesne nadležnosti nadležan je i sud na čijem se području ta poslovna
jedinica nalazi.

10
Nadležnost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

Član 38.

Dok ostavinski postupak nije pravomoćno završen, za suđenje u sporovima

iz nasljednopravnih odnosa, te sporovima o potraživanjima vjerovnika prema
ostaviocu, pored suda opće mjesne nadležnosti mjesno je nadležan i sud na
čijem se području nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadležnost po mjestu plaćanja

Član 39.

Za suđenje u sporovima imatelja mjenice ili čeka protiv potpisnika nadležan

je, pored suda opće mjesne nadležnosti, i sud mjesta plaćanja.

Nadležnost u sporovima iz radnih odnosa

Član 40.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tužilac zaposlenik, za suđenje je nadležan,

pored suda koji je opće mjesno nadležan za tuženog, i sud na čijem se području
rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na čijem bi se području rad morao
obavljati, te sud na čijem je području zasnovan radni odnos.

Nadležnost u sporovima zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima

Član 41.

Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadležan je, pored

suda opće mjesne nadležnosti, i sud na čijem se području dogodilo smetanje.

11
c) Isključiva mjesna nadležnost

Nadležnost u sporovima o nekretninama

Član 42.

(1) Za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima

na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u
sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora
o korištenju stana ili poslovnih prostorija, isključivo je nadležan sud na
čijem se području nalazi nekretnina.
(2) Ako nekretnina leži na području više sudova, nadležan je svaki od tih
sudova.

Nadležnost u sporovima o zrakoplovu i brodu

Član 43.

Kad je za suđenje u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim

pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih
odnosa na zrakoplovu i brodu, nadležan sud u Federaciji, isključivo je mjesno
nadležan sud na čijem se području vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno
brod upisan.

Član 44.

Kad je za suđenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno

zrakoplovima iz člana 43. ovog zakona, nadležan sud u Federaciji, mjesno
je nadležan, pored suda na čijem se području vodi registar u koji je brod
odnosno zrakoplov upisan, i sud na čijem se području dogodilo smetanje.

Nadležnost za sporove u izvršnom i stečajnom postupku

Član 45.

Za suđenje u sporovima koji nastaju u toku i u povodu sudskog ili

administrativnog izvršnog postupka, odnosno u toku i u povodu stečajnog
postupka, mjesno je isključivo nadležan sud na čijem se području nalazi sud
koji provodi izvršni ili stečajni postupak, odnosno sud na čijem se području
provodi administrativno izvršenje.

12
d) Supsidijarna nadležnost

Nadležnost za suparničare

Član 46.

Ako je jednom tužbom tuženo više osoba u svojstvu materijalnih suparničara

(član 362. stav 1 tačka 1), a za njih ne postoji mjesna nadležnost istog suda,
nadležan je sud koji je mjesno nadležan za jednog od tuženih.

Nadležnost za osobe za koje ne postoji opća mjesna nadležnost u

Federaciji

Član 47.

(1) Tužba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe za koju ne postoji

opća mjesna nadležnost u Federaciji može se podnijeti svakom sudu u
Federaciji na čijem se području nalazi kakva imovina te osobe ili predmet
koji se tužbom traži.

(2) Ako nadležnost suda u Federaciji postoji zato što je obaveza nastala za
vrijeme boravka tuženog u Federaciji, mjesno je nadležan sud na čijem je
području obaveza nastala.

(3) U sporovima protiv osoba za koje u Federaciji ne postoji opća mjesna

nadležnost, za obaveze koje treba ispuniti u Federaciji, tužba se može
podnijeti sudu na čijem području tu obavezu treba ispuniti.

Nadležnost po mjestu gdje se nalazi zastupništvo strane osobe u

Federaciji

Član 48.

U sporovima protiv pravne osobe koja ima sjedište u inostranstvu, u pogledu

obaveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tužba
se može podnijeti sudu u Federaciji na čijem se području nalazi njeno stalno
zastupništvo za Bosnu i Hercegovinu odnosno Federaciju, ili sjedište organa
kojem je povjereno da obavlja njene poslove.

13
<e) Određivanje mjesne nadležnosti od višeg suda

Član 49.

Ako nadležni sud zbog izuzeća sudija ne može postupati, obavijestit će o

tome neposredno viši sud, koji će odrediti da u tom predmetu postupa drugi
stvarno nadležan sud sa njegovog područja.

Član 50.

(1) Kantonalni sud može, na prijedlog stranke ili nadležnog općinskog suda,
odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadležni općinski
sud s njegovog područja ako je očito da će se tako lakše provesti postupak
ili ako za to postoje drugi opravdani razlozi.

(2) Vrhovni sud Federacije može, na prijedlog stranke ili nadležnog suda,
odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadležni sud u drugom
kantonu ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako za to
postoje drugi opravdani razlozi.

Član 51.

Ako je za suđenje nadležan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog

zakona ne može utvrditi koji je sud mjesno nadležan, Vrhovni sud Federacije
će, na prijedlog stranke, odrediti koji će stvarno nadležni sud biti mjesno
nadležan.

f) Sporazum o mjesnoj nadležnosti

Član 52.

(1) Ako zakonom nije određena isključiva nadležnost nekog suda, stranke
se mogu sporazumjeti da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno
nadležan, uz uslov da je taj sud stvarno nadležan.

(2) Ako je zakonom određeno da su za suđenje u određenom sporu mjesno

nadležna dva ili više sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti
da im u prvom stepenu sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno
nadležni sud.

(3) Sporazum iz stava 2 ovog člana važi samo ako je pismeno sastavljen, ako
su ga potpisale sve stranke i ako se tiče određenog spora ili više sporova
14
 koji svi proistječu iz određenog pravnog odnosa.

(4) Ispravu o sporazumu tužilac mora priložiti uz tužbu.

(5) Ako tužba nije podnesena sudu na koji upućuje sporazum o mjesnoj
nadležnosti, tuženi može zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.

(6) Zahtjev iz stava 5 ovog člana tuženi može podnijeti najkasnije u odgovoru
na tužbu, uz prilaganje isprave o sporazumu.

II KONTROLNA LISTA

– Sud se može po službenoj dužnosti oglasiti nenadležnim samo ako se radi

o apsolutnoj nenadležnosti ili o isključivoj mjesnoj nadležnosti drugog
suda.
– Rješenje o mjesnoj nenadležnosti po službenoj dužnosti donosi se do
podnošenja odgovora na tužbu.
– Prigovor mjesne nenadležnosti najkasnije se može istaći u odgovoru na
tužbu ili do početka pripremnog ročišta.
– Stranka koja se poziva na ugovorenu mjesnu nadležnost dužna je priložiti
uz tužbu ispravu – sporazum o ugovorenoj nadležnosti.
– Postupak za rješavanje sukoba nadležnosti pokreće se samo na zahtjev
suda.
– Delegiranje nadležnosti između sudova iste vrste i iste stvarne nadležnosti
vrši se na zahtjev suda ili stranke.

15
III TABELA NADLEŽNOSTI U GRAĐANSKIM
PREDMETIMA

16
17
18
IV PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje kojim se tužba odbacuje zbog nenadležnosti u predmetnoj

stvari

OSNOVNI SUD
BROJ :

Osnovni sud u ________ po sudiji ______________ u pravnoj stvari

tužiteljice __________ iz ____ Ul. ___________ broj 4, protiv tuženog
_______________, radi izmjene rješenja o utvrđivanju prava na penziju, van
ročišta u postupku pripremanja glavne rasprave, a dana 06.10.2005. godine
donio je

R J E Š E NJ E

Osnovni sud u _________ oglašava se nenadležnim za postupanje u

predmetnoj pravnoj stvari, ukidaju se sve provedene radnje u postupku i
tužba tužiteljice_____________ , protiv tuženog ___________, radi izmjene
rješenja o utvrđivanju prava na penziju, ODBACUJE SE.

O b r a z l o ž e nj e

Tužbom koju je podnijela sudu dana 06.08.2004. godine tužiteljica je navela

da traži da joj se obračuna staž od 19 godina a ne 9 godina kako je to navedeno
u rješenju PIO. Iz navedene tužbe tužiteljice sud nije mogao utvrditi da li
tužiteljica traži isplatu neisplaćenih penzija ili se njen zahtjev odnosi na
ponovno utvrđivanje penzije, a prema radnom stažu od 19, a ne 9 godina.
Tužba tužiteljice nije sadržavala ni sve elemente propisane odredbom člana
53. ZPP-a, a prije svega nije sadržavala opredijeljeni tužbeni zahtjev, zbog
čega je Sud rješenje od 10.06.2005. godine vratio tužbu tužiteljici na ispravku.
U pismenom dopisu, a nakon dostavljanja tužbe na ispravu, tužiteljica je
navela da joj je od Fond PIO rješenjem utvrđeno pravo na penziju a koja je
obračunata samo na devet godina radnog staža iako ima ukupno 19 godina
jedan mjesec i 29 dana. Navela je da je do obračuna penzije na devet godina

19
staža došlo zbog nepostojanja dokumentacije u ______ o radnom stažu
ostvarenom u _______ , tako da je ona uložila žalbu na rješenje Fonda PIO
koja je odbačena kao neblagovremena. Iz tog razloga podnijela je tužbu sudu
kojom je tražila da se navedena odluka preinači, a misleći na rješenje PIO, te
da se odredi novi pravilan i pravičan iznos penzije u skladu sa platama za sve
godine zaposlenja.

S obzirom na to da je nakon vraćanja tužbe na ispravku i dostavljenog podneska

tužiteljice utvrđeno da tužiteljica traži izmjenu rješenja o određivanju penzije,
a koje rješenje je donio Fond PIO, a što se određuje u upravnom postupku,
što je tužiteljica i pokušala, međutim žalbu je podnijela neblagovremeno.
Postupak ostvarivanja prava na penziju i utvrđivanja visine penzije je
upravni postupak koji se vodi kod Fonda PIO, a ne sudski postupak, tako da
je tužiteljica, ukoliko je smatrala da je povrijeđeno njeno pravo rješenjem
od 04.12.2003. godine kojim joj je žalba odbijena, imala pravo pokrenuti
upravni spor tužbom kod Okružnog suda u ______ u roku od 30 dana od dana
prijema rješenja.

U skladu sa odredbom člana 67 stav 1 tačka 1 Zakona o parničnom postupku,

a u vezi sa članom 16 istog zakona, Sud se oglasio nenadležnim za postupanje
u predmetno pravnoj stvari, ukinuo provedene radnje i tužbu tužiteljice
odbacio.

S u d i j a,

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 30

dana od dana prijema prepisa rješenja. Žalba se podnosi Okružnom sudu
_______ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.

20
b) Rješenje kojim se sud oglašava mjesno nenadležnim i predmet
ustupa nadležnom sudu

OSNOVNI SUD
Broj:

Osnovni sud ______, po sudiji ________, odlučujući u pravnoj stvari tužitelja

__________ Ul. _______ opština ________, protiv tuženog __________, radi
duga v.s ___________, van ročišta po prigovoru tuženog dana ___________
godine donio je

R J E Š E NJ E

Osnovni sud u Doboju oglašava se MJESNO NENADLEŽNIM da

rješava o tužbenom zahtjevu tužioca ____________, protiv tuženog
________________, radi duga v.s. ___________.

Po pravosnažnosti rješenja predmet će se ustupiti Osnovnom sudu u ________,

kao mjesno nadležnom sudu, na dalji postupak.

O b r a z lo ž e n j e

Tužilac je protiv tuženog kod ovog suda podnio tužbu radi isplate duga u
iznosu od ____.

U predmetnom postupku tužilac kao pravno lice je sa sjedištem u _______,

a kao tuženi označen je _____________ opština ________. U predmetnoj
pravnoj stvari, a imajući u vidu da je tuženi privatno lice, ne radi se o
privrednom sporu zbog čega je tužilac vjerovatno podnio tužbu ovome
sudu imajući u vidu da se privredni sporovi rješavaju samo pred Osnovnim
sudom u ________ kao sudom gdje se nalazi sjedište Okružnog suda za ovo
područje.

U predmetnoj stvari radi se o parničnom postupku radi duga gdje je mjesna

nadležnost određena odredbom člana 28 stav 1 Zakona o parničnom postupku
Republike Srpske, s obzirom na to da nije propisana isključiva mjesna
nadležnost drugoga suda, tako da bi prema opštoj mjesnoj nadležnosti za
21
suđenje u ovoj pravnoj stvari bio nadležan Osnovni sud ________ prema
sjedištu tuženog. Iz priloga uz tužbu ne proizlazi ni da je među strankama
postignut sporazum o mjesnoj nadležnosti, u kojem slučaju bi, a da takav
sporazum postoji, bio nadležan ovaj sud bez obzira koji je mjesno nadležan
sud za parnične stranke.

Na osnovu naprijed navedenog Sud je odlučio kao u izreci rješenja, a temeljem

odredbe člana 19, člana 20, a u vezi sa članom 28 Zakona o parničnom
postupku.

SUDIJA

POUKA :
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Okružnom sudu u ______ u roku
od 30 dana od dana prijema prepisa rješenja. Žalba se podnosi putem ovog
suda.

22
c) Dopis neposredno višem sudu s prijedlogom za rješavanje sukoba
nadležnosti

OSNOVNI SUD
BROJ :

VRHOVNI SUD REPUBLIKE SRPSKE

BANJA LUKA

PREDMET: Prijedlog za rješavanje sukoba nadležnosti.

U pravnoj stvari tužioca ________________ protiv tuženog _____ _____ iz

_______, Ulica __________________ radi __________________ Osnovni
sud _______ donio je dana _______________ godine rješenje kojim se
oglasio mjesno nenadležnim za rješavanje u ovoj pravnoj stvari te predmet
uputio na nadležnost ovom sudu.

Tužba u ovoj pravnoj stvari podnesena je Osnovnom sudu u __________

kako je to naslovio tužilac u tužbi koja je dostavljena na odgovor tuženom
dana _______ godine.

S obzirom da se radi o predmetu spora između parničnih stranaka za koji

ne postoji isključiva mjesna nadležnost nekog suda, a prije svega u ovom
predmetu radi se o izberivoj mjesnoj nadležnosti tako da se Osnovni
sud _____________ nije mogao po službenoj dužnosti oglasiti mjesno
nenadležnim za postupanje u ovom predmetu, a iz spisa proizlazi da tuženi
nije prigovarao nadležnosti tog suda.

Predlažem da sud u smislu odredbe člana 21. stav 1. i člana 22. Zakona o
parničnom postupku odluči o sukobu nadležnosti.

S u d i j a,

23
 POGLAVLJE IV

STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI

ZASTUPNICI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parničnom postupku .............................................................. 3

II KONTROLNE LISTE ...................................................................... 9

a) Punomoćnici ......................................................................................... 9

b) Stranke u parničnom postupku ...................................................... 10

c) Zastupnici .......................................................................................... 11

III PRAKTIČNI PRIMJERI ................................................................... 12

a) Primjer rješenja o priznanju stranačke sposobnosti ................................ 12

b) Primjer rješenja kojim se naređuje otklanjanje nedostatka u

pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku .......... 13

c) Primjer rješenja o postavljanju privremenog zastupnika .............. 16

d) Odluka kojom se nalaže podnošenje punomoći ........................... 19

e) Odluka kojom se stranci nalaže podnošenje ovjerene punomoći ..... 21

1
 POGLAVLJE IV

STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI

ZASTUPNICI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Zakonske odredbe koje reguliraju materiju vezanu za stranke i njihove

zakonske zastupnike su odredbe članova 291-299 Zakona o parničnom
postupku.

Član 291

(1) Stranka u postupku može biti svaka fizička i pravna osoba.

(2) Posebnom propisima može se odrediti ko može biti stranka u postupku
osim fizičkih i pravnih osoba.
(3) Parnični sud može izuzetno, s pravnim učinkom u određenoj parnici,
priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju
stranačku sposobnost prema odredbama stava 1 i 2 ovog člana, ako utvrdi
da, s obzirom na predmet spora, u suštini udovoljavaju bitnim uslovima
za sticanje stranačke sposobnosti, a osobito ako raspolažu imovinom na
kojoj se može provesti izvršenje.
(4) Protiv rješenja iz stava 3 ovog člana, kojim se priznaje svojstvo stranke u
parnici, nije dopuštena posebna žalba.

Član 292

(1) Stranaka koja je potpuno poslovno sposobna može sama obavljati radnje
u postupku (parnična sposobnost).
(2) Punoljetna osoba kojoj je djelimično ograničena poslovna sposobnost
parnično je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.
(3) Maloljetnik koji nije stekao punu poslovnu sposobnost parnično je
sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.
3
 Član 293

(1) Stranku koja nema parničnu sposobnost zastupa njen zakonski

zastupnik.
(2) Zakonski zastupnik određuje se zakonom ili aktom nadležnog organa
vlasti donesenim na osnovu zakona.
(3) U toku cijelog postupka sud će, po službenoj dužnosti, paziti može li
osoba koja se pojavljuje kao stranka u postupku biti stranka u postupku
i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njen
zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebna ovlaštenja kad su
ona potrebna.

Član 294

(1) Zakonski zastupnik može u ime stranke poduzimati sve radnje u

postupku, ali ako je za podnošenje ili povlačenje tužbe, za priznanje
odnosno odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje nagodbe ili za
poduzimanje drugih radnji u postupku posebnim propisima određeno da
zastupnik mora imati posebna ovlaštenja, on može te radnje poduzimati
samo ako ima takva ovlaštenja.
(2) Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik dužna je na zahtjev
suda dokazati da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje određenih
radnji u postupku potrebno posebno ovlaštenje, zakonski zastupnik dužan
je dokazati da ima takvo ovlaštenje.
(3) Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne
pokazuje potrebnu pažnju u zastupanju, obavijestit će o tome organ
starateljstva. Ako bi zbog propuštanja zastupnika mogla nastati šteta za
osobu pod starateljstvom, sud će zastati s postupkom i predložiti da se
odredi drugi zakonski zastupnik.

Član 295

(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti
stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužioca
da izvrši potrebne ispravke u tužbi, ili će poduzeti druge mjere da bi se
postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.
(2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da
zakonski zastupnik nema posebna ovlaštenja kad su ona potrebna, zatražit
će da nadležni organ starateljstva postavi staraoca parnično nesposobnoj
osobi, odnosno pozvat će zakonskog zastupnika da pribavi posebna
4
 ovlaštenja, ili će poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnično
nesposobna stranka bila pravilno zastupana.
(3) Sud će odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz stava 1 i 2 ovog
člana. Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati
samo one radnje zbog čije bi odgode mogle nastati štetne posljedice za
stranku.
(4) Ako se nedostaci iz stava 1. i 2. ovog člana ne mogu otkloniti ili ako
određeni rok bezuspješno protekne, sud će rješenjem ukinuti radnje
provedene u postupku ako su zahvaćene tim nedostacima i odbaciti tužbu
ako su nedostaci takve prirode da sprečavaju daljnje vođenje parnice.
(5) Protiv rješenja kojim se naređuju mjere za otklanjanje nedostataka nije
dopuštena žalba.

Član 296

(1) Ako se tokom postupka pred prvostepenim sudom pokaže da bi redovni

postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika tuženom trajao dugo,
tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati štetne
posljedice, sud će tuženom postaviti privremenog zastupnika.
(2) Uz uvjet iz stava 1 ovog člana, sud će postaviti tuženom privremenog
zastupnika osobito u slučajevima:
1. ako tuženi nije parnično sposoban, a nema zakonskog
zastupnika;
2. ako postoje protivni interesi tuženog i njegovog zakonskog
zastupnika;
3. ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika;
4. ako je boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema
punomoćnika;
5. ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju
punomoćnika u Federaciji, nalaze u inostranstvu, a dostava se
nije mogla obaviti.
(3) O postavljanju privremenog zastupnika sud će bez odlaganja obavijestiti
organ starateljstva, a i stranke kad je to moguće.

Član 297

(1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i

dužnosti zakonskog zastupnika.
(2) Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik obavlja sve dok se tuženi ili
njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva
ne obavijesti sud da je postavio staraoca.
5
 Član 298

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga navedenih u članu

296 stav 2 tač. 4 i 5 ovog zakona, sud će u roku od osam dana izdati oglas
koji će objaviti u „Službenim novinama federacije BiH“, službenom glasilu
kantona i na oglasnoj ploči suda.

Član 299.

Parnična sposobnost u Federaciji procjenjuje se po zakonima Federacije.

Član 300

(1) Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko

punomoćnika.
(2) Stranka koju zastupa punomoćnik može uvijek doći pred sud i davati
izjave pored svog punomoćnika, ali suprotnu stranu, svjedoke i vještake
može ispitivati samo preko punomoćnika, ako je on prisutan na glavnoj
raspravi.

Član 301

(1) Punomoćnik može biti advokat, advokatsko društvo ili uposlenik Službe
za besplatnu pravnu pomoć, kao i za pravne osobe uposlenik te pravne
osobe, a za fizičke osobe bračni odnosno vanbračni drug, stranke ili
srodnik stranke po krvi ili po tazbini.
(2) Ako sud utvrdi da punomoćnik koji je advokat ne obavlja svoju dužnost
u skladu sa Zakonom o advokaturi, sud će o tome izvijestiti nadležnu
advokatsku komoru, i, ako je to moguće, stranku koju advokat zastupa.

Član 302

Radnje u postupku što ih punomoćnik poduzima u granicama punomoći imaju

isti pravni učinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Član 303

(1) Stranka može izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomoćnika na ročištu
na kome je ta izjava dana.
(2) Ako je punomoćnik priznao koju činjenicu na ročištu na kojem stranka
nije bila prisutna ili je koju činjenicu priznao u podnesku, a stranka to
priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud će cijeniti obje izjave prema
članu 125 stav 2 ovog zakona.
6
 Član 304

Stranka može ovlastiti punomoćnika da poduzima samo određene radnje ili

da poduzima sve radnje u postupku.

Član 305

Ako je stranka izdala advokatu punomoć za vođenje parnice, a nije

pobliže odredila ovlaštenja u punomoći, advokat je ovlašten na temelju
takve punomoći:

1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tužbu, povući je,

dati odgovor na tužbu, priznati tužbeni zahtjev ili se odreći tužbenog
zahtjeva, zaključiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreći se ili
odustati od njega, te zahtijevati izdavanje mjere osiguranja;
2. stavljati zahtjev za izvršenje ili osiguranje i poduzimati potrebne
radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva;
3. od protivne stranke primiti dosuđene troškove;
4. pismeno ovlastiti drugog advokata na poduzimanje samo pojedinih
radnji u postupku, osim zastupanja na glavnoj raspravi.

Član 306

Advokata kojem je stranka izdala punomoć može, uz izričito ovlaštenje

stranke, zamjenjivati drugi advokat, a pred sudom prvog stepena i advokatski
pripravnik koji je kod njega zaposlen.

Član 307

Ako stranka u punomoći nije pobliže odredila ovlaštenja punomoćnika,

punomoćnik koji nije advokat može na osnovu takve punomoći obavljati sve
radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izričito ovlaštenje za povlačenje
tužbe, za priznanje ili za odricanje od tužbenog zahtjeva, za zaključenje
nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenošenje
punomoći na drugu osobu, te za podnošenje vanrednih pravnih lijekova.

Član 308

(1) Stranka izdaje punomoć pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit će na pismenu
punomoć umjesto potpisa otisak prsta. Ako se u tom slučaju punomoć
izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je prisustvo dvojice svjedoka
koji će se potpisati na punomoć.
7
(3) Ako posumnja u istinitost pismene punomoći, sud može rješenjem odrediti
da se podnese ovjerena punomoć. Protiv tog rješenja nije dopuštena
žalba.

Član 309

(1) Punomoćnik je dužan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoć.

(2) Sud može dopustiti da radnju u postupku za stranku privremeno obavi
osoba koja nije podnijela punomoć, ali će istovremeno narediti toj osobi
da naknadno u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje stranke
za obavljanje parničnih radnji.
(3) Dok ne protekne rok za podnošenje punomoći, sud će odgoditi donošenje
odluke. Ako taj rok bezuspješno protekne, sud će nastaviti postupak, ne
uzimajući u obzir radnje koje je obavila osoba bez punomoći.
(4) Sud je dužan tokom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje
kao punomoćnik ovlaštena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja
se pojavljuje kao punomoćnik nije ovlaštena za zastupanje, ukinut će
parnične radnje što ih je ta osoba poduzela, ako te radnje nije stranka
naknadno odobrila.

Član 310

(1) Stranka može punomoć u svako vrijeme opozvati, a punomoćnik je može

u svako vrijeme otkazati.
(2) Opozivanje, odnosno otkaz punomoći mora se saopćiti sudu pred kojim
se vodi postupak pismeno ili usmeno na raspravni zapisnik.
(3) Opozivanje, odnosno otkaz punomoći važi za protivnu stranku od trenutka
kad joj je saopćeno.
(4) Poslije otkaza punomoći, punomoćnik je dužan još 15 dana obavljati
radnje za osobu koja mu je izdala punomoć, ako je potrebno od nje
otkloniti kakvu štetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

Član 311

(1) Ako je punomoćniku dato ovlaštenje da može obavljati sve radnje u

postupku, a stranka, odnosno njen zakonski zastupnik umre ili postane
poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razriješen dužnosti,
punomoćnik je ovlašten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali
nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik može opozvati punomoć.
(2) U slučajevima navedenih u stavu 1 ovog člana, punomoćniku koji nije
advokat uvijek prestaju ovlaštenja koja se u punomoći moraju izričito
navesti (član 307).

8
 Član 312

(1) Prestankom pravne osobe prestaje i punomoć koju je ona izdala.

(2) U slučaju stečaja, punomoć koju je izdao stečajni dužnik prestaje kad
prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog
postupka.
(3) Izuzetno od odredaba stava 1 i 2 ovog člana, punomoćnik je dužan još 15
dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da od stranke otkloni
štetu.

II KONTROLNE LISTE

a) Punomoćnici

Punomoćnici mogu biti

- advokat, advokatsko društvo,
- uposlenik službe za besplatnu pravnu pomoć,
- uposlenik pravne osobe.

Za fizička lica punomoćnik može biti i

- bračni, odnosno vanbračni drug,
- srodnik po krvi ili po tazbini.

Ukoliko punomoćnik nije postupio po svojoj obavezi i nije sudu pri prvoj
radnju poduzetoj u postupku dostavio punomoć, sud će rješenjem narediti
da naknadno u određenom roku podnese punomoć ili odobrenje stranke za
obavljanje parničnih radnji.

Iako zakonska odredba propisuje da se naredba za dostavljanje punomoći

naknadno u određenom roku izdaje osobi koja je poduzela radnje bez
uredne punomoći, naredba za dostavljanje punomoći, odnosno odobrenje za
obavljanje određenih parničnih radnji može se istovremeno uputiti i stranci u
čije ime i za čiji račun su te radnje poduzete.

9
 b) Stranke u parničnom postupku

U parničnom postupku stranke su:

- Tužilac/tužitelj
- Tuženi/tuženik

Sposobnost da bude stranka u postupku, tj. da bude tužilac i tuženi, ima svako
fizičko ili pravno lice koje je pravno sposobno.

Tužilac je nosilac nekog subjektivnog prava, a tuženi je obavezan na

ponašanje koje proističe iz subjektivnog prava tužioca, iz čega slijedi da je
aktivna i pasivna legitimacija materijalna pretpostavka, a da je stranačka
sposobnost procesna pretpostavka.
Parnična sposobnost tužioca/tuženog može se definirati i kao sposobnost da
se na osnovu materijalnog prava bude nosilac prava/obaveze.

Stranka u postupku može biti:

- fizička osoba, i
- pravna osoba.

Za stranku – fizičku osobu prvenstveno treba utvrditi:

— da li je punoljetna;
— da li je potpuno poslovno sposobna, u kojem slučaju stranka sama
može obavljati radnje u postupku;
— da li se radi o stranci sa djelimično ograničenom poslovnom
sposobnosti, u kojem slučaju stranka može obavljati radnje u postupku
u granicama svoje poslovne sposobnosti;
— da li se radi o stranci kojoj je poslovna sposobnost oduzeta, u kojem
slučaju stranku zastupa zakonski zastupnik.

Za stranku – pravnu osobu prvenstveno treba utvrditi:

- da li je pravilno naznačen naziv pravne osobe;

- da li je zastupa zakonski zastupnik, odnosno lice koje je kao takvo
ovlašteno statutom ili drugim aktima pravnog lica. U pravilu je to
direktor, odnosno načelnik ili lice koje on ovlasti a koje mora biti
istovremeno i zaposlenik tog pravnog lica.

10
 c) Zastupnici

Zastupnik je lice koje vodi parnicu umjesto stranke i u njeno ime. Radnje
koje poduzme zastupnik imaju djejstvo prema samoj stranci a ne zastupniku,
kao i radnje koje poduzima sud i koje neposredno djeluju prema stranci a ne
zastupniku.

Zastupnik može biti:

1. zakonski zastupnik – može u ime stranke poduzimati sve radnje u

postupku, osim ako je potrebno posebno ovlaštenje. Posebnim propisima
može biti propisano da je posebno ovlaštenje potrebno za:

a) podnošenje tužbe,
b) povlačenje tužbe,
c) priznanje tužbenog zahtjeva,
d) odricanje od tužbenog zahtjeva,
e) zaključenje sudske nagodbe,
f) za druge radnje u postupku određene posebnim propisima.

Zakonski zastupnici su:

- roditelji koji zastupaju svoju djecu,
- usvojioci koji zastupaju usvojenike,
- staraoci,
- stečajni upravnik od momenta otvaranja stečajnog postupka,
- privremeni zastupnik,
- zastupnik za primanje pismena;

1. zastupnik po zakonu ili organi zastupnici:

- direktor,
- javno pravobranilaštvo;

2. ugovorni zastupnici ili punomoćnici:

Sud može izuzetno i samo u određenoj parnici i pod određenim uslovima

priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruživanja koji nemaju stranačku
sposobnost ako utvrdi
1. da s obzirom na predmet spora ispunjavaju određene bitne
uslove za sticanje stranačke sposobnosti,
2. ako raspolažu imovinom na kojoj se može provesti
izvršenje.
11
 4. Privremeni zastupnik se postavlja

- ako tuženi nije parnično sposoban a nema zakonskog zastupnika,

- ako postoje protivni interesi tuženog i njegovog zakonskog
zastupnika,
- ako obje stranke imaju istog zakonskog zastupnika,
- ako je boravište tuženog nepoznato, a tuženi nema punomoćnika,
- ako se tuženi ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomoćnika
u Federaciji, nalaze u inostranstvu, dostava se nije mogla obaviti.

III PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Primjer rješenja o priznanju stranačke sposobnosti

Bosna i Hercegovina
________________________
________________________

________________________
Broj: ___________
Tuzla, 17.01.2008. godine

Općinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tužioca M.M.,

protiv tuženog Općinskog suda u __________, zastupanog po zakonskom
zastupniku_________, predsjedniku suda, radi vraćanja na rad, v.sp. 2.000,00
KM, van ročišta dana 17.01.2008 godine donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

Općinskom sudu u ________ priznaje se svojstvo stranke s pravnim učinkom

u ovoj parnici.

O b r a z l o ž e nj e

Tužilac tužbom traži da se utvrdi da je ništavo rješenje br. ________ od

_____god., te da mu tuženi uspostavi radnopravni status.
12
Tuženi je prigovorio, a i sud je ispitujući tužbu po službenoj dužnosti utvrdio
da tuženi nema stranačku sposobnost u smislu odredbe člana 291 Zakona o
parničnom postupku.

Tuženi predlaže da mu se prizna svojstvo stranke s pravnim učinkom u

ovoj parnici, a na temelju činjenica da se u konkretnom slučaju radi o
________________, to sud utvrđuje da se tuženom priznaje svojstvo stranke
s pravnim učinkom u ovoj parnici.

Sudija

NAPOMENA: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

b) Primjer rješenja kojim se naređuje otklanjanje nedostatka

u pogledu osobe koja se pojavljuje kao stranka u postupku

Bosna i Hercegovine
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________

OPĆINSKI SUD ___________

BROJ: _______________
Tuzla, 17.01.2008. godine

Općinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tužioca

__________, protiv tuženog STR Prehrana Tuzla, radi naplate duga, v.sp.
1.000 KM, van ročišta dana 17.01.2008. god. donio je

R J E Š E NJ E

Vraća se tužiocu tužba podnesena Općinskom sudu ___________ dana

08.11.2000. godine radi ispravke i dopune.

NAREĐUJE SE tužiocu da u roku od 8 dana po prijemu ovog rješenja tužbu

ispravi i dopuni tako:
13
 - što će kao tužioca/tuženog označiti osobu koja može biti stranka u
postupku, a ovo s obzirom na to da se iz označenja tužioca/tuženog,
kao što je to tužilac u tužbi naznačio, ne vidi da li se radi o tuženom
kao pravnoj osobi ili fizičkoj osobi koja u svojstvu samostalnog
poduzetnika ili drugom svojstvu obavlja privrednu ili drugu
registrovanu djelatnost u vidu osnovnog ili dopunskog zanimanja.

Tužilac je dužan ispravljenu i dopunjenu tužbu, dostaviti uz poziv na broj

________u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa
dovoljnim brojem isprava – dokaza, ukoliko se isti prilažu uz tužbu.

Ako tužba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku, smatrat će se

da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena.
Smatrat će se da je tužba povučena ako ne bude vraćena sudu u ostavljenom
roku, a ako bude vraćena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju
primjeraka, sud će istu odbaciti.

O b r a z l o ž e nj e
Tužilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tužbu protiv tuženog, radi
naplate duga.
Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tužbe u smislu čl. 66 Zakona o
parničnom postupku utvrdio da tužba ne sadrži sve elemente koji su propisani
čl. 53 istog zakona, odnosno da je tužba nepotpuna, pa je odlučeno kao u
izreci rješenja.

Sudija

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

Ili

Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________

OPĆINSKI SUD ___________

BROJ: _______________
Tuzla, 17.01.2008. godine

Općinski sud u __________, sudija ______________ u pravnoj stvari tužioca

14
__________, protiv tuženog Ministarstvo finansija FBiH, radi naplate duga,
v.sp. 1.000 KM, van ročišta dana 17.01.2008. god. donio je

R J E Š E NJ E

POZIVA se tužilac da tužbu podnesenu dana _______ispravi tako što će kao

tuženu označiti pravno lice.

Tužilac je ispravljenu i dopunjenu tužbu dužan dostaviti u roku od 8 dana od

dana prijema ovog rješenja, uz poziv na broj ________u dovoljnom broju
primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim brojem isprava – dokaza
ukoliko se isti prilažu uz tužbu.

O b r a z l o ž e nj e
Tužilac je dana 08.11.2000. godine sudu podnio tužbu protiv tuženog, radi
naplate duga.

Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tužbe u smislu čl. 66 Zakona o

parničnom postupku utvrdio da tuženi nema svojstvo pravnog lica, a samim
tim ni sposobnost da bude stranka u postupku, kao i da nisu ispunjeni uslovi
da se tuženoj prizna svojstvo stranke po čl. 291 st. 3 ZPP-a.

Kako tuženi nema stranačku sposobnost, to je sud u skladu sa odredbom člana

66 ZPP-a pozvao tužioca da ovaj nedostatak u tužbi otkloni u ostavljenom
roku.

Ukoliko tužilac u ostavljenom roku ne postupi po nalogu suda, sud će u smislu

odredbe člana 295 st. 4 ZPP-a tužbu tužioca odbaciti.

Sudija

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

15
 c) Primjer rješenja o postavljanju privremenog zastupnika

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
__________________________

OPĆINSKI SUD U __________

BROJ:
Tuzla. ___________

Općinski sud u _____, sudija _______u pravnoj stvari tužioca D. D., iz ____,
protiv tuženog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravišta, radi naplate
duga, van ročišta dana 17. 01.2008. godine donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

Tuženom M.M. postavlja se privremeni zastupnik N. N., advokat iz _______

u ovom postupku, budući je nepoznata boravišta, a tuženi nema punomoćnika,
i jer bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zastupnika trajao dugo,
tako da bi za stranke mogle nastati štetne posljedice.

Privremeni zastupnik ima u ovom postupku sva prava i dužnosti zakonskog

zastupnika. Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik će vršiti sve dok se
tuženi M.M. ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok
organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

O postavljanju privremenog zastupnika obavještava se organ starateljstva

općine Tuzla dostavom prijepisa ovog rješenja.

Budući je privremeni zastupnik postavljen tuženom zbog razloga označenih

u članu 296 stav 2 tač. 4, sud će izdati oglas koji će se objaviti u „Službenim
novinama_____“

Poziva se tužilac da na ime troškova objavljivanja oglasa predujmi iznos od

ukupno ____, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

Sudija:

POUKA: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Kantonalnom sudu Tuzla.

Žalba se predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od
16
dana dostave prijepisa ovog rješenja.

Ili:

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________

OPĆINSKI SUD ___________

BROJ:
Tuzla. ___________

Općinski sud u ______, sudija _______ u pravnoj stvari tužioca D. D., iz

____, protiv tuženog M. M., iz ________, sada nepoznatog boravišta, radi
naplate duga, van ročišta dana 17. 01.2008. godine donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

Za privremenog zastupnika tuženom se postavlja M.C., advokat iz _____,

koji će vršiti prava i dužnosti zakonskog zastupnika dok se tuženi ili njegov
punomoćnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne
postavi staraoca.

O b r a z l o ž e nj e

Tuženi je nepoznatog boravišta i nema punomoćnika. Pošto bi postupak

za postavljanje zakonskog zastupnika trajao dugo, tako da bi usljed toga
za jednu ili obje stranke mogle nastupiti štetne posljedice, sud je tuženom
postavio privremenog zastupnika koji će vršiti sva prava i dužnosti zakonskog
zastupnika dok se tuženi ili njegov punomoćnik ne pojavi pred sudom,
odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

Sudija

POUKA:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Kantonalnom sudu Tuzla. Žalba se
predaje putem ovog suda, u dva primjerka, u roku od 30 dana od dana dostave
prijepisa ovog rješenja.
17
Ili:

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
KANTON SARAJEVO

OPĆINSKI SUD SARAJEVO

Broj: __________________
Sarajevo, 17.01.2008. godine

OPĆINSKI SUD SARAJEVO, sudija ________, u pravnoj stvari tužioca

__________ iz ________ Ul. ________, protiv tuženog ___________,
iz __________ Ul. ___________, radi: isplata duga, v.sp. _________KM,
vanraspravno dana 17.01.2008. godine donio je:

R J E Š E NJ E

Tužiocu/tuženom _____________, u ovom postupku postavlja se privremeni

zastupnik u osobi _______________, pošto je tužilac/tuženi parnično
nesposoban a nema punomoćnika, jer postupak oko postavljanja zakonskog
zastupnika bi trajao dugo tako da bi za stranku mogle nastati štetne
posljedice.

Privremeni zastupnik u ovom postupku ima sva prava i dužnosti zakonskog

zastupnika. Ta prava i dužnosti privremeni zastupnik će vršiti sve dok se
punomoćnik tužioca/tuženog ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ
starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staraoca.

O postavljanju privremenog zastupnika tužiocu/tuženom obavještava se

Organ starateljstva ______________, dostavom ovog rješenja.

Budući da je privremeni zastupnik postavljen tuženom iz razloga označenog

u čl. 296 st. 2 točka 1 Zakona o parničnom postupku BiH, sud će izdati oglas
koji će objaviti u Službenim novinama FBiH i na oglasnoj tabli suda (čl. 298
ZPP-a FBiH).

Sudija

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštana žalba.
18
d) Odluka kojom se nalaže podnošenje punomoći

Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________

OPĆINSKI SUD U _________

Broj:
Tuzla, 17.01.2008. godine

Općinski sud u _______, sudija _____u pravnoj stvari

tužioca_________________ zastupanog po punomoćnici B. Z., advokatu
iz _____, protiv tuženog ___________, radi isplate i naknade plaće, v.sp.
15.822,00 KM, van ročišta, dana 17.01.2008. godine donio je

R J E Š E NJ E

Nalaže se (alt. Naređuje se) tužiocu _____ da u roku od 8 dana od dana

prijema ovog rješenja sudu dostavi punomoć da ga u ovoj pravnoj stvari
može zastupati punomoćnica B. Z., advokat iz Tuzle, ili da dostavi izjavu o
odobrenju za podnošenje tužbe.

Ukoliko tužilac ne postupi u skladu sa rješenjem ovog suda u ostavljenom

roku, sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je obavila
osoba bez punomoći.

O b r a z l o ž e nj e

Dana 03.02.2006. g. tužilac je, putem punomoćnice B. Z., advokata iz _____,

podnio tužbu protiv tužene, radi naplate plaća.

Ispitujući tužbu sud je utvrdio da punomoćnica tužioca uz istu nije dostavila

sudu urednu punomoć za zastupanje tužioca, mada je u skladu sa odredbom
člana 309 st. 1 Zakona o parničnom postupku to bila obavezna, zbog čega je
sud u skladu sa stavom 3 istog člana odredio naknadni rok za dostavljanje
punomoći.

Sudija,

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

19
Ili:

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_________________________

OPĆINSKI SUD U _________

Broj: ___________
Tuzla, 16.01.2008. godine

Općinski sud u Tuzli, sudija _____. u pravnoj stvari tužioca_________________

zastupanog po punomoćnici B. Z., advokatu iz ________, protiv tužene
___________, radi isplate i naknade plaće, v.sp. 15.822,00 KM, van ročišta,
dana 17.01.2008. godine donio je

R J E Š E NJ E

Nalaže se B. Z., advokatu iz ________ da u roku od 8 dana od dana prijema

ovog rješenja sudu dostavi punomoć da u ovoj pravnoj stvari može zastupati
tužioca________, ili odobrenje tužioca za podnošenje tužbe.

Ukoliko imenovani/a ne postupi u skladu sa rješenjem ovog suda u ostavljenom

roku, sud će nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je obavila
osoba bez punomoći.

O b r a z l o ž e nj e

Dana 03.02.2006. g. tužilac je putem punomoćnice B. Z., advokata iz _____,

podnio tužbu protiv tužene, radi naplate plaća.

Ispitujući tužbu sud je utvrdio da punomoćnica tužioca uz istu nije dostavila

sudu urednu punomoć za zastupanje tužioca, mada je u skladu sa odredbom
člana 309 st. 1 Zakona o parničnom postupku to bila obavezna, zbog čega je
sud u skladu sa stavom 3 istog člana odredio naknadni rok za dostavljanje
punomoći.

Sudija,

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

20
e) Odluka kojom se stranci nalaže podnošenje ovjerene punomoći
– član 308 st. 3 ZPP-a:

Bosna i Hercegovina
_________________________
_________________________

OPĆINSKI SUD U _________

Broj:
Tuzla, 17.01.2008. godine

Općinski sud u _______, sudija _____u pravnoj stvari

tužioca_________________ zastupanog po punomoćniku N.N. iz _____,
protiv tuženog ___________, radi isplate i naknade plaće, v.sp. 15.822,00
KM, van ročišta, dana 17.01.2008. godine donio je

R J E Š E NJ E

Poziva se N.N. da u roku od 8 dana od dana prijema ovog rješenja podnese

ovjerenu punomoć.

Ukoliko imenovani ne postupi u skladu sa rješenjem ovog suda u ostavljenom

roku sud će ukinuti radnje koje je ta osoba poduzela, osim ako ih tužilac
naknadno ne odobri i nastaviti postupak ne uzimajući u obzir radnje koje je
obavila osoba bez punomoći.

O b r a z l o ž e nj e

Dana 03.02.2006. g. tužilac je, putem punomoćnika N.N. iz ______, podnio

tužbu protiv tužene, radi naplate plaća.

Kako je tužena osporila istinitost pismene punomoći koju je u ovom predmetu

podnio N.N. prilažući više pisama tužioca na kojima je vidljivo da se potpis
tužioca bitno razlikuje od potpisa tužioca na punomoći, te kako su razlike
primjetne i kako postoji sumnja u istinitost pismene punomoći koju je N.N.
sudu podnio to je u skladu sa čl. 308. st. 3 ZPP-a sud donio odluku kao u
izreci rješenja.

Sudija,

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

21
 POGLAVLJE V

TUŽBA I ODGOVOR NA TUŽBU

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................... 3

Zakon o parničnom postupku .............................................................. 3

II OPĆE INFORMACIJE ..................................................................... 25

III KONTROLNE LISTE ..................................................................... 26

a) Prethodno ispitivanje tužbe ..................................................................... 26

b) Razlozi odbacivanja tužbe ..................................................................... 28

c) Obavijest tuženom povodom dostavljanja tužbe ................................. 29

d) Odgovor na tužbu ................................................................................ 29

e) Protivtužba ............................................................................................ 30

f) Najčešći otklonjivi nedostaci tužbe .................................................. 30

g) Najčešći neotklonjivi nedostaci tužbe ............................................ 31

IV. PRAKTIČNI PRIMJERI ..................................................................... 32

a) Rješenje o vraćanju tužbe tužiocu radi ispravke i dopune ..................... 32

b) Primjer rješenja iz čl. 321 st. 3 ZPP-a ............................................ 32

c) Dopis tuženom povodom dostavljanja tužbe na odgovor ................... 34

d) Rješenje o vraćanju protivtužbe radi ispravke i dopune ........................ 36

1
e) Rješenje kojim se tužba odbacuje kad tužilac u ostavljenom roku nije
otklonio nedostatke čije otklanjanje mu je sud naložio rješenjem ........ 38

f) Dopis tužiocu (protivtuženom) povodom dostavljanja protivtužbe na

odgovor ..................................................................................................... 39

2
 POGLAVLJE V

TUŽBA I ODGOVOR NA TUŽBU

(vidi i Poglavlje III Nadležnost)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 53

(1) Parnični postupak se pokreće tužbom.

1. (2) Tužba mora sadržavati:

1. osnovu za nadležnost suda,
2. određen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraživanja
(tužbeni zahtjev),
3. činjenice na kojima tužilac zasniva tužbeni zahtjev,
4. dokaze kojima se utvrđuju te činjenice,
5. naznaku vrijednosti spora,
6. pravni osnov tužbenog zahtjeva i
7. druge podatke koje u skladu s odredbama člana
334 ovog zakona mora imati svaki podnesak.

1. (3) Sud nije vezan za pravni osnov tužbenog zahtjeva.

2. (4) Sud će postupiti po tužbi i kad tužilac nije naveo pravni osnov
tužbenog zahtjeva.

2. Tužba za utvrđenje

Član 54

(1) Tužilac može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje, odnosno
nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa, ili istinitost, odnosno
neistinitost neke isprave.

(2) Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno,

ili kad tužilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno
nepostojanje nekog prava ili pravnog odnosa ili istinitost, odnosno
3
 neistinitost neke isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog
odnosa.

(3) Ako odluka o sporu zavisi o tome postoji li ili ne postoji neki pravni
odnos koji je tokom parnice postao sporan, tužilac može pored postojećeg
zahtjeva istaknuti i tužbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji,
odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica teče nadležan za
takav zahtjev.

(4) Isticanje zahtjeva prema odredbi stava 3 ovog člana neće se smatrati
preinakom tužbe.

3. Isticanje više tužbenih zahtjeva u jednoj tužbi

Član 55

(1) U jednoj tužbi tužilac može istaknuti više zahtjeva protiv istog tuženog
kad su svi zahtjevi povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom.

(2) Ako zahtjevi nisu povezani istom činjeničnom i pravnom osnovom, oni
se mogu istaknuti u jednoj tužbi protiv istog tuženog samo kad je isti
sud stvarno nadležan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve
određena ista vrsta postupka, a sud ocijeni da isticanje takvih tužbenih
zahtjeva u jednoj tužbi doprinosi ekonomičnosti postupka.

(3) Ako sud, u slučaju iz stava 2 ovog člana, ocijeni da isticanje više tužbenih
zahtjeva u jednoj tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, najkasnije
na pripremnom ročištu donijet će rješenje o razdvajanju postupaka.

(4) Tužilac može u jednoj tužbi istaknuti dva ili više tužbenih zahtjeva koji su
u međusobnoj vezi i tražiti da sud usvoji slijedeći od tih zahtjeva ako nađe
da onaj koji je u tužbi istaknut ispred njega nije osnovan.

(5) Zahtjevi se mogu, prema stavu 4 ovog člana, istaknuti u jednoj tužbi samo
ako je sud stvarno nadležan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve
zahtjeve određena ista vrsta postupka.

4
4. Preinaka tužbe

Član 56

(1) Preinaka tužbe jeste promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg

ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.
(2) Tužba nije preinačena ako je tužilac promijenio pravnu osnovu tužbenog
zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili
ispravio pojedine navode.

Član 57

(1) Tužilac može preinačiti tužbu najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta

ili do početka glavne rasprave, ako pripremno ročište nije održano.

