Ime i prezime učiteljice/učenika:

Razredni odjel: 7. razred Redni broj sata: Nadnevak:

Naziv nastavne jedinice Dinko Šimunović, Srna
(ulomak iz pripovijetke Duga)
Nastavno područje/područja: Tip nastavnoga sata: Nastavni oblici:
književnost interpretacija – obrada frontalni rad, individualni rad,
pripovjednoga djela skupinski rad
1 sat
Operacionalizirani cilj(-evi):
 Opisati odnos Janka Serdara i gospođe Emilije prema njihovoj jedinici Srni. Objasniti zašto
roditelji nisu smjeli Srni uskraćivati igru. Zaključiti zašto je važno da sva djeca imaju jednaka
prava, bez obzira na spol.
 Ponoviti što je portret književnoga lika na primjeru Srnina portreta. Iz opisa Čardaka izdvojiti
stilska izražajna sredstva kojima je postignuta slikovitost u opisivanju. Odrediti ideju (osnovnu
misao) ulomka.
Zadaće sata:
a) obrazovne Učenik će: ponoviti što je portret književnoga lika na primjeru Srnina
portreta; iz opisa Čardaka izdvojiti stilska izražajna sredstva kojima je
postignuta slikovitost u opisivanju; odrediti ideju (osnovnu misao)
ulomka.
b) odgojne Učenik će: opisati odnos Janka Serdara i gospođe Emilije prema njihovoj
jedinici Srni; objasniti zašto roditelji nisu smjeli Srni uskraćivati igru;
zaključiti zašto je važno da sva djeca imaju jednaka prava, bez obzira na
spol.
c) funkcionalne Učenik će: razvijati sposobnost samostalnoga rada na književnome tekstu
uočavajući postupke kojima pripovjedač portretira glavni lik i izdvajajući
stilska izražajna sredstva koja pridonose slikovitosti opisa vanjskoga
prostora; razvijati sposobnost prosuđivanja (postupci Srninih roditelja) i
sposobnost zaključivanja (ideja ulomka).
d) komunikacijske Učenik će: razvijati komunikacijske vještine iznoseći svoja iskustva o
odnosu roditelja prema djevojčicama i dječacima; razvijati vještinu
aktivnoga slušanja sugovornika tijekom razgovora o toj temi.

Tijek sata (artikulacija)

I. Uvod (motivacija):
Nabroji nekoliko prava koja bi, po tvome mišljenju, trebala imati sva djeca. Smiju li se ta prava
različito primjenjivati s obzirom na spol, boju kože, jezik ili neko drugo obilježje po kojemu se ljudi
razlikuju? Bi li u ta prava ubrojila/ubrojio pravo na igru? Kako bi se osjećala/osjećao ako bi ti netko
uskratio to pravo?

Najava i lokalizacija ulomka te interpretativno čitanje s emocionalnom stankom.

II. Glavni dio sata (obrada):

Učenici iznose dojmove nakon čitanja odgovarajući na pitanja: Kako si se osjećala/osjećao čitajući o
društvenim običajima s početka 20. stoljeća koji su djevojčicama uskraćivali prava u odnosu na
dječake?
Izdvoji detalj iz priče o sudbini djevojčice Brunhilde koji te posebno rastužio. Kako bi se ti
osjećala/osjećao na njezinu mjestu?
Nakon dojmova slijedi interpretacija ulomka. U prvome dijelu interpretacije provjeravamo
razumijevanje pročitanog ulomka po sljedećim pitanjima (Razumijem što čitam): Gdje se i u koje
godišnje doba odvija radnja ovoga ulomka? Izdvoji iz teksta rečenice u kojima pripovjedač slikovito
opisuje prirodu i život varošana. Kako dane provode mali Čardačani, a kako djevojčice iz Čardaka?
Zašto je djevojčicama uskraćeno pravo na igru i izlazak iz kuće tijekom dana?
Opiši Brunhildu. Kako su je prozvali Čardačani? Zbog čega? Kako je Srna provodila poslijepodneva? Za
čim je čeznula? Izdvoji rečenice u kojima pripovjedač opisuje Srnine želje. Kako su se roditelji odnosili
prema Srni? Što su joj i zbog čega uskraćivali? Kako se ona pritom osjećala?
Učenike pitanjima potaknuti da zaključe kako roditelji nisu smjeli uskraćivati Srni njezino pravo na
igru zbog običaja koji su vladali početkom 20. stoljeća te kako sva djeca, bez obzira na spol,
trebaju imati jednaka prava.

U drugome dijelu interpretacije učenici rade u skupinama.

