Professional Documents
Culture Documents
Vetroturbine PDF
Vetroturbine PDF
Tema: Vetroturbine
1
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
SADRŽAJ
1. Uvod 3
2. Princip konverzije energije vetra u električnu 5
3. Vetroturbina 7
4. Koncepti konverzije energije vetra u električnu 17
6. Izbor lokacije za postavljanje vetroagregata 23
7. Zaključak 28
Literatura 31
2
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
UVOD
Koeficijent korisnog dejstva ovih mašina (tj. količnik energije proizvedene na obrtnom
vratilu i energije koju vetar utroši na to obrtanje) ne može preći Betz-ovu teoretsku granicu
od 16/27 ili u procentima 59,3%.
Prema uzajamnom položaju obrtne ose rotora i pravca vetra koji ga pokreće, vetroturbine
se dele na aksijalne (osa rotora uglavnom paralelna sa podlogom, tj. pravac vetra duž te ose)
i radijalne (osa rotora uglavnom upravna na podlogu, tj. pravac vetra upravan na tu osu).
Vetar predstavlja neiscrpan ekološki izvor energije čiji globalni potencijal višestruko
prevazilazi svetske potrebe za električnom energijom. Oko 2% dozračene sunčeve energije
se pretvori u vetar. Korišćenje energije vetra u proizvodnji električne energije je počelo da
se razvija tridesetih godina dvadesetog veka i tada je počela izgradnja prvih vetroelektrana
– postrojenja za elektromehaničku konverziju energije vetra. Proizvodnja električne
energije iz vetra u to vreme je bila neefikasna, nepouzdana i skupa. Sa razvojem velikih
hidroelektrana i termoelektrana vetroelektrane su brzo pale u zaborav. Velika energetska
kriza sedamdesetih godina prošlog veka, a kasnije i sve ozbiljniji globalni ekološki problemi
su doveli do renesanse vetroelektrana. Danas vetroenergetika predstavlja granu energetike
koja se najbrže razvija, kako u pogledu tehnologije, tako i u pogledu porasta instalisanih
vetroelektrana u svetu. Najveći doprinos razvoju moderne vetroenergetike dala je Danska u
kojoj je industrija vetrogeneratora postala jedna od vodećih industrija.
3
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
VETAR
Odakle dolazi energija vetra? Svi obnovljivi izvori energije (osim plime i geotermalne
energije), pa ak i energije u fosilnim gorivima, na kraju dolazi od sunca. Sunce zrači
174.423.000.000.000 kilovat-časova energije na zemlju na sat. Drugim rečima, zemlja dobija
1,74 x 10 na 17ti vati snage. Oko 1 do 2 odsto energije koja dolazi od sunca se pretvara u
energiju vetra. To je oko 50 do 100 puta više od energije koja se pretvara u biomase svih
biljaka na Zemlji.
Vetar kao oblik sunčeve energije predstavlja usmereno kretanje vazdušnih masa.
Nastaje kao posledica razlika u atmosferskim pritiscima, koje su uzrokovane
nejednakim zagrevanjem vazdušnih masa. Razlikuju se globalni i lokalni vetrovi.
Globalni vetrovi su visinski. Nastaju kao posledica nejednakih zagrevanja vazdušnih masa u
zemljinoj atmosferi. U zonama oko ekvatora vazduh se intenzivnije zagreva nego na
polovima, gde je solarno zračenje manje zbog manjeg upadnog ugla. Ove razlike u
temperaturi generišu vetrove. Topao vazduh sa ekvatora se diže uvis i struji ka severnom i
južnom polu. Zato se u zonama oko ekvatora smanjuje atmosferski pritisak, te hladniji
vazduh sa severa i juga struji ka ekvatoru, naravno na manjoj visini u odnosu na topli
vazduh. Ovo kretanje vazdušnih masa se odvija na visinama od 1 km do 10 km i predstavlja
globalne vetrove. Kada Zemlja ne bi rotirala, tople vazdušne mase, koje se uzdižu sa
ekvatora bi stizale do severnog i južnog pola gde bi se hladile, ponirale i vraćale nazad.
Međutim, zbog Zemljine rotacije, pri kretanju vazdušnih masa ka polovima na njih deluje i
Koriolisova sila koja utiče na smerove strujanja vazduha. Osim toga ova sila na različitim
geografskim širinama formira zone sa visokim i niskim vazdušnim pritiskom koje
predstavljaju izvore i ponore globalnih vetrova. S obzirom da su globalni vetrovi visinski
oni se ne mogu koristiti za pogon vetrogeneratora, ali ih treba poznavati jer utiču na vetrove
u nižim slojevima atmosfere.