(2) Nakon održavanja pripremnog ročišta, a najkasnije do zaključenja

glavne rasprave, sud može dopustiti preinaku tužbe samo ako ocijeni da
preinaka nije usmjerena na odugovlačenje postupka i ako tuženi pristaje
na preinaku.

(3) Smatrat će se da postoji pristanak tuženog na preinaku tužbe ako se on

upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinačenoj tužbi, a nije se prije
toga protivio preinaci.

(4) Sud će, u slučaju iz stava 2 ovog člana, dopustiti preinaku tužbe i kad se
tuženi protivi preinaci, ako su ispunjeni svi slijedeći uvjeti:

1. tužilac bez svoje krivnje nije mogao tužbu

preinačiti ranije;

2. tuženi je u mogućnosti da raspravlja po

preinačenoj tužbi bez odlaganja glavne rasprave.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija preinaka tužbe nije dopuštena
posebna žalba.

Član 58

(1) Tužilac može, u roku iz člana 57 ovog zakona, svoju tužbu preinačiti i
tako da umjesto prvobitnog tuženog tuži drugu osobu.

(2) Za preinaku tužbe prema stavu 1 ovog člana potreban je pristanak osobe
koja treba da stupi u parnicu umjesto prvobitnog tuženog. Ako se prvobitni
5
 tuženi već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i njegov
pristanak.

(3) Osoba koja stupa u parnicu umjesto prvobitnog tuženog mora primiti
parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

5. Povlačenje tužbe

Član 59

(1) Tužilac može povući tužbu bez pristanka tuženog prije nego što je tužba
dostavljena tuženom. Tužba se može povući i nakon dostave tuženom, sve
do zaključenja glavne rasprave, ako tuženi na to pristane. Ako se tuženi
u roku od osam dana od dana obavijesti o povlačenju tužbe ne izjasni o
tome, smatrat će se da je pristao na povlačenje.

(2) Povučena tužba smatra se kao da nije ni bila podnesena i može se ponovo
podnijeti.

6. Postojanje parnice

Član 60

(1) Parnica počinje teći dostavom tužbe tuženom.

(2) U pogledu zahtjeva koji je stranka postavila tokom postupka, parnica

počinje teći od trenutka kad je o tom zahtjevu obaviještena protivna
stranka.

(3) Dok parnica teče, ne može se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova
parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud
će tužbu odbaciti.

(4) Ako među istim strankama već teče druga parnica o istom zahtjevu pred
sudom u Bosni i Hercegovini, stranke su o tome dužne obavijestiti sud.

(5) Sud će tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti teče li već
druga parnica o istom zahtjevu među istim strankama pred sudom u Bosni
i Hercegovini.

6
 Član 61

(1) Ako koja od stranaka otuđi stvar ili pravo o kojem teče parnica, to ne
sprječava da se parnica među istim strankama dovrši.

(2) Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem teče parnica može stupiti u
parnicu umjesto tužioca, odnosno tuženog, samo ako na to pristanu obje
stranke.

IV – PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Opće odredbe

Član 62
(1) Sud odmah nakon prijema tužbe počinje pripreme za glavnu raspravu.

(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavu tužbe na

obavezni odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje glavne
rasprave.

Član 63

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upućivati podneske u

kojima će navesti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti
dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

Član 64

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju

postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

7
 Član 65

Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu

priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti
na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje i dostava tužbe

Član 66

Kad utvrdi da je tužba nerazumljiva ili da ne sadrži elemente propisane

odredbom člana
53 ovog zakona (nepotpuna tužba), ili da postoje nedostaci koji se tiču
sposobnosti tužioca ili tuženog da budu stranke u parnici, ili nedostaci
u pogledu zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na
ovlaštenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlaštenje potrebno,
sud će radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne radnje predviđene
odredbama čl. 295 i 336 ovog zakona.

Član 67

(1) Nakon prethodnog ispitivanja tužbe sud donosi rješenje kojim se tužba
odbacuje ako utvrdi:

1) da rješavanje o tužbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadležnost;

2) da je tužba podnesena neblagovremeno, ako je posebnim propisima
određen rok za podnošenje tužbe;
3) da o istom zahtjevu već teče parnica;
4) da je stvar pravomoćno presuđena;
5) da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba;
6) da se tužilac pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva;
7) da ne postoji pravni interes tužioca za podnošenje tužbe za
utvrđenje; ili
8) da tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio nedostatke iz
člana 66 ovog zakona.

(2) Sud donosi rješenje kojim se sud oglašava nenadležnim i predmet ustupa
drugom sudu, ako utvrdi:

1) da nije mjesno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu; ili

2) da nije stvarno nadležan da rješava o tužbenom zahtjevu.

8
 Član 68

Ako smatra da nema dovoljno činjenica za donošenje odluke o pitanju koje

se postavilo u toku prethodnog ispitivanja tužbe, sud će o tom pitanju odluku
donijeti naknadno, čim bude raspolagao sa dovoljno činjenica.

Član 69

Tužba sa prilozima se dostavlja tuženom na odgovor u roku od 30 dana od

dana prijema ispravne i potpune tužbe u sudu.

Član 70

(1) Nakon prijema tužbe sa prilozima, tuženi je dužan najkasnije u roku od

30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tužbu.

(2) Prilikom dostavljanja tužbe tuženom, sud će poučiti tuženog o obavezi iz

stava 1 ovog člana, o tome šta treba da sadrži odgovor na tužbu i obavijestiti
ga o posljedicama nedostavljanja odgovora na tužbu u određenom roku.

Član 71

(1) U odgovoru na tužbu, tuženi će istaći moguće procesne prigovore i izjasniti

se da li priznaje ili osporava postavljeni tužbeni zahtjev, te navesti i druge
podatke koje u skladu s odredbama člana 334 ovog zakona mora imati
svaki podnesak.

(2) Ako tuženi osporava tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora sadržati i
razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava, činjenice na kojima tuženi
zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvrđuju te činjenice, te pravni
osnov za navode tuženog.

Član 72

Kad je u ovom zakonu predviđeno da stranka može staviti određen prigovor

ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parničnu radnju dok se tuženi ne upusti
u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor, odnosno prijedlog može se
staviti dok sud ne primi odgovor na tužbu.

9
 Član 73

Kad utvrdi da je odgovor na tužbu nerazumljiv ili nepotpun, sud će radi

otklanjanja tih nedostataka postupiti u skladu s odredbom člana 336 ovog
zakona.

Član 74

(1) Tuženi može u odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu,

podnijeti protivtužbu, ako je zahtjev protivtužbe u vezi s tužbenim
zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protivtužbom
traži utvrđenje nekog prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju
ili nepostojanju zavisi u cijelosti ili djelimično odluka o tužbenom
zahtjevu.

(2) Nakon održavanja pripremnog ročišta, protivtužba se može podnijeti samo

ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije
usmjereno na odugovlačenje postupka.

(3) Protivtužba se ne može podnijeti ako je za zahtjev iz protivtužbe stvarno

nadležan viši sud.

(4) Odredbe ovog zakona o tužbi i odgovoru na tužbu na odgovarajući i

način se primjenjuju i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu, ako ovim
zakonom nije drugačije određeno.

(…)

Član 334

(1) Tužba, odgovor na tužbu, protivtužba, odgovor na protivtužbu, pravni

lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopćenja koji se daju izvan rasprave,
podnose se pismeno (podnesci). Uvjet pismene forme ispunjavaju i
podnesci upućeni telegramom, telefaksom ili elektronskom poštom.
Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima označen
pošiljalac.

(2) Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno
da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Osobito trebaju sadržavati: oznaku
suda, ime i prezime, odnosno naziv pravne osobe, prebivalište ili boravište,
odnosno sjedište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika
ako ih imaju, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnosioca.

10
(3) Ako izjava sadrži kakav zahtjev, stranka mora u podnesku navesti
činjenice i dokaze na kojima zasniva svoj zahtjev.

(4) Podnesci koji se dostavljaju elektronskom poštom moraju biti ovjereni

kvalifikovanim elektronskim potpisom.

(5) Podnesci sa prilozima koji se dostavljaju protivnoj stranci, predaju se

sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Član 335

(1) Isprave koje se prilažu podnesku podnose se u izvorniku, prepisu ili

fotokopiji.
(2) Ako stranka priloži ispravu u izvorniku, sud će takvu ispravu zadržati,
a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda. Kad prestane potreba da se
takva isprava drži u spisima predmeta, vratit će se podnosiocu na njegov
zahtjev, ali sud može tražiti od podnosioca da spisima priloži prepis ili
fotokopiju isprave.
(3) Ako je isprava priložena u prepisu ili fotokopiji, sud će na zahtjev
protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu u izvorniku,
a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Sud će odrediti rok u kojem se
isprava ima predati, odnosno pregledati.
(4) Protiv tih rješenja nije dopuštena žalba.

Član 336

(1) Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži sve što je potrebno da bi se po

njemu moglo postupiti, sud će podnosiocu vratiti podnesak radi ispravke
ili dopune, uz navode šta treba ispraviti ili dopuniti, i odredit će rok za
ispravku ili dopunu podneska, koji ne može biti duži od osam dana.

(2) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen, odnosno dopunjen i predan
sudu u roku određenom za dopunu ili ispravku, smatrat će se da je
podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.

(3) Smatrat će se da je podnesak povučen ako ne bude vraćen sudu u određenom

roku, a ako bude vraćen bez ispravke odnosno dopune, odbacit će se.

(4) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka, sud
će pozvati podnosioca da ih u određenom roku podnese. Ako podnosilac
ne postupi po tom nalogu, sud će podnesak odbaciti.
11
 Član 316

(1) Tužilac je dužan u tužbi označiti vrijednost predmeta spora, osim u

slučajevima u kojima se vrijednost spora ne može izraziti u novcu.

(2) Kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog
zahtjeva.

(3) Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u obzir

pri određivanju vrijednosti spora ako ne čine glavni zahtjev.

Član 317

Ako se zahtjev odnosi na buduća davanja koja se ponavljaju, vrijednost

predmeta spora računa se po njihovom zbiru, ali najviše do iznosa koji
odgovara zbiru davanja za vrijeme od pet godina.

Član 318

(1) Ako jedna tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahtjeva koji se
zasnivaju na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi, vrijednost se određuje po
zbiru vrijednosti svih zahtjeva.

(2) Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv
više tuženih, vrijednost se određuje prema vrijednosti svakog pojedinog
zahtjeva.

Član 319

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa
korištenja stana, odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se računa prema
jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je riječ o najamnom
ili zakupnom odnosu zaključenom na kraće vrijeme.

Član 320

Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja određenog potraživanja ili

ustanovljenje založnog prava, vrijednost predmeta spora određuje se prema
iznosu potraživanja koje treba osigurati, ali ako predmet zaloga ima manju
vrijednost od potraživanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora
uzet će se vrijednost predmeta zaloga.
12
 Član 321.

(1) Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, ali tužilac u tužbi
navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi određeni
novčani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet će se taj iznos.

(2) U drugim slučajevima, kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani

iznos, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi
naznačio.

(3) Ako je u slučaju iz stava 2 ovog člana tužilac vrijednost predmeta spora
suviše visoko ili suviše nisko naznačio, sud će najkasnije na pripremnom
ročištu, a ako pripremno ročište nije održano onda na glavnoj raspravi
prije početka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan način provjeriti
tačnost naznačene vrijednosti, te rješenjem odrediti vrijednost predmeta
spora.

(4) Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 322

Ako novčani iznos nije izražen u konvertibilnim markama već u drugoj valuti,
vrijednost predmeta spora se utvrđuje u konvertibilnim markama, po srednjem
kursu odnosne valute koji je utvrdila nadležna finansijska organizacija u
vrijeme podnošenja tužbe.

Član 337

Pismena se dostavljaju preko pošte, preko ovlaštene pravne osobe registrovane

za obavljanje poslova dostavljanja ili preko ovlaštene službene osobe suda.

Član 338

(1) Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inostranstvu ili
strancima koji uživaju pravo imuniteta, dostava će se obaviti diplomatskim
putem, ako u međunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije što drugo
određeno.

(2) Državljanima Bosne i Hercegovine u inostranstvu dostava se obavlja

putem pošte ili preko nadležnog konzularnog, odnosno diplomatskog
predstavništva Bosne i Hercegovine u toj državi.

13
 Član 339

(1) Dostava fizičkim osobama obavlja se predajom pismena osobi kojoj se

dostava ima obaviti, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dostava organima vlasti
i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlaštenoj za
primanje pismena, ili, ako se takva osoba ne zatekne u uredu, odnosno
poslovnoj prostoriji, zaposleniku koji se tu zatekne.

Član 340

(1) Kad stranku zastupa zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik, dostava

se obavlja zakonskom zastupniku, odnosno punomoćniku.

(2) Kad organi vlasti ili pravne osobe za svog punomoćnika odrede osobu
koja je njihov radnik, dostava se može obaviti i u skladu s odredbom
člana 339 stav 2 ovog zakona.

(3) Ako stranka ima više zakonskih zastupnika, odnosno punomoćnika,

dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

(4) Dostava advokatu kao punomoćniku može se obaviti i predajom pismena

osobi koja je zaposlena u njegovoj advokatskoj kancelariji.

Član 341

(1) Vojnim osobama, pripadnicima policije i pripadnicima kopnenog,

riječnog, pomorskog i vazdušnog prometa dostava se može obaviti i
preko njihovog zapovjedništva, odnosno neposrednog starješine.

(2) Osobama lišenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora,

odnosno uprave ustanove za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija.

Član 342

(1) Dostava pravnoj osobi može se obaviti i putem njene poslovne jedinice,
ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.

(2) Dostava pravnoj osobi koja ima sjedište u inostranstvu, može se obaviti i
putem njenog zastupništva, odnosno predstavništva u Bosni i Hercegovini
ili Federaciji.

14
 Član 343

(1) Dostava se obavlja svakim danom, u bilo koje vrijeme, u stanu ili na
radnom mjestu fizičke osobe, u sjedištu organa vlasti, u uredu, odnosno
poslovnim prostorijama pravne osobe kojoj se dostava ima obaviti, ili u
sudu kad se osoba kojoj se dostava ima obaviti tamo zatekne.

(2) Dostava se može obaviti na bilo kojem mjestu ako se obavlja osobnim
uručenjem pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

Član 344

Dostava putem pošte obavlja se:

1) preporučenom pismonosnom pošiljkom sa povratnicom, ili

2) običnom pismonosnom pošiljkom, u kojoj se uz pismeno

dostavlja i obrazac o potvrdi prijema, koji osoba kojoj se pismeno
dostavlja mora potpisati i vratiti sudu.

Član 345

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja

i ovlaštena službena osoba suda dostavu fizičkim osobama, u pravilu
obavljaju predajom pismena osobi kojoj se dostava ima obaviti.

(2) Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu,
dostava se obavlja predajom pismena nekom od njenih odraslih članova
domaćinstva koji je dužan primiti pismeno, a ako se oni ne zateknu u stanu,
pismeno će se predati kućepazitelju ili susjedu ako oni na to pristanu.

(3) Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostava se može obaviti osobi koja
na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.

(4) Predaja pismena drugoj osobi nije dopuštena ako ona sudjeluje u parnici
kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

(5) Osobe kojima se prema odredbama st. 2 i 3 ovog člana dostava obavi
umjesto osobi kojoj se pismeno ima dostaviti, dužne su pismeno predati
toj osobi, na što će ih dostavljač i upozoriti prilikom uručenja pismena.

(6) Kad se dostava obavi prema odredbama st. 2 ili 3 ovog člana, osoba kojoj
15
 se pismeno imalo dostaviti o tome će biti obaviještena slanjem pismene
obavijesti preko pošte, običnom pismonosnom pošiljkom. U pismenoj
obavijesti navodi se predmet spora, vrsta pismena koje se ima dostaviti,
datum, sat i mjesto dostave pismena, te ime i prezime osobe koja je primila
pismeno. Obavijest se mora poslati tokom istog dana ili slijedećeg radnog
dana nakon obavljene dostave.

Član 346

(1) Ako se pismeno ne može dostaviti na način previđen u članu 345 ovog
zakona, a dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti
stanuje na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ostavit će u stanu
ili u prostorijama gdje ta osoba radi, ili pribiti na vrata stana ili prostorije
pismenu obavijest da će pismeno biti ostavljeno u sudu i da ga ta osoba
tamo može preuzeti u roku od 15 dana od dana pokušaja dostave. U
pismenoj obavijesti navodi se i predmet spora, vrsta pismena koje se ima
dostaviti, datum i sat kada je obavijest ostavljena, te naziv i adresa suda
gdje se pismeno može preuzeti.

(2) Tokom istog dana ili slijedećeg radnog dana nakon pokušaja dostave iz
stava 1 ovog člana, pismena obavijest sa podacima navedenim u tom stavu
poslat će se osobi kojoj se dostava ima obaviti i preko pošte, običnom
pismonosnom pošiljkom.

(3) Dostava će se smatrati obavljenom na dan kada osoba kojoj se pismeno

ima dostaviti preuzme pismeno u sudu, a ako pismeno ne bude preuzeto,
istekom roka iz stava 1 ovog člana.

Član 347

(1) Ako se dostavlja tužba, a tuženi kojem se tužba ima dostaviti se ne

zatekne tamo gdje se dostavljanje ima obaviti, dostavljač će se obavijestiti
kad bi i na kojem mjestu mogao tuženog zateći, te će mu kod jedne od
osoba navedenih u članu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ostaviti, ili, ako to
nije moguće, na vrata stana ili prostorije gdje se dostava obavlja pribiti,
pismenu obavijest da radi primanja tužbe bude u određeni dan i sat u
svom stanu, odnosno na svom radnom mjestu.

(2) Ako dostavljač, i nakon što je postupio na način predviđen u stavu 1 ovog
člana, u vrijeme određeno u obavijesti ne zatekne tuženog kojem se tužba
ima dostaviti, dostava će se obaviti prema odredbama čl. 345 i 346 ovog
zakona.

16
(3) Druga pismena, osim tužbe, mogu se dostaviti prema odredbama st. 1 i 2
ovog člana, ako je to ovim zakonom izričito određeno ili ako sud smatra
da je prilikom dostave potrebna veća opreznost.

Član 348

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti privremeno

odsutna i da joj osobe navedene u članu 345 st. 2 i 3 ovog zakona ne
mogu pismeno na vrijeme predati, vratit će pismeno sudu uz naznaku
gdje se odsutni nalazi, a dostava će ponovo biti pokušana u odgovarajuće
vrijeme.

(2) Ako dostavljač utvrdi da osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne stanuje
na adresi na kojoj se dostava pokušava obaviti, ali istovremeno utvrdi
tačnu adresu te osobe, dostava će se obaviti na naknadno utvrđenoj adresi.
Ako dostavljač ne može utvrditi tačnu adresu osobe kojoj se pismeno ima
dostaviti, pismeno će vratiti sudu, a sud će od stranke, koja je prvobitno
sud obavijestila o adresi te osobe, zatražiti da dostavi tačnu adresu.

(3) Ako je utvrđeno da tuženi kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi
svog posljednjeg poznatog boravišta ili prebivališta, a njegovo sadašnje
boravište ili radno mjesto se ne mogu utvrditi, dostava pismena će se
obaviti istovremenim objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda i u
najmanje jednim dnevnim novinama koje se distribuiraju u Federaciji.

(4) Dostava se smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana

objavljivanja.

(5) U objavi se, osim pismena koje se ima dostaviti, navodi i ime i prezime
osobe kojoj se dostava obavlja, predmet spora i obavijest o tome kada
se dostava pismena smatra obavljenom. Prilikom objave u dnevnim
novinama, ako je pismeno koje se dostavlja predugo da bi bilo objavljeno
u cijelosti, objavljuje se samo kratak sadržaj pismena.

(6) Osoba kojoj se dostava obavlja bit će obaviještena o objavi slanjem

pismene obavijesti preko pošte, običnom pismonosnom pošiljkom, na
adresu njenog posljednjeg poznatog boravišta.

(7) Troškove objave u dnevnim novinama predujmljuje tužilac.

17
b) Dostava pravnim osobama

Član 349

(1) Ovlaštena pravna osoba registrovana za obavljanje poslova dostavljanja i

ovlaštena službena osoba suda dostavu organima vlasti i pravnim osobama
u pravilu, obavljaju predajom pismena jednoj od osoba iz člana 339 stav
2 ovog zakona.

(2) Ako se dostava ne može obaviti prema odredbi stava 1 ovog člana, a
dostavljač utvrdi da se sjedište organa vlasti odnosno ured ili poslovne
prostorije pravne osobe nalaze na adresi na kojoj se dostava pokušava
obaviti, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe člana 346 ovog
zakona.

(3) Ako se utvrdi da se ured ili poslovne prostorije pravne osobe ne nalaze
na adresi koja je upisana kao sjedište te pravne osobe u odgovarajućem
registru pravnih osoba, a njeno novo sjedište nije poznato, na odgovarajući
način se primjenjuju odredbe člana 348 st. 3 do 7 ovog zakona.

Član 350

Kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno odrasli član njenog domaćinstva,
odnosno ovlaštena osoba ili zaposlenik organa vlasti ili pravne osobe odbije
da primi pismeno, dostavljač će pismeno ostaviti u prostoriji gdje se dostava
obavlja ili će ga pribiti na vrata te prostorije. Na dostavnici će zabilježiti dan,
sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time
se smatra da je dostava obavljena.

Član 351

(1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primalac i dostavljač.

Primalac će na dostavnici čitko, slovima, napisati dan prijema, svoje ime i
prezime i u kojem svojstvu prima pismeno.

(2) Ako je primalac nepismen ili se nije u stanju potpisati, dostavljač će

postupiti kao u stavu 1 ovog člana, te staviti napomenu zašto primalac
nije stavio svoj potpis.

(3) Ako primalac odbije potpisati dostavnicu, dostavljač će to zabilježiti na

dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava
obavljena.

18
(4) Ako je dostava obavljena prema odredbi člana 347 stav 1 ovog zakona,
na dostavnici će se pored potvrde o prijemu pismena naznačiti da je
prethodila pismena obavijest.

(5) Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predato drugoj osobi,
a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici će dostavljač
naznačiti odnos tih dviju osoba.

(6) Ako se dostava obavlja prema odredbama člana 346 ovog zakona,
dostavljač će to naznačiti na dostavnici, kao i dan i sat kada je dostava
pokušana i mjesto gdje je ostavljena pismena obavijest.

(7) Ako je na dostavnici netačno ili nečitko naznačen datum dostave ili je
dostavnica nestala, dostava se može dokazivati i na drugi način.

Član 352.

(1) Ako stranka ili njen zastupnik u toku postupka ili prije isteka roka od šest
mjeseci nakon pravomoćnog okončanja postupka promijene adresu na
koju se dostava obavlja, dužni su o tome odmah obavijestiti sud.

(2) Ako protiv pravomoćne odluke, unutar roka iz stava 1 ovog člana, bude
izjavljena revizija, taj se rok produžava sve dok ne istekne šest mjeseci
od dostave stranci odluke povodom revizije, kojom se revizija odbacuje
ili odbija ili pobijana odluka preinačuje.

(3) Ako je protiv pravomoćne odluke unutar roka iz stava 1 ovog člana
podnesen prijedlog za ponavljanje postupka, taj se rok produžava do
isteka roka od šest mjeseci nakon pravomoćnosti prvostepene odluke u
tom postupku protiv kojeg nije izjavljena žalba, odnosno do isteka roka
od šest mjeseci od dostave stranci odluke o žalbi kojom se postupak za
ponavljanje postupka pravomoćno završava.

(4) Ako povodom vanrednog pravnog lijeka pravomoćna odluka bude ukinuta
i predmet vraćen na ponovno suđenje, smatrat će se da rok iz stava 1 ovog
člana nije ni počeo teći.

(5) Ako stranka ili njen zastupnik ne obavijeste odmah sud o promjeni adrese,
sud će odrediti da se daljnje dostave u parnici obavljaju objavljivanjem
pismena na oglasnoj ploči suda, sve dok stranka ili njen zastupnik ne

19
 obavijeste sud o svojoj novoj adresi.

(6) Dostava iz stava 5 ovog člana smatra se obavljenom nakon proteka 15

dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj ploči suda.

(7) Kad punomoćnik za primanje pismena do isteka rokova iz st. 1 do 3 ovog

člana promijeni svoju adresu, a o tome ne obavijesti sud, sud će stranci
na njen trošak imenovati zastupnika za primanje pismena preko kojeg
će obavljati sve dostave, dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomoćnika.

Član 353

(1) Tužilac ili njegov zastupnik koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju

punomoćnika u Bosni i Hercegovini, dužni su već prilikom podnošenja
tužbe imenovati punomoćnika za primanje pismena u Bosni i Hercegovini.
Ako oni tako ne postupe, sud će ih pozvati da u određenom roku imenuju
punomoćnika za primanje pismena, uz upozorenje da će u suprotnom sud
tužbu odbaciti.

(2) Tuženog ili njegovog zastupnika koji se nalaze u inostranstvu, a nemaju

punomoćnika u Bosni i Hercegovini, sud će već prilikom dostave prvog
pismena pozvati da u primjerenom roku postave punomoćnika za primanje
pismena u Bosni i Hercegovini, uz upozorenje da će u suprotnom sud
tuženom na njegov trošak postaviti zastupnika za primanje pismena i
preko toga zastupnika obavijestiti tuženog, odnosno njegovog zastupnika
o tom postavljanju.

(3) Stranci koja opozove punomoć punomoćniku za primanje pismena i

istovremeno ne postavi drugog takvog punomoćnika, sud će dostavu
obavljati objavljivanjem pismena na oglasnoj ploči suda, sve dok ta
stranka ne postavi drugog punomoćnika za primanje pismena.

(4) Ako punomoćnik za primanje pismena otkaže punomoć, a stranka ne

imenuje drugog takvog punomoćnika u roku od 30 dana od dana kada
je sud obaviješten o otkazu punomoći, sud će stranci na njen trošak
imenovati zastupnika za primanje pismena, te obavljati sve dostave preko
imenovanoga zastupnika dok ne primi obavijest stranke o postavljanju
novog punomoćnika.

(5) Sredstva za pokriće troškova postavljenoga zastupnika tuženog za

primanje pismena dužan je predujmiti tužilac.

20
 Član 354

(1) Ako više osoba zajednički tuže, a nemaju zajedničkog zakonskog

zastupnika, odnosno punomoćnika, sud ih može pozvati da u određenom
roku imenuju zajedničkog punomoćnika za primanje pismena. Ako sami
tužioci u ostavljenom roku ne imenuju takvog punomoćnika, sud će
jednog od njih odrediti za zajedničkog punomoćnika za primanje pismena
i o tome obavijestiti stranke.

(2) Odredbe stava 1 ovog člana primjenjivat će se i kad je više osoba tuženo,
kao jedinstveni suparničari.

Član 355

(1) Dostavu podneska protivnoj strani, osim tužbe, protivtužbe i pravnih

lijekova, može obaviti i sama stranka.

(2) U slučaju iz stava 1 ovog člana, stranka će jedan primjerak dostaviti

osobno protivnoj stranci, odnosno njenom zakonskom zastupniku,
odnosno punomoćniku, a jedan primjerak će predati sudu uz napomenu i
dokaz da je dostava drugoj strani već izvršena.

(3) Na dostavu iz stava 2 ovog člana na odgovarajući način se primjenjuju

odredbe čl. 337 do 354 ovog zakona, osim odredbi člana 345 st. 2 do 6,
čl. 346 do 348, člana 349 st. 2 i 3, člana 350 i člana 351 st. 2 do 6 ovog
zakona.

(4) Dostava izvršena na način iz stava 2 ovog člana smatra se urednom

dostavom.

Član 362

(1) Više osoba mogu jednom tužbom tužiti, odnosno biti tuženi
(suparničari):

1. ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako

njihova prava, odnosno obaveze proističu iz iste činjenične i
pravne osnove (materijalni suparničari);
2. ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste vrste
koji se temelje na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj
osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadležnost istog suda
21
 za svaki zahtjev i za svakog tuženog (formalni suparničari).

(2) Ako je to drugim zakonom određeno:

1. do zaključenja pripremnog ročišta, može, uz uvjete iz stava 1

ovog člana, uz tužioca pristupiti novi tužilac, ili tužba može
biti proširena na novog tuženog s njegovim pristankom;
2. osoba koja pristupa tužbi, odnosno na koju se tužba proširuje,
mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi
kad ona u nju stupa.

Član 363

(1) Tužilac može tužiti dva ili više tuženih i tako što će tražiti da tužbeni
zahtjev bude usvojen prema slijedećem tuženom u slučaju da bude
odbijen prema onome koji je u tužbi naveden prije njega.

(2) Na način predviđen u stavu 1 ovog člana tužilac može tužbom obuhvatiti
dva ili više tuženih samo ako prema svakom od njih ističe isti zahtjev ili
ako prema pojedinom od njih ističe različite zahtjeve koji su u međusobnoj
vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadležan za svaki od zahtjeva.

Član 364

Osoba koja u cijelosti ili djelimično traži stvar ili pravo o kojem između drugih
osoba već teče parnica, može pred sudom pred kojim ta parnica teče tužiti
obje stranke jednom tužbom, sve dok se postupak pravomoćno ne završi.

Član 365

Svaki je suparničar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propuštanja

niti koriste niti štete drugim suparničarima.

Član 366

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor može riješiti
samo na jednak način prema svim suparničarima (jedinstveni suparničari)
smatraju se oni kao jedna parnična stranka, tako da ako pojedini suparničari
propuste koju parničnu radnju učinak parničnih radnji koje su poduzeli drugi
suparničari proteže se i na one koji te radnje nisu poduzeli.

22
 Član 367

Ako rokovi za izvršenje određene parnične radnje za pojedine jedinstvene

suparničare ističu u razno vrijeme, tu parničnu radnju može svaki suparničar
poduzeti sve dok ma i za jednog od njih još teče rok za poduzimanje te
radnje.

Član 368

Svaki suparničar ima pravo podnositi prijedloge koji se tiču toka parnice.

XXI – SUDJELOVANJE TREĆIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje umješača

Član 369

(1) Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teče među drugim
osobama jedna od stranaka uspije, može se pridružiti toj stranci.

(2) Umješač može stupiti u parnicu u toku cijelog postupka sve do

pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, te u toku postupka
nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka.

(3) Izjavu o stupanju u parnicu umješač može dati na ročištu ili pismenim
podneskom.

(4) Podnesak umješača dostavlja se objema parničnim strankama, a ako

je izjava umješača data na ročištu, prepis tog dijela zapisnika dostavit
će se samo onoj stranci koja je s ročišta izostala.

Član 370

(1) Svaka stranka može osporiti umješaču pravo da sudjeluje u postupku i

predložiti da se umješač odbije.

(2) Do pravomoćnosti rješenja kojim se odbija sudjelovanje umješača,

umješač može sudjelovati u postupku i njegove parnične radnje ne mogu
se isključiti.

23
(3) Protiv odluke suda kojom se usvaja sudjelovanje umješača nije dopuštena
posebna žalba.

Član 371.

(1) Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u

trenutku kad se umiješa u parnicu. U daljem toku parnice on je ovlašten
stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnične radnje u rokovima u
kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridružio.

(2) Ako je umješač stupio u parnicu do pravomoćnosti odluke o tužbenom

zahtjevu, ovlašten je podnijeti i vanredni pravni lijek.

(3) Ako umješač podnese pravni lijek, primjerak njegovog podneska dostavit
će se i stranci kojoj se pridružio.

(4) Parnične radnje umješača imaju za stranku kojoj se pridružio pravni

učinak ako nisu u protivnosti s radnjama stranke.

(5) Nakon pristanka svih parničnih stranaka, umješač može stupiti u parnicu
kao stranka umjesto stranke kojoj se pridružio.

Član 372

(1) Ako tužilac ili tuženi treba treću osobu obavijestiti o otpočetoj parnici, da
bi se time zasnovalo određeno građansko-pravno djelovanje, oni mogu,
sve dok se parnica pravomoćno ne dovrši, to učiniti podneskom preko
parničnog suda, u kojem će navesti razlog obavijesti i u kakvom se stanju
nalazi parnica.

(2) Stranka koja je treću osobu obavijestila o parnici ne može zbog toga
tražiti prekid otpočete parnice, produženje rokova, odgodu ili odlaganje
ročišta.

24
II OPĆE INFORMACIJE

Podnesci uključuju:

• Tužbu
• Odgovor na tužbu
• Protivtužbu
• Odgovor na protivtužbu

Podnesci se sastavljaju u pismenoj formi i mogu se dostaviti:

• telegrafski
• telefaksom
• elektronskom poštom

Ako je na njima navedeno ime pošiljaoca, smatrat će se kao da su

potpisani.

Isprave se mogu dostaviti u izvorniku, prepisu ili fotokopiji.

Ako je priložen izvornik, sud mora čuvati ispravu dokle god je to potrebno
kako bi protivna strana mogla izvršiti uvid. Ako je isprava priložena u prepisu
ili fotokopiji, sud, na zahtjev protivne stranke, mora pozvati podnosioca da
podnese ispravu u izvorniku kako bi protivna strana izvršila uvid.

25
III KONTROLNE LISTE

a) Prethodno ispitivanje tužbe

Da li tužba sadrži sljedeće:

__oznaku suda ;

__ ime i prezime fizičkog lica ili naziv pravnog lica:

__prebivalište ili boravište ili sjedište stranaka i njihovih zakonskih zastupnika

i punomoćnika, ukoliko ih stranke imaju;

__potpis podnositelja ili, ako se dostavlja elektronskom poštom, kvalificiran

elektronski potpis;

__odgovarajući osnov za mjesnu i stvarnu nadležnost suda;

__tužbeni zahtjev, uključujući pravni lijek koji tužitelj traži i sporedna

potraživanja;

1. __činjenice na kojima se zasniva tužbeni zahtjev;

__ dokaze kojima se utvrđuju te činjenice;

__naznaku vrijednosti spora.

a. Vrijednost spora mora biti izražena u novcu, osim u slučajevima u

kojima se ne može izraziti na taj način.
b. Vrijednost se odnosi samo na vrijednost glavnog zahtjeva.
c. Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna traženja ne uzimaju se u
obzir pri određivanju vrijednosti spora ako ne čine glavni zahtjev.
d. Uključena su samo buduća davanja koja se mogu naplatiti za

26
 vrijeme od pet godina.
e. Ako tužba protiv istog tuženog obuhvata više zahtjeva, vrijednost
se određuje po zbiru vrijednosti svih zahtjeva.
f. Ako zahtjevi u tužbi proizlaze iz raznih osnova ili su istaknuti
protiv više tuženih, vrijednost se određuje prema vrijednosti svakog
pojedinog zahtjeva.
g. Vrijednost spora o najamnom ili zakupnom odnosu računa se prema
jednogodišnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je riječ o
najamnom ili zakupnom odnosu zaključenom na kraće vrijeme.
h. Ako se tužbom zahtijeva samo davanje osiguranja određenog
potraživanja ili ustanovljenje založnog prava, vrijednost se određuje
prema iznosu potraživanja koje treba osigurati. Ali ako predmet
zaloga ima manju vrijednost od potraživanja koje treba osigurati, kao
vrijednost predmeta spora uzet će se vrijednost predmeta zaloga.
i. Ako se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, ali tužilac navede
da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi određeni
novčani iznos, kao vrijednost predmeta spora uzet će se taj iznos.
j. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, mjerodavna je
vrijednost predmeta spora koju je tužilac u tužbi naznačio.
k. Kad se tužbeni zahtjev ne odnosi na novčani iznos, a tužilac
navede netačnu vrijednosti predmeta spora, sud na odgovarajući
način provjerava tačnost naznačene vrijednosti i određuje vrijednost
rješenjem koje donosi najkasnije na pripremnom ročištu, a ako
pripremno ročište nije održano, onda na glavnoj raspravi prije početka
rasprave o glavnoj stvari.
l. Ako novčani iznos nije izražen u KM – vrijednost predmeta spora
se utvrđuje u KM po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila
nadležna finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tužbe.

__pravni osnov tužbenog zahtjeva

__da li postoji pravni osnov za tužbeni zahtjev (da li ga je strana propisno

navela)?

27
__ako tužba sadrži priloge, da li ima dovoljan broj primjeraka za sud i protivnu
stranu?

b) Razlozi odbacivanja tužbe

Sud odbacuje tužbu ako utvrdi da:

__ sud nema stvarnu ni mjesnu nadležnost,

__ tužba nije podnesena u propisanim zakonskim rokovima,

__ o istom zahtjevu već teče parnica,

__ stvar je već pravomoćno presuđena,

__ o predmetu spora već je sklopljena sudska nagodba,

__ tužilac se pred sudom odrekao tužbenog zahtjeva,

__ ne postoji pravni interes tužioca koji je zaštićen,

__ tužilac u roku koji je sud odredio nije otklonio sljedeće nedostatke:

a. Tužba je nerazumljiva,
b. Postoje nedostaci koji se tiču sposobnosti tužioca ili tuženog da
budu stranke u parnici,
c. Nedostaci u pogledu zakonskog zastupanja stranke ili ovlaštenja
zastupnika da pokrene parnicu,
d. Podnosilac nije u određenom roku postupio po nalogu suda da
podnese dovoljan broj primjeraka podneska ili priloga.

28
 c) Obavijest tuženom povodom dostavljanja tužbe

Prilikom dostave tužbe tuženom, sud mora obavijestiti tuženog da:

__pismeni odgovor mora dostaviti u roku od 30 dana,

__odgovor mora sadržavati:
a. naziv suda, ime i prezime lica ili naziv pravnog lica, prebivalište
ili boravište ili sjedište strana, imena zakonskih zastupnika ili
punomoćnika, ako ih ima, i potpis podnosioca,

b. sve moguće procesne prigovore,

c. izjavu da li tuženi priznaje ili osporava postavljene tužbene

zahtjeve.

___Ako osporava tužbeni zahtjev:

a. razloge iz kojih se tužbeni zahtjev osporava,
b. pravni osnov za navode tuženog,
c. činjenice na kojima tuženi zasniva svoje navode,
d. dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

d) Odgovor na tužbu

― Odgovor se mora dostaviti u roku od 30 dana od primitka tužbe i

eventualnih priloga.

― Odgovor mora sadržati:

 procesne prigovore ukoliko ih ima.

 izjašnjenje o tome da li se osporava ili priznaje
tužbeni zahtjev,
 mora ispunjavati sve uvjete iz člana 334 ZPP-a.

― Odgovor može sadržati sljedeće:

 stavove i prijedloge u odnosu na zahtjeve istaknute
u tužbi,

29
  stavove i prijedloge u vezi s materijalnopravnim
i procesnim pitanjima koja se odnose na zahtjeve
iz tužbe,
 prigovor radi prijeboja (kompenzacije).
― Optuženi može također:
 podnijeti protivtužbeni zahtjev,
 predlagati dokaze kojima se utvrđuje osnovanost
činjeničnih navoda iz odgovora na tužbu, kao
i u pogledu eventualno istaknutog prigovora
radi prijeboja, odnosno eventualno podnijetog
protivtužbenog zahtjeva,
• postaviti zahtjev za naknadu troškova postupka.

e) Protivtužba

Prilikom dostave odgovora ili najkasnije na pripremnom ročištu, tuženi može

podnijeti protivtužbu.

(5) Nakon održavanja pripremnog ročišta, protivtužba se može podnijeti samo

ako tuženi na to pristane i ako sud ocijeni da podnošenje protivtužbe nije
usmjereno na odugovlačenje postupka.

Napomena: Sve odredbe koje se odnose na tužbu i odgovor na tužbu

primjenjuju se i na protivtužbu i odgovor na protivtužbu osim ako nije
drugačije precizirano u Zakonu o parničnom postupku.

f) Najčešći otklonjivi nedostaci tužbe

1. Nedostaci u pogledu stranačke sposobnosti, zastupanja stranaka i

postojanja posebnih zakonskih ovlaštenja stranaka.
2. Nerazumljivost tužbe.
3. Nepotpunost tužbe (ako ne sadrži sve obavezne elemente propisane
odredbama člana 53 i 334 ZPP-a).
4. Nedovoljan broj primjeraka tužbe ili priloga uz tužbu za sud i protivne
stranke.
30
 g) Najčešći neotklonjivi nedostaci tužbe

1.  Nepostojanje jurisdikcije domaćeg, odnosno entitetskog suda,

nepostojanje apsolutne, stvarne ili mjesne nadležnosti.
2.  Neblagovremenost tužbe u slučaju postojanja prekluzivnog roka
propisanog Zakonom.
3. Litispedencija (ako je o istom zahtjevu u drugom predmetu dostavljanjem
tužbe na odgovor već počela teći parnica između istih stranaka).
4. Res iudicata (ako je stvar već pravosnažno presuđena).
5. Sudska nagodba o istoj stvari.
6. Odricanje tužioca od tužbenog zahtjeva.
7. Nepostojanje pravnog interesa kod tužbe za utvrđenje.
8. Nedopuštenost tužbe sa stanovišta materijalnog ili procesnog prava.

Napomena: Zakonom nisu izričito regulisane posljedice nepostupanja

tuženog po nalogu suda za otklanjanje nedostatka koji se tiču odgovora na
tužbu, pa stoga za sudove ostaje upitno kako će se ponašati u slučaju kada
odgovor na tužbu ne bude vraćen sudu u ostavljenom roku, ili ako bude
vraćen bez naložene ispravke odnosno dopune, ili bez dovoljnog broja
primjeraka i priloga za sud i protivne stranke, tj. da li će tada sud odgovor
na tužbu odbaciti (član 336 st. 3 ZPP-a) i, ukoliko odgovor na tužbu odbaci,
kakve posljedice to može izazvati za stranke ukoliko je u tužbi predloženo
donošenje presude zbog propuštanja.
Isto pitanje postavlja se u slučaju kada odgovor na tužbu ili prilozi uz odgovor
na tužbu nisu podneseni u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivne
stranke, opet se postavlja pitanje hoće li sud, ako ih tuženi u određenom roku
ne podnese, odbaciti odgovor na tužbu (član 336 st. 4 ZPP-a) i sa kakvim
posljedicama.

31
IV. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje o vraćanju tužbe tužiocu radi ispravke i dopune

Bosna i Hercegovina
____________________
____________________

OPĆINSKI SUD ______

BROJ:
Tuzla, 24.01.2008. godine

Općinski sud u _____, sudija _______ u pravnoj stvari tužioca

_____________, Ul.________, protiv tuženog ______________, Ul.
_________, radi naplate duga, v.sp. 5.120 EUR, van ročišta dana
24.01.2008. god. donio je

R J E Š E NJ E

Vraća se tužiocu tužba podnesena ovom sudu dana ______. godine radi
ispravke i dopune.

Tužilac je dužan u roku od 8 dana po prijemu ovog rješenja ispraviti i

dopuniti tužbu tako što će u istoj vrijednost spora utvrditi u konvertibilnim
markama, po srednjem kursu odnosne valute koji je utvrdila nadležna
finansijska organizacija u vrijeme podnošenja tužbe.

Tužilac je dužan ispravljenu i dopunjenu tužbu, dostaviti uz poziv na broj

______ u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu sa dovoljnim
brojem isprava-dokaza ukoliko se isti prilažu uz tužbu.

Ako tužba bude ispravljena i predata sudu u ostavljenom roku smatrat će se

da je podnesena sudu onog dana kad je prvi put bila podnesena.

Smatrat će se da je tužba povučena ako ne bude vraćena sudu u ostavljenom

roku, a ako bude vraćena bez ispravke i dopune i u nedovoljnom broju
primjeraka sud će istu odbaciti.

32
 O b r a z l o ž e nj e

Tužilac je dana _________ ovom sudu podnio tužbu protiv tuženog, radi
naplate duga.

Sud je u postupku prethodnog ispitivanja tužbe u smislu čl. 66 Zakona o

parničnom postupku utvrdio da je tužilac u tužbi vrijednost spora utvrdio u
eurima a ne u konvertibilnim markama, te je u skladu sa čl. 66 a u vezi člana
322 navedenog zakona odlučeno kao u izreci rješenja.

Sudija,

Napomena: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

b) Primjer rješenja iz čl. 321 st. 3 ZPP-a

Bosna i Hercegovina
__________________________
__________________________

OPĆINSKI SUD ____________

Broj: ________________
Sarajevo, 17.01.2008. godine.

OPĆINSKI SUD __________, sudija _________, u pravnoj stvari

tužioca________ iz _____, Ul._________, zastupan po punomoćniku
_________, advokatu iz ________, protiv tuženog _____________
iz __________, Ul. _________, radi utvrđenja prava vlasništva, v.sp.
20.000,00 KM, van ročišta dana 17.01.2008, donio je slijedeće:

R J E Š E NJ E

Određuje se vrijednost predmeta spora u iznosu od __________KM.

33
 O b r a z l o ž e nj e

U ovoj pravnoj stvari sud je rješenjem vratio tužbu tužiocu na

uređenje sa nalogom da u roku od 8 dana odredi vrijednost predmeta
spora, s obzirom na to da je tužilac u tužbi vrijednost spora označio
suviše nisko/visoko. Kako punomoćnik tužioca nije postupio po nalogu
suda u ostavljenom roku, to je sud na osnovu čl. 321 st. 3 Zakona o
parničnom postupku odredio vrijednost predmeta spora, a imajući u vidu
______________________.

Sudija

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

c) Dopis tuženom povodom dostavljanja tužbe na odgovor

BOSNA I HERCEGOVINA
PRAVNA STVAR:
_____________________
(naziv entiteta - Brčko DC)
tužilac:_____________________
_____________________

(naziv kantona )
tuženi: _____________________
___________sud u ___________

(naziv suda)
radi: _______________________
Broj: ____/___
__________________
(mjesto i datum)

_________________________________________

_________________________________________
(ime, prezime i prebivalište tuženog fizičkog,
odnosno naziv i sjedište tuženog pravnog lica)

34
PREDMET: Dostava tužbe na odgovor

U pravnoj stvari gore navedenog/ih tužioca/laca dostavljamo vam

tužbu sa prilozima radi davanja odgovora na tužbu, i, s tim u vezi, dajemo
slijedeća upozorenja:

I – Odgovor na tužbu dužni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od 30

dana od dana prijema tužbe (čl. 70 st. 1 Zakona o parničnom postupku);

II – U odgovoru na tužbu obavezni ste istaći moguće procesne prigovore i

dati izjašnjenje o tome da li priznajete ili osporavate tužbeni zahtjev (čl.
71 st. 1 Zakona o parničnom postupku);

III – Ukoliko osporavate tužbeni zahtjev, odgovor na tužbu mora

sadržavati (čl. 71 st. 2 Zakona o parničnom postupku):

1. razloge zbog kojih se osporava tužbeni zahtjev,

2. činjenice na kojima zasnivate odgovor na tužbu,
3. dokaze kojima će se utvrđivati te činjenice, i
4. pravni osnov za navode iz odgovora na tužbu;

IV – Odgovor na tužbu mora biti razumljiv i sadržavati sve što je

potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naročito (čl. 334 st. 1 i čl.
71 st. 1 Zakona o parničnom postupku):

1. naziv i sjedište suda,

2. poslovni broj predmeta,
3. bliže podatke o strankama u postupku
(za fizička lica navesti: ime i prezime, te prebivalište ili
boravište stranke ili njenog punomoćnika, odnosno zakonskog
zastupnika – ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedište stranke, te ime i
prezime i prebivalište ili boravište njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomoćnika – ukoliko ih stranka ima),
4. predmet spora,
5. potpis podnosioca odgovora na tužbu;

V – Odgovor na tužbu podnosi se pismeno.

Odgovor se može predati putem pošte, ili neposredno u sudu.
(Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom,
telefaksom i elektronskom poštom, ukoliko je u njima označen pošiljalac,
s tim da odgovor na tužbu dostavljen elektronskom poštom mora biti
ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (čl. 334 st. 1 i 4 Zakona o
35
parničnom postupku);

VI – Odgovor na tužbu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju

protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranu (čl. 334 st. 5 Zakona o parničnom postupku).
Ukoliko postoji više tužilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja za
tužioce u onolikom broju koliko ima tužilaca, izuzimajući one koji su
zastupani po zajedničkom punomoćniku, odnosno zajedničkom zakonskom
zastupniku;

VII – Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite pismeni odgovor na tužbu,

a u tužbi je traženo donošenje presude zbog propuštanja, sud će donijeti
presudu kojom će usvojiti tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja)
ako su za to ispunjeni i drugi zakonom propisani uslovi (čl. 182 st. 1
Zakona o parničnom postupku). Ukoliko u ostavljenom roku ne dostavite
pismeni odgovor na tužbu, a u tužbi nije traženo donošenje presude zbog
propuštanja, sud će nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu
zakazati pripremno ročište (čl. 75 st. 2 Zakona o parničnom postupku).