Zadatak – odgovorite na pitanja po skupinama radeći timski, izaberite glasnogovornika skupine i
svoje odgovore prezentirajte u trajanju od 2 do 3 min. Svaki član treba biti uključen u rad skupine.
Svoju aktivnost rada u skupini vrednujte u tablici za vrednovanje skupinskoga rada (prilog).
Prva skupina:
Odredite mjesto i vrijeme radnje te svoje odgovore potkrijepite citatom.
Temu ulomka izrecite jednom rečenicom.
Imenujte pripovjedne tehnike koje prepoznajete u ulomku.
Druga skupina:
Pronađite u ulomku slikoviti opis Čardaka i polja koje ih je okruživalo. Imenujte stilska izražajna
sredstva koja prepoznajete u opisu i za svako navedite 1 – 2 primjera. Objasnite što je u opisu njima
postignuto.
Treća skupina:
Ponovite što je portret lika i iz Srnina portreta prepišite rečenice iz kojih saznajemo koliko Srna
ima godina i kako izgleda. Podcrtajte u rečenicama u kojima je opisan Srnin izgled usporedbe i
epitete.
Četvrta skupina:
Koje Srnine unutarnje osobine uočavate u tekstu? Zašto pripovjedač za Srnu izjavljuje da je bila
kao vatra živa? Objasnite ovaj izraz u prenesenome značenju.
Peta skupina:
Opišite odnos Janka Serdara i gospođe Emilije prema njihovoj jedinici. Objasnite zašto joj
zabranjuju igru s dječacima? Slažete li se s njihovim postupcima? Odredite osnovnu misao ovoga
ulomka.

III. Završni dio sata (usustavljivanje):

Razgovarajte u razredu o pravima i dužnostima koja imate u svojoj obitelji. Utvrdite razlikuju li se
ona s obzirom na spol. Odgajaju li roditelji i danas različito mušku i žensku djecu? Zašto je važno da
dječaci i djevojčice imaju jednaka prava?
Sastavite na satu razrednika popis najvažnijih prava i dužnosti koje bi trebali imati svi vaši vršnjaci,
bez obzira na međusobne razlike.
Zadatak za samostalan rad (domaća zadaća):
1. Zamoli baku, djeda ili neku drugu blisku stariju osobu da ti ispričaju kako su njih odgajali roditelji.
Po čemu se razlikuje odgoj djece u doba njihova djetinjstva od današnjega odgoja? Najzanimljivije
detalje zabilježi u bilježnicu.
2. Poznata književnica i novinarka Marija Jurić Zagorka (1853. – 1957.) bila je prva novinarka u nas.
Pisala je anonimno za časopis Obzor jer je u to vrijeme bilo nezamislivo da žena radi novinarski
posao. Potraži u školskoj knjižnici ili na internetu životopis Marije Jurić Zagorke i zabilježi podatke
koji govore o neravnopravnom položaju žena u društvu u vrijeme Zagorkina života.
Zanimljivost iz Tražilice

Plan ploče

Dinko Šimunović, Srna

 Vrijeme radnje: početak 20. stoljeća, žarko ljeto.

 Mjesto radnje: Čardaci.

 Tema: Odnos roditelja prema djevojčici Srni kojoj brane igru u prirodi i druženje s drugom
djecom zbog običaja sredine u kojoj žive.

 Pripovjedač portretira Srnu prikazujući:

a. njezin vanjski izgled  u opisu rabi EPITETE i USPOREDBE
„I lijepa bijaše Srna, vitka i visoka, a kose do ramena kao ugašeno zlato, pa vlažne i meke,
baš kao svila na kukuruzima u Lugu.“
b. unutarnje osobine
„Bila je Srna kao vatra živa… Ona je htjela da se na jablan penje, da prepliva Glibušu, da trči
na konju, da se potuče sa dječacima…“

 Opis vanjskoga prostora  SLIKOVIT

„Toga je ljeta sunce neobično dugo i žarko sipalo sjaj i toplinu na Čardake i Lug, na Glibušu i
njezine pritoke. No što je silno sunce više razvijalo obilja i sreće u Lugu, to su Čardaci pod
njegovim božanskim zrakama postajali sve ukočeniji i tiši…“
 Slikovitost je postignuta brojnim stilskim izražajnim sredstvima.

 Osnovna misao (ideja): Sva djeca trebaju imati jednaka prava bez obzira na spol ili običaje
sredine iz koje potječu.

Nastavni materijal
Modra čitanka, čitanka za 7. razred osnovne škole (autorice: Julijana Levak, Iva Močibob,
Jasmina Sandalić, Irena Skopljak Barić), str. 16., digitalna čitanka;
učeničke bilježnice, ploča, bijela kreda, kreda/flomaster u boji, radni pribor

TABLICA ZA VREDNOVANJE RADA U SKUPINI

Ime i prezime ________________________________________ Razred: ________

Elementi vrednovanja Imena članova skupine

Ocjena
skupine
Odgovorno (disciplinirano i
zadatakaRješavanje

koncentrirano) pristupa rješavanju

zadataka.
Pregledno zapisuje odgovore u svoju
bilježnicu.
U cijelosti rješava zadatke.

Poštuje zadano vrijeme za rješavanje

zadataka.
Aktivno sluša druge. Ne upada u riječ.
skupineSuradnja s članovima

Uvažava tuđe mišljenje.

Potiče druge na rad, pomaže im.

Pristojno se ponaša.

SPOSOBNOST RADA U SKUPINI: