PU “CENTAR ZA OBRAZOVANJE I OBUKU ODRASLIH TEHNIČKE STRUKE” ŽIVINICE

PROFESOR:

MIRALEM SOFIĆ

NAS TAV NA PR I PR E MA
Nastavni predmet:

Razred:

Školska godina

Datum:

Nastavna jedinica:
SJEME (karakteristike građe i funkcija)

Тip sata:
Obrada

PEDAGOŠKI, METODISKI I DIDAKTIČKI ELEMENTI

Oblici rada:

Nast. Metode:

Nast. sredstva i pomagala:

CILJ :

ZADACI koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:

Vaspitni:
Izgrađivanje pozitivnih osobina ličnosti i samostalnosti, razvijanje interesa za biologiju.
Оbraзovni:
Upoznati učenike sa sjemenom, građom i funkcijom.
Funkcionalni:
Razvijanje sposobnosti posmatranja, uočavanja i logičkog zaključivanja, te razvijanje mentalnih operacija kao što su
analiza i sinteza.
 Artikulacija nastavnog sata
Uvodni dio časa :

Predhodnu lekciju koju smo obradili ponoviti ćemo kroz nekoliko pitanja.

1. Šta je plod?
2. Kako je građen plod?
3. Kako je izvršena podjela plodova?
4. Šta je orašica?
5. Kako nasataju složeni plodovi?

Centralni dio časa:

Sjeme (karakteristike građe i funkcija)

Sjemenom se razmnožavaju golosjemenice i skrivenosjemenice. Kod mahovina i paprati jedinica

za rasejavanje je spora, kod sjemenjača tu funkciju ima sjeme. Spora u jednoj
eluju sadrži sve neophodno za razviće budućeg organizma gametofit generacije, dok je sjeme
višećelijska struktura sa hranlјivim materijama i klicom, začetkom organizma sporofit
generacije.
Sjemena skrivenosjemenica se razlikuju od sjemena golosjemenica no načinu nastanka
endosperma (triploidan kod skrivenosjemenica i haploidan kod golosjemenica) kao i no broju
kotiledona (1 ili 2 kod skrivenosjemenica i više od 4 kod golosjemenica).
Sjeme se razvija iz sjemenog zametka obično posle oplođenja. Sastoji se od sjemenjače i jezgra.
Sjemenjača je opna koja obavija jezgro i ima zaštitnu ulogu. Nastaje od integumenata i izgrađena
je od sklerenhimskih
eluja, koje se kod nekik bilјaka kao, na primjer, kod lana, mogu pretvoriti u sluz. Jedro sadrži
klicu okruženu hranlјivim tkivom. Po pravilu, ako je omotač ploda čvrst, sjemena imaju tanku
sjemenjaču, a ako je plod sa mekim omotačem, sjemena imaju čvrstu i tvrdu sjemenjaču.
Zrela sjemena mogu imati različit oblik, veličinu, strukturu i boju sjemenjače. Oblik sjemena
može biti loptast, elipsoidan, valјkast, nitast itd. Izuzetno mala sjemena imaju orhideje, jedva su
vidlјiva golim okom. Najčešće su sjemena velika više milimetara ili nekoliko centimetara.
Posebno velika sjemena imaju neke palme - kokos, na primjer, ima sjeme veliko nekoliko
desetina centimetara. Površina sjemena može biti glatka, izbrazdana, rebrasta, obrasla dlakama
ili ljeplјiva. Boja sjemenjače je takođe veoma raznovrsna. Neke bilјke imaju bijela sjemena, neke
crna, a neke jarko obojena ili šarena.Veličina i težina sjemena kod nekih vrsta su promjenlјive,
dok su kod drugih veoma ustalјenih vrijednosti. Tako su kod rogača sjemena tako postojane mase
da su služila kao mjera za težinu dragocenih metala — karat.
 Završni dio časa:

Odkloniti eventualne nejasnoće i ocijeniti najaktivnije učenike.I provjeriti znanje kroz nekoliko
pitanja.

1. Šta je sjeme i koja mu je uloga?

2. Kako je sjeme građeno?
3. Koja je razlika između sjemena skiveno i golosjemenjača?

PLAN TABLE

Sjeme (karakteristike građe i funkcija)

Sjeme se razvija iz sjemenog zametka obično posle oplođenja. Sastoji se od sjemenjače i jezgra
Zrela sjemena mogu imati različit oblik, veličinu, strukturu i boju sjemenjače.
Oblik sjemena može biti loptast, elipsoidan, valјkast, nitast itd
Najčešće su sjemena velika više milimetara ili nekoliko centimetara