PRILOG: Tužba sa prilozima. S U D I J A:


____________________

d) Rješenje o vraćanju protivtužbe radi ispravke i dopune

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Opštinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Opštinski sud u ________, po sudiji _________, u pravnoj stvari tužioca

____________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog
po punomoćniku ___________, advokatu iz _________, protiv tuženog
_________ iz _____________ , Ul. _________ br. ____, radi ___________,

36
vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

I – NALAŽE SE tuženom-protivtužiocu da u roku od 8 dana od

dana prijema ovog rješenja uredi protivtužbu, i to tako što će u
protivtužbi navesti:
1. činjenice na kojima zasniva protivtužbeni zahtjev;
2. dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

II – Ukoliko tuženi-protivtužilac postupi po nalogu suda iz stava

I ovog rješenja i u ostavljenom roku dostavi uređenu protivtužbu,
smatrat će se da je protivtužba podnesena onog dana kad je prvi
put podnesena.

III – Ako tuženi-protivtužilac ne postupi po nalogu suda iz stava

I ovog rješenja i u ostavljenom roku ne dostavi sudu uređenu
protivtužbu u kojoj će otkloniti navedene nedostatke, smatrat će
se da je protivtužba povučena, a ako protivtužba u ostavljenom
roku bude vraćena sudu bez navedenih ispravki i dopuna, sud će
protivtužbu ODBACITI.

O b r a z l o ž e nj e

Tuženi-protivtužilac je dana ________ godine ovom sudu podnio

protivtužbu.
Prilikom prethodnog ispitivanja protivtužbe po odredbama člana
74 st. 4, u vezi sa čl. 62 st. 2 Zakona o parničnom postupku, sud je utvrdio
da protivtužba sadrži nedostatke bliže opisane u izreci ovog rješenja, jer
ne sadrži sve što je propisano odredbama člana 53 st. 2 i odredbama člana
334 st. 2 Zakona o parničnom postupku da bi se po njoj moglo postupati,
pa je sud, na osnovu odredaba člana 74 st. 4, u vezi sa čl. 66 i 336 Zakona o
parničnom postupku, odlučio kao u izreci.
S u d i j a:

____________________

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

37
 e) Rješenje kojim se tužba odbacuje kad tužilac u ostavljenom roku
nije otklonio nedostatke čije otklanjanje mu je sud naložio
rješenjem
(član 62 st. 2 i član 66)

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine/Republika Srpska
_____________ kanton/okrug
Opštinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Opštinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________,u pravnoj

stvari tužioca ____________ iz _____________, Ul. _________ br. ____,
zastupanog po punomoćniku ___________, advokatu iz _________, protiv
tuženog _________ iz _____________, Ul. _________ br. ____, radi
___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ donio je
slijedeće
R J E Š E NJ E

Tužba u ovoj pravnoj stvari SE ODBACUJE.

O b r a z l o ž e nj e

Tužilac je dana ________ godine ovom sudu podnio protivtužbu.

Prilikom prethodnog ispitivanja tužbe po odredbama člana 62 st. 2 Zakona
o parničnom postupku, sud je utvrdio da tužba sadrži određene nedostatke
zbog kojih se po njoj ne može postupati, pa je tužiocu rješenjem br.
________, od _________, naložio da uočene nedostatke otkloni u roku
od osam dana od dana prijema tog rješenja i da u istom roku sudu dostavi
ispravljenu i dopunjenu tužbu.
Kako je tužilac u ostavljenom roku vratio tužbu bez naloženih ispravki
i dopuna, sud je na osnovu odredaba člana 67 st. 1 tačka 8 i čl. 336 st. 3
Zakona o parničnom postupku odlučio kao u izreci.

S u d i j a:
____________________

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u _______
u roku od 30 dana od dana prijema rješenja. Žalba se predaje putem ovog
suda.
38
 f) Dopis tužiocu (protivtuženom) povodom dostavljanja protivtužbe
na odgovor
(član 70, 71 i 334)

Bosna i Hercegovina
PRAVNA STVAR:
FBiH/RS
_____________ kanton/okrug
tužilac:___________________
Opštinski/Općinski sud u _________

Broj: __________
tuženi: ___________________
_________. godine

radi: _____________________

_________________________________________

_________________________________________
(ime, prezime i prebivalište protivtuženog fizičkog,
odnosno naziv i sjedište protivtuženog pravnog lica)

PREDMET: Dostava protivtužbe na odgovor

U pravnoj stvari gore navedenog/ih protivtužioca/laca dostavljamo vam

tužbu sa prilozima radi davanja odgovora na protivtužbu, i, s tim u vezi,
dajemo slijedeće pouke, obavještenja i upozorenja:

I – Odgovor na protivtužbu dužni ste dostaviti sudu najkasnije u roku od

30 dana od dana prijema protivtužbe (čl. 74 st. 4 i čl. 70 st. 1 Zakona o
parničnom postupku);

II – U odgovoru na protivtužbu obavezni ste istaći moguće procesne

prigovore i dati izjašnjenje o tome da li priznajete ili osporavate
protivtužbeni zahtjev (čl. 74 st. 4 i čl. 71 st. 1 Zakona o parničnom
postupku);

III – Ukoliko osporavate protivtužbeni zahtjev, odgovor na protivtužbu

mora sadržavati (čl. 74 st. 4 i čl. 71 st. 2 Zakona o parničnom postupku):

39
 1. razloge zbog kojih se osporava protivtužbeni zahtjev,
2. činjenice na kojima zasnivate odgovor na protivtužbu,
3. dokaze kojima će se utvrđivati te činjenice, i
4. pravni osnov za navode iz odgovora na protivtužbu;

IV – Odgovor na protivtužbu mora biti razumljiv i sadržavati sve što je

potrebno da bi se po njemu moglo postupati, a naročito (čl. 334 st. 1 i
71 st. 1. Zakona o parničnom postupku):

1. naziv i sjedište suda,

2. poslovni broj predmeta,
3. bliže podatke o strankama u postupku
(za fizička lica navesti: ime i prezime, te prebivalište ili
boravište stranke ili njenog punomoćnika, odnosno zakonskog
zastupnika – ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedište stranke, te ime i
prezime i prebivalište ili boravište njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomoćnika – ukoliko ih stranka ima),
4. predmet spora,
5. potpis podnosioca odgovora na protivtužbu;

V – Odgovor na protivtužbu podnosi se pismeno.

Odgovor se može predati putem pošte, ili neposredno u sudu.
(Uslov pismene forme ispunjavaju i podnesci upućeni telegramom,
telefaksom i elektronskom poštom, ukoliko je u njima označen pošiljalac,
s tim da odgovor na protivtužbu dostavljen elektronskom poštom mora biti
ovjeren kvalifikovanim elektronskim potpisom (čl. 74 st. 4 i čl. 334 st. 1 i
4 Zakona o parničnom postupku);

VI – Odgovor na protivtužbu sa eventualnim prilozima koji se dostavljaju

protivnoj strani predaje se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i
protivnu stranu (čl. 74 st. 4 i čl. 334 st. 5 Zakona o parničnom postupku).
Ukoliko, postoji više protivtužilaca, odgovor sa prilozima se dostavlja
za protivtužioce u onolikom broju koliko ima protivtužilaca, izuzimajući
one koji su zastupani po zajedničkom punomoćniku, odnosno zajedničkom
zakonskom zastupniku.

PRILOG: Poritvtužba sa prilozima. S U D I J A:

40
 POGLAVLJE VI

DOKAZI

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parničnom postupku .............................................................. 3

II. KONTROLNE LISTE ........................................................................ 18

a) Izvođenje dokaza ................................................................................ 18

b) Odlučivanje o izvođenju dokaza ........................................................ 19

c) Utvrđivanje visine, odnosno količine po slobodnoj ocjeni suda ......... 19

d) Vrste dokaza .................................................................................... 20

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ..................................................................... 22

a.) Rješenje o troškovima vještačenja ...................................................... 22

b.) Zapisnik o uviđaju ......................................................................... 24

c.) Rješenje o isplati troškova uviđaja ............................................. 26

1
 POGLAVLJE VI

DOKAZI

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 7

(1) Stranke su dužne iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve
i izvoditi dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.
(2) Sud je ovlašten utvrditi i činjenice koje stranke nisu iznijele, ako iz
rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da
raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (član 3 stav 2).

Član 8

Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud na osnovu slobodne ocjene
dokaza. Sud će savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz zasebno i sve dokaze
zajedno.

Član 100

(1) Sud će se starati da se glavna rasprava odvija na pravilan način, bez

nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim za
donošenje odluke.
(2) Sudija se u toku glavne rasprave stara o održavanju reda u sudnici i o
dostojanstvu suda.
(3) Sud će kazniti lica koja narušavaju red u sudnici ili vrijeđaju dostojanstvo
suda i drugih učesnika u postupku u skladu sa odredbama ovog zakona
o nepoštovanju suda.

3
 Član 101

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode neposredno

pred sudom, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.

Član 102

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima da iznese sve činjenice

potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, da ponudi dokaze potrebne
za utvrđivanje svojih navoda kao i da se izjasni o navodima i ponuđenim
dokazima protivne stranke.
(2) Stranke mogu u toku glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati
nove dokaze samo ako učine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu bile
u mogućnosti iznijeti, odnosno predložiti na pripremnom ročištu.

Član 103

Stranke iznose i svoja pravna shvatanja koja se odnose na predmet spora.

Član 104

(1) Prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka stranku prvo

ispituje njen punomoćnik, a poslije toga suprotna stranka.

(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomoćnika, prvo je ispituje sud.

Član 105

Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje riječ stranki koja je
predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je
potrebno, ponovo stranki koja ih je predložila.

Član 106

Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u svakoj

fazi saslušanja.

Član 107

(1) Sud će odbiti provođenje procesnih radnji koje nisu bitne za postupak.
(2) Sud neće dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na njih
treba odgovoriti.
(3) Sud neće dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja je
4
 već dovoljno odgovoreno.
(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik će se unijeti pitanja koja sud nije
dopustio.
(5) Sud neće dopustiti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i vještaka
za vrijeme ispitivanja.

Član 108

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži.

(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može
odlučiti da svjedoka koji je već saslušan na istom ročištu za glavnu
raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.

Član 109

(1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovođenje

raspravom.

(2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovo­đenje raspravom nije dozvoljena

posebna žalba.

Član 123

(1) Svaka stranka dužna je da dokaže činjenice na kojima zasniva svoj

zahtjev.

(2) Sud će slobodnom ocjenom dokaza utvrditi činjenice na osnovu kojih će

donijeti odluku.

Član 124

Sud će naložiti strankama da izvedu i one dokaze koji su bitni za donošenje

odluke, a koje stranke nisu predložile, ako utvrdi da stranke idu za tim da
raspolažu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati u smislu člana 3 stav 2
ovog zakona.

Član 125

(1) Ne treba dokazivati činjenice koje je stranka priznala pred sudom u toku
parnice.

5
(2) Ako stranka porekne činjenice koje je priznala, sud će ocijeniti da li će te
činjenice smatrati priznatim ili osporenim.

(3) Činjenice čije postojanje zakon pret­postavlja ne treba dokazivati, ali se

može dokazivati da ove činjenice ne postoje, ako zakonom nije što drugo
određeno.

(4) Ne treba dokazivati činjenice koje su opštepoznate.

Član 126

Ako sud na osnovu ocjene izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću da utvrdi

neku činjenicu, o postojanju ove činjenice zaključiće primjenom pravila o
teretu dokazivanja.

Član 127

Ako se utvrdi da stranki pripada pravo na naknadu štete, na novčani iznos ili
na zamjenljive stvari, ali se tačna visina iznosa, odnosno količina stvari ne
može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo sa nesrazmjernim teškoćama, sud
će o ovom odlučiti, po svojoj ocjeni.

Član 128

(1) Dokazi se izvode na glavnoj raspravi.

(2) Na prijedlog stranke, podnijet najdocnije na pripremnom ročištu, sud može

odlučiti da se određeni dokazi izvedu pred drugim sudom (zamoljeni sud
). U tom slučaju zapisnici o izvedenim dokazima pročitaće se na glavnoj
raspravi.

(3) Kada sud donese odluku iz stava 2 ovog člana, u zamolnici za izvođenje
dokaza opisaće ukratko predmet spora, izložiće stanje parnice i odrediti
koji će se dokazi izvesti, uz naznačenje o kojim okolnostima treba
naročito voditi računa.

(4) O ročištu za izvođenje dokaza pred zamoljenim sudom obavijestiće se

stranke.

(5) Sudija zamoljenog suda ima pri izvođenju dokaza sva ovlašćenja koja
ima sudija kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.

(6) Protiv rješenja suda kojim se određuje izvođenje dokaza pred zamoljenim
6
 sudom nije dozvoljena posebna žalba.

Član 129

(1) Ako se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti u rokovima
predviđenim ovim zakonom, sud rješenjem može odrediti duži rok za
izvođenje dokaza.

(2) Kad određeni rok protekne, rasprava će se provesti bez obzira što određeni
dokaz nije izveden.

2. Uviđaj
Član 130

(1) Uviđaj se preduzima kad je za utvrđivanje neke činjenice ili za razjašnjenje

neke okolnosti potrebno neposredno opažanje suda.

(2) Uviđaj se može vršiti i uz učešće vještaka.

Član 131

Ako u postupku treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka,
kod trećeg lica, kod državnog organa ili kod pravnog lica kome je povjereno
vršenje javnih ovlašćenja, shodno će se primijeniti odredbe čl. 134 i 136 ovog
zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili lica.

3. Isprave

Član 132

(1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao državni organ u granicama

svoje nadležnosti, kao i isprava koju je u takvom obliku izdalo pravno lice
u vršenju javnih ovlašćenja koje mu je povjereno zakonom ili propisom
zasnovanim na zakonu (javna isprava), dokazuje istinitost onoga što se u
njoj potvrđuje ili određuje.

(2) Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u
pogledu dokazne snage izjednačene sa javnim ispravama.

(3) Dozvoljeno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene

7
 činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.

(4) Ako se posumnja u autentičnost isprave, stranka može zatražiti da sud

traži da se o tome izjasni organ od kojeg bi trebalo da ona potiče.

Član 133

Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inostrane javne

isprave koje su propisno ovjerene imaju, pod uslovom uzajamnosti, istu
dokaznu snagu kao i domaće javne isprave.

Član 134

(1) Stranka je dužna da sama podnese ispravu na koju se poziva kao dokaz
svojih navoda.

(2) Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prevod.

(3) Ako se isprava nalazi kod državnog organa ili pravnog lica kome je
povjereno vršenje javnog ovlašćenja, a sama stranka ne može izdjejstvovati
da se isprava preda ili pokaže, sud će po prijedlogu stranke narediti tom
organu, odnosno licu, da ispravu dostave sudu.

Član 135

(1) Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge
stranke, sud može ovu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajući
joj za to određeni rok.

(2) Stranka ne može da uskrati podnošenje isprave ako se ona sama u parnici
pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je riječ o ispravi
koju je po zakonu dužna da preda ili pokaže, ili ako se isprava s obzirom
na njenu sadržinu smatra zajedničkom za obje stranke.

(3) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje drugih isprava, shodno će

se primjenjivati odredbe čl. 139 i 140 ovog zakona.

(4) Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu poriče da se isprava kod
nje nalazi, mogu se radi utvrđivanja ove činjenice izvoditi dokazi.

(5) Sud će, s obzirom na sve okolnosti, cijeniti od kakvog je značaja što
stranka koja drži ispravu neće da postupi po rješenju suda kojim joj se
8
 nalaže da podnese ispravu ili poriče da se isprava kod nje nalazi.

(6) Protiv odluke suda iz stava 1 ovog člana nije dozvoljena posebna žalba.

Član 136

(1) Sud može, na prijedlog stranke, narediti trećem licu da podnese ispravu
samo kad je ono po zakonu dužno da je pokaže ili podnese, ili kad je
riječ o ispravi koja je po svojoj sadržini zajednička za to lice i stranku
koja se poziva na ispravu.

(2) Prije nego što donese odluku kojom trećem licu nalaže da podnese
ispravu, sud će pozvati treće lice da se o tome izjasni.

(3) Kad treće lice poriče svoju dužnost da podnese ispravu koja se kod njega
nalazi, sud će riješiti da li je treće lice dužno da podnese ispravu.

(4) Kad treće lice poriče da se isprava kod njega nalazi, radi utvrđivanja
ove činjenice mogu da se izvode dokazi.

(5) Pravosnažno rješenje o dužnosti trećeg lica da podnese ispravu može

se izvršiti po pravilima izvršnog postupka. Sud će ovo rješenje po
službenoj dužnosti dostaviti nadležnom izvršnom sudu radi prinudnog
izvršenja.

(6) Treće lice ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imalo u
vezi sa podnošenjem isprava. Odredbe člana 146 ovog zakona shodno
će se primjenjivati i u ovom slučaju.

4. Svjedoci

Član 137

(1) Svako lice koje se poziva kao svjedok dužno je da se odazove pozivu, a
ako ovim zakonom nije drugačije određeno, dužno je i da svjedoči.

(2) Kao svjedoci mogu se saslušati samo lica koja su sposobna da daju
obavještenja o činjenicama koje se dokazuju.

(3) Stranka koja predlaže da se određeno lice sasluša kao svjedok mora prije
toga navesti o čemu ono treba da svjedoči i navesti njegovo ime, prezime
i boravište.

9
 Član 138

Ne može se saslušati kao svjedok lice koje bi svojim iskazom povrijedilo

dužnost čuvanja službene ili vojne tajne, dok ga nadležni organ ne oslobodi
od te dužnosti.

Član 139

(1) Svjedok može uskratiti svjedočenje:

1) o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku povjerila;

2) o onome o čemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom
ispovjedniku ispovijedala;
3) o činjenicama koje je svjedok saznao kao advokat, ljekar ili u
obavljanju nekog drugog poziva ili neke druge djelatnosti, ako
postoji obaveza da se kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju
tog poziva ili djelatnosti.

(2) Sud će upozoriti te osobe da u slučajevima navedenim u stavu 1 ovog

člana mogu uskratiti davanje iskaza.

Član 140

(1) Svjedok može uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim

odgovorom na ta pitanja izložio opasnosti od krivičnog gonjenja sebe ili
svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj
liniji do trećeg stepena zaključno, svog bračnog druga ili srodnike po
tazbini do drugog stepena zaključno, i onda kad je brak prestao, lice sa
kojim živi u vanbračnoj zajednici ili njegove srodnike do drugog stepena
zaključno, kao i svog staraoca ili staranika, usvojioca ili usvojenika.

(2) Sud će upozoriti svjedoka da može uskra­titi davanje odgovora na

postavljeno pitanje.

Član 141

(1) Opravdanost razloga za uskraćivanje svjedočenja ili odgovora na pojedina

pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba da svjedoči, nakon što se
o tome izjasne stranke.

(2) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana stranke nemaju pravo na posebnu
žalbu.
10
(3) Svjedok može rješenje iz stava 1 ovog člana pobijati u žalbi protiv rješenja
o novčanoj kazni ili o zatvoru zbog toga što je uskratio svjedočenje ili
odgovor na pojedino pitanje.

Član 142

(1) Svjedoci se pozivaju dostavljanjem pismenog poziva u kome se navodi

ime i prezime i ime jednog roditelja pozvanog, vrijeme i mjesto dolaska,
predmet u vezi sa kojim se poziva i naznačenje da se poziva kao svjedok.
U pozivu će se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka
predviđene odredbama člana 410 ovog zakona i na pravo na naknadu
troškova iz člana 146 ovog zakona.

(2) Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne mogu
odazvati pozivu, mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u prostorijama
u kojima borave.

Član 143

(1) Svjedoci se saslušavaju pojedinačno i bez prisustva svjedoka koji će se

docnije saslušavati. Svjedok je dužan da odgovore daje usmeno.

(2) Svjedok će se prethodno opomenuti da je dužan da govori istinu i da ne

smije ništa prećutati, a zatim će se upozoriti na posljedice davanja lažnog
iskaza.

(3) Zatim će se svjedok pitati za ime i prezime, ime jednog roditelja, boravište,
mjesto i datum rođenja, godine života i njegov odnos sa strankama.

Član 144

(1) Poslije opštih pitanja svjedoka ispituje stranka koja ga je predložila, a

poslije toga suprotna stranka.

(2) Sud uvijek može postavljati pitanja svje­doku.

(3) Svjedok će se uvijek pitati otkud mu je poznato ono o čemu svjedoči.

Član 145

(1) Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslušaće se preko
tumača.
(2) Ako je svjedok gluv, postavljaće mu se pitanja pismeno, a ako je nijem,
11
 pozvaće se da pismeno odgovara. Ako se saslušanje ne može izvršiti
na ovaj način, pozvaće se kao tumač lice koje se sa svjedokom može
sporazumjeti.

(3) Sud će tumača upozoriti na dužnost vjernog prenošenja pitanja koja se

svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Član 146

(1) Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za ishranu i

prenoćište, kao i na naknadu izgubljene zarade, nastalih usljed njegove
obaveze da svjedoči.

(2) Svjedok mora da zahtijeva naknadu odmah po saslušanju, inače gubi

pravo na nju. Sud je dužan da na ovo upozori svjedoka.

(3) U rješenju kojim se odmjeravaju troškovi svjedoka sud će odrediti da

se određeni iznos isplati iz položenog predujma, a ako predujam nije
položen, naložiće stranki da određeni iznos plati svjedoku u roku od osam
dana. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava izvršenje rješenja.

5. Vještaci

Član 147

Sud može, na prijedlog stranke, odre­diti izvođenje dokaza vještačenjem kad

je radi utvrđivanja ili razjašnjenja određene činjenice potrebno stručno znanje
kojim sud ne raspolaže.

Član 148

(1) Stranka koja predlaže vještačenje dužna je u prijedlogu da naznači predmet

i obim vještačenja, kao i da predloži lice koje će da izvrši vještačenje.

(2) Protivna stranka će se izjasniti o predlo­ženom vještaku, kao i o predmetu

i obimu vještačenja.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o licu koje treba biti određeno za
vještaka i predmetu i obimu vještačenja, odluku o tome će donijeti sud.

Član 149

(1) Vještačenje vrši jedan vještak.

12
(2) Sud može na prijedlog stranke da odredi više vještaka za različite vrste
vještačenja.

(3) Vještaci se određuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka za

određenu vrstu vještačenja.

(4) Složenija vještačenja će se povjeriti prvenstveno stručnim ustanovama,

kao što su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slično.

(5) Ako postoje ustanove za određene vrste vještačenja kao što su vještačenje
lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještačenje i slično, takva
vještačenja povjeriće se u prvom redu tim ustanovama.

Član 150

Izvođenje dokaza vještačenjem određuje sud rješenjem koje sadrži:

1) ime, prezime i zanimanje vještaka;
2) predmet spora;
3) obim i predmet vještačenja;
4) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.

Član 151

(1) Vještak se uvijek poziva na ročište za glavnu raspravu.

(2) Prepis rješenja iz člana 150 ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno s
pozivom na ročište za glavnu raspravu.

(3) U pozivu će sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti

savjesno i u skladu s pravilima nauke i vještine i obavijestiti ga o
posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku,
odnosno neopravdanog izostanka sa ročišta i pravu na naknadu i
naknadu troškova.

Član 152

(1) Vještaci su dužni da se odazovu pozivu suda i da iznesu svoj nalaz i

mišljenje.

(2) Sud će vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja iz

razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedočenje ili odgovor na
pojedino pitanje.

13
(3) Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja i iz
drugih opravdanih razloga. Oslobođenje od dužnosti vještačenja može
tražiti i ovlašćeni radnik organa ili organizacije u kojoj vještak radi.

Član 153

(1) Vještak će biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija, ali
se izuzetno za vještaka može uzeti i lice koje je ranije bilo saslušano kao
svjedok.
(2) Stranka je dužna da podnese zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da
postoji razlog za izuzeće, a najdocnije prije početka izvođenja dokaza
vještačenjem.

(3) U zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna da navede okolnosti na

kojima zasniva svoj zahtjev za izuzeće.

(4) O zahtjevu za izuzeće odlučuje sud.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće nije dozvoljena
posebna žalba.

(6) Ako je stranka saznala za razlog izuzeća poslije izvršenog vještačenja i

prigovara vještačenju iz tog razloga, sud će postupiti kao da je zahtjev za
izuzeće stavljen prije izvršenog vještačenja.

Član 154

(1) Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije
rasprave, ukoliko sud ne odredi drugačije.

(2) Vještak mora uvijek da obrazloži svoje mišljenje.

Član 155

(1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud će, po
isteku roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno izjasne, odrediti
drugog vještaka.

(2) Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni ili
protivrječni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud će pozvati vještaka
da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno dostavljanje
nalaza i mišljenja.

14
(3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz
i mišljenje, sud će, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog
vještaka.

Član 156

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najdocnije osam

dana prije ročišta za glavnu raspravu.

Član 157

(1) Ročište za glavnu raspravu će se održati i ako vještak ne pristupi na

glavnu raspravu.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, sud može na prijedlog stranke odložiti
raspravu i zakazati novo ročište na koje će ponovo pozvati vještaka, ako
utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja ili
dopune nalaza i mišljenja.

Član 158

Sud će vještaku dozvoliti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja

strankama i drugim vještacima u vezi s predmetom vještačenja.

Član 159

Protiv rješenja suda iz čl. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije dozvoljena
žalba.

Član 160

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za ishranu i

prenoćište i troškova vještačenja, kao i pravo na razumnu nagradu za
izvršeno vještačenje.

Član 161

Ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno, na izvođenje dokaza

vještačenjem shodno se primjenjuju odredbe o saslušanju svjedoka.

Član 162

Odredbe člana 148. stav 1, člana 149. stav 3, člana 151. st. 1 i 3, i čl. 152,
15
153 i 159 ovog zakona primjenjuju se shodno i na tumače.

6. Saslušanje stranaka

Član 163

Na prijedlog stranke, sud će odrediti izvođenje dokaza saslušanjem stranaka.

Član 164

Sud će odlučiti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati
davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

Član 165

(1) Za stranku koja nema parničnu sposobnost saslušaće se njen zastupnik.

Sud može odlučiti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika sasluša
sama stranka, ako je njeno saslušanje mogućno.

(2) Za pravno lice saslušaće se lice koje je zakonom ili pravilima određeno
da ga zastupa.

Član 166

(1) Poziv na ročište dostaviće se punomoćniku stranke, koji je dužan o tome

stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomoćnika, stranki ili
licu koje će se za stranku saslušati.

(2) U pozivu će se naznačiti da će se na ročištu izvoditi dokaz saslušanjem

stranaka i da će stranka koja dođe na ročište biti saslušana u odsustvu
druge stranke.

Član 167

Ne mogu se primijeniti nikakve prinudne mjere prema stranki koja se nije

odazvala pozivu suda radi saslušanja niti se stranka može prinuditi na
davanje iskaza.

Član 168

Odredbe o izvođenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivaće se i pri

izvođenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije šta
drugo propisano.
16
 7. Obezbjeđenje dokaza

Član 169

(1) Ako postoji opravdana bojazan da neki dokaz neće moći da se izvede,
ili da će njegovo docnije izvođenje biti otežano, može se u toku kao i
prije pokretanja parnice predložiti da se ovaj dokaz izvede.

(2) Obezbjeđenje dokaza se može tražiti i u toku postupka po prijedlogu za

ponavljanje postupka.

Član 170

(1) Ako je prijedlog za obezbjeđenje dokaza stavljen u toku parničnog

postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u toku.

(2) Kad se traži obezbjeđenje dokaza prije pokretanja postupka, kao i u

izuzetnim slučajevima ako je postupak već u toku, nadležan je sud
prvog stepena na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati,
odnosno sud na čijem području boravi lice koje treba saslušati.

Član 171

U podnesku kojim traži obezbjeđenje dokaza, predlagač je dužan da

navede činjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba navesti i razloge
zbog kojih smatra da se docnije dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo
izvođenje biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika,
osim ako iz okolnosti proističe da on nije poznat.

Član 172

(1) Podnesak u kome je stavljen prijedlog za obezbjeđenje dokaza sud će

dostaviti protivniku, ako je poznat, ostavljajući mu odgovarajući rok za
odgovor.

(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za obezbjeđenje dokaza, sud će o

prijedlogu odlučiti i bez prethodnog izjašnjavanja protivnika.

(3) U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud će odrediti ročište za izvođenje

dokaza, navešće činjenice o kojima će se izvoditi dokazi, kao i dokaze
koji će se izvesti.

(4) Ako protivniku nije ranije bio dostavljen podnesak u kome je stavljen
17
 prijedlog za obezbjeđenje dokaza, on će mu se dostaviti zajedno sa
rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeđenje dokaza.

(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može
radi učestvovanja na ročištu za izvođenje dokaza postaviti privremenog
zastupnika (član 296). O ovom postavljanju nije potrebno izdati oglas.

(6) Sud može u izuzetnim slučajevima odrediti da izvođenje dokaza

započne i prije nego što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za
obezbjeđenje dokaza dostavi protivniku.

(7) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za obezbjeđenje dokaza,

kao i protiv rješenja kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne
prije nego što se rješenje dostavi protivniku, nije dozvoljena žalba.

Član 173

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik o
izvođenju dokaza čuvaće se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.

(2) Ako je postupak u toku, a obezbjeđenje dokaza nije izveo sud koji vodi
postupak, zapisnik će se dostaviti tome sudu.

II. KONTROLNE LISTE

a) Izvođenje dokaza

- Stranke su dužne da dokažu činjenice na kojima zasnivaju svoj

zahtjev.
- Stranke su obavezne ne samo da predlože dokaze kojima se utvrđuju
njihove tvrdnje već i da te svoje tvrdnje dokažu.
- Sud ne može po službenoj dužnosti utvrđivati činjenice na koje se
stranke nisu pozvale, niti na takvim činjenicama zasnivati svoju
odluku.
- Sud je ovlašten izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile, ako
utvrdi da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne mogu
raspolagati, te u bračnim i roditeljskim sporovima.

18
 b) Odlučivanje o izvođenju dokaza

- U postupku se dokazuju samo pravno relevantne činjenice, a

odlučivanje o tome koje su činjenice pravno relevantne za rješavanje
određenog odnosa je isključivo u domenu suda.
- Izbor dokaznih sredstava je ograničen na ona sredstva koja su
predložile stranke.
- Kada sud odredi izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka ili stranaka,
sud će svjedoke i stranke pozvati na glavnu raspravu.
- Kada odredi izvođenje dokaza vještačenjem, sud će donijeti rješenje
kojim će vještaku naložiti da izradi nalaz i mišljenje u određenom
predmetu i obimu, i da ga dostavi sudu u određenom roku. Navedeno
rješenje će se dostaviti vještaku uz poziv za glavnu raspravu.

U postupku ne treba dokazivati:

a) činjenice koje je stranka priznala pred sudom;

b) činjenice čije postojanje zakon pretpostavlja;
c) opštepoznate činjenice.
- slobodna ocjena dokaza,
- sud mora primijeniti pravila o teretu dokazivanja ako se ne može sa
sigurnošću utvrditi neka činjenica,
- razlozi za određeno uvjerenje suda moraju biti objektivno prihvatljivi
i izneseni u obrazloženju odluke.

c) Utvrđivanje visine, odnosno količine po slobodnoj ocjeni suda

Utvrđivanje iznosa štete ili visine nekog iznosa po ocjeni suda i bez
dokazivanja dolazi u obzir samo:
- ako se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje naknade štete, novčanog
iznosa ili zamjenljive stvari;
- ako je sud utvrdio osnovanost same osnove tužbenog zahtjeva;
- ako se visina naknade štete, novčanog iznosa ili zamjenljive stvari
može utvrditi samo s nesrazmjernim teškoćama ili se ne može uopšte
utvrditi.

19
 d) Vrste dokaza

1. Usmeni iskazi strana ili svjedoka

- Svjedok koji ne zna lokalni jezik saslušat će se preko tumača.

- Ako je svjedok gluh, postavljat će mu se pitanja pismeno ili preko
osobe koja se sa svjedokom može sporazumjeti.
- Ako je svjedok gluh, odgovarat će u pismenoj formi ili preko osobe
koja se sa svjedokom može sporazumjeti.
- Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teških tjelesnih mana ne
mogu odazvati pozivu, mogu se saslušati i u svom stanu, odnosno u
prostorijama u kojima borave.
- Svjedok može uskratiti svjedočenje ako bi svojim iskazom povrijedio
dužnost čuvanja službene ili vojne tajne,
- Svjedok može uskratiti svjedočenje:
 o onome što mu je stranka kao svom punomoćniku
povjerila;
 o onome o čemu se stranka ili druga osoba
svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala;
 o činjenicama koje je svjedok saznao kao advokat,
ljekar ili u obavljanju nekog drugog poziva ili
neke druge djelatnosti, ako postoji obaveza da se
kao tajna čuva ono što se saznalo u obavljanju tog
poziva ili djelatnosti;
 ako bi svojim odgovorom izložio opasnosti od
krivičnog gonjenja sebe ili svoje srodnike kako je
definirano u članu 140 ZPP-a.
- Ako svjedok ima pravo da uskrati svjedočenje, sud mora obavijestiti
svjedoka o tom pravu.
- Sud mora odlučiti da li se pravo na uskraćivanje svjedočenja
primjenjuje na svjedoka u konkretnom slučaju.
- Svjedok koji je novčano kažnjen ili mu je izrečena kazna zatvora ima
pravo uložiti žalbu na tu odluku.
- Svjedok prenosi samo svoje opažanje i ne treba da daje svoje
mišljenje ili zaključak o nekim činjenicama.
- Svjedoci (izuzev vještaka) se saslušavaju pojedinačno, u odsustvu
drugih svjedoka, kako svojim iskazima ne bi uticali jedni na druge.
- Način ispitivanja svjedoka je prepušten strankama.
- Uloga suda je u tome da:
a) vodi računa da ispitivanje svjedoka bude korektno,
b) da se svjedoku ne postavljaju sugestivna i kapriciozna pitanja, te
pitanja koja zahtijevaju odgovor kojim bi se povrijedila dužnost čuvanja
20
 službene ili vojne tajne ili drugih pitanja koja su povjerljiva u skladu s
članom 139 ZPP-a i dr.
- Sud može uvijek postavljati pitanja svjedoku, ali samo u slučaju
potrebe da se njegov iskaz upotpuni ili radi otklanjanja nejasnoća iz
iskaza.

2. Vještačenje

- Nalaz vještačenja mora se dostaviti u pismenoj formi i dati mišljenje

sudu.
- Ako je potrebno vještačenje u više oblasti, sud može odrediti više
vještaka.
- Ukoliko se zamolnicom traži izvođenje vještačenja, zamolbeni sud je
ovlašten da imenuje vještaka koji će vještačenje provesti, ali samo po
prijedlogu stranke.
- U slučaju održavanja ročišta pred zamolbenim sudom, stranke nisu
dužne pristupiti na ročište niti trpiti posljedice izostanka s ročišta, a u
takvom slučaju dokaze izvodi sudija zamolbenog suda.

1. Pismene izjave

- Pismene izjave određenih lica se mogu koristiti kao dokazna sredstva,

ali pod uslovom da je na pripremnom ročištu određeno provođenje
dokaza uvidom u pismene izjave određenih lica, a ne saslušanje tih
lica kao svjedoka.

4. Uviđaj

- Uviđaj može izvesti sud.

5. Isprave
- Postoji zakonska presumpcija autentičnosti i istinitosti javne isprave,
teret dokazivanja u slučaju da se osporava istinitost javne isprave je
na stranki koja je osporava.
- Da bi sud preduzeo bilo koju radnju radi pribavljanja isprava ili
provjeravanja njihove autentičnosti, potrebna je inicijativa stranke.
- Presumpcija autentičnosti odnosi se i na isprave kojima je dodijeljen
status javne isprave.
- Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, inostrane
javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uslov uzajamnosti,
istu snagu kao i domaće javne isprave.
- Dokumenti na stranom jeziku moraju biti dostavljeni sa ovjerenim
21
 prevodom.
- Ako se isprava nalazi kod organa vlasti ili pravne osobe kojoj
je povjereno vršenje javnog ovlaštenja, a sama stranka ne može
isposlovati da se isprava preda ili pokaže, sud će po prijedlogu stranke
narediti tom organu, odnosno osobi, da ispravu dostavi sudu.
- Stranka ne može uskratiti podnošenje isprave ako se ona sama u
parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda.
- Trećoj osobi se ne može narediti da podnese ispravu osim ako ne
postoje uvjeti navedeni u članu 136 ZPP-a.

1. Osiguranje dokaza

- Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz neće moći izvesti, ili da

će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se tokom, a i prije
pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.
- Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen
prijedlog za osiguranje dokaza, on će mu se dostaviti zajedno s
rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.
- Sve odredbe članova 171 i 172 ZPP-a moraju se poštovati.

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a.) Rješenje o troškovima vještačenja

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA
KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD/OSNOVNI SARAJEVO
Broj ---------------------------
Sarajevo,----------------godine

OPĆINSKI/OSNOVNI SUD SARAJEVO, po sudiji ----------------, u

pravnoj stvari tužitelja -------------, zastupanog po -----------------, protiv
-----------------, radi razvoda braka, dana-------------- godine, donio je
slijedeće

22
 R J E Š E NJ E

-----------------------------, sudskom vještaku, odmjerava se

- nagrada za izvršeno vještačenje u iznosu od -----------------;

- naknada za troškove vještačenja (prepis, poštarina)----------------.

Određuje se tu svotu, zajedno s porezom i doprinosom u iznosu

od--------------, isplatiti od predujma što ga je položio tužitelj/tuženi (alt:
Naređuje se tužitelju/tuženom da tu svotu plati vještaku u roku od 8 dana)
na žiro-račun vještaka------------------- kod-----------------.

O b r a z l o ž e nj e

Na tužiteljev/tuženikov prijedlog izveden je dokaz sudskim---------------

vještačenjem u ovom predmetu.

Vještak je zahtijevao da mu se odmjeri naknada za obavljeno vještačenje u

iznosu od -----, te nadoknade troškovi vještačenja u iznosu od --------------.

Sud utvrđuje vještakov zahtjev primjerenim uloženom trudu i složenosti

vještačenja, te je zbog toga na temelju čl. 160 ZPP-a odlučeno kao u izreci
ovog rješenja.

Sudija

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja može se uložiti žalba u roku od 15 dana od dana prijema
rješenja Kantonalnom sudu ---------- putem ovog suda.

23
 b.) Zapisnik o uviđaju

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U ___________
ODJELJENJE U ______________
BROJ ---------------
_______________, 27.06.2008. godine

ZAPISNIK

Sastavljen kod Osnovnog suda u _____________, Odjeljenje u

___________, dana 27.06.2008. godine, na licu mjesta u ul. Vidovdanska
broj 22 Vojkovići i Vidovdanska broj 18/adresa tuženih.

Prisutni od strane suda PRAVNA STVAR

S u d i j a Tužilac: -------
-------------
Tuženi:-------------

Zapisničar:------------- Radi:
uznemiravanja vlasnika
nekretnine

Uviđaj na licu mjesta je započet u 9,50 h.

Na uviđaj na licu mjesta pristupili: tužilac lično u pratnji punomoćnika

---------- advokata iz I. Sarajeva, tužena---------, tužena ---------- i kao
zakonski zastupnik mldb.------- i ---------, majka ---------.
Pristupio stalni sudski vještak ----------.

Ročište je javno.

Utvrđuje se da su pristupile sve pozvane osobe.

Uviđaju na licu mjesta prisustvuje ----------, rođak tužene----------, identitet

utvrđen na osnovu l.k. ------ izdate u Banjoj Luci, pa se istom odobrava da
prisustvuje uviđaju jer javnost nije isključena.

Sa prisutnima se obilaze sporne nekretnine.

24
Tužilac u naravi pokazuje dio nekretnine za koje tvrdi da je prednik tuženih
bez njegovog znanja i odobrenja uklonio postavljene međnike s puta i
prihvatio dio puta širine 3 m postavivši betonski zid i željezne stubove, te se
konstatuje da tužilac izjavljuje da je izlazio geometar Opštine _________na
dijelu puta u vlasništvu tužioca, te na licu mjesta pokazuje širinu.
Tuženi ističe da nema ništa novo dodati te potvrđuje da je sporna parcela ta
koju je tužilac pokazao na licu mjesta.

Sudija poziva vještaka geometra da uzme potrebne podatke i mjerenja, te

izvrši identifikaciju sporne parcele na kojoj je postavljen betonski zid i
željezni stubovi.
Vještak izjavi da je uzeo sve potrebne podatke za izradu nalaza te da će
isti dostaviti sudu u roku koji mu sud ostavi, a na ime troškova uviđaja i
vještačenja potražuje iznos od _____KM.

Sud donosi

R J E Š E NJ E

Nalaže se stalnom sudskom vještaku -------- da svoj nalaz i mišljenje,

zajedno sa skicom lica mjesta, dostavi sudu u roku od 8 dana, u dovoljnom
broju primjeraka za sud i stranke.

Određuju se troškovi vještačenja u iznosu od _______ KM.

Uviđaj završen u 11,00 časova.

ZAPISNIČAR STRANKE SUDIJA

25
 c.) Rješenje o isplati troškova uviđaja

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE/REPUBLIKA SRPSKA

KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI/OSNOVNI SUD U SARAJEVU
BROJ_________
Sarajevo, _______ godine

Općinski/Osnovni sud u Sarajevu, i to sudija ___________u predmetu

tužitelj_______.protiv tuženog ______radi___________donio je
dana______godine

RJEŠENJE
PUTNI RAČUN

U gornjem predmetu sudska komisija izvršila je uviđaj na licu mjesta u

Sarajevu, Ul. _______, dana______ sa polaskom u ___ sati i povratkom u
_____sati

TROŠKOVI UVIĐAJA SASTOJE SE OD:

1. SUDIJA................... DNEVNICA PAUŠAL...................

2. ZAPISNIČAR................... DNEVNICA PAUŠAL...................
3. VJEŠTAK................... DNEVNICA PAUŠAL...................
SVEGA.............KM

Prednji troškovi padaju na teret polagača-plaćeno______ položenog na

depozitnom računu ovog suda broj_______________

Ostatak pologa u iznosu od_______KM ima se vratiti polagaču na adresu,

a prednji troškovi su obračunati u smislu odredbe, i isplatiti troškove na
zahtjev stranke (“Sl. list SR BiH“ 2/71).

SUDIJA

-----------------

26
 POGLAVLJE VII

PRIPREMNO ROČIŠTE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3

Zakon o parničnom postupku .................................................................... 3

II KONTROLNE LISTE .................................................................... 13

a) Zakazivanje pripremnog ročišta ....................................................... 13

b) Kontrolna lista za vođenje pripremnog ročišta .................................. 14

III. PRAKTIČNI PRIMJERI .................................................................... 16

a) Poziv strankama za pripremno ročište ................................................... 16

b) Rješenje o spajanju postupka .............................................................. 17

c) Rješenje o razdvajanju postupka ......................................................... 18

d.) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje su pristupile obje stranke ... 20

e) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje nije pristupio uredno

obaviješteni tužilac, a tuženi nije zahtijevao da se ročište održi ..... 23

f) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje nije pristupio uredno

obaviješteni tuženi ................................................................................ 25

g) Rješenje o vještačenju ............................................................................ 28

1
 POGLAVLJE VII

PRIPREMNO ROČIŠTE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 75

(1) Nakon prijema odgovora na tužbu, odnosno odgovora na protivtužbu, sud

će zakazati pripremno ročište.

(2) Ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu, a tužilac u tužbi nije tražio
donošenje presude zbog propuštanja, sud će zakazati pripremno ročište
nakon proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu.

(3) Datum održavanja pripremnog ročišta sud će, u pravilu, odrediti uz

prethodnu konsultaciju sa strankama.

(4) Pripremno ročište održat će se, u pravilu, najkasnije u roku od 30 dana

od dana prijema u sudu pismenog odgovora na tužbu, odnosno od
dana proteka roka za podnošenje odgovora na tužbu, ili, ako je tuženi
podnio protivtužbu, u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na
protivtužbu.

Član 76

Održavanje pripremnog ročišta je obavezno, osim u slučajevima u kojima sud,

nakon ispitivanja tužbe i odgovora na tužbu, utvrdi da među strankama nema
spornih činjenica ili da zbog jednostavnosti spora održavanje pripremnog
ročišta nije potrebno.

Član 77

U pozivu za pripremno ročište sud će obavijestiti stranke o posljedicama

izostanka s pripremnog ročišta, kao i o tome da su dužne najkasnije na
3
pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve
i predložiti sve dokaze koje žele izvesti u toku postupka, te na pripremno
ročište donijeti sve isprave i predmete koje žele upotrijebiti kao dokaz.

Član 78

(1) Pripremno ročište počinje tako što tužilac ukratko izlaže tužbu, a zatim
tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu.

(2) Kad je potrebno, sud će zatražiti od stranaka razjašnjenje u vezi s njihovim

navodima ili prijedlozima.

Član 79

(1) Nakon izlaganja tužbe i odgovora na tužbu, raspravljat će se o pitanjima

koja se odnose na smetnje za daljnji tok postupka. O tim se pitanjima
mogu na pripremnom ročištu izvoditi dokazi kad je to potrebno.

(2) Sud će, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, postupiti u skladu
s odredbama člana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije
drugačije određeno.

(3) Ako sud ne usvoji prigovor da postoji koja od smetnji za vođenje postupka,
odluku o prigovoru donijet će zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(4) Protiv odluke iz stava 3 ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 80

U daljem toku pripremnog ročišta raspravljat će se o prijedlozima stranaka i

činjeničnim navodima kojima stranke obrazlažu svoje prijedloge.

Član 81

(1) Sud će prema rezultatima raspravljanja na pripremnom ročištu odlučiti o

čemu će se raspravljati i koji će se dokazi izvesti na glavnoj raspravi.

(2) Prijedloge koje ne smatra bitnim za donošenje odluke sud će odbiti i u

rješenju naznačiti razlog odbijanja.

(3) Protiv rješenja iz stava 2 ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

(4) Sud nije u daljnjem toku parnice vezan za svoja prijašnja rješenja iz ovog
člana.
4
 Član 82

(1) Ako sud, na prijedlog stranke, odredi izvođenje dokaza vještačenjem,

uvijek će odrediti rok u kojem vještak treba pripremiti i dostaviti svoj
nalaz i mišljenje.

(2) Pri određivanju ovog roka sud će voditi računa o tome da pismeni nalaz i
mišljenje mora dostaviti strankama najkasnije osam dana prije održavanja
ročišta za glavnu raspravu.

Član 83

(1) Ako pred istim sudom teče više parnica između istih osoba ili u kojim
je ista osoba protivnik raznih tužilaca ili raznih tuženih, sud može, uz
saglasnost stranaka, rješenjem spojiti sve te parnice radi zajedničkog
raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troškovi.
Za sve spojene parnice sud će donijeti zajedničku presudu.

(2) Sud može, uz saglasnost stranaka, odrediti da se odvojeno raspravlja

o pojedinim zahtjevima iz iste tužbe, te će nakon završetka odvojenog
raspravljanja donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.

(3) Rješenja iz st. 1 i 2 ovog člana mogu se, u pravilu, donijeti najkasnije na
pripremnom ročištu, ili do početka glavne rasprave ako pripremno ročište
nije održano.

(4) Protiv rješenja iz st. 1 i 2 ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 84

(1) Ako na pripremno ročište ne dođe tužilac, a bio je uredno obaviješten,

smatrat će se da je tužba povučena, osim ako tuženi ne zahtijeva da se
ročište održi.

(2) Ako na pripremno ročište ne dođe uredno obaviješten tuženi, ročište će se

održati bez njegovog prisustva.

Član 85

Na pripremnom ročištu sud ima u pogledu upravljanja postupkom sva

ovlaštenja koja ima i na glavnoj raspravi.

5
 Član 94

(1) Na pripremnom ročištu sud će rješenjem odrediti:

1. dan i sat održavanja glavne rasprave;

2. pitanja o kojima će se raspravljati na glavnoj raspravi;

3. dokaze koji će se izvesti na glavnoj raspravi;

4. osobe koje će biti pozvane na glavnu raspravu.

(2) Glavna rasprava će se, u pravilu, održati najkasnije u roku od 30

dana od dana održavanja pripremnog ročišta.

(3) Sud može odrediti da se glavna rasprava održi odmah nakon

pripremnog ročišta.

(4) Ako se procjenjuje da će glavna rasprava trajati duže od jednog

dana, ročište će biti zakazano za onoliko dana uzastopno koliko je
neophodno da se rasprava održi u kontinuitetu.

Član 95

Sa sadržajem rješenja iz stava 1 člana 94 ovog zakona upoznat će se prisutna

stranka, te joj se neće dostavljati rješenje niti poziv za glavnu raspravu. Sud
će obavijestiti prisutnu stranku i o posljedicama izostanka sa ročišta za glavnu
raspravu.