4
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
5
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
da je vazduh klizi duž gornje površine krila i kreće se brže nego na površini niže.To znači
da će pritisak biti najniži na gornjoj površini. Ovo stvara podizanje, odnosno sila vuče na
gore i omogućava avionu da leti.Podizanje je normalno na pravac vetra.
Aerodinamički profil smanjenja brzine, šta se dešava ako se avion nagne unazad u
pokušaju da se popne brzo u nebo? Podizanje krila će se zaista povećati, i krilo će se
unazad nagnuti, ali na slici možete videti da se sve iznenada na gornjoj površini lepi na
površinu krila. Umesto vazduha oko kovitlaca u nepravilnim virovima (uslov koji je takođe
poznat i kao turbulencije). Odjednom podizanje iz oblasti niskog pritiska na gornjoj
površini krila nestaje.
Krilo aviona će naići na usporenje brzine, ako oblik krila sužava isključenje prebrzo, kako
vazduh kreće duž glavnog pravca kretanja. (Samo krilo, naravno, ne menja svoj oblik, ali je
ugao krila u odnosu na glavni pravac protoka vazduha (takođe poznat kao napadni ugao)
.Primetiti da turbulencija nastaje na zadnjoj strani krila u odnosu na vazdušne struje.
Usporenje može biti izazvano ako površina krila aviona - ili oštrice rotora vetroturbine -
nije potpuno glatka. Udubljenje u krilu ili oštici rotora, komad samolepljive trake može biti
dovoljno da počne turbulencija na zadnjoj strani, čak i ako napadni ugao prilično
mali.Dizajneri aviona očigledno pokušavaju da izbegnu prepreku po svaku cenu, jer avion
bez aerodinamičnosti iz krila će pasti kao stena.
6
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
VETROTURBINA
vertikаlnom osovinom
horizontаlnom osovinom
7
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
se koristi u modernim vodenim turbinama, gde je protok vode paralelan sa osom rotacije
sečiva turbine.
Vertikalne vetroturbine
Možete postaviti generator, menjač itd na zemlju, toranj vam nije potreban
Brzina vetra su veoma male blizu nivoa tla, tako da iako možete izbeći kulu,
brzinama vetra će biti veoma male na donjem delu vašeg rotora
8
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Tornjevi vetroturbina
Rešetkasta kula
9
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Idući od ose rotacije ka periferiji lopatice relativna brzina vetra se povećava a njen napadni
ugao u odnosu na osu rotacije se smanjuje. Zato su lopatice vetroturbina uvijene duž
aksijalne ose. Segmenti lopatice bliski osi rotacije imaju veliki ugao u odnosu na ravan
rotacije, dok periferni segmenti imaju mali ugao u odnosu na ravan rotacije. Kada bi svi
segmenti lopatice turbine imali isti i veliki ugao u odnosu na ravan rotacije, na perifernim
delovima lopatice stvarao bi se negativan (kočioni) moment.
Ovaj efekat se koristi za aerodinamičko kočenje vetroturbina pri velikim brzinama vetra, o
čemu će biti reči kasnije. Na efikasnost vetroturbine utiču: laminarnost strujanja vetra,
stanje površine lopatica, gustina, vlažnost i temperatura vazduha i drugi faktori. Zato se za
oblikovanje lopatica vetroturbina koriste složeni matematički modeli a verifikacija
10
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
prečnika. Ovaj efekat se naziva prelamanje vetra slika. U realnosti prelamanje vetra
nastupa pre nego što vetar dođe do vetroturbine. Kako vetar prilazi vetroturbini pritisak
ispred nje postepeno raste, jer se ona ponaša kao barijera koja je na putanji vetra. Strujnice
vazduha usled toga počinju da se zakreću (prelamaju) težeći da ″obiđu″
vetroturbinu. Usled takvog opstrujavanja pritisak iza turbine naglo opada, a zatim
postepeno raste do vrednosti koja odgovara atmosferskom pritisku.
Energetski posmatrano vetroturbina oduzima energiju vetru koja je srazmerna
razlici kinetičkih energija vetra pre i nakon prolaska kroz turbinu. Snaga kojom se vrši
konverzija energije vetra, odnosno mehanička snaga Pmeh koju razvija vetroturbina na
svom vratilu je:
11
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Može se zaključiti da za neku brzinu vetra v postoji optimalna brzina obrtanja turbine pri
kojoj je stepen iskorišćenja maksimalan. Odnosno, za svaku brzinu vetra postoji optimalna
brzina obrtanja vetroturbine pri kojoj je stepen iskorišćenja najveći. Povezivanjem ovih
maksimuma dobija se mehanička karakteristika vetroturbine. Pri promeni brzine vetra
potrebno je menjati brzinu obrtanja rotora vetroturbine
da bi se postigao režim sa najvećim stepenom iskorišćenja. Zato savremeni vetroagregati
velikih snaga rade sa promenljivom brzinom obrtanja. Kada vetroturbina pokreće
vetrogenerator kome se brzina ne može menjati, brzina obrtanja turbine se bira tako da
stepen iskorišćenja bude najveći pri dominantnoj brzini vetra na mestu instalisanja
vetroagregata. Zato vetroturbine vetroagregata manje snage imaju veću brzinu obrtanja.
Optimalna vrednost parametra generalno je veća ako je broj lopatica turbine manji.
Zato dvokraka i jednokraka turbina sa kontrategom imaju znatno veće radne brzine
obrtanja u odnosu na trokraku turbinu iste nominalne snage, što nije dobro zbog većih
mehaničkih naprezanja rotora i generisanja buke pri radu. Na slici dat je dijagram
specifične snage vetra, vetroturbine i vetroagregata u funkciji brzine vetra. Dijagram
odgovara principskoj šemi sa slike Na ordinati je specifična snaga po jedinici površine
vetroturbine. Dijagram sa slici nije uzeo u obzir ograničenja po maksimalnoj snazi
vetroagregata. Realni vetroagregati imaju ograničenja po maksimalnoj snazi, pa se
dijagram snage realne vetroturbine samo u određenom
opsegu brzina vetra poklapa sa datim dijagramom.
12
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Sa slike vidi se da je specifična snaga vetra za najčešće brzine vetra relativno mala.
Zato se grade velike vetroturbine da bi se postigle snage reda nekoliko MW. Najveća
komercijalna vetroturbina razvija snagu od 5 MW. Prečnik rotora je 115 m. Veličina
vetroturbina ograničava snagu vetroagregata. Stohastičnost vetra i mala gustina snage su
najveće mane vetra kao primarnog izvora energije.
Upravljanje vetroturbinom
Nije ekonomično projektovati vetroturbinu koja bi pri svim brzinama vetra imala
maksimalan stepen iskorišćenja, jer se vetrovi velikih brzina (iznad 14 m/s) retko javljaju,
pa bi vetroturbina za najčešće vetrove bila predimenzionisana. Pri velikim brzinama vetra
(iznad 25 m/s) vetroturbina se iz sigurnosnih razloga zaustavlja. Projektovati vetroturbinu
za rad pri velikim brzinama vetra je tehnički moguće ali je neekonomično. Vetroturbina
ima i minimalnu radnu brzinu, jer pri malim brzinama vetra njen rad postaje neefikasan i
nestabilan. Dakle, vetroagregat normalno radi u određenom opsegu brzine vetra. Taj opseg
je definisan sa tri karakteristične brzine vetra za svaki vetroagregat:
minimalna radna brzina vetra vmin (cut-in wind speed) je brzina vetra pri
kojoj vetroagregat počinje proizvodnju električne energije. Za brzine vetra
vetroturbina je ukočena. Tipična vrednost brzine uključenja kod trokrakih vetroturbina je
vmin = (2,5 - 3,5) m/s;
nominalna radna brzina vetra vn (nominal wind speed) je minimalna brzina
vetra pri kojoj vetroagregat dostiže svoju nominalnu snagu. Nominalna
brzina kod vetroagregata za manje vetrovite lokacije je vn = (10 - 13) m/s,
a za vetrovite lokacije je vn = (14 - 17) m/s;
13
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
maksimalna radna brzina vetra vmax (cut-out wind speed) je brzina vetra
pri kojoj se vetroturbina zaustavlja. Brzina isključenja je obično
vmax =25 m/s, mada postoje vetroagregati sa vmax 30 m/s. Vetroturbina je
mehanički projektovana da u ukočenom stanju izdrži i ekstremno velike
brzine vetra (survival wind speed) od (60 - 70) m/s.