Član 96

(1) Sud će na ročište za glavnu raspravu pozvati stranke koje nisu bile
prisutne na pripremnom ročištu, kao i svjedoke i vještake koje je na
pripremnom ročištu odlučio pozvati.

(2) U pozivu za glavnu raspravu sud će obavijestiti pozvane o posljedicama

izostanka sa ročišta.

(3) Stranki koja nije bila prisutna na pripremnom ročištu uz poziv za

glavnu raspravu dostavlja se ovjeren prepis rješenja iz stava 1 člana
94 ovog zakona.
6
 Član 147

Sud može, na prijedlog stranke, odrediti izvođenje dokaza vještačenjem

kada je radi utvrđenja ili razjašnjenja određene činjenice potrebno stručno
znanje kojim sud ne raspolaže.

Član 148

(1) Stranka koja predlaže vještačenje dužna je u prijedlogu naznačiti

predmet i obim vještačenja, te predložiti osobu koja će obaviti
vještačenje.

(2) Protivna stranka će se izjasniti o predloženom vještaku, kao i o

predmetu i obimu vještačenja.

(3) Ako stranke ne postignu sporazum o osobi koja treba biti određena
za vještaka i predmetu i obimu vještačenja, odluku o tome će donijeti
sud.

Član 149

(1) Vještačenje obavlja jedan vještak.

(2) Sud može na prijedlog stranke odrediti više vještaka za različite vrste
vještačenja.

(3) Vještaci se određuju prvenstveno iz reda imenovanih sudskih vještaka

za određenu vrstu vještačenja.

(4) Složenija vještačenja povjerit će se prvenstveno stručnim ustanovama

kao što su bolnice, hemijski laboratoriji, fakulteti i slično.

(5) Ako postoje ustanove za određene vrste vještačenja, kao što su

vještačenje lažnog novca, rukopisa, daktiloskopsko vještačenje i slično,
takva vještačenja povjerit će se u prvom redu tim ustanovama.

Član 150

Izvođenje dokaza vještačenjem određuje sud rješenjem koje sadrži:

1) ime i prezime i zanimanje vještaka,

2) predmet spora,
3) obim i predmet vještačenja,
4) rok za podnošenje pismenog nalaza i mišljenja.
7
 Član 151

(1) Vještak se uvijek poziva na ročište za glavnu raspravu.

(2) Prepis rješenja iz člana 150 ovog zakona dostavlja se vještaku zajedno
sa pozivom na ročište za glavnu raspravu.
(3) U pozivu će sud upozoriti vještaka da svoje mišljenje mora iznijeti
savjesno i u skladu s pravilima nauke i vještine, i obavijestiti ga o
posljedicama nedostavljanja nalaza i mišljenja u ostavljenom roku,
odnosno neopravdanog izostanka sa ročišta i pravu na nagradu i
naknadu troškova.

Član 152

(1) Vještaci su dužni odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i

mišljenje.

(2) Sud će vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja iz

razloga iz kojih svjedok može uskratiti svjedočenje ili odgovor na
pojedino pitanje.

(3) Sud može vještaka na njegov zahtjev osloboditi dužnosti vještačenja

i iz drugih opravdanih razloga. Oslobođenje od dužnosti vještačenja
može tražiti i ovlašteni zaposlenik organa ili pravne osobe u kojoj
vještak radi.

Član 153

(1) Vještak će biti izuzet iz istih razloga iz kojih može biti izuzet sudija, ali
se izuzetno za vještaka može uzeti i osoba koja je ranije bila saslušana
kao svjedok.

(2) Stranka je dužna podnijeti zahtjev za izuzeće vještaka čim sazna da

postoji razlog za izuzeće, a najkasnije prije početka izvođenja dokaza
vještačenjem.

(3) U zahtjevu za izuzeće vještaka stranka je dužna navesti okolnosti na

kojima temelji svoj zahtjev za izuzeće.

(4) O zahtjevu za izuzeće odlučuje sud.

(5) Protiv rješenja kojim se usvaja ili odbija zahtjev za izuzeće nije
dopuštena posebna žalba.
8
(6) Ako je stranka saznala za razlog za izuzeće poslije obavljenog
vještačenja i prigovara vještačenju iz tog razloga, sud će postupiti kao
da je zahtjev za izuzeće stavljen prije obavljenog vještačenja.

Član 154

(1) Vještak svoj pismeni nalaz i mišljenje uvijek dostavlja sudu prije
rasprave, ukoliko sud ne odredi drugačije.

(2) Vještak mora uvijek obrazložiti svoje mišljenje.

Član 155

(1) Ako vještak ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku, sud

će, nakon proteka roka koji strankama ostavi da se o tome pismeno
izjasne, odrediti drugog vještaka.

(2) Ako vještak dostavi nalaz ili mišljenje koji su nejasni, nepotpuni
ili protivrječni sami sebi ili izvedenim okolnostima, sud će pozvati
vještaka da ih dopuni, odnosno ispravi, i odrediti rok za ponovno
dostavljanje nalaza i mišljenja.

(3) Ukoliko vještak ni po pozivu suda ne dostavi potpun i razumljiv nalaz

i mišljenje, sud će, uz prethodno izjašnjenje stranaka, odrediti drugog
vještaka.

Član 156

Sud dostavlja strankama pismeni nalaz i mišljenje vještaka najkasnije osam

dana prije ročišta za glavnu raspravu.

Član 157

(1) Ročište za glavnu raspravu će se održati i ako vještak ne pristupi na

glavnu raspravu.

(2) Izuzetno od stava 1 ovog člana, sud može na prijedlog stranke odložiti
raspravu i zakazati novo ročište na koje će ponovo pozvati vještaka, ako
utvrdi da je njegovo prisustvo na raspravi neophodno radi razjašnjenja
ili dopune nalaza i mišljenja.

9
 Član 158

Sud će vještaku dopustiti da razmatra spise, kao i da postavlja pitanja

strankama i drugim vještacima u vezi s predmetom vještačenja.

Član 159

Protiv rješenja suda iz čl. 148, 150, 152 i 155 ovog zakona nije dopuštena
žalba.

Član 160

Vještak ima pravo na naknadu putnih troškova, troškova za prehranu i

prenoćište i troškova vještačenja, te pravo na razumnu nagradu za obavljeno
vještačenje.

Član 161

Ako odredbama ovog zakona nije drugačije određeno, na izvođenje dokaza

vještačenjem na odgovarajući način se primjenjuju odredbe o saslušanju
svjedoka.

Član 162

Odredbe člana 148 stav 1, člana 149 stav 3, člana 151 st. 1 i 3 i čl. 152, 153 i
159 ovog zakona na odgovarajući se način primjenjuju i na tumače.

6. Saslušanje stranaka

Član 163

Na prijedlog stranke, sud će odrediti izvođenje dokaza saslušanjem stranaka.

Član 164

Sud će odlučiti da se sasluša samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati
davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

10
 Član 165

(1) Za stranku koja nema parničnu sposobnost saslušat će se njen zakonski

zastupnik. Sud može odlučiti da se umjesto ili pored zakonskog
zastupnika sasluša sama stranka, ako je njeno saslušanje moguće.

(2) Za pravnu osobu saslušat će se osoba koja je zakonom ili pravilima

pravne osobe određena da je zastupa.

Član 166

(1) Poziv na ročište dostavit će se punomoćniku stranke, koji je dužan o

tome stranku obavijestiti, odnosno, ako stranka nema punomoćnika,
stranki ili osobi koja će se za stranku saslušati.

(2) U pozivu će se naznačiti da će se na ročištu izvoditi dokaz saslušanjem

stranaka i da će stranka koja dođe na ročište biti saslušana u odsutnosti
druge stranke.

Član 167

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranki koja se nije

odazvala pozivu suda radi saslušanja, niti se stranka može prisiliti na davanje
iskaza.

Član 168

Odredbe o izvođenju dokaza saslušanjem svjedoka primjenjivat će se i pri

izvođenju dokaza saslušanjem stranaka, ako za saslušanje stranaka nije šta
drugo propisano.

7. Osiguranje dokaza

Član 169

(1) Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz neće moći izvesti ili da
će njegovo kasnije izvođenje biti otežano, može se tokom, a i prije
pokretanja parnice predložiti da se taj dokaz izvede.

(2) Osiguranje dokaza može se tražiti i tokom postupka po prijedlogu za

ponavljanje postupka.

11
 Član 170

(1) Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tokom parničnog

postupka, za postupanje je nadležan sud pred kojim je postupak u
toku.

(2) Kad se traži osiguranje dokaza prije pokretanja postupka, te u izuzetnim

slučajevima, ako je postupak već u toku, nadležan je niži sud prvog
stepena na čijem se području nalaze stvari koje treba razgledati,
odnosno sud na čijem području boravi osoba koju treba saslušati.

Član 171

U podnesku kojim se traži osiguranje dokaza predlagač je dužan navesti

činjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih
smatra da se kasnije dokaz neće moći izvesti ili da će njegovo izvođenje
biti otežano. U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz
okolnosti proistječe da on nije poznat.

Član 172

(1) Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza sud će

dostaviti protivniku ako je poznat, ostavljajući mu odgovarajući rok
za odgovor.

(2) Izuzetno, ako postoji opasnost za osiguranje dokaza, sud će o prijedlogu

odlučiti i bez prethodnog izjašnjenja protivnika.

(3) U rješenju kojim se usvaja prijedlog sud će odrediti ročište za izvođenje

dokaza, navest će činjenice o kojima će se izvoditi dokazi, te dokaze
koji će se izvesti.

(4) Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen
prijedlog za osiguranje dokaza, on će mu se dostaviti zajedno s
rješenjem suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza.

(5) Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boravište sud može
radi sudjelovanja na ročištu za izvođenje dokaza postaviti privremenog
zastupnika (član 296). O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.

(6) Sud može u izuzetnim slučajevima odrediti da izvođenje dokaza

započne i prije nego što se rješenje kojim se usvaja prijedlog za
osiguranje dokaza dostavi protivniku.

12
(7) Protiv rješenja suda kojim se usvaja prijedlog za osiguranje dokaza, te
protiv rješenja kojim se odlučuje da izvođenje dokaza započne prije
nego što se rješenje dostavi protivniku, nije dopuštena žalba.

Član 173

(1) Ako su dokazi izvedeni prije nego što je postupak pokrenut, zapisnik
o izvođenju dokaza čuvat će se kod suda pred kojim su dokazi
izvedeni.

(2) Ako je postupak u toku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi
postupak, zapisnik će se dostaviti tome sudu.

II KONTROLNE LISTE

a) Zakazivanje pripremnog ročišta

__Održavanje pripremnog ročišta je obavezno osim:

– ako među strankama nema spornih činjenica, ili
– ako je spor izuzetno jednostavan.

__Pripremno ročište se zakazuje:

- ako su protivtužba i odgovor na protivtužbu podneseni u roku od 30

dana od dana prijema odgovora na protivtužbu;
- ako nije dostavljena protivtužba u roku od 30 dana od dana dostavljanja
odgovora na tužbu;
- u roku od 30 dana od dana isteka roka za dostavljanje odgovora na
tužbu ako tuženi nije dostavio odgovor na tužbu i ako tužilac nije
predložio donošenje presude zbog propuštanja.

Datum održavanja pripremnog ročišta određuje sudija uz prethodnu

konsultaciju sa strankama, ali ova konsultacija nije obavezna.

13
 b) Kontrolna lista za vođenje pripremnog ročišta

– Utvrditi da li su pristupili i da li su uredno obaviješteni tužilac i

tuženi.
– Utvrditi da li su punomoćnici stranaka dostavili urednu punomoć.
– Tužilac ukratko izlaže sadržaj tužbe (ako se tužilac koji je uredno
pozvan ne odazove na poziv, smatrat će se da je tužba povučena).

– Tuženi ukratko izlaže sadržaj odgovora (ako na ročište ne dođe uredno

obaviješteni tuženi, ročište će se održati bez njegovog prisustva).

– Razriješite sva pitanja u pogledu nadležnosti koja stranke pokrenu.

(Vidi Poglavlje II)

– Ako strane ne osporavaju nadležnost suda, ali činjenice iznesene na

ročištu dovode u pitanje nadležnost, onda će sud pokrenuti ovo pitanje
po službenoj dužnosti i donijeti potrebne odluke. (Vidi Poglavlje II)

– Sud će razmotriti sva pitanja koja se odnose na smetnje za vođenje

postupka, a koja pokrenu stranke.

– Ako pred istim sudom teče više parnica između istog tužioca i raznih
tuženih, ili istog tuženog i raznih tužilaca, sud može, uz saglasnost
stranaka, spojiti sve te parnice radi zajedničkog raspravljanja, ako bi
to bilo efikasnije.

– Ako postoji nekoliko zahtjeva u istoj tužbi, a postupak bi bio

učinkovitiji i pravičniji ako bi se oni razdvojili, sud bi trebalo, uz
saglasnost stranaka, da odredi odvojene glavne rasprave za ove
zahtjeve.

– Izvršiti uvid u dokaze koji će se izvesti na glavnoj raspravi.

Razmotriti sljedeće:

- da li su stranke naznačile adrese prebivališta, odnosno boravišta za

svjedoke koje žele saslušati;
- da li su stranke odredile okolnosti na koje će vještak dati svoj nalaz
i mišljenje;
- da li su se izjasnile/saglasile o ličnosti vještaka za predložena
vještačenja;
- da li su priložene sve isprave koje žele koristiti, na koju činjenicu treba
14
 posebno obratiti pažnju ukoliko tuženi, koji je dao pismeni odgovor
na tužbu u kojem je predložio provođenje dokaza, nije pristupio
na pripremno ročište, s obzirom na to da sud određuje provođenje
dokaza tuženog iako on nije pristupio na pripremno ročište, ako je u
pismenom odgovoru na tužbu iste predložio i priložio.

[Napomena: Rješenje o dokazima koji će se provesti na ročištu za

glavnu raspravu može se donijeti i nakon zaključenja pripremnog
ročišta, što je naročito korisno ako se odlučuje u složenijim predmetima,
jer u tom slučaju sudija ima mogućnost da pregleda i detaljno prouči
predložene dokaze, te da nakon toga odluči koji su dokazi potrebni za
odlučivanje o spornim činjenicama. Također, u ovom slučaju sudija
ima i mogućnost da još jednom, nakon pripremnog ročišta, utvrdi da
li su svi dokazi – isprave za koje je stranka navela da ih želi izvesti
na ročištu za glavnu raspravu priloženi u spis, od čega zavisi i da li će
se taj dokaz provesti na glavnoj raspravi.]

– Saslušajte prigovore u pogledu dokaza i donesite odluke o njihovoj

prihvatljivosti.

– Razgovarajte i donesite odluku o datumu i vremenu održavanja

glavne rasprave. Pri tome razmotrite sljedeća pitanja:

[Napomena: Glavnu raspravu treba zakazati u roku od 30 dana od

pripremnog ročišta, ali može doći do problema u njenom zakazivanju
zbog obaveza strana ili njihovih advokata ili vještaka.]

1. Da li će glavna rasprava trajati duže od jednog dana?

2. Ako je to slučaj, koji su to datumi kada će se održati?
(Ako je to moguće, glavnu raspravu treba zakazati dan za
danom. U protivnom, datumi održavanja treba da budu što
je moguće bliži.)
3. Ako glavna rasprava traje duže od jednog dana, koje
svjedoke treba pozvati kojeg datuma?
4. Da li će sudjelovati vještak, čiji se raspored obaveza mora
uzeti u obzir.

– Odlučite da li je neophodan vještak. Ako jeste, onda odredite vještaka

sa liste ovlaštenih vještaka nakon razgovora sa stranama i njihovog
sporazuma. (Napomena: Ako se odredi vještak, onda je neophodno
konsultirati se s njim prije zakazivanja glavne rasprave. Nalaz
vještačenja mora biti stavljen na raspolaganje najkasnije 8 dana prije
15
 održavanja glavne rasprave.)

– Razmotrite da li se predmet može riješiti medijacijom ili sudskom

nagodbom. (Vidi Poglavlje VIII) Ako može, onda postupite u skladu
s tim.

– Kada se završi ročište, pripremite rješenje u skladu sa odredbama člana

94 Zakona o parničnom postupku ili druga neophodna rješenja.

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Poziv strankama za pripremno ročište

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton)(okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

POZIV
za: __________________________________________________________
(za fizička lica navesti: ime i prezime, ime oca, te prebivalište,
odnosno boravište stranke, odnosno punomoćnika ili zakonskog
zastupnika, njihovo ime i prezime, te prebivalište ili boravište;
za pravna lica navesti: naziv i sjedište stranke, te ime
i prezime, prebivalište ili boravište njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomoćnika – ukoliko stranka ima
punomoćnika)

Pozivate se u svojstvu _______________ na pripremno ročište za dan

________________
(tužioca-tuženog)
_____________ godine u _____ sati/časova, koje će se održati u zgradi
_____________________ suda u __________________ u sudnicu broj
_____.

16
Upozorenje strankama

Najkasnije na pripremnom ročištu dužni ste da iznesete sve činjenice na kojim

zasnivate svoje zahtjeve (član 7 stav 1. ZPP-a) i da predložite sve dokaze i
dostavite originale svih isprava koje želite upotrijebiti kao dokaz (član 134
stav 1 ZPP-a), pošto po zaključenju pripremnog ročišta iste nećete moći
iznositi (član 77 ZPP-a).

Prema odredbama člana 123 ZPP-a vi ste isključivo dužni da dokažete

činjenice na kojima zasnivate svoj zahtjev.

Ako na pripremno ročište ne dođe tužilac/tužitelj, smatrat će se da je tužba

povučena (član 84 stav 1 ZPP-a).
Ako na pripremno ročište ne dođe tuženi, ročište će se održati bez njegovog
prisustva (član 84 stav 1 ZPP-a).
Na pripremnom ročištu sud će rješenjem odrediti dan i čas održavanja glavne
rasprave, dokaze koje će se provesti na glavnoj raspravi te pitanja o kojima će
se raspravljati (član 94 stav 1 ZPP-a).
Ako parnične stranke, odnosno njihov punomoćnik, u toku postupka promijene
adresu na koju se dostavljanje vrši, dužni su o tome odmah obavijestiti sud.
Ako stranke to ne učine, sud će rješenjem odrediti da se dalje dostavljanje
vrši objavljivanjem pismena na oglasnoj tabli suda, čime će se dostavljanje
smatrati urednim (član 352 stav 1 i 5 ZPP-a ).

Najkasnije na pripremnom ročištu stranke mogu predložiti da se određeni

dokazi provedu pred zamoljenim sudom (član 128 stav 2 ZPP-a).

b) Rješenje o spajanju postupka

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Opštinski/Općinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________, u

pravnoj stvari tužioca ____________, iz _____________ , Ul. _________ br.
____, zastupanog po punomoćniku ___________, advokatu iz _________,
protiv tuženog _________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____,
radi ___________, vrijednost spora ________KM, dana _________ na
pripremnom ročištu donio je slijedeće
17
 R J E Š E NJ E

Radi zajedničkog raspravljanja vrši se SPAJANJE POSTUPKA po tužbama

tužioca _____________ iz _________ protiv tuženog ___________ iz
___________ koje se kod ovog suda vode pod brojem _____________ i
brojem ___________, pa će se ubuduće postupak u oba predmeta voditi
pod jedinstvenim brojem ___________, radi jedinstvenog odlučivanja i
donošenja zajedničke presude.

O b r a z l o ž e nj e

Dana ___________ godine tužilac je protiv tuženog podnio tužbu radi

_____________.

Na pripremnom ročištu utvrđeno je da se između istih parničnih stranaka već

vodi spor iz istog pravnog osnova, ali za drugi vremenski period, tj. za period
od ________ godine do _________ godine, pa je sud uz saglasnost stranaka,
a radi ekonomičnijeg i bržeg raspravljanja, u skladu s odredbom člana 83
Zakona o parničnom postupku, odlučio kao u izreci rješenja.

S u d i j a:

____________________

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

c) Rješenje o razdvajanju postupka

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Opštinski/Općinski/Osnovni sud u ________, po sudiji _________u pravnoj

stvari tužioca__________________________________________________
____________________________________________________________
_______________________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____,
18
zastupanog po punomoćniku ___________, advokatu iz _________, protiv
tuženog _________, sa sjedištem u _____________ , Ul. _________ br.
____, zastupanog po punomoćniku _______________ iz _________ , radi
utvrđivanja prava vlasništva, vrijednost spora ________KM, i radi naknade
štete, vrijednost spora ________KM, dana _________ na pripremnom ročištu
donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

U ovoj pravnoj stvari vrši se razdvajanje postupka po pojedinim zahtjevima iz

tužbe i to tako što će se ubuduće postupak u vezi sa zahtjevom za utvrđivanje
prava vlasništva i dalje voditi pod istim poslovnim brojem, dok će se postupak
u vezi sa zahtjevom za naknadu štete voditi pod novim poslovnim brojem
______.

O b r a z l o ž e nj e

Dana _________godine tužilac je protiv istog tuženog ovom sudu podnio

tužbu u kojoj su sadržana dva tužbena zahtjeva, i to zahtjev za utvrđivanje
prava vlasništva i zahtjev za naknadu štete.

Imajući u vidu odredbe člana 55 Zakona o parničnom postupku kojima je

propisano da će sud, u slučaju da ocijeni da više tužbenih zahtjeva u istoj
tužbi ne doprinosi ekonomičnosti postupka, sud je na pripremnom ročištu na
osnovu pomenutih zakonskih odredaba, kao i odredaba 83 st. 2 i 3 Zakona
o parničnom postupku, na prijedlog punomoćnika tuženog i uz saglasnost
punomoćnika tužioca odlučio kao u izreci rješenja.

S u d i j a:

____________________

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

19
 d.) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje su pristupile obje stranke

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS_____________ (kanton) (okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Z A P I S N I K
o pripremnom ročištu sačinjen kod Opštinskog/Općinskog suda _________
dana _______ godine.

OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisničar:_________

TUŽILAC: _______________
TUŽENI: ___________________
RADI: __________

Započeto u ______ sati.

Na pripremno ročište pristupili:

Za tužioca: punomoćnik ___________, advokat iz ________ po punomoći
koju ulaže u spis.
Za tuženog: lično

S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za održavanje

pripremnog ročišta sud donosi

R J E Š E NJ E

Otvara se pripremno ročište i objavljuje predmet raspravljanja.

Rasprava je javna.

Sudija poziva punomoćnika tužioca da ukratko izloži tužbu.

Punomoćnik tužioca ukratko izlaže tužbu i izjavi da ostaje kod tužbe i
tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi.

Sudija poziva tuženog da ukratko izloži odgovor na tužbu.

20
Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i izjavi da ostaje kod odgovora na
tužbu.

S obzirom na to da nijedna od parničnih strana nema pitanja koja se odnose

na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomoćnik tužioca predlaže
da se na ročištu za glavnu raspravu provedu slijedeći dokazi:

- da se kao svjedoci saslušaju A.A. iz _________, Ul___________,

i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______,
- da se provede vještačenje po vještaku _______ na okolnost
______________
__________________________________________________________
_______
- da se izvrši uvid i čitanje slijedećih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.

Punomoćnik tužioca u spis suda i neposredno tuženom predaje po jedan

primjerak slijedećih isprava: 1.________________ , 2._________________ ,
3._____________________,

Nakon što je punomoćnik tužioca sudu i tuženom predao navedene isprave,

tuženi predlaže da se na ročištu za glavnu raspravu provedu slijedeći dokazi:

- da se kao svjedoci saslušaju C.C. iz _________, Ul___________,

i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______,
- da se izvrši uvid i čitanje slijedećih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.

Tuženi u spis i neposredno punomoćniku tužioca predaje slijedeće isprave:

1.__________________________ , 2.______________________________
__, te izjavi da se ne protivi prijedlogu punomoćnika tužioca da se u ovoj
pravnoj stvari provede vještačenje po vještaku ________ struke na okolnosti
koje je naveo punomoćnik tužioca.
21
S obzirom na to da parnične strane nemaju drugih prijedloga za provođenje
dokaza, u skladu sa članom 94 Zakona o parničnom postupku, a nakon
konsultacija sa stranaka sud donosi

R J E Š E NJ E

U ovoj pravnoj stvari zakazuje se ročište za glavnu raspravu za dan

_________ _____ godine sa početkom u ___ sati, o čemu se prisutni usmeno
obavještavaju uz napomenu da pismeni poziv neće dobiti i upozorenje na
posljedice izostanka.

Na ročištu za glavnu raspravu raspravljaće se o pitanjima koja se odnose

na osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, a provešće se svi dokazi danas
predloženi od obje parnične strane.

Kao svjedoci tužioca/tužitelja saslušaće se A.A. iz _________,

Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.

Određuje se vještačenje po vještaku _________struke ________, na okolnost

_____________________________________________________________
_______. Vještak je dužan svoj obrazložen nalaz i mišljenje dostaviti sudu u
roku od 15 dana u tri primjerka, uz troškovnik o svom radu.
Tužiocu se nalaže da na ime akontacije za nagradu vještaku i troškove
vještačenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o
izvršenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana.

Po prijedlogu punomoćnika tužioca na glavnoj raspravi izvršit će se uvid i

čitanje slijedećih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3.
______________.

Kao svjedoci tuženog saslušaće se C.C. iz _________,

Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.

Po prijedlogu tuženog na glavnoj raspravi izvršiće se uvid i čitanje slijedećih

isprava: 1. ___________________, 2. _________________________.
22
S obzirom na to da su sa sadržajem rješenja o određivanju ročišta za glavnu
raspravu prisutni usmeno upoznati, to im se poseban pismeni otpravak istog
neće dostavljati.

Na ročište pozvati sve navedene svjedoke, kao i vještaka uz rješenje o

vještačenju.

Završeno u _______ časova/sati.

Zapisničar: Stranke: Sudija:

___________ ______________ ______________
(punomoćnik tužioca)

______________
(tuženi)

e) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje nije pristupio uredno

obaviješteni tužilac, a tuženi nije zahtijevao da se ročište održi

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS
_____________ (kanton) (okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Z A P I S N I K
o pripremnom ročištu sačinjen kod Opštinskog/Općinskog/Osnovnog suda
_________ dana _______ godine.

OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisničar:_________

TUŽILAC:_______________
TUŽENI: ___________________
RADI: __________

23
Započeto u ______ sati.

Na pripremno ročište pristupili :

Za tužioca: niko, uredno obaviješten
Za tuženog: lično

Na upit suda da li zahtijeva da se pripremno ročište održi u odsutnosti uredno

obaviještenog tužioca, tuženi izjavi da ne želi da se pripremno ročište održi
bez prisustva tužioca.
S obzirom na to da nisu ispunjene procesne pretpostavke za održavanje
pripremnog ročišta jer tuženi ne želi da se pripremno ročište održi bez
prisustva tužioca, na osnovu odredaba člana 84 st. 1 Zakona o parničnom
postupku sud donosi

R J E Š E NJ E

Tužba u ovoj pravnoj stvari SMATRA SE POVUČENOM.

Pismeni otpravak ovog rješenja strankama će biti dostavljen u zakonskom
roku.

Završeno u ____________sati.

Zapisničar: Stranke: Sudija:

___________ ______________ ______________
(tuženi)

24
 f) Zapisnik sa pripremnog ročišta na koje nije pristupio uredno
obaviješteni tuženi

Bosna i Hercegovina
FBiH/RS
_____________ (kanton)(okrug)
Opštinski/Općinski/Osnovni sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Z A P I S N I K
o pripremnom ročištu sačinjen kod Opštinskog/Općinskog/Osnovnog suda
_________ dana _______ godine.

OD SUDA PRISUTNI
Sudija: ____________
Zapisničar:_________

TUŽILAC: __________________
TUŽENI: ____________________
RADI: __________

Započeto u ______ sati.

Na pripremno ročište pristupili :

Za tužioca: punomoćnik ___________, odvjetnik iz ________, po punomoći
koju ulaže u spis.
Za tuženog: niko, uredno obaviješten.

S obzirom na to da su ispunjene procesne pretpostavke za održavanje

pripremnog ročišta, sud donosi

R J E Š E NJ E

Otvara se pripremno ročište i objavljuje predmet raspravljanja.

Rasprava je javna.

Sudija poziva punomoćnika tužioca da ukratko izloži tužbu.

Punomoćnik tužioca ukratko izlaže tužbu i izjavi da ostaje kod tužbe i
tužbenog zahtjeva postavljenog u tužbi.

Nakon toga sudija čita odgovor na tužbu kojim tuženi osporava osnovanost i
25
visinu tužbenog zahtjeva, ne protivi se predloženom vještačenju po vještaku
___________ struke, a za svoje navode predlaže dokaze.

S obzirom na to da nijedna od parničnih strana nema pitanja koja se odnose

na eventualne smetnje za daljnji tok postupka, punomoćnik tužioca predlaže
da se na ročištu za glavnu raspravu provedu slijedeći dokazi:

- da se kao svjedoci saslušaju A.A. iz _________, Ul___________,

i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
_________________________________________________________
________,
- da se provede vještačenje po vještaku _______ na okolnost
______________
_________________________________________________________
________
- da se izvrši uvid i čitanje slijedećih
isprava:___________________________
______________________________________________________
________.

Punomoćnik tužioca u spis suda predaje po jedan primjerak slijedećih isprava:

1.________________, 2._________________, 3._____________________.

Nakon što je punomoćnik tužioca sudu predao navedene isprave, sudija

punomoćniku tužioca uručuje po jedan primjerak isprava, ukoliko je tuženi
iste priložio nakon dostavljanja odgovora na tužbu:

S obzirom na to da parnične strane nemaju drugih prijedloga za provođenje

dokaza, u skladu s članom 94 Zakona o parničnom postupku, sud donosi

R J E Š E NJ E

U ovoj pravnoj stvari zakazuje se ročište za glavnu raspravu za dan _________

_____ godine sa početkom u ___ sati, o čemu se prisutni punomoćnik tužioca
obavještava uz napomenu da pismeni poziv neće dobiti i uz upozorenje na
posljedice izostanka sa ročišta za glavnu raspravu.

Na ročištu za glavnu raspravu raspravljaće se o pitanjima koja se odnose

na osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva, a provešće se svi dokazi danas
predloženi od punomoćnika tužioca, kao i dokazi predloženi od strane tuženog
u odgovoru na tužbu.

26
Kao svjedoci tužioca saslušaće se A.A. iz _________,
Ul___________, i B.B. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.

Određuje se vještačenje po vještaku _________struke ________ na okolnost

_____________________________________________________________
_______. Vještak je dužan svoj obrazložen nalaz i mišljenje dostaviti sudu u
roku od 15 dana u tri primjerka, uz troškovnik o svom radu.
Tužiocu se nalaže da na ime akontacije za nagradu vještaku i troškove
vještačenja na depozit suda uplati iznos od _________ KM, te da dokaz o
izvršenoj uplati dostavi ovom sudu u roku od tri dana.

Po prijedlogu punomoćnika tužioca, na glavnoj raspravi izvršiće se uvid i

čitanje slijedećih isprava: 1. ______________, 2. _________________, 3.
______________.

Kao svjedoci tuženog saslušaće se C.C. iz _________,

Ul___________, i D.D. iz __________, Ul. __________, na okolnost
_____________________________
__________________________________________________________
_______.

Po prijedlogu tuženog na glavnoj raspravi izvršiće se uvid i čitanje slijedećih

isprava: 1. ___________________, 2. _________________________.

Na glavnu raspravu pozvati tuženog, uz upozorenje na posljedice izostanka

sa ročišta za glavnu raspravu i uz ovjeren prepis ovog rješenja.

Na ročište pozvati sve navedene svjedoke, kao i vještaka uz rješenje o

vještačenju.

Završeno u _______sati.

Zapisničar: Stranke: Sudija:

___________ ______________ ______________
(punomoćnik tužioca)

27
 g) Rješenje o vještačenju

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Opštinski/Općinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

Opštinski/Općinski sud u ________, po sudiji _________u pravnoj stvari

tužioca ______________________________________________________
____________________________________________, iz _____________ ,
Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoćniku ___________, advokatu
iz _________, protiv tuženog _________, sa sjedištem u _____________ ,
Ul. _________ br. ____, zastupanog po punomoćniku _______________ iz
_________ , radi duga, vrijednost spora ________KM, dana _________ na
pripremnom ročištu donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

U ovoj pravnoj stvari određuje se vještačenje po vještaku ekonomske struke

___________, dipl. ecc.

Zadatak vještaka je da na osnovu uvida u isprave koje se nalaze u spisu, kao

i u knjigovodstvenu evidenciju tužioca i tuženog utvrdi da li je potraživanje
tužioca evidentirano u knjigovodstvu tuženog i u kojem iznosu, a po
predmetnim računima i Zapisniku o usaglašenju knjigovodstvenog stanja od
_________ godine.

Nalaz i mišljenje vještak je dužan dostaviti sudu u roku od 15 dana od dana

preuzimanja spisa, u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.

Nalaže se tužiocu da u roku od 5 dana od dana prijema ovog rješenja na depozitni

račun Opštinskog suda u _______, koji se vodi kod ___________ banke d.d.
______pod brojem ________________, uplati iznos od ______________ na
ime predujma troškova vještačenja, te da dokaz o uplati dostavi ovom sudu
uz poziv na broj__________.

S u d i j a:
____________________

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.
28
 POGLAVLJE VIII

MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................. 3

II. KONTROLNE LISTE .............................................................................. 5

a) Kontrolna lista za medijaciju ............................................................ 5

b) Obaveze/ovlaštenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom

(poravnanjem) ............................................................................................ 5

c) Obaveza/ovlaštenja suda u vezi sa sudskom nagodbom

(poravnanjem) ........................................................................................ 5

1
 POGLAVLJE VIII

MEDIJACIJA I SUDSKA NAGODBA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 86

(1) Najkasnije na pripremnom ročištu, sud može, ukoliko ocijeni da je to

svrsishodno s
obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, predložiti strankama da spor
riješe u postupku medijacije, kako je predviđeno posebnim zakonom.

(2) Takav prijedlog mogu staviti i stranke sporazumno do zaključenja

glavne rasprave.

Član 87

Stranke mogu zaključiti nagodbu o predmetu spora u toku cijelog postupka

(sudska nagodba).

Član 88

(1) Sud će, na način koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, na pripremnom

ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati da stranke zaključe
sudsku nagodbu.

(2) U cilju doprinošenja nagodbi sud može, kada ocijeni da je to osnovano,

strankama
predložiti kako da se nagode, vodeći računa o željama stranaka, prirodi
spora, odnosima među strankama i drugim okolnostima.

Član 89

(1) Sudska nagodba se može odnositi na cijeli tužbeni zahtjev ili na jedan
njegov dio.
3
(2) Pred sudom se ne može zaključiti nagodba u pogledu zahtjeva kojima
stranke ne
mogu raspolagati (član 3 stav 2).

(3) Kada sud donese rješenje kojim ne dopušta nagodbu stranaka, zastat će
s postupkom dok to rješenje ne postane pravomoćno.

Član 90

(1) Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.

(2) Nagodba je zaključena kad stranke potpišu zapisnik.

(3) Nagodba sadrži i sporazum o troškovima. Ako stranke ne postignu

sporazum o
troškovima, mogu se dogovoriti da odluku o troškovima donese sud.

(4) Sud će strankama izdati ovjeren prepis zapisnika u koji je unesena

nagodba.

Član 91

Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova.

Član 92

(1) Sudska nagodba može se pobijati samo tužbom.

(2) Sudska nagodba se može pobijati ako je zaključena u zabludi ili pod
uticajem prinude ili prevare.

(3) Tužba iz stava 1 ovog člana može se podnijeti u roku od tri mjeseca
od dana saznanja za razloge pobijanja, a najkasnije u roku od pet
godina od dana zaključenja sudske nagodbe.

Član 93

Sud će u toku cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti da li se vodi

parnica o predmetu o kojem je ranije bila zaključena sudska nagodba, i ako
utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je zaključena sudska nagodba,
odbacit će tužbu.

4
II. KONTROLNE LISTE

a) Kontrolna lista za medijaciju

– Sud može, ukoliko ocijeni da je to svrsishodno s obzirom

na prirodu spora i druge okolnosti, predložiti strankama da
spor riješe u postupku medijacije najkasnije na pripremnom
ročištu.

– Stranke mogu sporazumno prijedlog za medijaciju staviti do

zaključenja glavne rasprave.

b) Obaveze/ovlaštenja stranaka u vezi sa sudskom nagodbom

(poravnanjem)

– Stranke mogu zaključiti nagodbu o predmetu spora u toku

cijelog postupka.
– Stranke mogu pobijati zaključenu sudsku nagodbu isključivo
tužbom.
– Sudsku nagodbu stranke mogu pobijati ako je ista zaključena
u zabludi, ili pod uticajem prinude ili prevare.
– Tužbu kojom pobijaju sudsku nagodbu stranke mogu podnijeti
u roku od tri mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja,
a najkasnije u roku od pet godina od dana zaključenja sudske
nagodbe.

c) Obaveza/ovlaštenja suda u vezi sa sudskom nagodbom

(poravnanjem)

– Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi da li

se vodi parnica o predmetu o kojem je ranije bila zaključena
sudska nagodba.
– Ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojem je
zaključena sudska nagodba, sud će odbaciti tužbu.
– Na način koji ne ugrožava njegovu nepristrasnost, sud će na
pripremnom ročištu, kao i u toku cijelog postupka, nastojati
da stranke zaključe sudsku nagodbu.
– Kada ocijeni da je to osnovano, u cilju doprinošenja nagodbi
sud može strankama predložiti kako da se nagode, vodeći
računa o željama stranaka, prirodi spora, odnosima među
5
 strankama i drugim okolnostima.
– Sud je obavezan paziti da stranke ne zaključe nagodba u
pogledu zahtjeva kojima ne mogu raspolagati.
– Zaključenje sudske nagodbe sud dopušta rješenjem.
– Sporazum stranaka o nagodbi sud je dužan unijeti u zapisnik,
a nagodba će se smatrati zaključenom u trenutku kada stranke
potpišu zapisnik.
– Sud će donijeti odluku o troškovima postupka ukoliko stranke
ne postignu sporazum o troškovima i dogovore se da odluku
o troškovima donese sud.
– Sud će strankama izdati ovjereni prepis zapisnika u koji je
unesena sudska nagodba.
– Nakon donošenja rješenje kojim ne dopušta nagodbu
stranaka, sud će zastati s postupkom dok to rješenje ne
postane pravosnažno.

6
 POGLAVLJE IX

GLAVNA RASPRAVA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .......................................... 3

II KONTROLNE LISTE .......................................................................... 11

a) Redoslijed glavne rasprave ................................................................ 11

b) Dužnosti sudije tokom glavne rasprave ............................................... 12

c) Odgoda i odlaganje ročišta za glavnu raspravu .................................... 12

d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem ročišta za glavnu

raspravu .................................................................................................... 13

e) Pitanja povezana za isključivanje javnosti sa glavne rasprave ....... 14

III. PRAKTIČNI PRIMJERI .................................................................. 15

a) Poziv strankama na ročište za glavnu raspravu u slučaju kada je sud

odlučio da nije potrebno održati pripremno ročište - član 76 ZPP-a ..... 15

b) Poziv na ročište za glavnu raspravu stranki koja nije

prisustvovala pripremnom ročištu .................................................. 16

c) Poziv svjedoku za ročište na glavnu raspravu ...................................... 17

1
 POGLAVLJE IX

GLAVNA RASPRAVA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 62

(1) Sud odmah nakon prijema tužbe počinje pripreme za glavnu

raspravu.

(2) Te pripreme obuhvataju prethodno ispitivanje tužbe, dostavu tužbe

na obavezni odgovor, održavanje pripremnog ročišta i zakazivanje
glavne rasprave.

Član 63

U toku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upućivati podneske u

kojima će navesti činjenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve, te predložiti
dokaze kojima se utvrđuju te činjenice.

Član 64

(1) Sud u toku pripremanja glavne rasprave donosi odluke o upravljanju

postupkom u skladu s odredbama ovog zakona.

(2) Protiv rješenja iz stava 1 ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 65

Sud može u toku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na osnovu

priznanja, presudu na osnovu odricanja i presudu zbog propuštanja, te primiti
na zapisnik nagodbu stranaka.

3
 Član 97

(1) Sudija otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.

(2) Nakon toga, sudija utvrđuje jesu li došle sve pozvane osobe, pa ako
nisu, provjerava jesu li odsutne osobe uredno pozvane i imaju li
opravdan razlog za izostanak.

(3) Ako tužilac bez opravdanog razloga ne dođe na ročište za glavnu

raspravu, a bio je uredno pozvan, smatrat će se da je povukao tužbu,
osim ako se tuženi na tom ročištu upusti u raspravljanje.

(4) Ako na ročište za glavnu raspravu bez opravdanog razloga ne dođe

tuženi, a bio je uredno pozvan, rasprava će se održati bez njegovog
prisustva.

Član 98

(1) Sud će prvo, po prigovoru stranke ili po službenoj dužnosti, utvrditi

postoje li procesne smetnje za dalje postupanje i postupiti u skladu s
odredbama člana 67 ovog zakona, ako odredbama ovog zakona nije
drugačije predviđeno.

(2) Ako sud ne usvoji prigovor iz stava 1 ovog člana, bez obzira da li je
o njemu raspravljano odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom,
odluku o prigovoru donijet će zajedno s odlukom o glavnoj stvari.

(3) Protiv rješenja kojim se odbijaju prigovori stranaka iz stava 1 ovog

člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 99

(1) Glavna rasprava se odvija slijedećim redom:

1. Tužilac ukratko izlaže sva bitna pitanja iz tužbe, uključujući

izvođenje dokaza čitanjem isprava;

2. Tuženi ukratko izlaže odgovor na tužbu i daje odgovor na

bitne navode tužioca iz tačke 1 ovog stava;

3. Ako je stavljen prijedlog za izvođenje dokaza saslušanjem

stranaka, saslušavaju se stranke, i to prvo tužilac a zatim
tuženi;

4
 4. Saslušavaju se svjedoci, i to prvo svjedoci tužioca, a zatim
svjedoci tuženog;

5. Izvode se ostali dokazi, uključujući i vještačenje;

6. Nakon izvođenja svih dokaza, obje stranke, počevši od

tužioca, imaju pravo da se obrate sudu završnim izlaganjem,
kojim se rezimiraju pravni i činjenični aspekti predmeta;

7. Sud može dopustiti tužiocu da se ukratko izjasni na završno

izlaganje tuženog;

8. Ako je tužiocu dopušteno da se izjasni na završno izlaganje

tuženog, i tuženi će imati pravo da se ukratko izjasni na
konačne navode tužioca.

(2) Izuzetno, sud može odrediti redoslijed odvijanja glavne rasprave

drugačiji od redoslijeda predviđenog u stavu 1 ovog člana.

Član 100

(1) Sud će voditi računa da se glavna rasprava odvija na pravilan način,

bez nepotrebnih odlaganja, te da se raspravlja samo o pitanjima bitnim
za donošenje odluke.

(2) Sudija se u toku glavne rasprave brine o održavanju reda u sudnici i o

dostojanstvu suda.

(3) Sud će kazniti osobe koje narušavaju red u sudnici ili vrijeđaju
dostojanstvo suda i drugih sudionika u postupku u skladu s odredbama
ovog zakona o nepoštivanju suda.

Član 101

Postupak na glavnoj raspravi odvija se usmeno, a dokazi se izvode

neposredno pred sudom, ukoliko nije drugačije predviđeno ovim zakonom.

Član 102

(1) Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve činjenice

5
 potrebne za obrazloženje svojih prijedloga, ponuditi dokaze potrebne
za utvrđivanje svojih navoda, te se izjasniti o navodima i ponuđenim
dokazima protivne stranke.

(2) Stranke mogu tokom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati
nove dokaze samo ako učine vjerovatnim da ih bez svoje krivice nisu
bile u mogućnosti iznijeti, odnosno predložiti na pripremnom ročištu.

Član 103

Stranke iznose i svoja pravna shvaćanja koja se odnose na predmet spora.

Član 104

(1) Prilikom izvođenja dokaza saslušanjem stranaka, stranku prvo ispituje

njen punomoćnik, a nakon toga suprotna stranka.

(2) Ako stranka koja se saslušava nema punomoćnika, najprije je ispituje

sud.

Član 105

Stranke ispituju svjedoke i vještake. Sudija prvo daje riječ stranki koja je
predložila svjedoka ili vještaka, zatim suprotnoj strani, a zatim, ukoliko je
potrebno, ponovo stranki koja ih je predložila.

Član 106

Sudija može postavljati pitanja strankama, svjedocima ili vještacima u

svakoj fazi saslušanja.

Član 107

(1) Sud će odbiti provođenje procesnih radnji koje nisu bitne za

postupak.

(2) Sud neće dopustiti postavljanje pitanja u kojima je sadržano kako na

njih treba odgovoriti.

(3) Sud neće dopustiti pitanja koja su nebitna za predmet i pitanja na koja

6
 je već dovoljno odgovoreno.

(4) Na zahtjev stranke, u zapisnik će se unijeti pitanja koja sud nije

dopustio.

(5) Sud neće dopustiti vrijeđanje i uznemiravanje stranaka, svjedoka i

vještaka za vrijeme ispitivanja.

Član 108

(1) Saslušani svjedoci i vještaci ostaju u sudnici, ako im sud to naloži.

(2) Ako stranka to zahtijeva, a svjedok je još uvijek prisutan, sud može
odlučiti da svjedoka koji je već saslušan na istom ročištu za glavnu
raspravu još jednom pozove na ponovno saslušanje.

Član 109

(1) Sud nije vezan za svoje rješenje koje se odnosi na rukovođenje

raspravom.

(2) Protiv rješenja koja se odnose na rukovođenje raspravom nije

dopuštena posebna žalba.

Član 110

Nakon što budu okončane sve faze glavne rasprave i predmet bude spreman
za presuđenje, sud će proglasiti da je glavna rasprava zaključena.

2. Odgoda, odlaganje i nastavak ročišta

Član 111

(1) Sud može odgoditi zakazano ročište za glavnu raspravu prije

njegovog održavanja ako utvrdi da nisu ispunjene zakonske

7
 pretpostavke za njegovo održavanje, ili da dokazi čije je izvođenje
određeno neće biti pribavljeni do ročišta (odgoda ročišta).

(2) Sud je dužan, najkasnije osam dana prije održavanja ročišta, provjeriti
da li su ispunjeni uslovi iz stava 1 ovog člana.

(3) Kad odgodi ročište, sud će o vremenu održavanja novog ročišta

odmah obavijestiti sve pozvane.

Član 112

(1) Sud može, na prijedlog stranke, odložiti započeto ročište (odlaganje

ročišta) samo iz slijedećih razloga:

1. ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje ročišta na

ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje
određeno, a koji je važan za pravilno donošenje odluke;
2. ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog
rješenja spora ili zaključenja sudske nagodbe.

(2) Stranka može samo jednom tražiti odlaganje ročišta iz istog razloga.

(3) Kad se ročište odloži, sud će prisutnima odmah saopćiti mjesto i

vrijeme novog ročišta. Sud nije dužan o mjestu i vremenu novog
ročišta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na odloženom
ročištu, a bila je uredno obaviještena.

Član 113

Ako na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno,
sud može odlučiti da se rasprava nastavi, s tim da se naknadno, na novom
ročištu, izvede samo taj dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.

Član 114

Na novom ročištu zakazanom nakon odlaganja rasprave, radnje koje su već

provedene ponovo se provode samo ako se ročište drži pred novim sudijom
ili ako sud smatra da je to neophodno za pravilno donošenje presude.

8
 Član 115

(1) Ročište za glavnu raspravu se ne može odgoditi niti odložiti na

neodređeno vrijeme.

(2) Ročište za glavnu raspravu ne može se odgoditi ili odložiti duže od 30

dana, osim u slučaju iz člana 129 ovog zakona.

(3) Sudija je o svakoj odgodi, odnosno odlaganju ročišta dužan obavijestiti

predsjednika suda. Predsjednik suda vodi evidenciju o odgodama i
odlaganjima ročišta za svakog sudiju pojedinačno.

(4) Prilikom odgode, odnosno odlaganja ročišta sud će datum održavanja

novog ročišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa
strankama.

(5) Kada odgodi ili odloži ročište, sud je dužan poduzeti sve radnje koje
mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedećeg ročišta otklonili
uzroci koji su doveli do odgode, odnosno odlaganja, te kako bi se na
tom ročištu rasprava mogla zaključiti.

(6) Protiv rješenja suda kojim se odgađa ili odlaže ročište, ili rješenja kojim
se odbijaju prijedlozi stranaka za odgodu, odnosno odlaganje ročišta,
nije dopuštena posebna žalba.

Član 116

Ako se započeto ročište ne može okončati u toku istog dana, sud će odrediti
nastavak ročišta za slijedeći radni dan (nastavak ročišta).

Član 117

Odredbe čl. 111, 112, 115 i 116 ovog zakona na odgovarajući se način
primjenjuju na pripremno ročište.

3. Javnost glavne rasprave

Član 118

(1) Glavna rasprava je javna.

9
(2) Raspravi mogu prisustvovati samo punoljetne osobe.

(3) Osobe koje su prisutne raspravi ne smiju nositi oružje ili opasno
oruđe.

(4) Odredba stava 3 ovog člana ne odnosi se na pripadnike policije, ako

je nošenje oružja neophodno za vršenje njihove dužnosti.

Član 119

(1) Sud može isključiti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njen dio
ako to zahtijevaju interesi čuvanja službene, poslovne ili osobne tajne,
zaštita interesa maloljetnika, interesi javnog reda ili razlozi morala.

(2) Sud može isključiti javnost i kada se mjerama za održavanje reda

predviđenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano
održavanje rasprave.

Član 120

(1) Isključenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske

zastupnike, punomoćnike i umješače i ombudsmane Federacije.

(2) Sud može dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost isključena

budu prisutne pojedine službene osobe, kao i naučni i javni radnici,
ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno naučnu ili javnu
djelatnost.

(3) Sud će upozoriti osobe koje budu prisutne raspravi na kojoj je javnost
isključena da su dužne kao tajnu čuvati ono što su na raspravi saznale,
a što nije već poznato javnosti, i upozoriti ih na posljedice odavanja
tajne.

Član 121

(1) isključenju javnosti odlučuje sud rješenjem koje mora biti

obrazloženo i javno objavljeno.

(2) Protiv rješenja o isključenju javnosti nije dopuštena posebna žalba.

10
 Član 122

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajući će se način

primjenjivati i na pripremnom ročištu, na ročištu izvan glavne rasprave pred
sudom, te na ročištu pred zamoljenim sudom.

II KONTROLNE LISTE

a) Redoslijed glavne rasprave

– Utvrditi da li su došla sva pozvana lica i da li su ispunjene

pretpostavke za održavanje glavne rasprave.
– Ukoliko su ispunjene pretpostavke za održavanje glavne
rasprave, otvoriti glavnu raspravu i objaviti predmet
raspravljanja.
– Po službenoj dužnosti ili po prigovoru stranaka otkloniti
procesne smetnje za dalje postupanje.
– Pozvati tužioca da izloži bitna pitanja tužbe (i eventualno
odgovora na protivtužbu), a tuženom da izloži bitna pitanja
odgovora na tužbu (i eventualno protivtužbe).
– Provesti dokaze.
– Prvo tužilac izvodi dokaze (svjedocima) i materijalne dokaze
i/ili dokumente, a zatim tuženi izvodi dokaze.
– Strana koja poziva svjedoka ispituje istog (direktno ispitivanje),
a potom suprotna strana ispituje svjedoka (unakrsno
ispitivanje),a zatim strana koja je predložila svjedoka može
ponovo ispitati svjedoka (ponovno ispitivanje). Sudija može
postavljati pitanja svjedoku u bilo koje vrijeme, ali bolje je
sačekati da strane završe ispitivanje, osim ako sudija ne želi
da mu se odmah razjasni određena činjenica.
– Kod ispitivanja vještaka, daje se riječ stranki koja ga je
predložila, a potom redoslijedom koji se primjenjuje sa
drugim svjedocima.

Završna izlaganja
– Prvo tužilac iznosi završno izlaganje, a onda tuženi.
– Svaka strana potom ima priliku da odgovori na završno
izlaganje suprotne strane.
– Objaviti da je glavna rasprava zaključena.
11
 b) Dužnosti sudije tokom glavne rasprave

– Odbiti utvrđivanje novih činjenica i izvođenje novih dokaza

koje stranke iznesu, odnosno predlože tokom glavne rasprave,
ako ne učine vjerovatnim da ih bez svoje svoje krivice nisu
mogle iznijeti, odnosno predložiti do okončanja pripremnog
ročišta.
– Voditi računa da se glavna rasprava odvija na pravilan način,
da ne dolazi do nepotrebnih odlaganja i da se raspravlja samo
o pitanjima bitnim za donošenje odluke.
– Održavati red u sudnici i po potrebi kažnjavati učesnike
u postupku koji narušavaju red u sudnici ili vrijeđaju
dostojanstvo suda i drugih učesnika u postupku (Vidi
Poglavlje XI – Nepoštivanje suda).
– Odbiti provođenje nebitnih procesnih radnji.
– Spriječiti postavljanje svjedocima sugestivnih pitanja
(dopuštena su prilikom unakrsnog ispitivanja).
– Spriječiti pitanja nebitna za predmet.
– Na zahtjev stranke unijeti u zapisnik pitanje čije postavljanje
nije dozvolio.
– Naložiti svjedoku ili vještaku da ostane u sudnici radi
njihovog eventualnog suočenja sa svjedocima čiji se iskaz
u pogledu bitnih činjenica i okolnosti razlikuje, ili radi
eventualnog ponovnog saslušanja.
– Dozvoliti zaključenje sudske nagodbe.
– Ukoliko su ispunjeni zakonski uslovi, donijeti presudu
na osnovu priznanja ili presudu odricanja od tužbenog
zahtjeva.

c) Odgoda i odlaganje ročišta za glavnu raspravu

Glavna rasprava se može odgoditi:

– ako nisu ispunjene zakonske pretpostavke za njeno
održavanje,
– ako dokazi čije je izvođenje određeno neće biti pribavljeni
do ročišta.

Glavna rasprava može biti odložena:

– ako obje stranke predlažu odlaganje radi pokušaja mirnog
12
 rješenja spora,
– ako bez krivnje stranke koja predlaže odlaganje na ročištu nije
moguće izvesti neki od dokaza čije je izvođenje određeno, a
koji je važan za pravilno donošenje odluke.

d) Obaveza suda u vezi s odgodom i odlaganjem ročišta za glavnu

raspravu

– Sud je dužan, najkasnije osam dana prije održavanja ročišta,

provjeriti da li su ispunjeni uslovi za njegovo održavanje.
– Kad odgodi ročište, sud će o vremenu održavanja novog
ročišta odmah obavijestiti sve pozvane.
– Kad ročište odloži, sud će prisutnima odmah saopštiti mjesto
i vrijeme novog ročišta, ali nije dužan o mjestu i vremenu
novog ročišta obavijestiti stranku koja nije bila prisutna na
odloženom ročištu, a bila je uredno obaviještena (iako sud
nije dužan o mjestu i vremenu novog ročišta obavijestiti
stranku koja nije bila prisutna na odloženom ročištu, a bila
je uredno obaviještena, zbog eventualnih štetnih posljedica
za stranke, bilo bi preporučljivo da takvu stranku sud ipak
obavijesti o mjestu i vremenu novog ročišta).
– Na novom ročištu zakazanom nakon odlaganja rasprave,
radnje koje su već provedene ponovo se provode samo ako
se ročište drži pred novim sudijom, ili ako sud smatra da je
to neophodno za pravilno donošenje presude.
– Pri odgodi ili odlaganju sud je dužan voditi računa da se novo
ročište za glavnu raspravu ne može odgoditi niti odložiti na
neodređeno vrijeme, niti duže od 30 dana (osim u slučaju
kada se zbog izuzetnih okolnosti neki dokaz ne može izvesti
u tom roku).
– O svakoj odgodi, odnosno odlaganju ročišta, postupajući
sudija dužan je obavijestiti predsjednika suda (koji o tome
vodi evidenciju za svakog sudiju pojedinačno).
– Prilikom odgode, odnosno odlaganja ročišta, sud će datum
održavanja novog ročišta, u pravilu, odrediti uz prethodnu
konsultaciju sa strankama.
– Kada odgodi ili odloži ročište, sud je dužan preduzeti sve
radnje koje mu stoje na raspolaganju kako bi se do slijedećeg
ročišta otklonili uzroci koji su doveli do odgode, odnosno
odlaganja, te kako bi se na novom ročištu rasprava mogla
zaključiti.
– Ako na ročištu nije moguće izvesti neki od dokaza čije je
13
 izvođenje određeno, sud može odlučiti da se rasprava nastavi,
s tim da se naknadno, na novom ročištu, izvede samo taj
dokaz i iznesu navodi u vezi s njim.
– Ako se započeto ročište ne može okončati u toku istog
dana, sud će odrediti nastavak ročišta za slijedeći radni dan
(nastavak ročišta).

e) Pitanja povezana sa isključivanjem javnosti sa glavne rasprave

U slučaju isključenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sud će donijeti
obrazloženo rješenje o isključenju javnosti (protiv kojeg nije dopuštena
posebna žalba) i javno ga objaviti.

Javnost može biti isključena radi:

1. interesa čuvanja službene, poslovne ili lične tajne,
2. zaštite interesa maloljetnika,
3. interesa javnog reda,
4. razloga morala,
5. kada se mjerama za održavanje reda predviđenim u zakonu ne može
osigurati nesmetano održavanje rasprave.

Lica na koja se ne odnosi isključenje javnosti sa glavne rasprave:

1. stranke,
2. zakonski zastupnici stranaka,
3. punomoćnici stranaka,
4. umješači,
5. ombudsmani Federacije,
6. pojedine službene osobe,
7. naučni i javni radnici (ako je to od interesa za njihovu službu, odnosno
naučnu ili javnu djelatnost).

U slučaju isključenja javnosti sa dijela ili cijele glavne rasprave, sudija

mora:
– upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je isključena
javnost da su dužne kao tajnu čuvati ono što su na raspravi
saznale, a što već nije poznato javnosti;

– upozoriti osobe prisutne na raspravi sa koje je isključena

javnost na posljedice odavanja tajne (odredbama člana 388
st. 1 Krivičnog zakona Federacije BiH za odavanje službene
14
 tajne propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet
godina).

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Poziv strankama na ročište za glavnu raspravu u slučaju kada je

sud odlučio da nije potrebno održati pripremno ročište - član 76
ZPP-a

Bosna i Hercegovina PRAVNA STVAR:

Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton tužilac:___________________
Općinski sud u _________
Broj: __________ tuženi: ___________________
_________. godine
radi: _____________________

POZIV
za: _________________________________________________________
________
(za fizička lica navesti: ime i prezime, te prebivalište ili
boravište stranke, ili njenog punomoćnika, odnosno zakonskog
zastupnika – ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedište stranke, te ime
i prezime i prebivalište ili boravište njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomoćnika – ukoliko ih stranka ima)

Pozivate se u svojstvu _______________na ročište za glavnu raspravu za

dan __________
(tužioca/tužitelja-tuženog)
_______________ godine u _____ sati, koje će se održati u zgradi
_______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____.

15
UPOZORENJE:

1. Ako na ročište bez opravdanog razloga ne dođu tužilac ili

njegov punomoćnik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su
uredno obaviješteni, smatrat će se da je tužba povučena, osim
ako se tuženi upusti u raspravljanje (čl. 97 st. 3 ZPP-a).

2. Ako na ročište bez opravdanog razloga ne dođu uredno

obaviješteni tuženi ili njegov punomoćnik, odnosno zakonski
zastupnik, ročište će se održati bez njihovog prisustva (čl. 97
st. 4 ZPP-a).

PRILOG: Rješenje o određivanju dokaza koji će se provesti na glavnoj

raspravi.

M. P.

S U D I J A:

b) Poziv na ročište za glavnu raspravu stranki koja nije

prisustvovala pripremnom ročištu

Bosna i Hercegovina PRAVNA STVAR:

Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton tužilac:___________________
Općinski sud u _________
Broj: __________ tuženi: ___________________
_________. godine
radi: _____________________

POZIV
za: _________________________________________________________
________
(za fizička lica navesti: ime i prezime, te prebivalište ili
boravište stranke, ili njenog punomoćnika, odnosno zakonskog
zastupnika – ukoliko ih stranka ima;
za pravna lica navesti: naziv i sjedište stranke, te ime
16
 i prezime i prebivalište ili boravište njihovog zakonskog
zastupnika, odnosno punomoćnika – ukoliko ih stranka ima)

Pozivate se u svojstvu _______________ na ročište za glavnu raspravu za

dan __________
(tužioca-tuženog)
_______________ godine u _____ sati, koje će se održati u zgradi
_______________ suda u __________________, u sudnicu broj _____.

S obzirom na to da niste prisustvovali pripremnom ročištu u prilogu vam

dostavljamo ovjeren prepis rješenja koje je sud donio na pripremnom ročištu
u skladu sa odredbama čl. 94 Zakona o parničnom postupku.

UPOZORENJE:

1. Ako na ročište bez opravdanog razloga ne dođu tužilac ili

njegov punomoćnik, odnosno zakonski zastupnik, a bili su
uredno obaviješteni, smatrat će se da je tužba povučena, osim
ako se tuženi upusti u raspravljanje (čl. 97 st. 3 ZPP-a).

2. Ako na ročište bez opravdanog razloga ne dođu uredno

obaviješteni tuženi ili njegov punomoćnik, odnosno zakonski
zastupnik, ročište će se održati bez njihovog prisustva (čl. 97
st. 4 ZPP-a).

PRILOG: Ovjeren prepis rješenja sa pripremnog ročišta.

M. P.

S U D I J A:

_____________

17
 c) Poziv svjedoku za ročište na glavnu raspravu

Bosna i Hercegovina PRAVNA STVAR:
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton tužilac:___________________
Općinski sud u _________
Broj: __________ tuženi: ___________________
_________. godine
radi: _____________________

POZIV ZA SVJEDOKA: ________________________________________

Pozivate se u svojstvu svjedoka na ročište za glavnu raspravu zakazano

za dan _____________ godine u ____ sati, koje će se održati u zgradi
______________ suda u ______________________________________, u
sudnicu broj _____.

UPOZORENJA I NAPOMENE:

1. Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna je odazvati

se pozivu, a ako Zakonom nije drugačije određeno, dužna je
svjedočiti (član 137 stav 1 Zakona o parničnom postupku).
2. Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne
opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji
sa mjesta gdje treba da bude saslušan, sud će narediti da se
prisilno dovede i podmiri troškove dovođenja i kazniti ga
novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM (član 410 stav
1 Zakona o parničnom postupku).
3. Ako svjedok dođe i, nakon što je upozoren na posljedice,
uskrati svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud
ocijeni da su razlozi uskraćivanja neopravdani, kaznit će
ga novčanom kaznom od 100,00 do 1.000,00 KM, a ako i
poslije toga odbije da svjedoči, može ga zatvoriti. Zatvor
traje sve dok svjedok ne pristane svjedočiti, ili dok njegovo
svjedočenje ne postane nepotrebno, ali najduže 15 dana (član
410 stav 2 ZPP-a).
4. Sud će na zahtjev stranke narediti svjedoku da naknadi
troškove što ih je uzrokovao svojim neopravdanim
izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoči
(član 410 stav 3 ZPP-a).
18
 5. Svjedok ima pravo na naknadu putnih troškova i troškova za
prehranu i prenoćište, te na naknadu izmakle zarade, nastalih
usljed njegove obaveze da svjedoči (član 146 stav 1 ZPP-a).
6. Svjedok mora zahtijevati naknadu troškova odmah nakon
saslušanja, inače gubi pravo na naknadu troškova (čl. 146
st. 2 ZPP-a).
M.P. S u d i j a:
..........................................................................................................................
____________________

19
 POGLAVLJE X

IZUZEĆE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ....................................... 3

Zakon o parničnom postupku ............................................................... 3

II KONTROLNE LISTE ........................................................................ 5

a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne može suditi: ............... 5

b) Kontrolna lista odlučivanja o zahtjevu za izuzeće ............................ 5

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ...................................................................... 6

a) Primjer rješenja kojim se zahtjev za izuzeće usvaja ......................... 6

b) Primjer rješenja kojim se zahtjev za izuzeće odbija ......................... 7

1
 POGLAVLJE X

IZUZEĆE

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 357

Sudija ne može suditi:

(1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke, ako
je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog
obveznika, ili ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao
svjedok ili vještak;

(2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik
po krvi u pravnoj liniji do bilo kojeg stepena, a u pobočnoj liniji do
četvrtog stepena, ili mu je bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik
po tazbini, odnosno srodnik vanbračnog druga do drugog stepena, bez
obzira na to jesu li brak, odnosno vanbračna zajednica prestali ili ne;

(3) ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog

zastupnika ili punomoćnika;

(4) ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog

zastupnika ili punomoćnika;

(5) ako postoje druge zakonske okolnosti koje dovode u sumnju njegovu
pristrasnost.

3
 Član 358

(1) Stranka podnosi zahtjev za izuzeće sudije čim sazna da postoji koji od
razloga za izuzeće, a najkasnije do završetka rasprave, a ako nije bilo
rasprave – do donošenja odluke.

(2) Stranka može u pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek poimenično
navesti sudiju koji ne bi mogao sudjelovati u donošenju odluke zbog
razloga iz člana 357 ovog zakona.

(3) Stranka može tražiti izuzeće samo poimenično određenog sudije koji
u predmetu postupa.

(4) Stranka je dužna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da

postoji neki od zakonskih osnova za izuzeće.

Član 359

(1) zahtjevu za izuzeće sudije odlučuje predsjednik suda.

(2) Ako stranka traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi
predsjednik neposredno višeg suda.

(3) zahtjevu stranke za izuzeće predsjednika Vrhovnog suda Federacije

odlučuje opća sjednica tog suda.

(4) Prije donošenja rješenja o izuzeću uzet će se izjava od sudije čije se

izuzeće traži, a prema potrebi obavit će se i drugi izviđaji.

(5) Protiv rješenja kojim se zahtjev za izuzeće usvaja nije dopuštena

žalba, a protiv rješenja kojim se zahtjev odbija nije dopuštena posebna
žalba.

Član 360

Kad sudija sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, ili čim sazna da
postoji neki od razloga za izuzeće iz člana 357 ovog zakona, dužan je odmah
o tome obavijestiti predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja do
donošenja odluke o izuzeću. Ako se radi o izuzeću predsjednika suda, on će
sebi odrediti zamjenika iz reda sudija tog suda, a ako to nije moguće, postupit
će po članu 49 ovog zakona.

4
 Član 361

(1) Odredbe ovog Zakona o izuzeću sudija primjenjivat će se na

odgovarajući način i na zapisničare.

(2) izuzeću zapisničara odlučit će sudija.

II KONTROLNE LISTE

a) Kontrolna lista razloga zbog kojih sudija ne može suditi:

- ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke;

- ako je sa strankom u odnosu suovlaštenika, suobveznika ili regresnog
obveznika;
- ako je u istom predmetu saslušan ili predložen kao svjedok ili
vještak;
- ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke
srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena;
- ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke
srodnik u pobočnoj liniji do četvrtog stepena;
- ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke
bračni, odnosno vanbračni drug ili srodnik po tazbini, odnosno
srodnik bračnog ili vanbračnog druga do drugog stepena, bez obzira
da li je brak, odnosno vanbračna zajednica prestala ili ne;
- ako je staralac, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog
zastupnika ili punomoćnika;
- ako je u istom predmetu učestvovao u donošenju odluke nižeg suda
ili drugog organa;
- ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju nepristrasnost.

b) Kontrolna lista odlučivanja o zahtjevu za izuzeće

- O zahtjevu za izuzeće sudije odlučuje predsjednik suda.

5
 - O zahtjevu za izuzeće predsjednika suda odlučuje predsjednik
neposredno višeg suda.
- O zahtjevu za izuzeće predsjednika Vrhovnog suda FBiH/RS odlučuje
opća sjednica svih sudija tog suda.

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Primjer rješenja kojim se zahtjev za izuzeće usvaja:

Bosna i Hercegovina
__________________

_________________
Broj:
Tuzla,_________. godine

OPĆINSKI SUD U TUZLI, predsjednik suda_______, odlučujući

o zahtjevu sutkinje _______, u predmetu tužioca _____________, protiv
tuženog ___________radi_________, dana ________. godine, u predmetu
broj: ______, donio je

R J E Š E NJ E

USVAJA SE ZAHTJEV za izuzeće sutkinje ovog suda ________

od postupanja u predmetu broj _______.
Nalaže se pisarnici ovog suda da predmet broj __________ rasporedi
u rad sudiji__________.

O b r a z l o ž e nj e

Pismenim podneskom od 06.10.2008. godine sutkinja ________

je zatražila izuzeće od postupanja u predmetu tužioca _______protiv
6
tuženog_______radi _______, navodeći da je sa tuženim _________ srodnik
u pravoj liniji, te da ta činjenica predstavlja razlog za njeno izuzeće od
postupanja u tom predmetu.

Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzeće, predsjednik

suda nalazi da navodi koji se iznose kao razlog za izuzeće – srodstvo sa
tuženim − predstavljaju razlog koji bi mogao dovesti u sumnju nepristrasnost
postupajućeg sudije, da je isti opravdan i kao razlog za izuzeće propisan
odredbom člana 357 stav 1 tačka 2 Zakona o parničnom postupku, te je u
skladu sa članom 359 istog zakona, donesena odluka kao u izreci rješenja.

Po utvrđenoj signaturi za suđenje u ovoj pravnoj stvari
određen je sudija____________.

Predsjednik suda

______________

POUKA: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

b) Primjer rješenja kojim se zahtjev za izuzeće odbija

Bosna i Hercegovina
_________________
_________________

_________________
Broj:
____,______. godine

OPĆINSKI SUD U ______, predsjednik suda_____________,

odlučujući o zahtjevu _________, advokatice iz _______, kao punomoćnice
7
tužioca za izuzeće sutkinje _____ u pravnoj stvari tužioca _________________,
protiv tuženog _________ radi _____, v. sp. ____ KM, dana ________godine
u predmetu broj: _____ donio je

R J E Š E NJ E

ODBIJA SE ZAHTJEV za izuzeće sutkinje ovog suda _________

od postupanja u predmetu broj Ps.438/04

O b r a z l o ž e nj e

Pismenim podneskom od 03.10. 2008. godine, _________, advokatica

iz ________, kao punomoćnica tužioca ____________, podnijela je zahtjev
za izuzeće postupajuće sutkinje ____________. U zahtjevu se navodi da je
postupajuća sutkinja povodom izjavljene revizije tužioca na rješenje ovog
suda i rješenje Kantonalnog suda ________ kojim je odbijen prijedlog
tužioca za povrat u prijašnje stanje, a koja rješenja je Vrhovni sud Federacije
Bosne i Hercegovine ukinuo i vratio predmet na ponovno suđenje, odredila
vještačenje po vještaku medicinske struke na okolnost da li je „punomoćnica
tužioca mogla predvidjeti svoje zdravstveno stanje, odnosno da li se radi
o povredama i stanju zdravlja koje se nije moglo predvidjeti a predstavlja
razlog što punomoćnica tužioca nije mogla pristupiti na zakazano ročište
dana 06.03.2006. godine“, koje vještačenje je određeno suprotno odredbama
člana 8 Zakona o parničnom postupku, zatim što je određivanjem novog
vještačenja suprotno odredbi člana 149 tačka 1 i 2 Zakona o parničnom
postupku nezakonito postupala, na što je od strane punomoćnice tužioca
upozorena, te da se na osnovu toga izvodi zaključak da sudija vodi postupak
nezakonito i pristrasno, iz kojih razloga podnosilac zahtjeva traži izuzeće
postupajuće sutkinje _____________.

Izjašnjavajući se o navodima iz zahtjeva za izuzeće, sutkinja

___________ navodi da smatra da zahtjev nije osnovan, da je ona kao
postupajuća sutkinja sve radnje u postupku poduzela i poduzima u skladu sa
zakonom i uputama revizijskog suda.
Nadalje, sutkinja navodi i to da smatra da je i tužiocu i tuženom u
ovoj pravnoj stvari omogućen adekvatan pristup sudu, te smatra da je tokom
postupka profesionalno i korektno obavljala svoju dužnost, da ni jednom
poduzetom procesnom radnjom nije prekršila zakon, te da je zahtjev za
izuzeće neosnovan.
8
 Nakon uvida u spis, ocjene navoda iz zahtjeva za izuzeće, predsjednik
suda nalazi da razlozi na temelju kojih punomoćnica tužioca ______________,
advokatica iz _______, zahtijeva izuzeće sutkinje ______________, a to je
određivanje provođenja dokaza vještačenjem po vještaku medicinske struke
u suprotnosti sa odredbama Zakona o parničnom postupku,1 zbog čega tužilac
dovodi u sumnju zakonitost u postupanju sutkinje, nisu razlozi za izuzeće
sutkinje u smislu odredbe člana 357 Zakona o parničnom postupku. Naime,
činjenica da tužilac nije zadovoljan odlukom sutkinje o provođenju određenog
dokaza nije dovoljna za donošenje zaključka da sutkinja _______________
pokazuje u svom postupanju pristrasnost na štetu tužioca, nego bi to
predstavljalo razlog koji tužilac eventualno može koristiti u žalbi.

Na temelju iznesenog a u skladu sa članom 359 Zakona o parničnom

postupku donesena je odluka kao u izreci rješenja.

Predsjednik suda

POUKA: Protiv ovog rješenja nije dopuštena posebna žalba.

1
Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06.
9
10
 POGLAVLJE XI

NEPOŠTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................ 3

Zakon o parničnom postupku ............................................................ 3

II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 6

a) Osobe koje mogu biti kažnjene za nepoštivanje suda ................. 6

b) Načini nepoštivanja suda: ................................................................. 6

c) Kazne koje se mogu izreći ......................................................... 6

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ................................................................ 7

a) Rješenje kojim se izriče novčana kazna za nepoštivanje suda ........ 7

b) Kažnjavanje svjedoka .......................................................................... 8

1
 POGLAVLJE XI

NEPOŠTIVANJE SUDA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 406

Sud će u toku postupka kazniti novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM

stranku, zakonskog zastupnika, punomoćnika ili umješača koji su svojim
parničnim radnjama teže zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

Član 407

(1) Novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM sud će kazniti osobu koja

u podnesku vrijeđa sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.

(2) Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slušatelj
prisutna raspravi vrijeđa sud ili druge sudionike u postupku, ometa
rad ili se ne pokorava naredbama suda za održavanje reda, sud će
je opomenuti. Ako opomena bude bezuspješna, sud će opomenutu
osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novčanom kaznom od 100 d0
1.000 KM, a može je udaljiti i kazniti novčanom kaznom.

(3) Ako stranka bude udaljena iz sudnice, ročište će se održati i bez

njenog prisustva.

(4) Ako iz sudnice bude udaljen punomoćnik, sud će na zahtjev stranke

odložiti ročište, a ako stranka nije prisutna na ročištu, sud će uvijek
odložiti ročište i obavijestiti stranku da je njen punomoćnik udaljen
s ročišta zbog narušavanja reda.

(5) Kad sud kazni novčanom kaznom ili udalji iz sudnice advokata ili
advokatskog pripravnika kao punomoćnika, obavijestit će o tome
advokatsku komoru.

3
 Član 408

(1) Sud će novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti punomoćnika

za primanje pismena koji protivno odredbama člana 352 stav 7
ovog zakona ne obavijesti sud o promjeni adrese.

(2) Sud će na zahtjev stranke narediti punomoćniku za primanje

pismena da nadoknadi troškove koje je prouzrokovao neopravdanim
nedostavljanjem obavijesti o promjeni adrese.

Član 409

(1) Osobu koja neosnovano odbije primiti pismeno, te osobu koja na

koji drugi način ometa dostavu pismena svjesno onemogućavajući
primjenu odredaba ovog zakona o dostavi, sud će kazniti novčanom
kaznom od 100 do 1.000 KM.

(2) Sud će na zahtjev stranke narediti osobi iz stava 1 ovog člana da

nadoknadi troškove što ih je svojim ponašanjem opisanim u stavu
1 ovog člana prouzrokovala.

Član 410

(1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dođe, a izostanak ne

opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta
gdje treba da bude saslušan, sud će narediti da se prisilno dovede
i podmiri troškove dovođenja i kazniti ga novčanom kaznom od
100 do 1.000 KM.

(2) Ako svjedok dođe i, nakon što je upozoren na posljedice, uskrati

svjedočenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su
razlozi uskraćivanja neopravdani, kaznit će ga novčanom kaznom
od 100 do 1.000 KM, a ako i poslije toga odbije da svjedoči, može
ga zatvoriti. Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedočiti
ili dok njegovo saslušanje ne postane nepotrebno, ali najduže 15
dana.

(3) Sud će na zahtjev stranke narediti svjedoku da nadoknadi troškove

što ih je uzrokovao svojim neopravdanim izostankom, odnosno
neopravdanim odbijanjem da svjedoči.

(4) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, sud će opozvati

svoje rješenje o kazni, a može svjedoka sasvim ili djelimično
4
 osloboditi naknade troškova. Sud može opozvati rješenje o kazni i
kad svjedok naknadno pristane da svjedočiti.

Član 411

(1) Sud će novčanom kaznom od 100 do 1.000 KM kazniti vještaka

koji ne dostavi nalaz i mišljenje u ostavljenom roku ili ne dođe na
ročište iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda.

(2) Sud će novčanom kaznom iz stava 1 ovog člana kazniti i vještaka

koji bez opravdanog razloga odbije vještačiti.

(3) Sud će na zahtjev stranke narediti vještaku da nadoknadi troškove

što ih je uzrokovao svojim neopravdanim nedostavljanjem nalaza
i mišljenja, neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim
odbijanjem da vještači.

(4) Rješenje o kazni sud može opozvati uz uvjete iz člana 410 stav 4
ovog zakona.

(5) Odredbe ovog člana na odgovarajući se način primjenjuju i na

tumače.

Član 412

Ako osoba koja je novčano kažnjena po odredbama ovog zakona ne

plati tu kaznu u određenom roku, ona će se zamijeniti kaznom zatvora,
čije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini izrečene kazne u skladu s
odredbama Krivičnog zakona, ali koje ne može biti duže od 15 dana.

Član 413

(1) Žalba protiv rješenja iz člana 406, 407, člana 408 stav 1, člana 410
stav 1 i člana 411 stav 1 ovog zakona ne odlaže izvršenje rješenja.

(2) Žalba protiv rješenja iz člana 410 stav 2 i člana 411 stav 2 ne
zadržava izvršenje rješenja, osim ako se u toj žalbi pobija i odluka
suda kojom nisu usvojeni razlozi svjedoka za uskraćivanje
svjedočenja ili odgovora na pojedino pitanje, odnosno razlozi
vještaka za uskraćivanje vještačenja.

5
II. KONTROLNE LISTE

a) Osobe koje mogu biti kažnjene za nepoštivanje suda:

- stranke,
- zakonski zastupnik,
- punomoćnik,
- umješač,
- svjedok,
- vještak,
- osoba koja kao slušatelj prisustvuje raspravi.

b) Načini nepoštivanja suda:

- usmeno ili pismeno vrijeđanje suda stranke ili drugog sudionika u

postupku,
- neosnovano odbijanje prijema pismena,
- ometanje dostavljanja pismena,
- neodazivanje svjedoka pozivu suda bez pravdanja izostanka,
- udaljavanje svjedoka s mjesta gdje treba da bude saslušan bez
odobrenja,
- uskraćivanje svjedočenja ili davanja odgovora na pojedino pitanje,
- nedostavljenje nalaza i mišljenja vještaka u ostavljenom roku,
- nedolazak vještaka na ročište iako je uredno pozvan a izostanak nije
pravdao.

c) Kazne koje se mogu izreći

- novčana kazna u iznosu od 100 do 1.000 KM

6
III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje kojim se izriče novčana kazna za nepoštivanje suda

Bosna i Hercegovina
_________________
_________________

_________________
Broj:
____,______. godine

OPĆINSKI SUD u ______, sudija______, u pravnoj stvari tužioca

_________, protiv tuženog _________, radi _____, v. sp. ____ KM, dana
________godine donio je

R J E Š E NJ E

Tuženi _________kažnjava se novčanom kaznom u iznosu od ______KM,

jer je svojim parničnim radnjama teže zloupotrijebio prava priznata Zakonom
o parničnom postupku, koji iznos je dužan platiti u roku od 15 dana od dana
donošenja rješenja.
Ukoliko tuženi ne plati novčanu kaznu u ostavljenom roku, novčana kazna će
se zamijeniti kaznom zatvora.

O b r a z l o ž e nj e

U toku postupka vođenog u ovoj pravnoj stvari tuženi je dva puta isticao
prijedlog da mu se dozvoli produženje roka određenog za uplatu predujma
troškova vještačenja navodeći da zbog teškog materijalnog položaja nije
u mogućnosti da izvrši uplatu predujma troškova vještačenja, a kako je to
određeno rješenjem ovog suda o određivanju vještačenja od _____godine.
Ponovo, dopisom od _______godine tuženi iz istih razloga traži odgodu
ročišta za glavnu raspravu i ponovno produženje roka za uplatu predujma
troškova vještačenja.
Takvim svojim postupkom tuženi očito namjerava odugovlačiti ovaj parnični
7
postupak, čime teže zloupotrebljava svoja prava priznata Zakonom o
parničnom postupku, te je sud u skladu sa odredbom člana 406 istog zakona
donio odluku kao u izreci rješenja.

Sudija

POUKA.
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 30 dana od dana prijema prepisa
rješenja. Žalba se podnosi ______________ sudu, putem ovog suda u 3 primjerka.

b) Kažnjavanje svjedoka

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ. PR_____
Sarajevo,______ godine

Općinski sud u Sarajevu i to sudac __________ u pravnoj stvari tužitelja

__________ iz Sarajeva, Ul.___________, protiv tuženog ______________
Sarajevo, Ul. __________, radi isplate plata, na ročištu za glavnu raspravu dana
_______ godine u prisutnosti tužiteljice, a u odsutnosti uredno obaviještenog
tuženog, donio je slijedeće

R J E Š E NJ E

Kažnjava se novčanom kaznom od 500,00 KM

svjedok______________________, koji nije pristupio na ročište za glavnu
raspravu zakazanu za dan __________.

O b r a z l o ž e nj e

Svjedok, iako uredno obaviješten, na ročište za glavnu raspravu od ________

godine nije pristupio, a izostanak nije opravdao.

Primjenom odredbi člana 410 stav 1 ZPP-a novčano je kažnjen sa 500,00 KM,
usljed čega je sud imao u vidu da se zbog neopravdanog izostanka svjedoka
8
postupak produžava, a za stranke nastaju dodatni troškovi.
Shodno članu 410 stav 2 ZPP-a, ukoliko kazna ne bude plaćena, ona će se
zamijeniti kaznom zatvora čije trajanje odmjerava sud srazmjerno visini
izrečene kazne u skladu sa odredbama Krivičnog zakona, a koja ne može biti
duža od 15 dana.

S ud ac

POUKA. Protiv ovog rješenja dozvoljeno je pravo žalbe u roku od 30 dana

od dana dostavljanja Kantonalnom sudu Sarajevo putem ovog suda.

9
 POGLAVLJE XII

PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ........................................... 3

Zakon o parničnom postupku ................................................................. 3

II. KONTROLNA LISTA ....................................................................... 5

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ..................................................................... 6

a) Rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka .......................... 6

b) Rješenje kojim se određuje prekid postupka .......................... 8

c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka ................................. 10

d) Rješenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak .... 11

e) Rješenje kojim se utvrđuje nastavak postupka ........................ 12

1
 POGLAVLJE XII

PREKID POSTUPKA

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 378

Postupak se prekida:

1) kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost, a nema

punomoćnika u toj parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo
ovlaštenje za zastupanje, a stranka nema punomoćnika u
toj parnici;
3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno
kad nadležni organ pravomoćno odluči o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog
postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom određeno.

Član 379

(1) Osim slučajeva posebno predviđenih u ovom zakonu, prekid

postupka sud će odrediti:
1. ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju;
2. ako se stranka nalazi na području koje je zbog izvanrednih
događaja, kao što su poplave i slično, odsječeno od suda.

(2) Sud može odrediti prekid postupka ako se odluka o tužbenom

3
 zahtjevu ne može donijeti prije nego što bude donesena odluka u
postupku povodom privrednog prestupa ili u krivičnom postupku.

Član 380

(1) Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi

određeni za obavljanje parničnih radnji.
(2) Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne može poduzimati
nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije
zaključenja glavne rasprave, sud može na osnovu te rasprave
donijeti odluku.
(3) Parnične radnje koje je stranka poduzela dok traje prekid
postupka nemaju prema drugoj stranki nikakav pravni učinak.
Njihov učinak počinje tek nakon što postupak bude nastavljen.

Član 381

(1) Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u članu 378 tač. 1 do

4 ovog zakona nastavit će se kad nasljednik ili staralac ostavštine,
novi zakonski zastupnik, stečajni upravitelj ili pravni sljedbenici
pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne
strane pozove da to učine.
(2) Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u članu 379
stav. 1 tačka 1 i stav 2 ovog zakona, postupak će se nastaviti kad
se pravomoćno završi postupak pred sudom ili drugim nadležnim
organom ili kad sud ustanovi da više ne postoje razlozi da se čeka na
njegov završetak.
(3) U svim ostalim slučajevima prekinuti postupak nastavit će se na
prijedlog stranke čim prestanu razlozi prekida.
(4) Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za
zainteresovanu stranku teći u cijelosti iznova od dana kada joj sud
dostavi rješenje o nastavljanju postupka.
(5) Stranki koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rješenje
o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama člana 347
ovog zakona.

Član 382

(1) Žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje (član 378) ili određuje (član
379) prekid postupka ne zadržava izvršenje rješenja.
(2) Ako je sud na ročištu odbio prijedlog za prekid postupka i odlučio
da se postupak odmah nastavi, protiv tog rješenja nije dopuštena
posebna žalba.
4
II. KONTROLNA LISTA

- Članom 378 ZPP-a su taksativno nabrojani slučajevi u kojima po sili

zakona dolazi do prekida postupka.
- Kada nastupi neka od ovih okolnosti, sud donosi rješenje o prekidu
postupka, koje ima deklaratorni karakter.
- Članom 379 ZPP-a su taksativno utvrđeni razlozi zbog kojih sud
odlukom prekida postupak.
- Ostvarenjem uslova iz stava 1 člana 379 ZPP-a, sud obavezno prekida
postupak rješenjem, a ostvarenjem uslova iz stava 2 tog člana sud
može prekinuti postupak, također rješenjem, koje ima konstitutivni
karakter.
- Rješenja donesena i u slučaju iz člana 378 ZPP-a (kojim je utvrđen
prekid), i u slučaju iz člana 379 ZPP-a (kojim je određen prekid
postupka) nemaju suspenzivno djejstvo, tj. pravne posljedice
nastupaju odmah po donošenju rješenja.
- Članom 380 ZPP-a su utvrđene pravne posljedice prekida koje se tiču
rokova (stav 1), mogućnosti preduzimanja radnji od strane suda (stav
2) i djejstva radnji koja je stranka preduzela (stav 3).
- Prekidom postupka prestaju teći procesni rokovi (npr. iz čl. 70 ZPP-a
– rok za odgovor na tužbu, iz čl. 128 i 129 ZPP-a – rok za izvođenje
dokaza, iz čl. 203 – rok za žalbu).
- Sud ne može preduzimati nikakve radnje za vrijeme trajanja prekida,
izuzev ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave,
kada može donijeti presudu ili rješenje, ali se takva odluka ne može
dostaviti strankama, pa zato ni rok za žalbu ne teče.
- Nemaju pravnog djejstva parnične radnje jedne od stranaka za vrijeme
trajanja prekida postupka prema drugoj stranki.
- Nastavak prekinutog postupka iz razloga navedenih u članu 378,
tačka 1 – 4 ZPP-a moguć je stavljanjem prijedloga za njegovo
nastavljanje od strane lica ovlašćenih na preuzimanje postupka, koja
sudu dostavljaju podnesak kojim ga obavještavaju da preuzimaju
postupak i istovremeno predlažu nastavak postupka.
- Ukoliko stranka predloži nastavak postupka prekinutog u skladu
sa odredbom člana 379 dužna je uz prijedlog dostaviti dokaze o
prestanku razloga zbog kojih je postupak prekinut.
- Do nastavka postupka, koji je prekinut zbog razloga iz člana 379
stav 1 tačka 1 i stav 2, dolazi po saznanju suda da je drugi postupak
pred sudom ili drugim organom pravosnažno okončan ili ako više
nema razloga da se čeka završetak takvog postupka, tj. sud djeluje po
službenoj dužnosti.
- Nastavak postupka određuje se rješenjem.
5
 - Nastavljanjem postupka svi rokovi počinju teći iznova, a pravne
posljedice nastavka postupka imaju djejstvo od dana dostavljanja
rješenja o nastavku postupka strankama.
- Obavezna je lična dostava rješenja o nastavljanju postupka onoj
stranki koja nije podnijela prijedlog.
- Dozvoljena je žalba protiv rješenja kojim se utvrđuje ili određuje
prekid postupka.
- Posebna žalba nije dozvoljena protiv rješenja kojim je sud odbio
prijedlog za prekid postupka i odlučio da se postupak odmah
nastavi.

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje kojim se utvrđuje prekid postupka

(član 378 tačka 1 ZPP-a)

Općinski sud u ____________, sudija ­­­­­­­­­__________, u pravnoj stvari

tužitelja __________________________ iz _________________, Ul.
________________, protiv tuženog ___________________________ iz
_________________, Ul. __________________, radi isplate duga, v.sp.
______________, dana __________________, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Uvrđuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari jer je tužitelj umro, a

nema punomoćnika u ovoj parnici.

Postupak će se nastaviti kad nasljednik ili staratelj zaostavštine preuzme

postupak, ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to učine.

6
 O b r a z l o ž e nj e

Prema izvodu iz matične knjige umrlih Općine __________ broj ___________

tužitelj je umro dana __________200_____ godine, a nije imao punomoćnika
u ovom sporu.

Zbog toga je odlučeno kao u izreci rješenja, a na osnovu člana 378 tačka 1
ZPP-a.

Postupak će se nastaviti na osnovu odredbe čl. 381 stav 1 ZPP-a.

Sudija

POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Kantonalnom sudu u ___________
u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rješenja. Žalba se predaje ovom
sudu.

7
 b) Rješenje kojim se određuje prekid postupka

(Član 379 stav 1 tačka 1 ZPP-a)

Općinski sud u _____________, u pravnoj stvari tužitelja ________________ iz

__________, Ul. ___________________, protiv tužbenog _______________
iz __________, Ul. ___________, radi utvrđenja ništavosti ugovora i predaje
u posjed, v.sp. ____________, dana ___________, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Određuje se prekid postupka u ovoj pravnoj stvari.

Postupak će se nastaviti kad se završi upravni postupak koji se vodi pred

nadležnim organom za stambene poslove Općine ___________ ili kad sud
nađe da više ne postoje razlozi da se čeka na njegov završetak.

O b r a z l o ž e nj e

U ovoj parnici tužitelj zahtijeva da se utvrdi da je apsolutno ništav ugovor

o kupoprodaji stana u _______________, zaključen između tužene Općine
__________ kao prodavca, i tuženih _________________ kao kupaca, da se
kupci brišu iz zemljišne knjige kao suvlasnici sa ½ dijela, te obavežu da mu
predaju stan u posjed. Ovakav zahtjev obrazlaže činjeničnim navodima da
je stanarsko pravo nad predmetnim stanom stekao zaključenjem ugovora o
korišćenju stana 1980. godine, da je u stanu stanovao sa porodicom do početka
rata, kada je isti napustio, da je dana _________ podnio zahtjev za vraćanje
stana u posjed općinskom organu uprave nadležnom za stambene poslove,
da taj postupak nije okončan, da su u međuvremenu tuženi pod 2 i 3 otkupili
ovaj stan i postali njegovi suvlasnici. Tužitelj smatra da je kupoprodajni
ugovor ništav jer se isti nije mogao zaključiti budući da on ostvaruje pravo na
povrat tog stana jer se stan nalazi pod posebnim režimom u smislu propisa iz
stambene oblasti koji se odnose na napuštene stanove.

Tuženi su u toku postupka osporili ovakav zahtjev tužitelja ističući da je tužba

neuredna, da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe, da nije aktivno
legitimiran, i konačno predložili da se tužbeni zahtjev odbije.

S obzirom na činjenicu da je tužitelj pred organom uprave za stambene poslove

Općine _________ već pokrenuo postupak u vezi sa predmetnim stanom na
način da je podnio zahtjev za vraćanje u posjed predmetnog stana i da o tom
zahtjevu nije konačno riješeno, to je ovaj sud odlučio da sam ne rješava o
8
navedenom prethodnom pitanju. Naime, tužitelj svoje zahtjeve temelji na
stečenom stanarskom pravu, ali pošto iz tog prava izviru i sva ostala prava na
predmetni stan, tad se tek nakon rješavanja tog prethodnog pitanja, a za čije
rješavanje je zakonom određena nadležnost organa uprave, može odlučivati
o tužbenom zahtjevu. Zbog toga su se ispunile zakonske pretpostavke da se u
ovoj parnici odredi prekid postupka temeljem odredbe člana 379 stav 1 tačka
1 Zakona o parničnom postupku.

Postupak će se nastaviti kad se pravosnažno završi upravni postupak ili kad

sud nađe da više ne postoje razlozi da se čeka njegov završetak (član 381 stav
2 Zakona o parničnom postupku).

Sudija

PRAVNA POUKA

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Kantonalnom sudu u ____________,

roku od 30 dana od dostavljanja ovog rješenja. Žalba se predaje ovom sudu.

9
 c) Prijedlog za nastavak prekinutog postupka
(član 381 stav 1 ZPP-a)

OPĆINSKOM SUDU U _______________

PRAVNA STVAR:

Tužitelj: Marković Marko, sin Stanka iz _____________, Ul.

_____________

Tuženi: Stanković Stanko, sin Marka, iz ____________ Ul.

______________

Radi: Naknade štete

PRIJEDLOG
TUŽITELJA ZA NASTAVAK PREKINUTOG POSTUPKA

I. Rješenjem tog suda broj P- ___________ od _________ utvrđen je prekid

postupka.

II. U spisu tog suda broj O- ___________ od _______ nasljednikom tuženog

proglašen je njegov sin Stanko Stanković, sin Marka, iz ___________.
Rješenje o nasljeđivanju je pravosnažno dana ______________.

D o k a z: Uvid u spis tog suda broj O- ___________.

III. Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnični postupak,

Predlažem

Da ga sud pozove da to učini.

Tužitelj
Marković Marko

10
 d) Rješenje kojim se poziva nasljednik da preuzme postupak
(čl. 381 st. 1 ZPP-a)

Općinski sud u ____________, sudija ­­­­­­­­­__________, u pravnoj stvari

tužitelja __________________________ iz _________________, Ul.
________________, protiv tuženog ___________________________ iz
_________________, Ul. __________________, radi naknade štete, v.sp.
______________, dana __________________, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Poziva se ____________ iz___________, da kao nasljednik tuženog

__________________ preuzme postupak u ovoj pravnoj stvari, a koji je zbog
smrti tuženog, koji nije imao punomoćnika, prekinut.

Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teći počinju za zainteresiranu

stranku teći u cijelosti iznova od dana kad joj bude dostavljen prepis ovog
rješenja.

O b r a z l o ž e nj e

Rješenjem ovog suda broj P- _____________ od ___________ utvrđen je

prekid postupka.

Uvidom u spis ovog suda broj O- __________ utvrđeno je da je jedinim

nasljednikom tuženog proglašen njegov sin ______________.

Rješenje o nasljeđivanju je pravosnažno.

Kako nasljednik do sada nije preuzeo ovaj parnični postupak, to ga je sud na

prijedlog tužitelja, kao protivne stranke, pozvao ovim rješenjem da to učini
(član 381 stav 1 ZPP-a).

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Kantonalnom sudu u ___________
u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rješenja. Žalba se predaje ovom
sudu.
11
 e) Rješenje kojim se utvrđuje nastavak postupka

(Član 381 stav 2 ZPP-a)

Općinski sud u _____________, u pravnoj stvari tužitelja ________________

iz __________, Ul. ___________________, protiv tuženih _______________,
Ul. ___________, radi utvrđenja ništavosti ugovora i predaje u posjed, v.sp.
____________, dana ___________, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Utvrđuje se nastavak postupka u ovoj pravnoj stvari jer je pravosnažno

okončan upravni postupak koji se vodi pred nadležnim organom za stambene
poslove Općine __________.

O b r a z l o ž e nj e

Rješenjem ovog suda broj _________ od ____________ određen je prekid

postupka u ovoj pravnoj stvari. Stavom 2 istog rješenja određeno je da će
se postupak nastaviti kada se završi upravni postupak koji se vodi pred
nadležnim organom za stambene poslove Općine _________.

Po saznanju suda, ovaj upravni postupak je pravosnažno okončan pa su se

stekli uslovi iz odredbe člana 381 stav 2 ZPP-a, zbog čega je primjenom iste
zakonske odredbe odlučeno kao u dispozitivu rješenja.

Sudija

PRAVNA POUKA

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba Kantonalnom sudu u ____________,

u roku od 30 dana od dostavljanja ovog rješenja. Žalba se predaje ovom
sudu.