14
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
15
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Konstrukcija vetroagregata
16
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
17
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
nominalnu snagu ima manji broj pari polova (tipično 2 ili 3). Na ovaj način se povećava
stepen iskorišćenja vetroagregata. Na priključke statora vezuje se uređaj za ograničenje
polazne struje i momenta indukcione mašine, tzv. soft starter. On štiti turbinu i reduktor od
udarnog momenta i ograničava struju polaska pri priključenju
vetrogeneratora na mrežu. Nakon postizanja radne brzine soft starter se kratko prespaja i
generator radi direktno povezan na mrežu.
Kavezna asinhrona mašina troši reaktivnu energiju, pa se kod ovakvih
vetrogeneratora vrši kompenzacija reaktivne energije pomoću baterija kondenzatora.
Vetroagregat sa asinhronim kaveznim vetrogeneratorom nije pogodan za lokacije sa
udarnim vetrovima, jer se zbog krutosti mehaničke karakteristike vetrogeneratora obrtni
moment vetroturbine oštro prenosi na vratilo te može doći do oštećenja zupčanika u
reduktoru. Takođe, u slučaju kvara u električnoj mreži, vetrogenerator lako gubi stabilnost
zbog povećanja brzine obrtanja iznad prevalne. Ovakav vetroagregat nije pogodan za
priključak na slabu distributivnu mrežu zbog velikih varijacija snage koje uzrokoju pojavu
naponskih flikera. Prednost ovog vetroagregata je u ceni, jer se koristi jeftina i robusna
indukciona mašina koja se direktno vezuje na mrežu. Vetroturbina se kod ovakvih
vetroagregata reguliše oblikovanjem lopatica ili kombinacijom zakretanja i oblikovanja
lopatica. Regulacija samo zakretanjem lopatica nije uobičajena. Ovaj tip vetroagregata
zastupljen je kod danskih proizvođača. Koristi se za nazivne snage do 2 MW i naziva se
″Danski koncept″.
18
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
19
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
20
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
21
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
22
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
23
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
24
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Ako se na analiziranoj lokaciji planira gradnja veće vetroelektrane moraju se vršiti merenja
u više tačaka. Broj mernih tačaka zavisi od složenosti konfiguracije terena. Izmereni podaci
i odgovarajuće ruže hrapavosti se obrađuju u posebnom softveru, koji određuje optimalne
pozicije vetroagregata u okviru vetroelektrane.
25
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Ako je za neku lokaciju poznata samo srednja godišnja brzina vetra, raspodela učestanosti
pojavljivanja vetra neke brzine podleže Weibull-ovoj raspodeli. Koristeći Weibull-ovu
raspodelu brzina vetra i karakteristike vetroagregata, može se pomoću jednačine grubo
proceniti električna energije E koju na godišnjem nivou može proizvesti vetroagregat po
jedinici površine vetroturbine.
26
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
27
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
WEB INTERPRETACIJA
28
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Nakon prijave korisnika otvara se sledeća stranica. Sa leve se strane se nalazi meni,
pogledati sliku ispod.
Na linku dokumentacija možete naci sve informacije i programe korišćene u izradi ovog
rada. To su : XAMPP, CMS - Joomla, Skripte i Literatura.
29
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Baza radi na sledećem principu, lokacija i turbina se biraju iz padajućih menija, slika ispod.
PRIMER
Za primer možemo uzeti kao lokaciju Berlin i turbinu Neg Micon 2000/72 :
30
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Snaga [kW]
Min radna brzina [m/s ]
Max radna brzina [m/s ]
Prečnik [m]
Visina glavčine [m]
Temperatura [°C]
Pritisak [kPa]
Weibul parametar
Brzina vetra [m/s]
Srednja vrednost Weibull
Visina [m]
31
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Dodatne o resursima korišćenim u izradi ovog sajta možete naći u odeljku Dokumentacija.
U ovom odeljku se takodje nalazi i poslednja verzija ovog Diplomskog rada.
32
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Na sajtu se takodje nalazi i kontakt strana koja je namenjena za sva pitanja korisnika ove
web lokacije.
33
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
ZAKLJUČAK
34
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
35
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
36
Mašinski fakultet Beograd - DIPLOMSKI BSC Vetroturbine
Literatura
37