12
 POGLAVLJE XIII

SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .............................................. 3

II. KONTROLNE LISTE ........................................................................... 12

a) Presuda .................................................................................................... 12

b) Presuda na osnovu priznanja ............................................................ 12

c) Presuda na osnovu odricanja ............................................................ 13

d) Presuda zbog propuštanja ................................................................ 13

e) Donošenje presude ............................................................................ 13

f) Pisanje presude .................................................................................. 14

g) Ocjena dokaza ..................................................................................... 15

h) Dopunska presuda ................................................................................ 16

i) Ispravljanje presude ............................................................................. 16

j) Pravomoćnost presude ......................................................................... 17

k) Rješenja .............................................................................................. 17

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ................................................................. 18

a) Presuda na osnovu priznanja ............................................................. 18

b) Presuda po osnovu odricanja ............................................................ 19

c) Presuda zbog propuštanja ................................................................. 20

1
d) Obavijest o donošenju presude ............................................................ 21

e) Primjer presude ................................................................................... 22

f) Dopunska presuda ............................................................................. 29

g) Ispravka presude .................................................................................. 31

2
 POGLAVLJE XIII

SUDSKE ODLUKE

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 174

Sud donosi odluke na ročištu i van ročišta.

Član 175

(1) Sud donosi odluke u obliku presude i rješenja.

(2) tužbenom zahtjevu sud odlučuje presudom, a u postupku zbog

smetanja posjeda rješenjem.

(3) svim drugim pitanjima sud odlučuje rješenjem.

(4) Odluka o troškovima, u presudi smatra se rješenjem.

2. PRESUDA

a) Opće odredbe

Član 176

(1) Presudom sud odlučuje o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih
potraživanja.

(2) Ako je u tužbi postavljeno više tužbenih zahtjeva, sud će o svim tim
zahtjevima odlučiti jednom presudom.

3
 Član 177

(1) Sud može naložiti tuženom da obavi određenu činidbu samo ako je
ona dospjela do zaključenja glavne rasprave.

(2) Ako sud usvoji zahtjev za izdržavanje, može obavezati tuženog i na

činidbe koje nisu dospjele.

(3) Presuda kojom se tuženi obavezuje da preda ili preuzme stvari date u
najam ili zakup može se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Član 178

Ako je tužilac u tužbi tražio da mu se dosudi određena stvar, a istovremeno je

u tužbi ili do zaključenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari
primiti određeni novčani iznos, sud će, ako usvoji tužbeni zahtjev, izreći
u presudi da se tuženi može osloboditi davanja stvari ako plati taj novčani
iznos.

Član 179

(1) Ako se stranki u presudi nalaže izvršenje kakve činidbe, odrediće se i

rok u kojem je tu činidbu dužna izvršiti.

(2) Ako posebnim propisima nije drugačije određeno, rok za izvršenje

činidbe je 30 dana, ali za činidbe koje se ne sastoje u novčanom davanju
sud može odrediti duži rok. U mjeničnim i čekovnim sporovima je taj
tok 15 dana.

(3) Rok za izvršenje činidbe počinje teći prvog dana nakon donošenja
presude, odnosno ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog
zakona o dostavi, prvog dana nakon dostave prepisa presude stranki
kojoj je naloženo izvršenje.

4
b) Presuda na osnovu priznanja

Član 180

(1) Ako tuženi do zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, sud
će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom usvaja tužbeni
zahtjev (presuda na osnovu priznanja).

(2) Sud neće donijeti presudu na osnovu priznanja i kad je udovoljeno

potrebnim
uvjetima, ako nađe da je riječ o zahtjevu kojim stranke ne mogu
raspolagati
(član 3 stav 2).

(3) Donošenje presude na osnovu priznanja odgodit će se ako je

potrebno da se o okolnostima iz stava 2 ovog člana prije toga pribave
obavijesti.

(4) Priznanje tužbenog zahtjeva, na ročištu ili u pismenom podnesku,

tuženi može i bez pristanka tužioca opozvati do donošenja presude.

c) Presuda na osnovu odricanja

Član 181

(1) Ako se tužilac do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog

zahtjeva, sud će bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom
odbija tužbeni zahtjev (presuda na osnovu odricanja).

(2) Za odricanje od tužbenog zahtjeva nije potreban pristanak

tuženog.

(3) Tužilac može do donošenja presude, na ročištu ili u pisanom

podnesku, opozvati odricanje od tužbenog zahtjeva bez pristanka
tuženog.

5
 d) Presuda zbog propuštanja

Član 182

(1) Kad tuženi, kome je uredno dostavljena tužba u kojoj je tužilac

predložio donošenje presude zbog propuštanja, ne dostavi pismeni
odgovor na tužbu u zakonskom roku, sud će donijeti presudu kojom
se usvaja tužbeni zahtjev (presuda zbog propuštanja), osim ako je
tužbeni zahtjev očigledno neosnovan.

(2) Tužbeni zahtjev je očigledno neosnovan:

1. ako je tužbeni zahtjev očigledno protivan činjenicama navedenim u
tužbi;
2. ako su činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev u očiglednoj
protivnosti sa dokazima koje je sam tužilac predložio ili sa
činjenicama koje su općepoznate.

(3) Ako je zahtjev očigledno neosnovan, sud će donijeti presudu kojom

se odbija tužbeni zahtjev.

(4) Presuda zbog propuštanja neće se donijeti o zahtjevu ili dijelu

zahtjeva kojim stranke ne mogu raspolagati.

Član 183

(1) Protiv presude zbog propuštanja nije dopuštena žalba, ali tuženi može
podnijeti
(2) prijedlog za povrat u prijašnje stanje u skladu s odredbama ovog
zakona.

(3) Blagovremeno podnesen prijedlog iz stava 1 ovog člana, sprječava da

presuda zbog propuštanja postane pravosnažna.

(4) Ako prijedlogu tuženog iz stava 1 ovog člana bude udovoljeno, tuženi
će podmiriti sve opravdane troškove postupka koji su nastali do
donošenja presude zbog propuštanja.

6
 e) Donošenje, pismena izrada i dostava presude

Član 184

(1) Sud će donijeti presudu i izraditi pismeni otpravak najkasnije u roku od

30 dana od dana zaključenja glavne rasprave.

(2) Ukoliko sudija prekorači rok iz stava 1 ovog člana, dužan je u pismenoj
formi izvijestiti predsjednika suda o razlozima prekoračenja.

Član 185

(1) Nakon zaključenja glavne rasprave, sud će prisutne stranke obavijestiti

o datumu donošenja presude. Ako jedna od stranaka nije prisustvovala
glavnoj raspravi, sud će je pismeno obavijestiti o datumu donošenja
presude.

(2) Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomoćnici, su dužni sami

preuzeti presudu u zgradi suda, te im sud neće dostavljati presudu u
skladu s odredbama ovog zakona o dostavi.

(3) Ako su stranke bile uredno obaviještene o datumu donošenja presude,

rok za žalbu protiv presude počinje teći prvog narednog dana nakon
donošenja presude.

Član 186

(1) U izuzetnim okolnostima, sud može na zahtjev stranke odlučiti da se

dostava presude izvrši na način predviđen odredbama ovog zakona o
dostavi.

(2) Stranki koja nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja presude,
sud će u svakom slučaju dostaviti presudu u skladu s odredbama ovog
zakona o dostavi.

Član 187

Presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda donesena bez

rasprave, dostavlja se strankama u skladu sa odredbama ovog zakona o
dostavi.
7
 Član 188

U slučaju iz člana 184 stav 2 ovog zakona, sud će čim bude saznao da će doći
do odgode datuma donošenja presude o tome obavijestiti stranke, nakon čega
će strankama presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi.

Član 189

U slučajevima iz čl. 186, 187 i 188 ovog zakona, rok za podnošenje pravnog
lijeka počinje teći prvog narednog dana nakon dostave prepisa presude.
Član 190

Izvornik presude potpisuje sudija.

Član 191

1. Pismeno izrađena presuda mora imati uvod, izreku, obrazloženje i

uputstvo o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.
2.
3. Uvod presude sadrži: naziv suda, ime i prezime sudije, ime i
prezime i prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zastupnika
i punomoćnika, kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika
i punomoćnika koji su toj raspravi bili prisutni, te dan kad je presuda
donesena.

4. Izreka presude sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju pojedinih

zahtjeva koji se tiču glavne stvari i sporednih traženja, te odluku o
postojanju ili nepostojanju potraživanja istaknutog radi prebijanja.

5. U obrazloženju sud će izložiti: zahtjeve stranaka i njihove navode o

činjenicama na kojima se ti zahtjevi zasnivaju, dokaze i ocjenu dokaza, kao
i propise na kojima je sud zasnovao presudu.
6.
7. U obrazloženju presude zbog propuštanja, presude na osnovu
priznanja ili presude na osnovu odricanja, iznijet će se samo razlozi koji
opravdavaju donošenje takvih presuda.

8
f) Dopunska presuda

Član 192

(1) Ako je sud propustio da odluči o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima
o kojima se mora odlučiti presudom, a koji su već raspravljeni,
stranka može u roku od 30 dana od prijema presude predložiti
parničnom sudu da se presuda dopuni.

(2) Neblagovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit

će, odnosno odbiti sud bez održavanja ročišta.

Član 193

Kad sud nađe da je prijedlog za dopunu presude osnovan, bez ponovnog

otvaranja glavne rasprave donijet će, u roku od osam dana, presudu o zahtjevu
koji nije riješen (dopunska presuda).

Član 194

(1) Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i žalba protiv

presude, prvostepeni sud će zastati s dostavom te žalbe drugostepenom
sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne
protekne rok za žalbu protiv te odluke.

(2) Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena žalba, ta

žalba zajedno sa žalbom protiv prvobitne presude dostavit će se
drugostepenom sudu.

(3) Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zato što prvostepeni
sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet
parnice, žalba će se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska
presuda.

g) Ispravljanje presude

Član 195

(1) Pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju

i računanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude s
izvornikom ispravit će sud u svako doba.

9
(2) Ispravljanje će se obaviti posebnim rješenjem i unijeti na kraju
izvornika, a strankama će se dostaviti prepis rješenja.

(3) Ako između izvornika i prepisa presude postoji nesaglasnost u

pogledu neke odluke sadržane u izreci presude, strankama će se
dostaviti ispravljeni prepis presude s naznakom da se tim prepisom
presude zamjenjuje prijašnji prepis presude. U takvom slučaju rok za
izjavljivanje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela presude teče
od dana dostave ispravljenog prepisa presude.

(4) ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja stranaka.

h) Pravomoćnost presude

Član 196

(1) Presuda koja se više ne može pobijati žalbom postaje pravomoćna.

(2) Sud tokom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar

pravomoćno presuđena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu
o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

(3) Ako je u presudi odlučeno o potraživanju koje je tuženi istakao

prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga
potraživanja postaje pravomoćna.

Član 197

(1) Sud je vezan za svoju presudu čim je donesena.

(2) Presuda prema strankama ima učinak od dana donošenja, a u

slučajevima u kojima strankama prema odredbama ovog zakona
presudu dostavlja sud – od dana kada im je dostavljena.

3. Rješenje

Član 198

(1) Sva rješenja koja se donose na ročištu objavljuje sudija.

10
(2) Rješenje koje je na ročištu objavljeno dostavit će se strankama
u ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rješenja dopuštena
posebna žalba, ili ako se na temelju rješenja može odmah tražiti
izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.

(3) Sud je vezan za svoja rješenja ako se ona ne odnose na upravljanje

parnicom ili ako ovim zakonom nije što drugo određeno.

(4) Kad se rješenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima

učinak čim je objavljeno.

Član 199

Rješenja koja sud donosi izvan ročišta saopćavaju se strankama dostavom

ovjerenog prepisa rješenja.

Član 200

(1) Rješenje mora biti obrazloženo ako se njime odbija prijedlog stranke
ili ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su među sobom
u opreci, a može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to
potrebno.

(2) Pismeni sastav rješenja treba sadržavati uvijek uvod i izreku, a

obrazloženje samo ako prema stavu 1 ovog člana rješenje mora biti
obrazloženo.

Član 201

Rješenja o kaznama izrečenim prema odredbama ovog zakona izvršavaju se

po službenoj dužnosti.

Član 202

(1) Odredbe člana 179, čl. 190 do 195 i člana 197 stav 2 ovog zakona na
odgovarajući način će se primjenjivati i na rješenja.

(2) Odredbe čl. 184 do 186 i čl. 188 i 189 ovog zakona na odgovarajući
način će se primjenjivati i na rješenja iz člana 198 stav 2 ovog
zakona.

11
II. KONTROLNE LISTE

a) Presuda

Presudom sud odlučuje o tužbenom zahtjevu i sporednim traženjima.

Izuzetak su parnice zbog smetanja posjeda gdje sud o tužbenom
zahtjevu odlučuje rješenjem.

Rješenjem sud odlučuje:

– o svim drugim pitanjima (pitanja koja se odnose na
upravljanje postupkom rukovođenjem na glavnoj raspravi)
– procesna rješenja,
– o tužbenom zahtjevu u parnici zbog smetanja posjeda, i
– o troškovima postupka.

Jednom presudom sud odlučuje:

– u slučaju više tužbenih zahtjeva, alternativnih ili
kumulativnih,
– u slučaju spojenih parnica,
– u slučaju kada je podnesena protivtužba,
– o prigovoru prebijanja,
– o prethodnom pitanju, ako je sud o njemu odlučivao kao o
glavnom.

Dospjelost činidbe do zaključenja glavne rasprave je bitan uslov za donošenje

kondemnatorne presude. Izuzetak su predmeti koji se odnose na izdržavanje,
najam ili zakupni odnos.

b) Presuda na osnovu priznanja

– Presuda na osnovu priznanja se donosi kad tuženi najkasnije do

zaključenja glavne rasprave prizna tužbeni zahtjev, ako se radi o
zahtjevu kojim stranke mogu raspolagati.
– Presuda se donosi bez daljnjeg raspravljanja.
– Ne traži se pristanak tužitelja.
– Priznanje tužbenog zahtjeva se može bez pristanka tužitelja
opozvati do donošenja presude.

12
c) Presuda na osnovu odricanja

– Presuda na osnovu odricanja se donosi ako se tužitelj najkasnije

do zaključenja glavne rasprave odrekne tužbenog zahtjeva.
– Sud bez daljnjeg raspravljanja donosi presudu kojom odbija
tužbeni zahtjev.
– Ne traži se pristanak tuženog.
– Odricanje od tužbenog zahtjeva se ne može opozvati nakon
donošenja presude.

d) Presuda zbog propuštanja

– Presudu zbog propuštanja će sud donijeti kada:

– tužbeni zahtjev nije očigledno neosnovan, a

– ne radi se o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati;
– tužitelj je predložio donošenje presude zbog propuštanja, a
– tuženi kome je tužba uredno dostavljena nije dostavio
pismeni odgovor na
tužbu u zakonskom roku.

– Protiv presude zbog propuštanja nije dozvoljena žalba.

– Tuženi može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje.

– Blagovremeno podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje

sprječava da presuda zbog propuštanja postane pravosnažna.

e) Donošenje presude

– Presuda se donosi i pismeni otpravak izrađuje u roku od 30

dana od dana zaključenja glavne rasprave.
– Sud obavještava stranke o datumu donošenja presude: usmeno
nakon zaključenja rasprave, ili, ako stranka nije bila prisutna,
obavještava je dopisom.
– Obaviještene stranke preuzimaju presudu u zgradi suda, izuzev
kada se presuda dostavlja strankama u skladu sa odredbama o
dostavljanju sudskih pismena:
– na zahtjev stranke, u izuzetnim okolnostima,
13
 – kada stranka nije bila uredno obaviještena o datumu donošenja
presude,
– presuda zbog propuštanja i presuda drugostepenog suda
donesena bez rasprave,
– kada sud prekorači rok na donošenje i izradu presude.
– Rok za žalbu počinje teći prvog dana nakon donošenja presude.

f) Pisanje presude

Presuda se sastoji od UVODA, IZREKE i OBRAZLOŽENJA

Uvod presude sadrži:

– naziv suda,
– ime i prezime sudije,
– ime i prezime i prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih
zastupnika i punomoćnika,
– kratku oznaku predmeta spora i njegovu vrijednost,
– dan zaključenja glavne rasprave,
– naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su toj
raspravi bili prisutni, i
– dan kad je presuda donesena.

Izreka presude sadrži:

– odluku o prihvatanju ili odbijanju pojednih zahtjeva koji se tiču

glavne stvari i sporednih potraživanja (odluka o tužbenom i
protivtužbenom zahtjevu), i
– odluku o postojanju ili nepostojanju tražbine istaknute radi
prebijanja (odluka o prigovoru prebijanja).

U obrazloženju presude (koje piše sudija koji je presudu donio) se

iznose:

– teze tužitelja i tuženog, odnosno činjenice na kojima oni temelje

svoje zahtjeve o kojima sud treba da odluči;
– dokazi koji su izvedeni;
– ocjena dokaza i činjenice koje je sud utvrdio,
– pravni zaključak koji je sud izveo,
– propisi na kojima je utemeljena presuda.
14
g) Ocjena dokaza

– Sud će savjesno i brižljivo ocijeniti svaki dokaz posebno i sve

dokaze zajedno (slobodna ocjena dokaza).

– Svoju ocjenu dokaza sud će iznijeti u obrazloženju presude, pa

će navesti koje je činjenice ocijenio kao dokazane i na osnovu
kojih dokaza.

– Nije potrebno iscrpno navoditi sadržinu pojedinih isprava ili

iskaza. Dovoljno je iste ukratko i u bitnim tačkama navesti, i dati
razloge zbog kojih je sud na osnovu tih isprava ili iskaza utvrdio
određenu činjenicu.

– Prilikom ocjene dokaza sud formira svoj subjektivni stav prema

određenoj činjenici, odnosno ocjenjuje da li je neka tvrdnja tačna
ili nije, i na tome temelji svoju odluku. U obrazloženju presude
sud taj svoj stav, odnosno svoju ocjenu prezentira drugima, zbog
čega ista treba biti potpuno jasna i razumljiva, a sud je dužan u
presudi ne samo navesti da je određenu činjenicu utvrdio nego i
zašto i na osnovu čega je istu ocijenio na određeni način.

– Ocjena dokaza se završava pravnim zaključkom suda, odnosno

primjenom mjerodavne pravne norme na utvrđeno činjenično
stanje. Izlaganje pravne ocjene izvedenih dokaza je najvažniji
dio presude, odnosno dio po kojem se najviše može ocijeniti
kvalitet i stručnost sudije. Ovdje sudija u pismenoj formi iznosi
svoje pravno rezonovanje, odnosno daje svoje razloge za odluku
koju je donio. Ti razlozi moraju biti utemeljeni na poznavanju
materijalnog prava. Stepen poznavanja i sposobnost primjene
materijalnog prava je u direktnoj vezi sa kvalitetom presude
kao pravnog akta. Pošto je prvostepena presuda u praksi često
predmet pobijanja pravnim lijekovima i ispitivanja od strane viših
sudskih instanci, njena održivost i kvalitet, pod pretpostavkom
pravilne primjene odredaba parničnog postupka, najviše zavise
od kvaliteta iznesenog obrazloženja. Ocjenjivati se može samo
ona odluka koja izražava stav, odnosno pravno mišljenje; dobra
presuda je uvijek argumentovana, pravno obrazložena, jasna i
ubjedljiva.

15
 h) Dopunska presuda

– Dopunska presuda se donosi kad:

− je sud propustio da odluči o dijelu zahtjeva ili o svim

zahtjevima o kojima se mora odlučiti presudom, a koji su već
raspravljeni;

− je stranka blagovremeno (u roku od 30 dana od prijema

presude) predložila da se presuda dopuni.

– Ako je prijedlog za dopunu presude osnovan, sud neće ponovo

otvarati glavnu raspravu nego će u roku od 8 dana donijeti
dopunsku presudu.

– Ako je pored prijedloga za dopunu presude podnesena i žalba,

prvo će prvostepeni sud odlučiti o prijedlogu za dopunu
presude, a zatim će drugostepeni sud odlučivati o žalbi.

– Ako se prvostepena presuda pobija žalbom samo zato što

prvostepeni sud nije presudom odlučio o svim zahtjevima
stranaka koji su predmet parnice, žalba će se smatrati
prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

i) Ispravljanje presude

– Sud će u svako doba ispraviti očite pogreške u pisanju i

računanju, kao i nedostatke u obliku presude i nesaglasnost
prepisa presude sa izvornikom.

– O ispravljanju presude sud može odlučiti bez saslušanja

stranaka.

– Sud donosi rješenje kojim vrši ispravljanje presude, koje se

unosi na kraju izvornika presude i čiji se prepis dostavlja
strankama.

– Ispravljeni prepis presude zamjenjuje prijašnji prepis, a rok

za podnošenje pravnog lijeka u pogledu ispravljenog dijela
presude teče od dana dostavljanja ispravljenog prepisa presude.

16
j) Pravomoćnost presude

– Pravomoćna je presuda koja se više ne može pobijati žalbom.

– Prvostepena presuda postaje pravosnažna:
– kada je drugostepeni sud donio odluku da se žalba odbija,
– kada nijedna stranka nije izjavila žalbu (istekom roka za
podnošenje žalbe),
– kada se u žalbenom roku stranke odreknu prava na žalbu (sa
danom odricanja),
– kada stranka odustane od podnesene žalbe (sa danom
donošenja odluke o odbacivanju žalbe kao nedopuštene).
– Drugostepena presuda postaje pravomoćna sa danom donošenja.
– Pravomoćno presuđena stvar je smetnja za vođenje novog
postupka, zbog čega se nova tužba u slučaju presuđene stvari
odbacuje.
– Na postojanje presuđene stvari sud pazi po službenoj dužnosti.

k) Rješenja

– Rješenja donesena na ročištu sudija objavljuje, a ona koja su

donesena van ročišta saopštavaju se strankama dostavljanjem
ovjerenog prepisa.
– Rješenje koje je na ročištu objavljeno dostaviće se strankama u
ovjerenom prepisu samo ako je protiv toga rješenja dopuštena
posebna žalba, ili ako se na osnovu tog rješenja može odmah
tražiti izvršenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
– Pismeno izrađeno rješenje treba sadržavati uvod i izreku, a
obrazloženje samo u slučaju određenom zakonom.
– Rješenje mora biti obrazloženo:

• ako se njime odbija prijedlog stranke, ili

• ako se njime rješava o prijedlozima stranaka koji su
među sobom u opreci, a
• može biti obrazloženo i u drugim slučajevima kad je to
potrebno.

– Sud je vezan za svoja rješenja, osim u slučaju rješenja koja

se odnose na upravljanje parnicom, ili ako je Zakonom o
parničnom postupku drugačije određeno.

17
III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Presuda na osnovu priznanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS (KANTON) (OKRUG)
OPĆINSKI/OPŠTINSKI/OKRUŽNI SUD U ______
BROJ:

Općinski/Opštinski/Osnovni sud u _________, i to sudija ________________,

u pravnoj stvari tužitelja _______________________________ protiv
tuženog ______________________ radi duga, v.sp. 1.535,37 KM, nakon
zaključene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU
- na osnovu priznanja -

Tuženi je dužan tužitelju isplatiti dug u iznosu od 1.535,37 KM sa zakonskom

zateznom kamatom po stopi utvrđenoj Zakonom o visini stope zatezne kamate
i to:

- na iznos od 12,37 KM počev od 31.01.2004. godine, pa do isplate i

- na iznos od 1.523,00 KM počev od 08.11.2003. godine, pa do
isplate,

kao i nadoknaditi mu troškove parničnog postupka u iznosu od 92,10 KM,

sve u roku od 15 dana od dana prijema presude.

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj je dana 19.10.2004. godine podnio sudu tužbu protiv tuženog radi
isplate duga od 1.535,37 KM na ime neizmirenih obaveza iz ugovora broj
02-U-DD-119/03 od 16.10.2003. godine.

Na ročištu za glavnu raspravu dana ___________tuženi je priznao tužbeni

18
zahtjev, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tužbeni
zahtjev usvaja (član 180 ZPP-a).

Odluka o troškovima je donesena na osnovu odredbe člana 386 stav 1 i čl.

387 st. 1 ZPP-a, a isti se sastoje od troškova sudske takse na tužbu u iznosu od
61,40 KM i sudske takse na presudu u iznosu od 30,70 KM, što sve ukupno
iznosi 92,10 KM.

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u

Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema iste. Žalba se podnosi putem
ovog suda u dva primjerka.
Presuda na osnovu priznanja se može pobijati zbog povrede odredaba
parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju data u zabludi ili
pod uticajem prisile ili prevare.

b) Presuda po osnovu odricanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPĆINSKI/OPŠTINSKI/OSNOVNI SUD U _________
BROJ:

Općinski/Opštinski/Osnovni sud u ________, i to sudija ________________,

u pravnoj stvari tužitelja _______________________________ protiv
tuženog ______________________ radi duga, v.sp. 10.500,00 KM, nakon
zaključene glavne rasprave dana _________, donio je

PRESUDU
- na osnovu odricanja -

19
Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom, koji glasi:

„Tuženi je dužan platiti tužitelju iznos od 10.500,00 KM, sa zakonskom

zateznom kamatom od 14.05.2003. godine do isplate i nadoknaditi mu
troškove parničnog postupka u roku od 30 dana.“

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj je dana 12.12.2005. godine podnio sudu tužbu protiv tuženog radi
isplate duga od 10.500,00 KM na ime neplaćene zakupnine.

Na ročištu za glavnu raspravu dana ___________tužitelj se odrekao tužbenog

zahtjeva, pa je bez daljnjeg raspravljanja donesena presuda kojom se tužbeni
zahtjev odbija (član 181 ZPP-a).

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u

Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema iste. Žalba se podnosi putem
ovog suda u dva primjerka.
Presuda na osnovu odricanja se može pobijati zbog povrede odredaba
parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju data u zabludi ili
pod uticajem prisile ili prevare.

c) Presuda zbog propuštanja

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPĆINSKI/OPŠTNSKI/OSNOVNI SUD U ________
BROJ:

Općinski/Opštinski/Osnovni sud u Sarajevu i to sudija _________________,

u pravnoj stvari tužitelja ________________________, protiv tuženog
20
_______________________, radi duga, v.sp. 21.936,75 KM, van ročišta,
dana _____________, donio je

PRESUDU
- zbog propuštanja -

Obavezuje se tuženi da tužitelju isplati dug u iznosu od 21.936,75 KM, sa

zakonskom zateznom kamatom po stopi utvrđenoj Zakonom o visini stope
zatezne kamate i to:

- na iznos od 6.600,00 KM od 24.04.2005. godine, pa do isplate,

- na iznos od 4.294,29 KM od 04.05.2004. godine, pa do isplate,
- na iznos od 6.134,70 KM od 08.06.2004. godine, pa do isplate,
- na iznos od 4.907,76 KM od 06.07.2004. godine, pa do isplate,

kao i da mu nadoknadi troškove postupka u iznosu 987,15 KM, sve u roku od

30 dana od dana prijema presude.

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj je dana 04.10.2004. godine tužbom pokrenuo postupak protiv

tuženog radi isplate duga od 21.936,75 KM, nastalog zbog neplaćenih računa
za izvršene marketing usluge.

Tuženom je dana 14.12.2004. godine dostavljena tužba sa prilozima na

odgovor u roku od 30 dana od dana prijema, uz dopis ovog suda sa poukom
tuženom o obavezi iz člana 70 stav 1 ZPP-a FBiH/RS.
Kako tuženi, kojem je uredno dostavljena tužba, nije u zakonskom roku
sudu dostavio pismeni odgovor na tužbu, a tužitelj je predložio donošenje
presude zbog propuštanja, to je sud na osnovu člana 182 stav1 ZPP-a FBiH/
RS, odlučio kao u izreci.

Odluku o troškovima sud je donio na osnovu čl. 386 stav 1 i čl. 387 st. 1
ZPP-a, a isti se sastoje od troškova sudske takse na tužbu u iznosu od 658,10
KM i sudske takse na presudu u iznosu od 329,05 KM, što sve ukupno iznosi
987,15 KM.

Sudija

POUKA: Protiv ove presude nije dopuštena žalba, ali tuženi može podnijeti
prijedlog za povrat u prijašnje stanje (član 183 stav 1 ZPP-a).
Prijedlog se podnosi ovom sudu u roku od 8 dana, računajući od
dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje, a ako je
21
 stranka tek kasnije saznala za propuštanje – od dana kad je za to
saznala.
Nakon proteka 60 dana od dana propuštanja ne može se tražiti
povrat u prijašnje stanje.

d) Obavijest o donošenju presude

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD U
Broj:
Sarajevo,

FOND PIOBiH SARAJEVO

Kod ovog suda u toku je postupak u pravnoj stvari tužitelja JP

ELEKTROPRIVREDA BiH – ELEKTRODISTRIBUCIJA Sarajevo protiv
vas kao tuženog, radi isplate duga.

Obavještavamo vas da će presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena dana

PETAK, 14.10.2005. godine, kada istu možete preuzeti u pisarnici Privrednog
odjeljenja suda (soba br. 125/I).
Rok za žalbu počinje teći prvog dana nakon donošenja presude.

Su d i j a

e) Primjer presude

BOSNA I HERCEGOVINA
FBiH/RS KANTON/OKRUG
OPĆINSKI/OPŠTINSKI/OSNOVNI SUD U_______________
Broj: ___________
__________, _______________. godine

Općinski/Opštinski/Osnovni sud u ______ i to sudija__________, u pravnoj

stvari tužitelja-protivtuženog_________________________, koga zastupa
punomoćnik __________, advokat iz_____________, protiv tuženog-
22
protivtužitelja _____________________, koga zastupa punomoćnik
_______________________, advokat iz_____________, radi isplate, v.ps.
po tužbi 8.447,43 KM, po protivtužbi 11.269,00 KM, nakon što je glavna
rasprava zaključena dana ___________ godine u prisutnosti zakonskih
zastupnika i punomoćnika parničnih stranaka, dana ______ godine, donio je

PRESUDU

U cijelosti se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

Tuženi se obavezuje isplatiti tužitelju iznos od 8.447,43 KM zajedno sa

zakonskom zateznom kamatom na navedeni iznos počev od 14.01.1999.
godine, pa do isplate, u roku od 30 dana pod prijetnjom izvršenja.

Usvaja se dio zahtjeva protivtužbe, koji glasi:

Tužitelj-protivtuženi je dužan tuženom-protivtužitelju na ime zastupničke

provizije od 3% po ugovoru o zastupanju isplatiti iznos od 6.586,36 KM sa
zakonskom zateznom kamatom, i to:
- na iznos od 487,89 KM počev od 31.12.1996. godine, pa do isplate,
- na iznos od 5.300,56 KM počev od 31.12.1997. godine, pa do
isplate,
- na iznos od 797,91 KM počev od 31.12.1998. godine pa do isplate,
sve u roku od 30 dana pod prijetnjom izvršenja.
Za iznos od 875,07 KM protivtužba se odbija.
Za iznos od 3.807,57 KM protivtužba se odbacuje.

Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj je dana 24.01.2000. godine sudu podnio tužbu protiv tuženog radi
isplate duga od 40.512,00 DEM. U tužbi je navedeno da je tužitelj tuženom
isporučio robu, te mu ispostavio fakture broj 237 od 28.10.1997. godine i 374
od 27.10.1998. godine. Tuženi je dana 22.10.1998. godine uplatio tužitelju
iznos od 30.000,00 KM po osnovu ovog duga, a ostao mu je dužan isplatiti
iznos od 40.512,00 KM sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev
od dospijeća pojedinačnih potraživanja, pa do isplate, zbog čega je tužitelj
predložio da sud provede postupak i donese presudu kojom će obavezati
tuženog da tužitelju plati predmetni dug.
23
U odgovoru na tužbu tuženi je učinio nespornom visinu tužbenog zahtjeva,
ali je istakao da datum dospijeća potraživanja nije tačno naznačen, s obzirom
na to da su stranke ugovorile rok plaćanja od 75 dana od dana preuzimanja
robe, a ne od dana izdavanja računa. Tuženi je dalje naveo da on sa tužiteljem
posluje od 1976. godine i da ima pravo na proviziju od 3% od prodate robe,
koja mu nikada nije isplaćena.
Tuženi je u toku postupka podnio protivtužbu. Prema navodima protivtužbe,
tužitelj duguje tuženom po osnovu zaključenog ugovora o zastupanju od
10.02.1995. godine proviziju od 3% od netto naplaćene realizacije koja se
izvrši u roku plaćanja koji je ugovoren između opunomoćenika i kupca,
shodno odredbi člana 4 Ugovora o zastupanju. Tuženi tvrdi da mu tužitelj
po ovom osnovu, tj. na ime zastupničke provizije po računima koji se
odnose na 1995, 1996. i 1997. godinu duguje iznos od 9.619,40 KM, te je
tražio da sud donese presudu kojom će obavezati tužitelja-protivtuženog, da
tuženom-protivtužitelju isplati taj iznos sa pripadajućom zateznom kamatom
i troškovima parničnog postupka. Tuženi je u protivtužbi predložio i da sud
odbije tužitelja sa tužbenim zahtjevom u cijelosti, iz razloga što je tuženi u
međuvremenu izmirio svoje obaveze prema tužitelju za isporučenu robu, pa
je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

U svom izjašnjenju na protivtužbu tužitelj je smanjio svoj tužbeni zahtjev.

U pogledu navoda protivtužbe, tužitelj je naveo da je potraživanje tuženog
zastarjelo, te je osporio osnovanost zahtjeva protivtužbe iz razloga što većina
računa za koje tuženi traži isplatu provizije nije plaćena u roku. U podnesku
od 30.11.2000. godine tužitelj je priznao tuženom pravo na isplatu provizije
za 1996. godinu u iznosu od 1.133,02 KM.

Tužitelj je svoj tužbeni zahtjev konačno precizirao na glavnoj raspravi, kada

je predložio da sud donese presudu kojom će se tuženi obavezati da tužitelju
isplati iznos od 8.447,43 KM, sa zakonskom zateznom kamatom počev od
14.01.1999. godine, pa do isplate, uz naknadu troškova postupka. Tužitelj
je prihvatio nalaz vještaka finansijske struke___________, koja je utvrdila
da tužitelj od tuženog potražuje iznos od 12.255,00 KM po računu 374 od
30.10.1998. godine, kao i dio nalaza koji se odnosi na protivtužbu, odnosno
obračun provizije po realizaciji i rokovima naznačenim na računima tužitelja
u visini od 3.807,57 KM, i na osnovu toga je precizirao svoj zahtjev.
Tuženi je precizirao zahtjev protivtužbe i predložio je da sud obaveže tužitelja-
protivtuženog da tuženom-protivtužitelju na ime zastupničke provizije od
3% po ugovoru o zastupanju isplati iznos od 11.269,00 KM, sa zakonskom
zateznom kamatom prema dospijeću pojedinačnih potraživanja, pa do isplate,
uz naknadu troškova postupka.

Tužbeni zahtjev i zahtjev protivtužbe su osporeni.

24
U dokaznom postupku punomoćnici parničnih stranaka su izveli sljedeće
dokaze:
čitanjem fakture broj 237 od 28.10.1997. godine, izvozne carinske deklaracije
broj 25269, fakture broj 374 od 27.10.1998. godine, izvozne carinske
deklaracije broj 5829, čitanjem Ugovora o zastupanju zaključenog između
_______ i __________dana __________godine u__________, aneksa tog
ugovora od 13.01.1992. godine, te ugovora o zastupanju od 10.02.1995.
godine, finansijskog izvoda iz poslovnih knjiga tuženog – obračuna sa
specifikacijom tuženog, sa obračunskom listom poreza na promet od
04.11.1998. godine, otpremnice broj 136/98 i 137/98 od 04.11.1998. godine,
zapisnika špeditera broj 355/98 od 03.11.1998. godine, zapisnika tuženog o
manjku robe od 04.11.1998. godine i naloga tuženog za plaćanje u inostranstvu
u korist tužitelja od 24.08.2000. godine, te saslušanjem zakonskih zastupnika
parničnih stranaka i vještačenjem koje je izvršila____________, stalni sudski
vještak finansijske struke.

Nakon brižljive i savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza

zajedno, kao i na osnovu činjenica koje među strankama nisu sporne, odnosno
na osnovu rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio slijedeće:

U odnosu na tužbeni zahtjev, sud je utvrdio:

Uvidom u račun br. 237 od 28.10.1997. godine sud je utvrdio da je ovaj račun
tužitelj ispostavio tuženom za isporučenu robu u vrijednosti 42.255,00 KM,
sa navedenim rokom plaćanja od 75 dana od preuzimanja robe, uz napomenu
da je roba namijenjena daljnjoj prodaji prema ugovoru. Uvidom u račun broj
374 od 27.10.1998. godine utvrđeno je da se isti odnosi na isporuku robe u
vrijednosti 28.247,00 KM, uz isti rok plaćanja i napomenu. Nije sporno da
je tužitelj tuženom isporučio robu, a isto proizlazi iz dostavljenih izvoznih
carinskih deklaracija. Potraživanje tužitelja po ovim računima tuženi nije
osporio.
Među strankama nije sporno da je tuženi na ime predmetnog duga isplatio
tužitelju ukupno 56.597,00 DEM. Visinu preostalog potraživanja utvrđivao
je vještak finansijske struke.
Uvidom u račune, kao i na osnovu nalaza vještaka finansijske struke koji u
tom dijelu ni jedna strana nije osporila, sud je utvrdio da postoji potraživanje
tužitelja po računu 374 od 30.10.1998. godine u iznosu od 12.255,00 KM
koje je dospjelo za plaćanje dana 14.01.1999. godine. Vještak je, naime, na
osnovu pregleda dokumentacije utvrdio da je tuženi vršio plaćanja tužitelju,
zbog čega je njegov ukupni dug smanjen, kao i da je realizaciju po računu
374 od 30.20.2998. godine potrebno umanjiti za iznos od 1.660,00 KM jer je
utvrđeno da se taj iznos odnosi na robu koja tuženom nije isporučena, odnosno
utvrđen je manjak u tom iznosu. Prihvatanjem nalaza vještaka u odnosu na
25
tužbeni zahtjev tužitelja kao stručnog i objektivnog od strane suda i stranaka,
tužitelj je u cijelosti dokazao svoje potraživanje prema tuženom.

U odnosu na zahtjev protivtužbe, sud je utvrdio slijedeće:

Uvidom u ugovore o zastupanju sud je utvrdio da su tužitelj i tuženi u

poslovnim odnosima od 1991. godine, kada je zaključen ugovor o zastupanju
između tužitelja kao opunomoćenika i tuženog kao zastupnika. Na konkretni
sporni odnos se primjenjuju odredbe ugovora o zastupanju od 10.02.1995.
godine. Ovaj ugovor nije sporan. Odredbom čl. 4 ugovora stranke su utvrdile
da za izvršenu prodaju robe zastupniku pripada provizija od 3% od netto
naplaćene realizacije koja se naplati u roku plaćanja ugovorenom između
opunomoćenika i kupca. Odredbom čl. 7 Ugovora zastupnik (tuženi) je
ovlašten samostalno vršiti dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i
iste prezentirati opunomoćitelju na potpis. Uvidom u račune tužitelja koji
se nalaze u sudskom spisu sud je utvrdio da se isti odnose na predmetni
ugovor jer je na računima naznačeno da je isporučena roba namijenjena za
dalju prodaju prema ugovoru. Kako stranke u toku postupka nisu prezentirale
nikakav drugi ugovor, sud je ocijenio da je isporuka robe vršena po osnovu
tog ugovora, a ne po osnovu ugovora o prodaji. Nadalje, tužitelj nije osporio
ugovor o zastupanju, niti svoje obaveze iz tog ugovora, jer je priznao pravo
tuženom na proviziju za realizaciju po računima koji su tužitelju plaćeni na
vrijeme, odnosno u roku naznačenom na njegovim računima. Dakle, tužitelj
i sam prihvata da je njegov obligacionopravni odnos sa tuženim baziran
na tom ugovoru. Iz tih razloga sud ne prihvata tvrdnje tužitelja da je on
smatrao tuženog kupcem robe, jer te tvrdnje nemaju osnova u predmetnom
ugovoru, a u suprotnosti su sa drugim izvedenim dokazima, kao što su
računi tužitelja, njegovo djelimično nesporenje tuženom prava na provizuju,
te iskaz zakonskog zastupnika tuženog a saslušanog u svojstvu parnične
stranke. Naime, uvidom u ugovor, koji nikada nije osporen niti raskinut,
utvrđeno je da se radi o ugovoru o zastupanju, da su utvrđena prava i obaveze
stranaka, te posebno pravo tuženog na proviziju. Tuženom je dato ovlaštenje
da samostalno vrši dogovaranje kupoprodajnih odnosa sa kupcima i iste
prezentira tužitelju. Nesporno je da je po osnovu ovog ugovora tuženi plaćao
svoje obaveze prema tužitelju, što je utvrdio vještak, i što nije ni sporno. Iako
je zakonski zastupnik tužitelja _______________u svom iskazu tvrdila da je
tuženi za tužitelja bio kupac njegove robe i da je rok plaćanja za isporučenu
robu određivao tužitelj u svojim računima, po ocjeni suda ta tvrdnja se ne
može potvrditi niti jednim izvedenim dokazom. Naime, u ugovoru jasno stoji
da će se rok plaćanja ugovarati između opunomoćenika i kupca, zbog čega
određivanje roka od strane tužitelja na njegovim računima kojim on poziva
tuženog na plaćanje, nije u skladu sa ugovorom jer se ne radi o ugovorenom
roku. Nadalje, ako je zastupnik ovlašten da vrši dogovaranje kupoprodajnih
26
odnosa sa kupcima, onda je sasvim jasno da je tuženi zastupnik, a ne kupac
robe, što je naznačeno i na računima koji su njemu ispostavljeni, a da su kupci
treća lica koja kupuju predmetnu robu.
S tim je u skladu i iskaz zakonskog zastupnika tuženog, koji je za razliku od
zakonskog zastupnika tužitelja bio potpisnik predmetnih ugovora i po čijoj
su se izjavi raniji zastupnik tužitelja i on lično usmeno dogovorili da će se
provizija obračunavati kad se roba proda krajnjem kupcu. Po izjavi zastupnika
tuženog, on je robu davao na povjerenje jer se radilo o kupcima sa kojima je
i ranije poslovao i koji su u poslijeratnom periodu uglavnom bili bez obrtnih
sredstava, a sa tužiteljem je dogovorio plaćanje računa nakon naplate od
krajnjeg kupca. Ovakav iskaz zastupnika tuženog je u logičnoj vezi sa tekstom
zaključenog ugovora kojim je zastupnik ovlašten da dogovara kupoprodajne
odnose sa kupcima, i sa činjenicom da u postupku tužitelj nije dokazao da
su rokovi bili ugovoreni, nego je utvrđeno da je rokove određivao tužitelj
u svojim računima koje je ispostavljao tuženom. Kako zakonski zastupnik
tužitelja nije bio neposredni učesnik dogovora niti potpisnik ugovora sa
tuženim, to je sud u pogledu uslova plaćanja povjerovao iskazu tuženog. Isti
je bio potpisnik ugovora, nakon što je duže vrijeme bio u radnom odnosu kod
tuženog kao njegov trgovački zastupnik, a njegov iskaz se u cijelosti može
dovesti u vezu sa odredbama ugovora i drugim dokazima.

Iz rezultata dokaznog postupka sud je utvrdio da su tužitelj i tuženi bili u

ugovornom odnosu iz zaključenog ugovora o trgovinskom zastupanju, a
ne ugovora o prodaji robe, te da je tim ugovorom tuženi bio ovlašten da sa
kupcima dogovara uslove kupoprodaje. Rokovi koje je na računima naznačio
tužitelj odnose se na plaćanje obaveza tuženog i sa padanjem u docnju za
tuženog nastaje obaveza plaćanja zatezne kamate. Odredbe o proviziji odnose
se na pravo tuženog na ugovorenu zaradu za zastupanje u utvrđenoj visini.
U momentu kada je tuženi doznačio sredstva tužitelju došlo je do realizacije
ugovora i od tog momenta tuženi ima pravo na proviziju ukoliko je ista
naplaćena u roku plaćanja ugovorenom između tužitelja i kupca. Kako nije
sporno da je tuženi bio zastupnik tužitelja niti da je realizacija naplaćena, a
nema dokaza da je tužitelj ugovarao sa kupcima rokove plaćanja, to je za sud
u cijelosti prihvatljiv iskaz zastupnika tuženog, prema kojem je on te rokove
po ovlaštenju tužitelja ugovarao sa kupcima, a nakon isplate vršio je plaćanja
tužitelju. Tako se dešavalo da su neki računi plaćeni i prije nego je račun
dospio za plaćanje, a neki sa zakašnjenjem. Iz gore navedenih razloga sud je
ocijenio zahtjev tuženog kao protivtužitelja za isplatu zastupničke provizije
po osnovu predmetnog ugovora kao osnovan.

Na osnovu nalaza vještaka finansijske struke, sud je u pogledu visine tog

zahtjeva utvrdio slijedeće:
Vještak je u svom nalazu prije svega utvrdila visinu potraživanja tužitelja po
27
osnovu predmetnih računa uzimajući u obzir uplate koje tuženi izvršio, te je
utvrđeno potraživanje dijela po računu br. 374 od 30.10.1998. godine. Zatim
je dat nalaz u dvije varijante, i to zavisno od toga da li je obračun provizije
vršen na osnovu rokova plaćanja naznačenih na računima tužitelja ili po
osnovu ugovora u kojem rok plaćanja nije ugovoren, uz konstataciju vještaka
da u dostavljenoj dokumentaciji nema dokumenta na osnovu koga se može
tačno utvrditi koji je rok plaćanja ugovoren između opunomoćenika i kupca.
Prema prvoj varijanti, vještak je obračunao proviziju u visini od 3.807,57
KM prema rokovima plaćanja navedenim u računima tužitelja uzimajući u
obzir samo tu realizaciju, i kada se izvrši prebijanje međusobnih dugovanja
i potraživanja, tužitelj potražuje od tuženog 8.447,43 KM. Ovakav nalaz je
prihvatio tužitelj i na osnovu istog precizirao svoj tužbeni zahtjev.

U drugom slučaju, obračunata je provizija na ukupnu realizaciju, bez obzira na

rok plaćanja označen na računima koje je tužitelj ispostavio tuženom, jer rok
plaćanja nije ugovoren, pa je utvrđen iznos po osnovu obračunate provizije
od 11.269,00 KM, te bi nakon kompenzacije sa utvrđenim potraživanjem
tužitelja od 12.255,00 KM, potraživanje tužitelja iznosilo 986,00 KM.
Ovu varijantu je prihvatio tuženi i na osnovu iste precizirao svoj tužbeni
zahtjev. Istu varijantu obračuna prihvata i sud jer je data u skladu sa ugovorom
stranaka i tumačenjem tog ugovora od strane suda kako je gore izloženo. Na
taj način je utvrđena visina provizije od 11.269,00 KM a ista se odnosi na
1995. god., 1996. god. 1997. god. i 1998. godinu.

S obzirom na istaknuti prigovor zastare potraživanja, sud je utvrdio slijedeće:

Kako je tuženi protivtužbu podnio sudu dana 15.06.2000. godine, prigovor
zastare potraživanja koji je istakao tužitelj je djelimično osnovan. Naime,
isti je osnovan za potraživanje provizije za 1995. godinu u visini od 875,07
KM koje je dospjelo za plaćanje 31.12.1995. godine zbog isteka općeg roka
zastare od pet godina propisanog odredbom čl. 371 Zakona o obligacionim
odnosima. Potraživanje tuženog po osnovu provizije koje nije zastarjelo i
koje je osnovano iznosi 10.393,93 KM, što je sud utvrdio na osnovu nalaza
vještaka finansijske struke.

Na osnovu rezultata provedenog postupka, sud je svoju odluku donio kao u

izreci iz slijedećih razloga:

Kako tužitelj traži isplatu duga po osnovu neplaćenog računa za isporučenu

robu, sud je s obzirom na činjenično stanje utvrdio da je tužitelj kao ugovorna
strana svoje obaveze iz zaključenog ugovora u cijelosti ispunio, zbog čega
je osnovan njegov zahtjev prema tuženom kao drugoj ugovornoj strani da
ispuni svoje obaveze, pa su primijenjene odredbe čl. 17 i 124 ZOO u vezi sa
odredbama ugovora o zastupanju od 10.02.1995. godine, i u pogledu tužbenog
28
zahtjeva je odlučeno kao u izreci.

Kako je u postupku utvrđeno da je zahtjev protivtužbe osnovan u visini od

10.393,93 KM, a tužitelj je svoj tužbeni zahtjev smanjio za iznos neosporenog
potraživanja tuženog po osnovu provizije od 3.807,57 KM, to je za taj iznos
trebalo umanjiti potraživanje tuženog u protivtužbi, jer je o istom odlučeno
prilikom odlučivanja o tužbenom zahtjevu tužitelja. Dakle, sud je utvrdio da
je osnovan zahtjev protivtužbe u iznosu od 6.586,36 KM, pa je na osnovu
odredbi čl. 17 124 ZOO u vezi sa odredbom čl. 790 ZOO i odredbom čl. 4
Ugovora o zastupanju odlučio kao u izreci, odnosno odbacio je višak zahtjeva
jer je o istom već odlučeno.

Odluku o troškovima, sud je donio na osnovu odredaba čl. 386 stav 2

ZPP-a.

Sudija

POUKA: Protiv ove presude dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u
Sarajevu u roku od 30 dana od dana donošenja iste. Žalba se podnosi putem
ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu.

f) Dopunska presuda

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BIH
KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD SARAJEVO
Broj: ___________
Sarajevo, _______________

Općinski sud u Sarajevu, i to sudija __________ u pravnoj stvari tužitelja

_________________________ koga zastupa punomoćnik __________,
advokat iz Sarajeva, protiv tuženog ________ radi naknade štete, v.sp.
10.100,00 KM, bez ponovnog otvaranja glavne rasprave, odlučujući o
prijedlogu tužitelja za dopunu presude tog suda broj ________ od_______
dana _______ donio je

29
 DOPUNSKU PRESUDU

Nalaže se tuženom da tužitelju plati i iznos od 100,00 KM sa zakonskom

zateznom kamatom od 26.08.2006. godine do isplate, sve u roku od 30 dana.

O b r a z l o ž e nj e

Presudom ovog suda broj ____ od ______ je naloženo tuženom da plati

tužitelju 7.000,00 KM sa zakonskom zateznom kamatom od 26.08.2006.
godine do isplate, te parnične troškove u iznosu od 1.200,00 KM. Preostali
dio tužbenog zahtjeva u iznosu od 3.000,00 KM je odbijen.

Navedenom presudom je odlučeno o zahtjevu tužitelja za naknadu

nematerijalne štete u iznosu od 10.000,00 KM, a očitom omaškom je
propušteno odlučiti o zahtjevu za naknadu materijalne štete u iznosu od
100,00 KM.

Tužitelj je blagovremeno predložio da sud dopuni presudu tako da se

odluči i o zahtjevu za naknadu materijalne štete, koja se odnosi na troškove
šlepanja vozila od mjesta saobraćajne nezgode do prvog ovlaštenog servisa.

Prijedlog je osnovan.

Utvrđena je isključiva odgovornost tuženog za nastalu štetu, jer je

pravosnažnom presudom, koja je donesena u krivičnom postupku koji je vođen
protiv okrivljenog (u ovom postupku tuženog) __________ pred Općinskim
sudom u Sarajevu pod brojem __________, tuženi oglašen krivim za krivično
djelo __________i izrečena mu je novčana kazna u iznosu od _______.

Uvidom u priznanicu “Šleper“ d.o.o. Sarajevo br. 7/05 od_7.2.2005. godine

je utvrđeno da je tužitelj ovom preduzeću platio iznos od 100,00 KM za
izvršenu uslugu prevoza.

Tužbeni zahtjev je osnovan, jer je tuženi tužitelju uzrokovao štetu, zbog čega
mu je istu dužan nadoknaditi po osnovu odredbe čl. 154 ZOO, pa je isti valjalo
prihvatiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

Budući da je zahtjev u pogledu kojeg se tražila dopuna presude dovoljno

raspravljen, ova presuda je donesena bez ponovnog otvaranja glavne rasprave
(čl. 192 i 193 ZPP-a).

Sudija
30
 POUKA: Protiv ovog rješenja je dozvoljena žalba Kantonalnom sudu
u Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog. Žalba se podnosi
putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu
stranu.

g) Ispravka presude

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BiH
KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ:
Sarajevo,

Općinski sud u Sarajevu, i to sudija ___________, u pravnoj stvari tužitelja

___________ protiv tuženog _________________ radi isplate, v.sp. 8.371,98
KM, van ročišta, dana 04.08.2006. godine, donio je

R J E Š E NJ E

Ispravlja se presuda zbog propuštanja ovog suda broj Ps-905/05 od

19.05.2006. godine tako što u izreci presude iza riječi “tuženi” umjesto

“_______________” treba da stoji “___________“, a iza riječi “tužitelju”

umjesto “___________“ treba da stoji “_______________”.

O b r a z l o ž e nj e

U presudi ovog suda broj __________ od 19.05.2006. godine, došlo je do

greške prilikom pisanja naziva stranaka u izreci, pa je sud na osnovu odredbe
člana 195 ZPP-a riješio kao u izreci.
Su d i j a

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Kantonalnom sudu u
Sarajevu u roku od 30 dana od dana prijema istog.
Žalba se podnosi putem ovog suda u dva primjerka.

31
 POGLAVLJE XIV

ŽALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG

SUDA)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ............................................... 3

Zakon o parničnom postupku ....................................................................... 3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 8

III PRAKTIČNI PRIMJERI ........................................................................ 8

a) Rješenje kojim se žalba odbacuje kao neblagovremena ........................... 8

b) Rješenje kojim se žalba odbacuje kao nedozvoljena .............................. 12

d) Rješenje kojim se žalitelj poziva da dopuni ili ispravi žalbu ................. 13

1
 POGLAVLJE XIV

ŽALBE (SAMO POSTUPAK PRVOSTEPENOG

SUDA)

POSTUPAK PO REDOVNIM PRAVNIM LIJEKOVIMA

- Postupanje prvostepenog suda po žalbi -

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Zakonske odredbe koje regulišu materiju vezanu za redovne pravne lijekove

i postupanje prvostepenog suda su odredbe članova 203 – 215 i članovi 233,
234 i 236 i član 325 stav 8 ZPP-a RS.

Član 203

Protiv presude donijete u prvom stepenu stranke mogu izjaviti žalbu u roku
od 30 dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja u
skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, 30 dana nakon dostavljanja
prepisa presude, ako u ovom zakonu nije određen rok. U mjeničnim i čekovnim
sporovima ovaj rok je 15 dana.

Blagovremeno izjavljena žalba sprečava da presuda postane pravosnažna u

dijelu koji se pobija žalbom.

Član 204

Stranka se može odreći prava na žalbu od trenutka prijema presude.

Do donošenja odluke drugostepenog suda stranka može odustati od već
izjavljene žalbe.
Odricanje ili odustanak od žalbe ne može se opozvati.

3
 Član 205

Žalba mora da sadrži:

1) označenje presude protiv koje se izjavljuje žalba,
2) izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u određenom dijelu,
3) razlog žalbe,
4) potpis podnosioca žalbe.

Član 206

Ako žalba ne sadrži podatke iz člana 205 ovog zakona (nepotpuna žalba),
prvostepeni sud će rješenjem, protiv koga nije dozvoljena žalba, pozvati
žalioca da u roku od 8 dana dopuni ili ispravi žalbu.
Ako žalilac u roku iz stava prvog ovog člana ne postupi po traženju suda, sud
će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

Član 207

U žalbi se ne mogu iznositi nove činjenice i predlagati novi dokazi, osim

ako žalilac pruži dokaze da ih bez svoje krivice nije mogao iznijeti, odnosno
predložiti do zaključenja glavne rasprave.

Pozivajući se na nove činjenice, žalilac je dužan navesti dokaze kojima bi

se te činjenice utvrdile, a predlažući nove dokaze, dužan je navesti činjenice
koje tim dokazima treba utvrditi.

Prigovor zastare i prigovor radi prebijanja koji nisu iznijeti pred prvostepenim
sudom ne mogu se iznositi u žalbi.

Ako su usljed iznošenja novih činjenica i predlaganja novih dokaza

prouzrokovani troškovi u postupku povodom žalbe, ove troškove će nezavisno
od ishoda spora snositi ona stranka koja je iznijela nove činjenice, odnosno
predložila nove dokaze.

Član 208

Presuda se može pobijati:

1) zbog povreda odredaba parničnog postupka,

2) zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
3) zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Presuda na osnovu priznanja i presuda na osnovu odricanja mogu se pobijati

4
zbog povrede odredaba parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o
priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod uticajem prinude ili
prevare.

Član 209

Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije
primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo
od uticaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

Član 210

Pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji kada je sud neku
odlučnu činjenicu pogrešno utvrdio, odnosno kada je nije utvrdio.

Nepotpuno utvrđeno činjenično stanje postoji i kada na to ukazuju nove

činjenice ili novi dokazi.

Član 211

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio

odredbu materijalnog prava koju je trebalo da primijeni ili kada takvu odredbu
nije pravilno primijenio.

Član 212

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju

primjeraka za sud i protivnu stranu.

Član 213

Neblagovremenu, nepotpunu ili nedozvoljenu žalbu odbaciće rješenjem

prvostepeni sud bez održavanja ročišta.

Žalba je neblagovremena ako je izjavljena poslije isteka zakonskog roka za

njeno podnošenje.

Žalba je nedozvoljena ako je žalbu izjavilo lice koje nije ovlašteno za

podnošenje žalbe, ili lice koje se odreklo ili je odustalo od žalbe ili ako lice
koje je izjavilo žalbu nema pravnog interesa za podnošenje žalbe.

5
 Član 214

Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene žalbe dostaviće prvostepeni

sud protivnoj stranki odmah, a najdocnije u roku od osam dana od dana
prijema žalbe. Protivna stranka može u roku od osam dana od prijema žalbe
podnijeti tom sudu odgovor na žalbu.

Primjerak odgovora na žalbu dostaviće prvostepeni sud žaliocu odmah, a

najdocnije u roku od osam dana od prijema odgovora na žalbu.

Neblagovremeno podnijet odgovor na žalbu neće se uzeti u razmatranje.

Podnesci primljeni po prijemu odgovora na žalbu ili po isteku roka za odgovor

na žalbu neće se uzimati u razmatranje, osim u slučajevima u kojima sud
izričito od stranke zatraži dodatno izjašnjenje.

Član 215

Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na žalbu

prvostepeni sud će žalbu i odgovor na žalbu, ako je podnijet, sa svim spisima
dostaviti drugostepenom sudu najdocnije u roku od osam dana.

Ako žalilac tvrdi da su u prvostepenom postupku povrijeđene odredbe

parničnog postupka, sudija prvostepenog suda daće objašnjenje povodom
navoda žalbe koji se tiču tih povreda, a po potrebi će da provjeri istinitost tih
navoda u žalbi.

----

Član 233

Protiv rješenja prvostepenog suda dozvoljena je žalba ako u ovom zakonu

nije određeno da žalba nije dozvoljena.

Ako ovaj zakon izričito određuje da posebna žalba nije dozvoljena, rješenje
prvostepenog suda može se pobijati samo u žalbi protiv konačne odluke.

Član 234

Blagovremeno podnijeta žalba zadržava izvršenje rješenja, ako ovim zakonom

nije drugačije propisano.

Rješenje protiv koga nije dozvoljena posebna žalba može se odmah izvršiti.
6
 Član 236

U postupku po žalbi protiv rješenja shodno će se primjenjivati odredbe koje

važe za žalbu protiv presude, osim odredaba o održavanju rasprave pred
drugostepenim sudom.

Član 325

Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnijet u roku ako je prije

nego što rok istekne predat nadležnom sudu.

Ako je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom ili telegrafskim

putem, dan predaje pošti smatra se kao dan predaje sudu kome je upućen, a
ako je podnesak upućen telefaksom danom predaje smatra se dan prijema
telefaksa u sud.

Ako je podnesak upućen elektronskom poštom, kao vrijeme predaje

sudu smatra se vrijeme koje je naznačeno na verifikaciji kvalifikovanog
elektronskog potpisa.

Ako je podnesak upućen telegrafski, a ne sadrži sve što je potrebno da bi se

po njemu moglo postupiti, smatraće se da je dat u roku ako uredan podnesak
naknadno bude predat sudu ili bude upućen sudu preporučenom pošiljkom u
roku od tri dana od dana predaje telegrama pošti.

Za lica koja se nalaze na obaveznoj vojnoj službi u Vojsci Republike Srpske,

dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnim ustanovama smatra se
kao dan predaje sudu.

Odredba stava 4 ovog člana odnosi se na ostala lica koja se nalaze na službi
u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama u mjestima u kojima ne
postoji redovna pošta.

Za lica lišena slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove
za izvršenje krivičnih i prekršajnih sankcija, smatra se kao dan predaje sudu.

Ako je podnesak koji je vezan za rok predat ili upućen nenadležnom sudu
prije isteka roka, a stigne nadležnom sudu poslije isteka roka, smatraće se da
je na vrijeme podnijet.

Odredbe st. 1 do 7 ovog člana primjenjuju se na rok u kome se po propisima

mora podići tužba, kao i na rok zastarjelosti potraživanja ili nekog drugog
prava.
7
II. KONTROLNA LISTA

– Ispitati blagovremenost, potpunost i dozvoljenost žalbe.

– Odbaciti žalbu ako je neblagovremena ili nedozvoljena.
– Ako je žalba nepotpuna, potrebno je pozvati žalioca da istu dopuni ili
ispravi, pa ako to žalitelj ne učini, odbaciti žalbu kao nepotpunu.
– Primjerak blagovremene, potpune i dozvoljene žalbe dostaviti na
odgovor protivnoj stranki, a primjerak odgovora na žalbu, ukoliko je
dostavljen, dostaviti žalitelju.
– Po prijemu odgovora na žalbu ili po proteku roka za odgovor na
žalbu dostaviti žalbu i odgovor na žalbu sa kompletnim spisom
drugostepenom sudu na odluku.
– Po potrebi dati objašnjenja povodom navoda žalbe koji se tiču
povreda odredaba parničnog postupka i provjeriti istinitost tih navoda
u žalbi.

III PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje kojim se žalba odbacuje kao neblagovremena

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istočnom Sarajevu
Broj: _____________
U Istočnom Sarajevu,

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu, i to sudija

______________, u pravnoj stvari tužioca ___________, protiv tužene
____________, radi ___________, van ročišta, dana ____________, donio
je sljedeće

R J E Š E NJ E

Žalba tužene od 05.04.2008. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj

__________ od __________, se odbacuje kao neblagovremena.

O b r a z l o ž e nj e

8
Nakon zaključenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali tužilac lično i
punomoćnik tužene, održane dana 04.02.2008. godine, u skladu sa odredbama
člana 185 Zakona o parničnom postupku RS (‘’Sl. glasnik RS’’, broj 58/03),
ovaj sud je obavijestio stranke da će presuda u ovoj pravnoj stvari biti donesena
dana 04.03.2008. godine, da istu navedenog datuma mogu podići u pisarnici
ovog suda, te da od narednog dana teče rok za žalbu koji iznosi 30 dana, a u
skladu sa odredbama člana 422 Zakona o parničnom postupku.

Tužena je žalbu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila dana
05.04.2008. godine predajom na poštu, a što je utvrđeno uvidom u prezentat
suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka, u smislu već navedenih
članova 185 i 422 Zakona o parničnom postupku. Naime, rok za izjavljivanje
žalbe je počeo teći dana 05.03.2008. godine, pa je žalba neblagovremena, jer
je zadnji dan kada je žalba mogla biti izjavljena 03.04.2008. godine.

Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj

sud je na osnovu člana 213 stav 1 i 2 Zakona o parničnom postupku odlučio
kao u dispozitivu ovog rješenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Istočnom

Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. Žalba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.

***
Ili:

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istočnom Sarajevu
Broj: ___________
U Istočnom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu, i to sudija

___________, u pravnoj stvari tužiteljka ___________, zastupana po
punomoćniku ___________, protiv tužene __________, zastupane po
punomoćniku, radi ___________, van ročišta, dana________. godine, donio
je sljedeće

9
 R J E Š E N JE

Žalba tužene od 07.02.2005. godine, izjavljena na presudu ovog suda broj

________ od ______ godine, se odbacuje kao neblagovremena.

O b r a z l o ž e nj e

Nakon zaključenja glavne rasprave kojoj su prisustvovali punomoćnik

tužiteljke i punomoćnik tužene, održane dana 21.12.2004. godine, u skladu
sa odredbama člana 185 Zakona o parničnom postupku RS (‘’Sl. glasnik
RS’’, broj 58/03), ovaj sud je obavijestio stranke da će presuda u ovoj pravnoj
stvari biti donesena dana 19.01.2005. godine, da istu navedenog datuma
mogu podići u pisarnici ovog suda, te da od narednog dana teče rok za žalbu
koji iznosi 15 dana, a u skladu sa odredbama člana 422 Zakona o parničnom
postupku.

Tužena je žalbu na presudu ovog suda broj ________ od _______, izjavila

dana 07.02.2005. godine, koja je predata neposredno u zgradi suda, a što je
utvrđeno uvidom u prezentat suda o prijemu pismena, dakle po proteku roka,
u smislu već navedenih članova 185 i 422 Zakona o parničnom postupku.
Naime, punomoćnik tužene je ožalbenu presudu zaprimio u zgradi suda dana
20.01.2005. godine, pa je i pored toga što je rok za izjavljivanje žalbe u stvari
počeo teći 21.01.2005. godine, s obzirom na to da sud zbog praznika nije
radio dana 19.01.2005. godine, žalba neblagovremena, odnosno, zadnji dan
kada je žalba mogla biti izjavljena je 04.02.2005. godine.

Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj

sud, je na osnovu člana 213 stav 1 i 2 Zakona o parničnom postupku, odlučio
kao u dispozitivu ovog rješenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Istočnom

Sarajevu u roku od 15 dana od dana prijema. Žalba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.

***
Ili:

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istočnom Sarajevu
Broj: ___________
10
U Istočnom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu, i to sudija

___________, u pravnoj stvari tužioca ___________, protiv tuženog
__________, radi ___________, van ročišta, dana________ godine, donio
je sljedeće

R J E Š E N JE

Žalba tužioca od 15.06.2006. godine, izjavljena na rješenje ovog suda broj

________ od 17.04.2006. godine, se odbacuje kao neblagovremena.

O b r a z l o ž e nj e

Tužilac je dana 12.12.2005. godine podnio tužbu Osnovnom sudu u Sokocu

protiv tuženog, a radi smetanja posjeda.

Dana 17.04.2006. godine, ovaj sud je donio rješenje kojim se tužba tužioca
odbacuje, budući da tužilac nije postupio po nalogu ovog suda iz rješenja od
28.03.2006. godine

Tužilac je žalbu na rješenje ovog suda broj _______ od 17.04.2006. godine

izjavio dana 15.06.2006. godine, koja je predata na poštu istog dana, tj.
15.06.2006. godine, a što je utvrđeno uvidom u prezentat suda o prijemu
pismena i uvidom u pečat pošte na koverti u kojoj je pismeno predato. Dakle
tužilac je po proteku roka od 15 dana izjavio žalbu, jer je zadnji dan kada je
žalba mogla biti izjavljena 14.06.2006. godine, budući da je tužilac ožalbeno
rješenje zaprimio dana 30.05.2006. godine.

Imajući u vidu činjenično stanje i citirane zakonske odredbe, ovaj sud je, na
osnovu člana 213 stav 1 i 2 Zakona o parničnom postupku, odlučio kao u
dispozitivu ovog rješenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Istočnom

Sarajevu, u roku od 30 dana od dana prijema. Žalba se podnosi putem ovog
suda u tri primjerka.

***

11
 b) Rješenje kojim se žalba odbacuje kao nedozvoljena

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istočnom Sarajevu
Broj: ___________
U Istočnom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu, i to sudija

___________, u pravnoj stvari tužiteljke ___________, protiv tuženog
__________, radi ___________, van ročišta, dana________ godine, donio
je sljedeće

R J E Š E N JE

Žalba tužiteljke od 27.10.2005. godine, SE ODBACUJE KAO

NEDOZVOLJENA.

O b r a z l o ž e nj e

Rješavajući po prijedlogu tužiteljke od 05.07.2005. godine, za povraćaj u

pređašnje stanje, ovaj sud je po zaključenju ročišta povodom prijedloga za
povraćaj u pređašnje stanje, koje je održano dana 20.10.2005. godine, donio
rješenje kojim se prijedlog tužiteljke od 03.07.2005. godine, za povraćaj u
pređašnje stanje odbija.

Tužiteljka je podneskom od 27.10.2005. godine izjavila posebnu žalbu

pozivajući se na odredbe člana 233 Zakona o parničnom postupku, na rješenje
ovog suda od 21.10.2005. godine kojim se prijedlog tužiteljice za povraćaj u
pređašnje stanje odbija.

Kako je članom 333 stav 2 Zakona o parničnom postupku (‘’Službeni glasnik

RS’’, broj 58/03), određeno da protiv rješenja kojim se odbija prijedlog za
povraćaj u pređašnje stanje nije dozvoljena posebna žalba osim ukoliko je
prijedlog podnijet zbog donošenja presude zbog propuštanja i s obzirom na to
da u ovoj pravnoj stvari nije donesena presuda zbog propuštanja, ovaj sud je
odlučio kao u dispozitivu ovog rješenja.

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba Okružnom sudu u Istočnom Sarajevu
u roku do 30 dana od dana prijema. Žalba se podnosi putem ovog suda u
dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke.
12
 c) Rješenje kojim se žalitelj poziva da dopuni ili ispravi žalbu

REPUBLIKA SRPSKA
OSNOVNI SUD U SOKOCU
Odjeljenje u Istočnom Sarajevu
Broj: ___________
U Istočnom Sarajevu, _________

Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Istočnom Sarajevu, i to sudija

___________, u ostavinskom postupku iza dne 17.02.2001. godine, umrli
______________, sa posljednjim prebivalištem u _________, van ročišta
dana _____________, donio je

R J E Š E N JE

Poziva se žaliteljka ______________ da dopuni žalbu podnesenu ovom sudu

dana ___________ godine, tako što će tačno navesti žalbene razloge kao i
izjavu da li prvostepeno rješenje ovog suda broj ________ od _______ pobija
u cjelini ili u određenom dijelu, u roku od 8 dana od dana dostave prepisa
ovog rješenja.

Ako žaliteljka u roku iz stava 1 ovog rješenja ne postupi po traženju suda, sud
će rješenjem odbaciti žalbu kao nepotpunu.

O b r a z l o ž e nj e

Dana ___________ godine žaliteljka je ovom sudu podnijela žalbu protiv

rješenja broj ____ od _____ godine, a koja ne sadrži elemente propisane
članom 205 Zakona o parničnom postupku RS (‘’Sl. glasnik RS’’ broj 58/03).
Kako je članom 205 Zakona o parničnom postupku propisano šta žalba mora
sadržavati, ovaj sud je u skladu sa odredbama člana 206 Zakona o parničnom
postupku, postupajući po uputama Okružnog suda u Istočnom Sarajevu
_______, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Sudija

POUKA: Protiv ovog rješenja nije dopuštena žalba.

(član 206 stav 1 ZPP-a)

13
 POGLAVLJE XV

SUDSKE MJERE OSIGURANJA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................ 12

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ...................................................................... 14

a) Primjer rješenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja

smatra povučenim – ČLAN 336 STAV 3 ZPP-a ........................................ 14

b) Primjer rješenja kojim se određuje sudska mjera osiguranja radi osiguranja

potraživanja koje je upravljeno na određenu stvar ČLAN 272 STAV 1 TAČKA
1 ZPP-a. ...................................................................................................... 15

1
 POGLAVLJE XV

SUDSKE MJERE OSIGURANJA

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

X - SUDSKE MJERE OSIGURANJA

Član 268

(1) Za odlučivanje o prijedlogu za osiguranje, uključujući i osiguranje

na imovini protivnika osiguranja koja se nalazi izvan Federacije
odnosno Bosne i Hercegovine, koji je podnesen prije pokretanja
parničnog postupka kao i u toku tog postupka nadležan je sud koji
postupa po tužbenom zahtjevu. Odluku o mjeri osiguranja donosi sud
koji postupa u prvom stepenu, a neposredno viši sud kada je prijedlog
za njeno donošenje podnesen nakon dostave predmeta tome sudu radi
odlučivanja o pravnom lijeku.

(2) Nakon pravomoćnosti odluke o tužbenom zahtjevu, o prijedlogu za

osiguranje odlučuje sud koji bi bio nadležan za odlučivanje o tužbenom
zahtjevu u prvom stepenu.

Član 269

(1) Mjera osiguranja može se odrediti:

1. ako predlagač osiguranja učini vjerovatnim postojanje potraživanja

ili prava, i
2. ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja
mogao spriječiti ili znatno otežati ostvarenje potraživanja,
posebno time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti, opteretiti
ili na drugi način njom raspolagati, odnosno promijeniti
postojeće stanje stvari ili na neki drugi način štetno uticati na
prava predlagača osiguranja.

(2) Ako drugačije nije zakonom određeno, sud će odrediti mjeru osiguranja
samo pod uslovom da predlagač osiguranja, u roku koji odredi sud,
prema odredbama zakona o izvršnom postupku, da jemstvo za štetu koja
bi protivniku osiguranja mogla nastati određivanjem i provođenjem
3
 mjere osiguranja. Ako predlagač osiguranja ne da jemstvo u određenom
roku, sud će odbiti prijedlog za određivanje mjere osiguranja. Na
njegov zahtjev sud može osloboditi predlagača osiguranja od obaveze
davanja jemstva ako sud utvrdi da on nije u finansijskoj mogućnosti da
jemstvo da.

(3) Bosna i Hercegovina, njeni entiteti, Brčko Distrikt BiH, kantoni, grad
i općine su izuzeti od obaveze iz stava 2 ovog člana.

Član 270

Jemstvo iz člana 269 ovog zakona se vraća u roku od osam dana od dana
prestanka važenja mjere osiguranja. Ukoliko u međuvremenu protivnik
osiguranja podnese tužbu za naknadu štete, nadležni sud za postupanje u tom
predmetu će odlučiti o važenju određenog jemstva.

Član 271

(1) Radi osiguranja novčanog potraživanja mogu se odrediti slijedeće mjere:

1) zabrana protivniku osiguranja da otuđi, sakrije, optereti ili raspolaže

određenom imovinom u vrijednosti koja je dovoljna za osiguranje
potraživanja predlagača osiguranja. Ova zabrana će se zabilježiti u
odgovarajućim javnim registrima;
2) čuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tačke 1 ovog stava i to
polaganjem u depozit suda ako je to moguće ili predajom u posjed trećoj
osobi;
3) zabrana dužniku protivnika osiguranja da isplati protivniku osiguranja
potraživanje ili da mu preda stvar, kao i zabrana protivniku osiguranja
da primi stvar, da naplati potraživanje i da njime raspolaže. Ova zabrana
se može izreći i svakoj drugoj osobi od koje protivnik osiguranja može
zahtijevati isplatu ili predaju stvari;
4) predbilježba založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja ili
na pravu uknjiženom na nekretnini do vrijednosti dosuđenog glavnog
potraživanja sa kamatama i troškovima.

(2) Mjera iz stava 1 tačka 4 ovog člana može se odrediti samo ukoliko
o potraživanju povjerioca već postoji odluka suda koja nije postala
izvršna.

(3) Rješenja o određivanju mjera osiguranja iz stava 1 ovog člana

dostavljaju se protivniku osiguranja, dužniku protivnika osiguranja,
ako je potrebno, i odgovarajućim javnim registrima. Mjera osiguranja
4
 smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja ili dužniku
protivnika osiguranja, ako mu se dostavlja, ili odgovarajućem javnom
registru, ovisno o tome koji je od ova tri datuma prijema raniji po
vremenu.

(4) Na području gdje ne postoje zemljišne knjige, mjere osiguranja iz

ovog člana će se provesti primjenom odgovarajućih pravila izvršnog
postupka.

Član 272

(1) Radi osiguranja potraživanja koje je upravljeno na određenu stvar ili njen
dio mogu se odrediti slijedeće mjere osiguranja:

1) zabrana protivniku osiguranja otuđenja, sakrivanja,

opterećenja ili raspolaganja imovinom na koju je upravljeno
potraživanje. Ako se imovina nalazi u Bosni i Hercegovini,
ova zabrana će se zabilježiti u odgovarajućim javnim
registrima;
2) čuvanje imovine na koju se odnosi zabrana iz tačke 1 ovog
stava i to polaganjem u depozit suda, ako je to moguće, ili
predajom u posjed trećoj osobi;
3) zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu
nanijeti štetu imovini na koju je upravljeno potraživanje
ili nalog protivniku osiguranja da obavi određene radnje
potrebne da bi se sačuvala imovina ili da bi se održalo
postojeće stanje stvari;
4) ovlaštenje predlagaču osiguranja da poduzme određene
aktivnosti.

(2) Odredbe st. 3 i 4 člana 271 ovog zakona primjenjuju se i u slučaju

osiguranja potraživanja upravljenih na određenu stvar ili jedan njen
dio.

(3) Mjere osiguranja iz ovog člana ne smiju u cijelosti obuhvatiti zahtjev

koji se njima obezbjeđuje.

Član 273

(1) Radi osiguranja drugih prava ili održavanja postojećeg stanja, mogu se
izreći slijedeće
mjere osiguranja:

5
 1) zabrana protivniku osiguranja da poduzima određene
aktivnosti ili nalog da poduzme određene aktivnosti u cilju
održavanja postojećeg stanja ili sprječavanja nastanka štete
suprotnoj stranki;
2) ovlaštenje predlagaču osiguranja da poduzme određene
aktivnosti;
3) povjeravanje određene imovine protivnika osiguranja trećoj
osobi na čuvanje i staranje;
4) odlaganje postupka izvršenja po prijedlogu trećih osoba, pod
uslovima predviđenim zakonom kojim se uređuje izvršni
postupak; i
5) druge mjere koje sud odredi kao neophodne za osiguranje
tužbenog zahtjeva predlagača osiguranja.

(2) Odredba člana 271 stav 3 na odgovarajući način se primjenjuje i na mjere

osiguranja iz stava 1 ovog člana.

Član 274

(1) Protivnik osiguranja koji postupi suprotno odluci suda o zabrani

da otuđi, sakrije, optereti ili raspolaže imovinom odgovoran je po
pravilima građanskog prava. Nakon zabilježbe zabrane, sve dok
takva zabrana traje nije moguć upis u registar bilo kakvih promjena
prava nastalih na osnovu dobrovoljnog raspolaganja protivnika
osiguranja.

(2) Otuđenje ili opterećenje suprotno nalogu suda o zabrani da otuđi,

sakrije, optereti ili raspolaže imovinom nema pravni učinak prema
predlagaču, osim ako ima mjesta primjeni pravila o zaštiti savjesnog
sticaoca.

(3) Odredbe st. 1 i 2 ovog člana, na odgovarajući način se primjenjuju

i u slučaju postupanja osoba suprotno odluci suda o određivanju
drugih mjera osiguranja.

(4) Mjerom osiguranja ne stiče se založno pravo, osim u slučaju

opravdanja predbilježbe založnog prava iz tačke 4 stava 1 člana
271 ovog zakona.

Član 275

Sud može, s obzirom na okolnosti slučaja, odrediti više mjera osiguranja,

ako je to potrebno.
6
 Član 276

(1) Mjera osiguranja može se predložiti prije pokretanja i tokom

sudskog postupka, te nakon završetka tog postupka, sve dok
izvršenje ne bude provedeno.

(2) Prijedlog se podnosi u pismenoj formi. Ako je vezan za parnični

postupak koji je u toku, prijedlog se može iznijeti i usmeno na
ročištu.

(3) U prijedlogu za određivanje mjere osiguranja predlagač osiguranja

mora istaći zahtjev u kojem će označiti potraživanje čije osiguranje
traži, odrediti kakvu mjeru traži, sredstva i predmet mjera
osiguranja. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se
zasniva tužbeni zahtjev, te predložiti dokazi kojima se ti navodi
potkrepljuju. Predlagač osiguranja dužan je dokaze, ako je to
moguće, priložiti uz prijedlog.

(4) Na usmeno podneseni prijedlog za određivanje mjera osiguranja,

na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stava 3 ovog člana.

Član 277

(1) Osim u slučajevima određenim ovim zakonom, mjera osiguranja

ne može se odrediti ako protivnik osiguranja nije imao mogućnost
da se o prijedlogu za njeno određivanje izjasni.

(2) Prijedlog za određivanje mjere osiguranja sud zajedno sa prilozima

dostavlja protivniku osiguranja, uz obavijest da protivnik osiguranja
može podnijeti pismeni odgovor na prijedlog za određivanje mjere
osiguranja u roku od osam dana.

Član 278

(1) Na prijedlog predlagača osiguranja, istaknut sa prijedlogom za

određivanje mjere osiguranja, sud može odrediti privremenu mjeru
osiguranja bez prethodnog obavještavanja i saslušanja protivnika
osiguranja ako predlagač osiguranja učini vjerovatnim da je mjera
osiguranja osnovana i hitna i da bi se drugačijim postupanjem
izgubila svrha mjere osiguranja.

(2) Sud dostavlja odluku iz stava 1 ovog člana protivniku osiguranja

odmah. Protivnik osiguranja u roku od tri dana u svom odgovoru
7
 može osporiti razloge za određivanje privremene mjere osiguranja,
nakon čega sud mora zakazati ročište u naredna tri dana. Odgovor
protivnika osiguranja mora biti obrazložen.

(3) Nakon održanog ročišta iz stava 2 ovog člana, sud će posebnim

rješenjem ukinuti rješenje o određivanju privremene mjere ili
zamijeniti to rješenje novim rješenjem o određivanju mjere
osiguranja, u skladu sa članom 279 ovog zakona. Protiv novog
rješenja o određivanju mjere osiguranja dopuštena je žalba u skladu
s članom 282 ovog zakona.

Član 279

(1) U rješenju o određivanju mjere osiguranja sud će odrediti vrstu

mjere, sredstva kojima će se ona prinudno ostvariti i predmet
mjere osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila sudskog
izvršnog postupka. Sud će po službenoj dužnosti dostaviti rješenje o
određivanju mjere osiguranja nadležnom izvršnom sudu radi njenog
prinudnog provođenja i odgovarajućim javnim registrima radi upisa.

(2) Ako je radi ostvarenja naloga ili zabrane koji su izrečeni u rješenju o
određivanju mjere osiguranja potrebno izmijeniti sredstva ili predmete
osiguranja, predlagač osiguranja može predložiti tu izmjenu u istom
postupku, na osnovu već izrečenih naloga ili zabrana.

(3) Rješenje o određivanju mjere osiguranja ima učinak rješenja o

izvršenju iz zakona o izvršnom postupku. Mjera osiguranja obavezuje
stranke u postupku, kao i osobe koje su u vezi s njima, nakon što
prime obavijest o izdavanju mjere osiguranja.

(4) Rješenja iz st. 1 i 2 ovog člana moraju biti obrazložena.

(5) U slučaju određivanja mjere osiguranja po službenoj dužnosti, sud će

na odgovarajući način primijeniti odredbe ovog člana.

Član 280

(1) Kada je mjera osiguranja određena prije podnošenja tužbe, odlukom

o određivanju mjere osiguranja odredit će se rok ne duži od 30 dana
u kojem predlagač osiguranja mora podnijeti tužbu.

(2) Predlagač osiguranja podnosi sudu dokaz da je pokrenuo postupak u

skladu sa stavom 1 ovog člana.
8
 Član 281

(1) Izrečena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o

mjeri osiguranja.

(2) Ukoliko tužbeni zahtjev nije usvojen prvostepenom presudom,

nadležni sud može mjeru osiguranja ostaviti na snazi dok odluka o
tužbenom zahtjevu ne postane pravosnažna.

(3) Izrečena mjera osiguranja ostaje na snazi najduže do isteka roka od

30 dana po nastupanju uslova za prinudno izvršenje.

(4) Mjeru osiguranja upisanu u javne knjige sud briše po službenoj

dužnosti.

Član 282

(1) Protiv prvostepenog rješenja o mjeri osiguranja može se izjaviti

žalba u roku od osam dana od dana dostavljanja rješenja.

(2) Žalba se dostavlja protivniku osiguranja koji može u roku od tri

dana od njenog prijema podnijeti sudu odgovor na žalbu.

(3) O žalbi odlučuje drugostepeni sud u roku od 15 dana od dana

dostavljanja
(4) prvostepenom sudu odgovora na žalbu ili isteka roka za
podnošenje odgovora na žalbu.

(5) Žalba ne odlaže izvršenje rješenja iz stava 1 ovog člana.

(6) Žalba protiv rješenja o određivanju mjere osiguranja koje je u

prvom stepenu izdao
(7) kantonalni sud ili Vrhovni sud Federacije, nije dopuštena.

(8) Žalba protiv rješenja o privremenoj mjeri osiguranja nije

dopuštena.

Član 283

(1) Ako su izrečene mjere određene članom 271 stav 1 tač. 1 i 2 i članom
272 stav 1 tač. 1 i 2 ovog zakona, sud će na prijedlog protivnika
osiguranja ili čuvara odrediti prodaju pokretnih stvari koje su
podložne brzom kvarenju ili ako postoji opasnost od znatnog pada
9
 cijene tih stvari.

(2) Prodaja stvari iz stava 1 ovog člana obavit će se po pravilima o

izvršenju na pokretnim stvarima.

(3) Ako je određena mjera osiguranja iz člana 271 stav 1 tačka 3 ovog
zakona, sud može, na prijedlog predlagača osiguranja ili protivnika
osiguranja, odrediti da se na predlagača osiguranja prenese pravo
na ispunjenje potraživanja, u slučaju u kojem postoji opasnost da
se to potraživanje, zbog zakašnjenja u njegovu ostvarenju, neće
moći realizovati ili da će se izgubiti pravo na regres prema trećim
osobama.

(4) Iznos koji se dobije prodajom pokretnih stvari ili naplatom

potraživanja čuvat će se u sudskom depozitu dok se ne obustavi
mjera osiguranja ili dok predlagač osiguranja ne predloži izvršenje,
a najduže 30 dana pošto potraživanje postane izvršno. Druge koristi
dobivene ostvarenjem potraživanja položit će se u sudski depozit ako
je to moguće, ili će se na koji drugi način odrediti njihovo čuvanje
do obustave mjere osiguranja, odnosno dok predlagač osiguranja ne
predloži izvršenje, ali najduže 30 dana pošto potraživanje postane
izvršno.

Član 284

(1) Predlagač osiguranja može u prijedlogu za određivanje mjere osiguranja

ili naknadno izjaviti da se, umjesto mjere osiguranja, zadovoljava
davanjem određenog jemstva od strane protivnika osiguranja.

(2) Davanje jemstva umjesto mjere osiguranja može se odrediti i na

prijedlog protivnika osiguranja ukoliko se sa tim prijedlogom saglasi
predlagač osiguranja.

Član 285

(1) Ako predlagač osiguranja u roku određenim rješenjem o određivanju

mjere osiguranja ne podnese dokaz iz člana 280 ovog zakona, sud će
obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje.

(2) Na prijedlog protivnika osiguranja postupak će se obustaviti i ukinuti

provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena
kasnije promijenile tako da više nije potrebna.

10
(3) Sud će na prijedlog protivnika osiguranja obustaviti postupak i
ukinuti provedene radnje i u slijedećim slučajevima:

1. ako protivnik osiguranja položi sudu dužni iznos potraživanja

koje se obezbjeđuje, s kamatama i troškovima;
2. ako protivnik osiguranja učini vjerovatnim da je potraživanje u
vrijeme donošenja rješenja o određivanju mjere osiguranja već
bilo naplaćeno ili dovoljno obezbijeđeno;
3. ako je pravomoćno utvrđeno da potraživanje nije nastalo ili da
je prestalo.

(4) U slučajevima iz st. 1 i 3 tač. 2 i 3 ovog člana, troškove prouzrokovane

određivanjem i provođenjem mjere osiguranja predlagač osiguranja
dužan je nadoknaditi protivniku osiguranja.

Član 286

(1) Troškove nastale u toku postupka osiguranja prethodno podmiruje

predlagač osiguranja.

(2) Ako je prijedlog za određivanje mjere osiguranja podnesen tokom

parničnog ili
drugog sudskog postupka, sud nadležan za odlučivanje o tužbenom
ili drugom zahtjevu će odlučiti ko podmiruje troškove izdavanja i
provođenja mjera osiguranja.

Član 287

Predlagač osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava pravo na

naknadu štete koja mu je nanesena nepostupanjem osoba koje su bile dužne
postupiti po rješenju o određivanju mjere osiguranja.

Član 288

Protivnik osiguranja ima po opštim pravilima imovinskog prava prema

predlagaču osiguranja pravo na naknadu štete koja mu je nanesena mjerom
osiguranja za koju je utvrđeno da je bila neosnovana ili koju predlagač
osiguranja nije opravdao.

Član 289

Potraživanja naknade štete iz čl. 287 i 288 ovog zakona zastarijevaju u roku
11
od godinu dana od prestanka važenja rješenja kojim je mjera osiguranja
izrečena.

Član 290

Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadležan za provođenje izvršenja

pravomoćne

II. KONTROLNA LISTA

— Nadležnost suda u prvom stepenu, a višeg suda kada je prijedlog

podnesen nakon dostave predmeta tom sudu radi odlučivanja o
pravnom lijeku;
— Zakonske pretpostavke za određivanje mjere osiguranja sadržane u
članu 269 stav 1 tačka 1 i 2 ZPP-a;
— Sud će odbiti prijedlog ako predlagač ne da jemstvo u određenom
roku;
— Vrste mjera osiguranja radi osiguranja novčanog potraživanja
određene članom 271 stav 1 tačka 1 - 4 ZPP-a;
— Vrste mjera osiguranja radi osiguranja potraživanja koje je upravljeno
na određenu stvar ili njen dio određene članom 272 stav 1 tačka 1 - 4
ZPP-a;
— Vrste mjera osiguranja drugih prava ili održavanja postojećeg stanja
određene članom 273 stav 1 tačka 1 – 5 ZPP-a;
— Prijedlog se podnosi u pismenoj formi, a usmeno na ročištu ako je
vezan za parnični postupak koji je u toku;
— Prijedlog sadrži: oznaku potraživanja čije se osiguranje traži, vrstu
mjere, sredstva i predmet mjera osiguranja, činjenice na kojima
se zasniva tužbeni zahtjev, prijedlog dokaza kojima se ti navodi
potkrepljuju;
— Sud dostavlja prijedlog protivniku osiguranja radi davanja odgovora
u roku od 8 dana;
— Sud može odrediti privremenu mjeru osiguranja bez prethodnog
obavještavanja protivnika osiguranja pod uslovima iz člana 278 stav
1 ZPP-a, te dostavlja odluku protivniku, koji istu može osporiti u
roku od 3 dana,
— u tom slučaju sud u roku od 3 dana zakazuje ročište i donosi odluku
kojom ukida rješenje o određivanju privremene mjere osiguranja
12
 ili rješenje zamjenjuje novim rješenjem o određivanju mjere
osiguranja;
— Rješenje o određivanju mjere osiguranja sadrži vrstu mjere, sredstva
kojima će se ona prinudno ostvariti i predmet mjere osiguranja;
— Rješenje o određivanju mjere osiguranja ima učinak rješenja o
izvršenju iz Zakona o izvršnom postupku;
— Sud određuje rok od 30 dana za podnošenje tužbe kada je mjera
osiguranja određena prije podnošenja tužbe;
— Mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri
osiguranja;
— Žalba protiv prvostepenog rješenja o mjeri osiguranja je 8 dana od
dana dostavljanja rješenja;
— Rok za odgovor na žalbu je 3 dana;
— O žalbi odlučuje drugostepeni sud;
— Žalba je nedopuštena protiv rješenja o privremenoj mjeri osiguranja;
— Mogućnost davanja jemstva umjesto mjere osiguranja određena je
članom 284 ZPP-a;
— Sud će obustaviti postupak i ukinuti provedene radnje ako predlagač
ne dostavi dokaz iz člana 280 ZPP-a, a može to učiniti i na prijedlog
protivnika osiguranja ako su ispunjeni uslovi iz člana 285 stav 2 i 3,
tačka 1 – 3 ZPP-a
— Troškove u toku postupka prethodno podmiruje predlagač, a konačnu
odluku o troškovima donosi sud;
— Mjere osiguranja provodi sud koji bi bio nadležan za provođenje
izvršenja pravomoćne presude.

13
III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Primjer rješenja kada se prijedlog za izdavanje sudske mjere

osiguranja smatra povučenim – ČLAN 336 STAV 3 ZPP-a

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
OPĆINSKI SUD U __________________
Zenica, _______________________

Općinski sud u ______________, sudija _______________ u

pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., kći _____________, iz
______________, ul. _______________, koju zastupa punomoćnik
____________________________, advokat iz _______________, ul.
_________________, i protivnika osiguranja Z.M., sina _____________,
iz ______________, radi određivanja mjere osiguranja, v.sp.
___________________ KM, odlučujući o prijedlogu za određivanje mjere
osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Smatra se da je prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja povučen.

Ima se smatrati da prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja nije ni

podnesen i isti se može ponovno podnijeti.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagatelj je podnio prijedlog za izdavanje sudske mjere osiguranja, koji

nije sadržavao sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, tj.
podatke koje mora sadržavati iz odredbe člana 269 i 276 stav 3 Zakona o
parničnom postupku. Zbog toga je prijedlog, shodno odredbi člana 336 stav
1 ZPP-a vraćen predlagaču radi ispravke i dopune. Kako predlagatelj nije
vratio sudu ispravljen i dopunjen prijedlog u određenom roku od 8 dana, to je
14
sud donio rješenje kojim se smatra da je prijedlog povučen, shodno odredbi
člana 336 stav 3 Zakona o parničnom postupku.

Sudija
POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od dana
dostavljanja rješenja Kantonalnom sudu u ______________.

b) Primjer rješenja kojim se određuje sudska mjera osiguranja

radi osiguranja potraživanja koje je upravljeno na određenu
stvar ČLAN 272 STAV 1 TAČKA 1 ZPP-a.

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
ZENIČKO-DOBOJSKI KANTON
OPĆINSKI SUD U __________________
Zenica, _______________________

Općinski sud u ______________ , sudija _______________ u

pravnoj stvari predlagatelja osiguranja M.S., kći _____________, iz
______________, Ul. _______________, koju zastupa punomoćnik
____________________________, advokat iz _______________,
Ul. _________________, i protivnika osiguranja Z.M., sina
_____________, iz ______________, radi određivanja mjere osiguranja,
v.sp ___________________ KM, odlučujući o prijedlogu za određivanje
mjere osiguranja, dana ________________ godine, donio je ovo

R J E Š E NJ E

Određuje se mjera osiguranja zabranom protivniku osiguranja da otuđi,

sakrije ili raspolaže svojim putničkim vozilom marke _________, tipa
___________, broj motora ________, proizvedeno ______ godine,
registrirano dana ___________ u PU _________.

Izrečena mjera osiguranja ostaje na snazi do naredne odluke suda o mjeri

osiguranja.

Ovu zabranu će zabilježiti odjel za registraciju putničkih vozila PU

__________, kod kojeg je registracija izvršena.
15
 O b r a z l o ž e nj e

Predlagatelj je u svom prijedlogu za određivanje mjere osiguranja učinio

vjerovatnim postojanje svog potraživanja, koje se sastoji u predaji
putničkog vozila. Uz tužbu je priložio dokaze kojima potvrđuje svoje
navode, koje koristi ujedno i za određivanje mjere osiguranja. Zatim je
dokazao subjektivnu opasnost u smislu člana 269 stav 1 tačka 2 ZPP-a,
koja se sastoji u tome da protivnik osiguranja želi prodati svoje putničko
vozilo. O tome se izjasnio saslušani svjedok. Budući da je predlagatelj
učinio vjerovatnim da postoji njegovo određeno pravo, kao i drugu
zakonsku pretpostavku u smislu postojanja subjektivne opasnosti, to je
sud cijenio da su ispunjene pretpostavke za izdavanje predložene mjere
osiguranja i primjenom citirane odredbe mjeru usvojio.

Odluku o vremenskom trajanju određene mjere osiguranja sud je donio na

osnovu člana 281 stav 1 ZPP-a, a odluku o zabilježbi mjere osiguranja na
osnovu člana 272 stav 1 tačka 1 ZPP-a.

SUDIJA

POUKA:
Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 dana od
dana dostavljanja rješenja Kantonalnom sudu u ______________.

16
 POGLAVLJE XVI

TROŠKOVI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 3

Zakon o parničnom postupku ....................................................................... 3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 9

III . PRAKTIČNI PRIMJERI ...................................................................... 10

a) Rješenje o oslobađanju od troškova ........................................................10

b) Odluka o troškovima ...............................................................................11

1
 POGLAVLJE XVI

TROŠKOVI

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

1. Parnični troškovi

Članak 383

(1) Parnične troškove čine izdaci učinjeni tijekom ili u povodu postupka.

(2) Parnični troškovi obuhvaćaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih

osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

Članak 384

Svaka stranka prethodno sama podmiruje troškove koje je prouzročila svojim

radnjama.

Članak 385

(1) Kad stranka predloži izvođenje dokaza, dužna je po nalogu suda

unaprijed položiti svotu potrebitu za podmirenje troškova koji će
nastati u povodu izvođenja dokaza.

(2) Kad izvođenje dokaza predlože obje stranke, sud će odrediti da svotu
potrebitu za podmirenje troškova polože obje stranke na jednake
dijelove.

(3) Sud će odustati od izvođenja dokaza ako svota potrebita za podmirenje

troškova ne bude položena u roku koji odredi sud.

(4) Iznimno od odredbe stava 3 ovoga člana, ako sud po službenoj dužnosti
odredi izvođenje dokaza radi utvrđivanja činjenica u svezi s primjenom
članka 3. stavka 2 ovoga zakona, a stranke ne polože određenu svotu,
predujam troškova za izvođenje dokaza isplatit će se iz sredstava
suda.
3
 Članak 386

(1) Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranki

naknaditi troškove.

(2) Ako stranka djelomice uspije u parnici, sud može, s obzirom na

postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troškove,
ili da jedna stranka naknadi drugoj razmjeran dio troškova.

(3) Sud može odlučiti da jedna stranka naknadi sve troškove koje je druga
stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno
neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog toga dijela nisu nastali posebni
troškovi.

(4) Prema rezultatu dokazivanja sud će odlučiti hoće li troškove iz članka

385 stavak 4 ovoga zakona podmiriti jedna ili obje stranke, ili će ti
troškovi pasti na teret troškova suda.

Članak 387

(1) Pri odlučivanju koji će se troškovi stranki naknaditi, sud će uzeti u obzir
samo troškove koji su bili potrebiti radi vođenja parnice. O tome koji
su troškovi bili potrebiti, te o visini troškova, odlučuje sud ocjenjujući
brižljivo sve okolnosti.

(2) Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, ovi
troškovi odmjerit će se po toj tarifi.

Članak 388

Stranka je dužna neovisno o ishodu parnice naknaditi protivnoj stranki troškove

koje je prouzročila svojom krivnjom ili slučajem koji se njoj dogodio.

Član 389

Ako nije bilo povoda za podnošenje tužbe zbog toga što je tuženik već priznao
svoju obvezu i bio ju spreman ispuniti, ili zbog drugih razloga, tužitelj će
naknaditi tuženiku parnične troškove.

Članak 390

(1) Tužitelj koji povuče tužbu dužan je protivnoj stranki naknaditi parnične
troškove, osim ako je povlačenje tužbe uslijedilo nakon udovoljenja
4
 zahtjevu od strane tuženika.

(2) Stranka koja odustane od pravnoga lijeka dužna je protivnoj stranki

naknaditi troškove nastale u povodu pravnoga lijeka.

Članak 391

(1) Svaka stranka podmiruje svoje troškove ako je parnica završena

sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drugačije ugovoreno.

(2) Troškovi nagodbe koja je pokušana, ali nije uspjela, ulaze u parnične
troškove.

Članak 392

Ako u izlučnoj parnici bude prihvaćen tužbeni zahtjev za izlučenje stvari, a sud
ustanovi da je tuženik kao povjerilac u izvršnom postupku imao opravdanih
razloga smatrati da ne postoje prava trećih osoba na tim stvarima, odredit će
da svaka stranka podmiruje svoje troškove.

Članak 393

(1) Suparničari podmiruju troškove na jednake dijelove.

(2) Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora,
sud će prema razmjeru tog udjela odrediti koliki će dio troškova
naknaditi svaki od suparničara.

(3) Suparničari, koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari, odgovaraju

solidarno i za troškove dosuđene protivnoj strani.

(4) Za troškove prouzročene posebnim parničnim radnjama pojedinih

suparničara, ostali suparničari ne odgovaraju.

Članak 394

Kad ombudsman sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu

troškova prema odredbama ovoga zakona, ali ne i pravo na nagradu.

Članak 395

Odredbe o troškovima primjenjuju se i na stranke koje zastupa pravobranilaštvo.

U tome slučaju troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranki priznao
5
na ime nagrade odvjetniku.

Članak 396

(1) O naknadi troškova odlučuje sud na određeni zahtjev stranke bez

raspravljanja.

(2) Stranka je dužna u zahtjevu određeno navesti troškove za koje traži

naknadu. Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna staviti najkasnije
do završetka raspravljanja koje prethodi odlučivanju o troškovima, a
ako je riječ o donošenju odluke bez prethodnoga raspravljanja, stranka
je dužna zahtjev za naknadu troškova staviti u prijedlog o kojem sud
treba odlučiti.

(3) O zahtjevu za naknadu troškova sud će odlučiti u presudi ili rješenju

kojim se završava postupak pred tim sudom.

(4) U tijeku postupka sud će posebnim rješenjem odlučiti o naknadi

troškova samo kad pravo na naknadu troškova ne ovisi o odluci o
glavnoj stvari.

(5) U slučaju iz članka 390 ovoga zakona, ako povlačenje tužbe ili
odustanak od pravnoga lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za
naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana nakon prijama
izviješća o odustanku, odnosno povlačenju tužbe.

Članak 397

(1) Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlučit će i o troškovima nastalim
u postupku u povodu toga pravnoga lijeka.

(2) Kad sud preinači odluku protiv koje je podnesen pravni lijek, ili ukine
tu odluku i odbaci tužbu, odlučit će o troškovima cijeloga postupka.

(3) Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet
vrati na ponovno suđenje, ostavit će da se o troškovima postupka u
povodu pravnog lijeka odluči u konačnoj odluci.

(4) Sud može postupiti prema odredbi stavka 3 ovoga članka i kad odluku
protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelomice ukine.

6
 Članak 398

Odluka o troškovima sadržana u presudi može se napadati samo žalbom na

rješenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari.

2. Troškovi u postupku za osiguranje dokaza

Članak 399

(1) Troškove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja

je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza. Ona je dužna naknaditi
i troškove protivnoj stranki, odnosno postavljenome privremenom
zastupniku.

(2) Te troškove stranka može naknadno ostvarivati kao dio parničnih

troškova, sukladno uspjehu u parnici.

3. Oslobođenje od plaćanja troškova postupka

Članak 400

(1) Sud će osloboditi plaćanja troškova postupka stranku koja sukladno

svome općem imovnom stanju ne može podmiriti te troškove bez štete
za nužno izdržavanje sebe i svoje obitelji.

(2) Oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća oslobođenje

od plaćanja taksi i oslobođenje od polaganja predujma za troškove
svjedoka, vještaka, uviđaja, prijevoda i sudskih oglasa. Sud može
osloboditi stranku plaćanja svih troškova ili jednoga dijela troškova
postupka.

Članak 401

Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja troškova postupka sud će

brižljivo ocijeniti sve okolnosti, a naročito će uzeti u obzir vrijednost predmeta
spora, broj osoba koje stranka izdržava i prihode koje imaju stranka i članovi
njezine obitelji..

Članak 402

(1) Odluku o oslobođenju od plaćanja troškova postupka donosi

7
 prvostupanjski sud na prijedlog stranke.

(2) Stranka je dužna uz prijedlog podnijeti dokaze o imovnome stanju.

(3) Kad je to potrebito, sud može po službenoj dužnosti pribaviti potrebite

podatke i obavijesti o imovnome stanju stranke koja traži oslobođenje,
a može o tomu saslušati i protivnu stranku.

(4) Protiv rješenja suda kojim se prihvaća prijedlog stranke za oslobođenje

od plaćanja troškova postupka nije dopuštena žalba.

Članak 403

Predujam za troškove od čijega je plaćanja stranka oslobođena isplatit će se

iz sredstava suda.

Članak 404

(1) Rješenje o oslobađanju od plaćanja troškova postupka prvostupanjski

sud može tijekom postupka ukinuti ustanovi li da je stranka u stanju
snositi i troškove postupka. Tom prilikom sud će riješiti hoće li stranka
u cijelosti ili djelomice naknaditi i one troškove i takse kojih je prije
bila oslobođena.

(2) U prvome redu imaju se naknaditi iznosi isplaćeni iz sredstava suda.

Članak 405

(1) Takse i troškovi isplaćeni iz sredstava suda čine dio parničnih

troškova.

(2) O naknadi tih troškova od strane protivnika stranke koja je oslobođena

plaćanja troškova postupka sud će odlučiti sukladno odredbama o
naknadi troškova.

(3) Takse i troškove isplaćene iz sredstava suda naplaćuje po službenoj

dužnosti prvostupanjski sud od stranke koja je dužna naknaditi te
troškove.

(4) Ako je protivnik stranke koja je oslobođena plaćanja troškova postupka

odlukom suda obvezan naknaditi parnične troškove, a ustanovi se da
nije u stanju te troškove platiti, sud može naknadno odrediti da troškove
iz stavka 1 ovoga člana plati, u cijelosti ili djelomice, stranka koja je
8
 oslobođena plaćanja troškova postupka iz onoga što joj je dosuđeno.
Time se ne dira u pravo te stranke da za ono što je platila traži naknadu
od protivnika.

II. KONTROLNA LISTA

– Svaka stranka prethodno sama snosi troškove do okončanja

postupka.
– O naknadi troškova postupka sud odlučuje prema uspjehu stranaka
u postupku.
– Sud uzima u obzir samo troškove koji su bili potrebni radi vođenja
postupka.
– Suparničari snose troškove na jednake dijelove, osim ako postoji
razlika u pogledu njihovih udjela u sporu.
– Sud odlučuje o naknadi troškova postupka na opredijeljeni zahtjev
stranke.
– Opredijeljeni zahtjev za naknadu troškova postupka stranka je
dužna staviti najkasnije do završetka raspravljanja, ili ako nije bilo
raspravljanja zahtjev za naknadu troškova postupka dužna je staviti u
prijedlogu o kojem sud odlučuje.
– O naknadi troškova postupka sud odlučuje skupa s odlukom o glavnoj
stvari, a posebnim rješenjem samo ako odluka o troškovima ne zavisi
o odluci o glavnoj stvari.
– Sud može stranku na njen prijedlog osloboditi u cijelosti ili djelimično
od plaćanja troškova postupka ako nije u mogućnosti da plati troškove
bez štete po izdržavanje sebe i svoje porodice.
– Stranka je dužna uz prijedlog podnijeti dokaze o svom imovnom
stanju, a podatke o tome sud može pribaviti i po službenoj dužnosti,
kao i saslušati na te okolnosti suprotnu stranku.

9
III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Rješenje o oslobađanju od troškova

OSNOVNI SUD U ___________

Broj: ______________________
___________, __________godine

Osnovni sud u ___________, po sudiji _______________________, u pravnoj

stvari tužitelja_____________, sin ______, iz ___________, zastupan po
punomoćniku ________________, advokatu iz _________, protiv tužene
__________, zastupane po ___________________, radi utvrđivanja prava
vlasništva, odlučujući o zahtjevu tužitelja za oslobađanje od plaćanja troškova
postupka van ročišta, a dana 05.06.2008. godine donio je

R J E Š E NJ E

Tužitelj _____________ oslobađa se u cijelosti od plaćanja troškova takse na

tužbu i presudu u iznosu od 600,00 KM.

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj je podnio sudu prijedlog za oslobađanje od plaćanja troškova

postupka, navodeći da je penzioner sa visinom penzije kojom ne može da
podmiri ni osnovne životne potrebe, a posebno plaćanje sudske takse, tako da
bi, imajući u vidu da je osoba starije životne dobi sa narušenim zdravstvenim
stanjem, ugrozio svoju egzistenciju plaćanjem sudske takse.

Uvidom u uvjerenje (ček o isplaćenoj penziji) o visini penzije i uvjerenje o

katastarskim prihodima utvrđeno je da tužilac osim penzije u minimalnom
iznosu nema drugih prihoda niti imovine iz koje bi mogao ostvarivati
prihode.

Imajući u vidu da bi plaćanjem sudske takse tužitelj ugrozio vlastitu

egzistenciju, sud je u skladu s odredbom člana 400 i 401 ZPP-a odlučio kao
u izreci rješenja.

S u d i j a,
___________
PRAVNA POUKA:
Protiv ovog rješenja nije dozvoljena posebna žalba.
10
 b) Odluka o troškovima

OSNOVNI SUD U _____________

BROJ : _______________________
________ ,_______________godine

Osnovni sud u _________, po sudiji ______________, u pravnoj stvari

tužiteljice ___________, iz __________, zastupane po punomoćniku
__________, advokаtu iz _________, protiv tuženog __________, iz
___________, zastupanog po punomoćniku ___________, advokatu iz
___________, radi razvoda braka, na ročištu, a dana 1107.2007. godine,
donio je

R J E Š E NJ E

Tužba tužiteljice _______________ protiv tuženog ___________, radi

razvoda braka, smatra se
POVUČENOM.

Povučena tužba smatra se da nije ni podnesena i može se ponovo podnijeti.

Obavezuje se tužiteljica ______________ da tuženom na ime
naknade troškova postupka isplati iznos od 360,00 KM, u roku od 30 dana od
dana prijema prepisa rješenja, pod prijetnjom izvršenja.

O b r a z l o ž e nj e

Na pripremno ročište zakazano za dan 11.07.2007. godine nije pristupio

punomoćnik tužiteljice, koji je uredno obaviješten, a punomoćnik tuženog
nije predložio vođenje postupka u odsustvu, te je sud u smislu odredbe člana
84 Zakona o parničnom postupku RS odlučio kao u stavu 1 izreke rješenja.

Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi člana 388, 389 i člana

396 Zakona o parničnom postupku Republike Srpske, i isti se sastoje od
nagrade punomoćniku tuženog za sastav odgovora na tužbu u iznosu od 360
KM, koja nagrada je određena u skladu sa ADV tarifom.

S U D I JA
____________________

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u

roku od 30 dana od dana prijema prepisa rješenja. Žalba se podnosi
____________________ putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
11
 POGLAVLJE XVII

PRAVNA POMOĆ

I. RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ......................................3

Zakon o parničnom postupku ....................................................................... 3

II. KONTROLNA LISTA ............................................................................. 4

a) Kada se pravna pomoć mora pružiti ......................................................... 4

b) Sadržaj zamolnice za pravnu pomoć ........................................................ 5

III. PRAKTIČNI PRIMJERI ........................................................................ 6

a) Zamolnica domaćem sudu za saslušanje svjedoka ................................... 6

b) Zamolnica domaćem sudu za saslušanje stranke ..................................... 7

c) Zamolnica ministarstvu pravde za uručenje pismena ............................... 9

d) Zamolnica nadležnom organu druge države za uručenje pismena ......... 10

1
 POGLAVLJE XVII

PRAVNA POMOĆ

I. RELEVANTNE ZAKONSKE
ODREDBE

Zakon o parničnom postupku

Član 414

(1) Sudovi u Federaciji dužni su u parničnom postupku pružati pravnu

pomoć svim sudovima u Bosni i Hercegovini.

(2) Ako zamoljeni sud nije nadležan da obavi radnju za koju je zamoljen,
ustupit će molbu nadležnom sudu, odnosno drugom organu vlasti i o tome
obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadležni sud, odnosno
organ vlasti nije poznat, vratit će molbu sudu koji je podnio molbu.

(3) Ako u jednom mjestu postoji više sudova stvarno nadležnih za davanje
pravne pomoći, molba za davanje pravne pomoći može se podnijeti
bilo kojem od tih sudova.

Član 415

(1) Sudovi će ukazivati pravnu pomoć inostranim sudovima u slučajevima

predviđenim međunarodnim ugovorom, kao i kad postoji uzajamnost u
ukazivanju pravne pomoći. U slučaju sumnje o postojanju uzajamnosti
objašnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.

(2) Sud će uskratiti pravnu pomoć inostranom sudu ako se traži izvršenje
radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno
Federacije. U takvom će slučaju sud nadležan za davanje pravne pomoći
po službenoj dužnosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije,
radi donošenja konačne odluke.

(3) Odredbe člana 414 st. 2 i 3 ovog zakona važe i za postupanje s molbom
inostranog suda.
3
 Član 416

Sudovi ukazuju pravnu pomoć inostranim sudovima na način predviđen

u domaćem zakonu. Radnja koja je predmet molbe inostranog suda može
se obaviti i na način koji zahtijeva inostrani sud, ako takav postupak nije
protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

Član 417

Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, sudovi će uzimati

u postupak molbe za pravnu pomoć inostranih sudova samo ako su molba
i prilozi sastavljeni na jeziku u službenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je
priložen ovjereni prijevod na tom jeziku.

Član 418

Ako međunarodnim ugovorom nije što drugo određeno, molbe sudova iz

Federacije za pravnu pomoć dostavljaju se inostranim sudovima diplomatskim
putem preko organa uprave nadležnog za inostrane poslove Bosne i
Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene
države, ili uz njih mora biti priložen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

II. KONTROLNA LISTA

a) Kada se pravna pomoć mora pružiti

— Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj dužni su u parničnom

postupku pružati pravnu pomoć svim sudovima u Bosni i Hercegovini
(član 414 ZPP-a).

— Sudovi u Federaciji i u Republici Srpskoj pravnu pomoć inostranim

sudovima ukazivaće u slučajevima predviđenim međunarodnim
(bilateralnim ili multilateralnim) ugovorima, kao i kad postoji
uzajamnost (reciprocitet) u ukazivanju pravne pomoći. U slučaju
sumnje o postojanju uzajamnosti, objašnjenje daje Federalno
ministarstvo pravde (član 415 st. 1 ZPP-a).

— Sud će uskratiti pravnu pomoć inostranom sudu ako se traži izvršenje

4
 radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno
entiteta. U takvom će slučaju sud nadležan za davanje pravne pomoći
po službenoj dužnosti dostaviti predmet vrhovnom sudu entiteta radi
donošenja konačne odluke (član 415 st. 2 ZPP-a).

— Prilikom ukazivanja pravne pomoći sudovi primjenjuju postupak

predviđen u domaćem zakonu, s tim da se pojedina radnja koja je
predmet molbe inostranog suda može obaviti i na način koji zahtijeva
inostrani sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne
i Hercegovine, odnosno njenih entiteta.

— Domaći sudovi će uzimati u postupak molbe za pravnu pomoć

inostranih sudova samo ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u
službenoj upotrebi u Bosni i Hercegovini, ili ako je priložen ovjereni
prijevod na tom jeziku, osim ako međunarodnim ugovorom nije šta
drugo određeno.

— Molbe sudova iz entiteta za pravnu pomoć dostavljaju se inostranim

sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadležnog za
inostrane poslove Bosne i Hercegovine, osim ako međunarodnim
ugovorom nije šta drugo određeno, s tim što i molbe i prilozi moraju
biti sastavljeni na jeziku zamoljene države ili uz njih mora biti
priložen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

b) Sadržaj zamolnice za pravnu pomoć

U zamolnici za pravnu pomoć potrebno je navesti:

— naziv suda koji traži pravnu pomoć i državu od koje se pomoć traži;
— oznaku spisa, te predmet zamolnice, odnosno vrstu postupka, radnji,
dokaza ili podataka koje treba provesti, odnosno prikupiti u postupku
po zamolnici;
— podatke o strankama u postupku, kao i podatke o svjedocima,
odnosno osobama koje treba saslušati ili ispitati (za fizička lica ime,
prezime, adresa prebivališta ili boravišta, te po mogućnosti podatke o
datumu ili godini rođenja, zanimanju i državljanstvu, a za pravna lica
naziv i sjedište pravnog lica i, po mogućnosti, ime i prezime i adresu
njihovih zastupnika, ukoliko su ovi podaci sudu poznati);
— pitanja koja treba postaviti licima koja treba saslušati ili ispitati,
odnosno okolnosti na koje ih treba saslušati ili ispitati;
— punu adresa adresata i naziv dokumenata koje treba uručiti, ako je
predmet zamolnice
5
 — uručenje dokumenata;
— dokumente ili druge predmete koje treba pregledati;
— ostale eventualne elemente predviđene ugovorom ili konvencijom o
pružanju pravne pomoći, kao i druge informacije i podatke koji su
neophodni za postupanje po zamolnici.

III. PRAKTIČNI PRIMJERI

a) Zamolnica domaćem sudu za saslušanje svjedoka (član 414

ZPP-a)

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
_____________ kanton
Opštinski/Općinski sud u _________
Broj: __________
_________. godine

OPŠTINSKOM/OPĆINSKOM SUDU U _____________

PREDMET: Zamolnica

Kod ovog suda u toku je parnični postupak po tužbi tužioca

____________, iz _____________ , Ul. _________ br. ____, zastupanog
po punomoćniku ___________, advokatu iz _________, Ul. _________ br.
____, protiv tuženog _________, iz _____________ , Ul. _________ br.
____, radi utvrđivanja prava vlasništva.
Na pripremnom ročištu održanom dana _________, na prijedlog
tužioca ovaj sud donio je rješenje da se svjedok ________________ sa
prebivalištem u _____________, Ul. __________ br. ___, zbog toga
što se radi o starijoj i bolesnoj osobi koja zbog velike udaljenosti nije u
mogućnosti pristupiti pred ovaj sud, sasluša zamolbenim putem pred tim
sudom, i to u prisutnosti punomoćnika tužioca i tuženog, a na slijedeće
okolnosti:

6
1. __________________________________________________________,
2. __________________________________________________________,
3. __________________________________________________________,
4. __________________________________________________________,
5. __________________________________________________________.

Stoga od vas, na osnovu odredaba člana 414 st. 1 ZPP-a, tražimo da pred
vašim sudom provedete saslušanje navedenog svjedoka i da nam zapisnik o
toj procesnoj radnji dostavite što prije u ____ primjeraka.

S poštovanjem!
S u d i j a:
____________________

b) Zamolnica drugom domaćem sudu za saslušanje stranke

FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

KANTON SARAJEVO
OPĆINSKI SUD U SARAJEVU
BROJ. P-....
OPĆINSKOM SUDU U ČAPLJINI
ČAPLJINA

Pred ovim sudom u toku je parnični postupak po tužbi........, iz…….Ul......,

koju zastupa.........., advokat iz Sarajeva, protiv tuženog..... iz ....., Ul.......,
koga zastupa............, advokat iz Sarajeva, i .... iz Sarajeva, Ul..................,
radi priznanja prava vlasništva i uknjižbe, v.sp...........KM

Na pripremnom ročištu, dana.......... godine, na prijedlog punomoćnika

tužitelja i prvotuženog određeno je provođenje dokaza pred zamoljenim
sudom. Na osnovu člana 128 stav 2 ZPP-a dostavljamo slijedeću

ZAMOLNICU

Za izvođenje dokaza saslušanjem u svojstvu parnične stranke prvotuženog

....... iz ............

Predmet spora je priznanje prava vlasništva na stanu koji se nalazi u Sarajevu,

Ulica ................ broj ......, površine.......m2, kao pripadajućim dijelovima
zajedničkih prostorija i zemljišta ispred zgrade. Navedeni stan prvotuženi je
stekao na osnovu ugovora o udruživanju sredstava za finansiranje izgradnje
stanova koji je zaključio sa drugotuženim dana.......godine u kome je propušten
7
upis clausule intabulandi.

Prvotuženi je zaključio ugovor sa tužiteljicom dana.... godine, ovjerio pred

sudom i kod poreske uprave. Kako se tužiteljica ne može upisati kao vlasnik,
na osnovu člana 38 Zakona o vlasničko-pravnim odnosima, predlaže da sud
utvrdi da je po osnovu valjanog ugovora o kupoprodaji stekla pravo vlasništva
nad predmetnim stanom, što su tuženi dužni priznati i trpiti da se Zemljišno-
knjižnom uredu Općinskog suda u Sarajevu u knjizi položenih ugovora izvrši
upis prava vlasništva na ime tužiteljice. Punomoćnik prvotuženog u odgovoru
na tužbu ne osporava činjenične navode iz tužbe, pravni osnov i tužbeni
zahtjev. Drugotuženi u odgovoru na tužbu navodi da ne raspolaže podacima
da je prvotuženi isplatio cijenu po ugovoru koji je zaključio sa drugotuženim,
niti postoje dokazi da je stan mogao prodati tužiteljici.

Prvotuženog............ potrebno je saslušati u svojstvu parnične stranke na

okolnosti:
- zaključenja ugovora o udruživanju sredstava za finansiranje izgradnje
stana sa prvotuženim dana..... godine;
- isplate kupoprodajne cijene po navedenom ugovoru;
- načina useljena i svojstva u korištenju predmetnog stana.

Zapisnik o izvedenom dokazu potrebno je dostaviti ovom sudu

najkasnije do.... godine, kako bi se pročitao na glavnoj raspravi.

Sudija,

8
 c) Zamolnica ministarstvu pravde za uručenje pismena

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON

OPĆINSKI SUD U TUZLI

BROJ: Ps.1723/04
Tuzla, 06.10.2008. godine

MINISTARSTVO PRAVDE BIH

SARAJEVO
UL. Trg BiH br.1

Predmet: Molba za uručenje pismena

Kod ovog suda u toku je postupak tužioca___________, iz _________

Austrija, ul.______________,protiv tuženog______________, radi naplate
duga, v.sp. 256.880,66 KM.

Potrebno je da poziv za pripremno ročište zakazano kod ovog suda za dan

05.01.2009. godine i rješenje od 12.08.2008. god. dostavite

izravno tužiocu:

______________________________________, Austrija

Molimo da dokaz o izvršenom uručenju dostavite uz poziv na br.

Ps.1723/04.

S poštovanjem!

Sudija,

9
 d) Zamolnica nadležnom organu druge države za uručenje
pismena

Bosna i Hercegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
TUZLANSKI KANTON

OPĆINSKI SUD U _________

Broj:032-0-Ps-08-000 248
Tuzla, 17.04.2008. godine

TUŽILAC: _____________________, zastupan po punomoćniku

_________, advokatu iz Tuzle
TUŽENI: ___________________________________, Republika Hrvatska
RADI: smetanja posjeda
v.sp.1.000,00 KM

REPUBLIKA HRVATSKA
- Nadležnom organu -

PREDMET: Zamolnica

Dana 11.04.2008. g. tužilac ______________,zastupan po

punomoćniku _________, advokatu iz Tuzle, podnio je tužbu protiv
tuženog______________ iz ______________ Republika Hrvatska,
ul._______________, radi smetanja posjeda.

Kako bi sud mogao provesti postupak molimo vas da tuženom

____________________ Republika Hrvatska uručite slijedeće isprave:

- Tužbu sa prijedlogom za određivanje mjere osiguranja od 11.04.2008.

god.
- Rješenje suda br.032-0-Ps-08-000248 od 15.04.2008. god.
- Dopis - dostava tužbe na odgovor od 17.04.2008. god. i dopis -
dostava mjere osiguranja na izjašnjenje od 17.04.2008. god.

Navedene isprave su prilog ovog dopisa i iste se dostavljaju u originalu.

Molimo da dokaz o uručenju ili razloge za neuručenje dostavite

ovom sudu uz poziv na broj: 032-0-Ps-08-000248.

S poštovanjem!
Sudija
10
 POGLAVLJE XVIII

POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (čl. 419-422) ......3

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE .................................................3

II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 4

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA (čl. 423-

427) ............................................................................................................... 4

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 4

II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 5

III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (čl. 428-433) ... 6

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 6

II KONTROLNA LISTA .............................................................................. 8

IV. POSTUPAK PRED ARBITRAŽOM (čl. 434-453) ................................ 9

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE ................................................ 9

II KONTROLNA LISTA ............................................................................ 15

III PRAKTIČNI PRIMJER ......................................................................... 18

a) Primjer Rješenja o postavljanju arbitra: ................................................. 18

1
 POGLAVLJE XVIII

POSEBNI POSTUPCI

I. POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA (čl.

419-422)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 419

Ako u glavi XXVII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama

iz radnih odnosa primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 420

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri određivanju rokova

i ročišta, sud će uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja
radnih sporova.

Član 421

Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje neke činidbe odrediti rok od 15

dana za njeno izvršenje.

Član 422

Rok za podnošenje žalbe na presudu, odnosno rješenje iz radnih odnosa je

15 dana.

3
II KONTROLNA LISTA

1) U parnicama iz radnih odnosa se primjenjuju odredbe ZPP-a, ako ne

postoje posebne odredbe.

2) Posebnim odredbama je regulisano:

- sud će pri određivanju rokova i ročišta uvijek obraćati pažnju na

potrebu
HITNOG RJEŠAVANJA SPORA,
- rok za izvršenje činidbe je 15 dana,
- rok za podnošenje žalbe je 15 dana.

II POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA

POSJEDA (čl. 423-427)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 423

Ako u glavi XXVIII ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u parnicama

zbog smetanja posjeda primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 424

Pri određivanju rokova i ročišta po tužbama zbog smetanja posjeda sud će

uvijek obraćati osobitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi
svakoga pojedinačnog slučaja. Pri tome, sud može odrediti i rokove kraće od
onih predviđenih odredbama ovog zakona o redovnom postupku.

Član 425

Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo na

raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog

4
smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi,
savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu štete.

Član 426

(1) Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud će

odrediti prema okolnostima pojedinog slučaja.

(2) Rok za podnošenje žalbe je 15 dana.

(3) U izuzetnim okolnostima sud može odlučiti da žalba ne zadržava

izvršenje rješenja.

(4) Protiv rješenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija

nije dopuštena.

Član 427

Tužilac gubi pravo da u izvršnom postupku zahtijeva izvršenje rješenja

kojim se tuženom po tužbi zbog smetanja posjeda nalaže izvršenje određene
radnje, ako nije zahtijevao izvršenje u roku od 60 dana nakon proteka roka
koji je rješenjem određen za izvršenje te radnje.

II KONTROLNA LISTA

1) U parnicama zbog smetanja posjeda se primjenjuju odredbe ZPP-a,

ako ne postoje posebne odredbe.

2) Posebnim odredbama je regulisano:

- Sud će pri određivanju rokova i ročišta uvijek obraćati pažnju

na potrebu
hitnog rješavanja spora;

- Sud može odrediti i rokove kraće od onih predviđenih

odredbama ovog
zakona o redovnom postupku;

- Raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničit će se samo

na
5
 raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i
nastalog smetanja;

- Rok za udovoljenje dužnostima koje su naložene strankama sud

će
odrediti prema okolnostima svakog pojedinog slučaja;

- Rok za podnošenje žalbe je 15 dana;

- U izuzetnim okolnostima sud može odlučiti da žalba ne zadržava

izvršenje;

- Revizija nije dopuštena;

- Tužitelj gubi pravo da traži izvršenje rješenja ako nije zahtijevao

izvršenje u roku od 60 dana nakon proteka roka koji je rješenjem
određen za izvršenje radnje.

III. POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI (čl.

428-433)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 428
Ako u glavi XXIX ovog zakona ne postoje posebne odredbe, u postupku u
sporovima male vrijednosti primjenjivat će se ostale odredbe ovog zakona.

Član 429
(1) Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona, jesu sporovi
u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi
iznos od 3.000 KM.

(2) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tužbeni

zahtjev ne odnosi na potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da
pristaje da umjesto udovoljenja određenom zahtjevu primi određeni novčani
iznos koji ne prelazi iznos iz stava 1 ovog člana (član 321 stav 1).

6
(3) Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet
tužbenog zahtjeva nije novčani iznos, već predaja pokretne stvari čija
vrijednost, koju je tužilac u tužbi naveo, ne prelazi iznos iz stava 1 ovog
člana. (član 321 stav 2).

Član 430
Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, u smislu odredaba ovog zakona,
sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja
posjeda.

Član 431
(1) U postupku u sporovima male vrijednosti dopuštena je posebna žalba
samo protiv rješenja kojim se završava postupak.

(2) Ostala rješenja protiv kojih je po ovom zakonu dopuštena žalba mogu se
pobijati samo žalbom protiv odluke kojom se postupak završava.

(3) Rješenja iz stava 2 ovog člana ne dostavljaju se strankama već se objavljuju

na ročištu.

Član 432
(1) Ako tužilac preinači tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora
prelazi iznos od 3.000 KM, postupak će se dovršiti prema odredbama ovog
zakona o redovnom postupku.

(2) Ako tužilac do zaključenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama
ovog zakona o redovnom postupku smanji tužbeni zahtjev tako da više ne
prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak provest će se prema odredbama
ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Član 433
(1) Presuda ili rješenje kojim se završava spor male vrijednosti može se
pobijati samo zbog povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne
primjene materijalnog prava.

(2) U presudi, odnosno rješenju iz stava 1 ovog člana, sud je dužan navesti
razloge iz kojih se može izjaviti žalba.

(3) Protiv prvostepene presude odnosno rješenja iz stava 1 ovog člana, stranke
mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

(4) U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz člana 179 stav 2 i člana
192 stav 1 ovog zakona je 15 dana.
7
II KONTROLNA LISTA

1) U postupku u sporovima male vrijednosti primjenjuju se odredbe

ZPP-a, ako ne postoje posebne odredbe.

2) Sporovi male vrijednosti su:

1. Sporovi u kojima se tužbeni zahtjev odnosi na

potraživanje u novcu koje ne prelazi iznos od 3.000 KM;

2. Sporovi u kojima se tužbeni zahtjev ne odnosi na

potraživanje u novcu, a tužilac je u tužbi naveo da pristaje
da tuženi umjesto tražene činidbe plati novčani iznos koji
ne prelazi 3.000 KM;

3. Sporovi u kojima je predmet tužbenog zahtjeva predaja

pokretne stvari čija vrijednost, koju je tužitelj označio u
tužbi, ne prelazi iznos od 3.000 KM.

3) Sporovi male vrijednosti ne mogu biti:

1. Sporovi o nekretninama (pravo na nekretninama i predaja

u posjed);

2. Sporovi iz radnih odnosa;

3. Sporovi zbog smetanja posjeda.

4) Posebne odredbe

1. Posebna žalba je dopuštena samo protiv rješenja kojima se završava

postupak.

2. Presuda ili rješenje kojim se završava spor male vrijednosti može se

pobijati zbog:

- povrede odredaba parničnog postupka i

- pogrešne primjene materijalnog prava.

8
 3. Sud je dužan u presudi/rješenju navesti iz kojih se razloga može
izjaviti žalba.

4. Rok za ponošenje žalbe je 15 dana.

5. Rok za izvršenje činidbe i donošenje dopunske presude je 15 dana.

6. Ako tužilac preinači tužbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta

spora prelazi iznos od 3.000 KM, postupak će se dovršiti prema
odredbama o redovnom postupku.

7. Ako tužilac do zaključenja glavne rasprave smanji tužbeni zahtjev

tako da isti više ne prelazi iznos od 3.000 KM, daljnji postupak
će se provesti prema odredbama o postupku u sporovima male
vrijednosti.

IV. POSTUPAK PRED ARBITRAŽOM (čl. 434-453)

I RELEVANTNE ZAKONSKE ODREDBE

Član 434

Stranke se mogu sporazumjeti da rješavanje spora povjere arbitraži, osim ako

se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati u smislu člana 3 stav 2
ovog zakona.
Član 435

(1) Ugovor o arbitraži može se sklopiti u pogledu određenog spora i u

pogledu budućih sporova koji mogu proizaći iz određenog pravnog
odnosa. Ugovor o arbitraži pravovaljan je samo ako je sklopljen u
pismenom obliku i ako su ga potpisale sve stranke.

(2) Ugovor o arbitraži sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen

9
 razmjenom pisama, telegrama, teleksa ili drugih telekomunikacijskih
sredstava koja omogućuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.

(3) Ugovor o arbitraži sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen

razmjenom tužbe u kojoj tužilac navodi postojanje tog ugovora i
odgovora na tužbu u kojem tuženi to ne osporava.

(4) Ugovor o arbitraži može se dokazivati samo ispravama.

Član 436

Ugovor o arbitraži pravovaljano je sklopljen i kad je odredba o nadležnosti

arbitraže sadržana u općim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

Član 437

(1) Broj arbitara arbitraže mora biti neparan.

(2) Ako ugovorom stranaka nije određen broj arbitara, svaka stranka
postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.

Član 438

(1) Ako su stranke za rješavanje određenog spora ugovorile nadležnost

arbitraže, sud kojem je podnesena tužba u istom sporu i među istim
strankama, na prigovor tuženog oglasit će se nenadležnim, ukinuti
provedene radnje u postupku i odbaciti tužbu.

(2) Prigovor iz stava 1 ovog člana tuženi može staviti najkasnije u odgovoru
na tužbu.

Član 439

(1) Stranku koja na temelju ugovora o arbitraži treba da postavi arbitra može
pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljanje i da
je o tome obavijesti.

(2) Poziv prema stavu 1 ovog člana pravovaljan je samo ako je stranka
koja ga upućuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu
stranku.

(3) Kad na temelju ugovora o arbitraži postavljanje arbitra treba obaviti

treća osoba, svaka stranka može uputiti poziv iz stava 2 ovog člana toj
10
 osobi.

(4) Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitraže vezana je za

postavljanje koje je obavljeno čim je to postavljanje saopćeno
protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

Član 440

(1) Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi šta

drugo, arbitra će na prijedlog stranke postaviti sud.

(2) Ako se arbitri ne mogu složiti o izboru predsjednika, a iz ugovora

ne proizlazi šta drugo, predsjednika će na prijedlog svakog arbitra ili
stranke postaviti sud.

(3) Za postavljanje arbitra, odnosno predsjednika arbitraže, nadležan je

sud koji bi za spor bio nadležan u prvom stepenu da nije sklopljen
ugovor o arbitraži.

(4) Protiv rješenja suda nije dopuštena žalba.

(5) Stranka koja se ne želi koristiti ovlaštenjem iz stava 1 ili stava 2 ovog
člana može tužbom zahtijevati da sud nadležan za postavljanje proglasi
prestanak važenja ugovora o arbitraži.

Član 441

(1) Osim slučaja iz člana 440 ovog zakona, svaka stranka može tužbom
zahtijevati da sud proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži:

1. ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitara koje one

zajednički treba da postave;

2. ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitraži postavljena

za arbitra arbitraže neće ili ne može obavljati tu dužnost.

(2) O zahtjevu odlučuje sud (na način?) predviđen u članu 440 stav 3
ovog zakona.

(3) Na ročište za raspravljanje po zahtjevu sud će pozvati stranke.

11
 Član 442

(1) Arbitar arbitraže dužan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzeće

iz člana 357 ovog zakona. Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati
izuzeće arbitra arbitraže.

(2) Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra
može zahtijevati njegovo izuzeće samo ako je razlog za izuzeće nastao
ili je stranka za njega saznala nakon što je arbitar postavljen.

(3) Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, o izuzeću odlučuje sud (na
način?) predviđen u članu 440 stav 3 ovog zakona.

Član 443

Ako se stranke nisu drugačije sporazumjele, arbitri arbitraže će odrediti

postupak pred arbitražom.

Član 444

(1) Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u

postupku, arbitraža ne može upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati
kazne.
(2) Arbitraža može zatražiti od suda mjesno nadležnog za davanje pravne
pomoći da se pred njim izvedu pojedini dokazi koji se pred arbitražom
ne mogu izvesti.

(3) Na postupak za izvođenje dokaza primjenjivat će se odredbe ovog

zakona o izvođenju dokaza pred zamoljenim sudom.

Član 445

Izbrani sud može donijeti presudu po pravičnosti samo ako su mu stranke

dale takvu ovlast.

Član 446

(1) Kad se izbrani sud sastoji od više od jednog izbranog suca, presuda se
donosi većinom glasova, ako u ugovoru o izbranom sudu nije drukčije
određeno.

(2) Ako se ne može postići potrebna većina glasova, izbrani sud je dužan
o tome obavijestiti stranke.
12
(3) Ako se za slučaj iz stava 2 ovoga člana stranke nisu drukčije
sporazumjele, svaka od stranaka može tužbom zahtijevati da sud
predviđen u članu 440 stav 3 ovoga zakona izrekne prestanak važenja
ugovora o izbranom sudu.

Član 447

(1) Presuda izbranog suda mora biti obrazložena, ako stranke nisu šta
drugo ugovorile.

(2) Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi izbrani suci. Presuda
važi i kad koji sudac uskrati da je potpiše ako je presudu potpisala
većina sudaca i na presudi ustanovila to uskraćivanje potpisa.

(3) Strankama se dostavljaju prijepisi presude preko suda predviđenog u

članu 440 stav 3 ovoga zakona.

Član 448

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi čuvaju se kod suda predviđenog

u članu 440 st. 3 ovoga zakona.

Član 449

(1) Presuda izbranog suda ima prema strankama snagu pravomoćne

presude, ako ugovorom nije predviđena mogućnost pobijanja presude
pred izbranim sudom višega stupnja.

(2) Na zahtjev stranke sud predviđen u članu 440 stav 3 ovoga zakona,
stavit će na prijepisu presude potvrdu o pravomoćnosti i ovršnosti.

Član 450

(1) Presuda izbranog suda može se poništiti po tužbi stranke.

(2) Za rješavanje o tužbi nadležan je sud predviđen u članu 440 stav 3
ovoga zakona.

Član 451

Poništenje presude izbranog suda može se zahtijevati:

(1) ako uopće nije sklopljen ugovor o izbranom sudu ili ako taj ugovor nije
pravovaljan;
13
(2) ako je u pogledu sastava izbranog suda ili u pogledu odlučivanja
povrijeđena koja odredba ovoga zakona ili ugovora o izbranom sudu;

(3) ako presuda nije obrazložena prema članu 447 stav 1 ovoga zakona, ili
ako izvornik i prijepisi presude nisu potpisani na način određen u članu
447 stav 2 ovoga zakona;

(4) ako je izbrani sud prekoračio granicu svoga zadatka;

(5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi proturječna;

(6) ako je presuda izbranog suda u protivnosti s Ustavom Bosne i

Hercegovine ili Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine;

(7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz člana 255 ovoga
zakona.

Član 452

(1) Tužba za poništenje presude izbranog suda može se podnijeti

nadležnom sudu u roku od 30 dana.

(2) Ako se poništenje presude zahtijeva iz razloga navedenih u članu

451 tač. 1 do 6 ovoga zakona, rok za tužbu se računa od dana kada je
presuda dostavljena stranki, a ako je stranka za razlog saznala kasnije,
rok se računa od dana saznanja.

(3) U pogledu računanja roka, kad se poništaj zahtijeva iz razloga navedenog

u članu 451 tačka 7 ovoga zakona, primjenjivat će se odgovarajuće
odredbe člana 257 st. 1 i 2 ovoga zakona.

(4) Nakon proteka jedne godine od pravomoćnosti presude izbranog suda

ne može se zahtijevati poništenje presude.
(5)
Član 453

Stranke se ne mogu sporazumno odreći primjene odredaba člana 442 st. 1 i 2,

člana 447 st. 2 i 3 i čl. 450 do 452 ovoga zakona.

14
II KONTROLNA LISTA

1) Pravilo: Stranke se mogu sporazumjeti da rješavanje spora povjere

arbitraži.
Izuzetak: Ako se radi o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (čl.
3 stav 2 ZPP-a)

2) Ugovor o arbitraži:

- može se sklopiti da bi se riješio već nastali spor, ili

- prije nastanka spora iz određenog pravnog odnosa,

- formalan ugovor – mora biti zaključen u pismenoj formi i potpisan

od svih stranaka – dokazuje se samo ispravama.

3) Broj arbitara mora biti neparan.

Ako broj arbitara nije određen ugovorom, svaka stranka postavlja po jednog
arbitra, a oni biraju predsjednika. Ukupan broj arbitara mora biti neparan.

4) Ako su stranke za rješavanje određenog spora ugovorile nadležnost

arbitraže, sud kojem je podnesena tužba u istom sporu i među istim strankama
će se na prigovor tuženog, koji mora biti stavljen najkasnije u odgovoru na
tužbu, oglasiti nenadležnim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti
tužbu.

5) Postavljanje arbitra

1. Stranke su dužne postaviti arbitra u skladu sa ugovorom.

2. Stranka koja je postavila svog arbitra ima pravo da pozove protivnu

stranu da i ona postavi svog arbitra i da je o tome obavijesti u roku
od 15 dana.

3. U istom roku stranke mogu pozvati treću osobu kojoj je ugovorom

povjereno da postavi arbitra, da to učini.

4. Osobe koje su pozvane da postave arbitra vezane su za svoju odluku

čim je ona saopštena protivniku ili jednoj od stranaka.

5. Ako arbitar ne bude na vrijeme postavljen ili se arbitri ne mogu

složiti o izboru predsjednika arbitraže, a iz ugovora ne proizlazi nešto
drugo, arbitra, odnosno predsjednika će na prijedlog stranke postaviti
sud koji bi bio nadležan u prvom stepenu. Protiv ovog rješenja suda
nije dozvoljena žalba.
15
 6. Umjesto prijedloga da sud postavi arbitra, odnosno predsjednika,
stranka može tužbom tražiti da sud nadležan za postavljenje arbitra
proglasi prestanak važenja ugovora o arbitraži.

6) Svaka stranka može tužbom tražiti da sud proglasi prestanak važenja

ugovora o arbitraži:
- ako se stranke ne mogu složiti o izboru arbitra,

- ako osoba koja je u ugovoru o arbitraži postavljena za arbitra neće ili

ne može obavljati tu dužnost.

7) Izuzeće arbitra:

- iz istih razloga iz kojih se može izuzeti sudija – na vlastiti zahtjev ili

na zahtjev stranke,

- ako je stranka postavila arbitra, ona može tražiti njegovo izuzeće

samo ukoliko je razlog za izuzeće nastao ili je stranka za njega
saznala nakon što je arbitar postavljen,

- o izuzeću odlučuje sud, ako se stranke nisu drugačije sporazumjele.

8) Postupak pred arbitražom određuju arbitri, osim ako su se stranke drugačije

sporazumjele.

9) Arbitraža ne može upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne, ali može
zatražiti da se pred mjesno nadležnim sudom izvedu dokazi koji se pred
arbitražom ne mogu izvesti (pravna pomoć).

10) Stranke se mogu sporazumjeti da arbitraža donese presudu po

pravičnosti.

11) Donošenje odluke

1. Ako odluku donosi više od jednog arbitra, presuda se donosi većinom

glasova (ukoliko ugovorom nije drugačije određeno)

2. Ako se ne može postići potrebna većina, arbitraža je dužna o tome

obavijestiti stranke.

3. Stranke mogu tužbom zahtijevati da sud izrekne prestanak važenja

ugovora o arbitraži zbog toga što se odluka ne može donijeti na
propisani način.

16
12) Presuda arbitraže:

- ima prema strankama snagu pravosnažne presude, ako ugovorom nije

predviđena
mogućnost pobijanja presude pred arbitražom višeg stepena;

- mora biti obrazložena;

- izvornik i sve prepise potpisuju svi arbitri, ali presuda važi i ako koji od
arbitara
odbije da je potpiše, ako je većina arbitara potpisala i na presudi utvrdila
uskraćivanje potpisa;

- prepisi presude se dostavljaju strankama preko suda, a kod suda se čuvaju

izvornik
presude i potvrde o obavljenoj dostavi;

- može se poništiti po tužbi stranke, iz razloga propisanih odredbom čl.

451 ZPP-a, koja se podnosi nadležnom sudu u roku od 30 dana od dana
dostavljanja presude stranki, odnosno od dana kada je stranka saznala za
razlog poništenja. Nakon proteka jedne godine od pravomoćnosti presude
arbitraže ne može se zahtijevati njeno poništenje.

13) Stranke se ne mogu sporazumno odreći primjene slijedećih odredbi

ZPP-a:

- o izuzeću arbitara (čl. 442 st. 1 i 2),

- o izvorniku presude (čl. 447 st. 2 i 3),

- o poništenju presude (čl. 450 do 452).

17
III PRAKTIČNI PRIMJER

a) Primjer Rješenja o postavljanju arbitra:

BOSNA I HERCEGOVINA
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
KANTON____
OPĆINSKI SUD_______
BROJ:
Sarajevo,

Općinski sud ________________, i to sudija pojedinac ___________,

odlučujući u predmetu predlagača __________________ protiv protivnika
prijedloga _______________, o postavljanju arbitra (predsjednika arbitraže),
van ročišta, dana_____________, donio je

R J E Š E NJ E

Za arbitra (predsjednika arbitraže) se

postavlja_________________________.

O b r a z l o ž e nj e

Predlagač je dana _________ podnio sudu prijedlog za postavljanje arbitra

(predsjednika arbitraže).

Ovaj sud je, na osnovu izvršenog uvida u Ugovor o arbitraži od_____________,

utvrdio da su se predlagač__________i protivnik prijedloga__________
sporazumjeli da rješavanje spora povjere arbitraži. Uvidom u zapisnik od
__________, sud je utvrdio da je protivnik prijedloga odbio da postavi svog
arbitra (da se arbitri nisu saglasili o izboru predsjednika arbitraže).

18
Imajući u vidu navedeno, ovaj sud je, kao sud koji bi bio nadležan za spor da
nije sklopljen ugovor o arbitraži, na osnovu odredbi čl. 440 ZPP-a, odlučio
da za arbitra postavi ____________________, diplomiranog pravnika iz
__________.

SUDIJA

POUKA: Protiv ovog rješenja nije dozvoljena žalba (čl. 440 st. 4 ZPP-a).

19