Elektronički Pretvarači

ELEKTRONIČKI PRETVARAČI
MARKO VUKŠIĆ
SKRIPTA
ISBN: 978-953-7220-38-9
Split, 2019.
IZDAVAČ
Sveučilište u Splitu
Sveučilišni odjel za stručne studije
AUTOR
dr. sc. Marko Vukšić, profesor visoke škole u trajnom zvanju
RECENZENTI
dr. sc. Ljubomir Malešević, profesor visoke škole u trajnom zvanju
dr. sc. Tonko Kovačević, profesor visoke škole
LEKTURA I KOREKTURA
dr. sc. Ivanka Kuić
ISBN: 978-953-7220-38-9
Odlukom Povjerenstva za izdavačku djelatnost Sveučilišta u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne

studije, Urbroj: 2181-193-01-2/19-8, ovo djelo se objavljuje kao izdanje Sveučilišta u Splitu,
Sveučilišni odjel za stručne studije.
Sadržaj
1. UVOD .............................................................................................................................................. 7
2. ISPRAVLJAČI............................................................................................................................... 14
2.1. ISPRAVLJAČ S UTISNUTIM SINUSNIM NAPONOM .................................................... 17
2.1.1. Poluvalni ispravljač s otpornim trošilom ........................................................................ 17
2.1.2. Punovalni ispravljač s otpornim trošilom ....................................................................... 20
2.1.3. Jednofazni poluvalni ispravljač s kapacitivnim filtrom .................................................. 22
2.1.4. Jednofazni punovalni ispravljač s kapacitivnim filtrom ................................................. 27
2.1.5. Jednofazni poluvalni ispravljač s induktivnim filtrom ................................................... 32
2.1.6. Jednofazni punovalni ispravljač s induktivnim filtrom .................................................. 38
2.2. ISPRAVLJAČ S UTISNUTOM SINUSNOM STRUJOM .................................................. 43
2.2.1. Poluvalni ispravljač s s utisnutom strujom i kapacitivnim filtrom ................................. 43
2.2.2. Punovalni ispravljač s utisnutom strujom i kapacitivnim filtrom................................... 49
3. ISTOSMJERNI VISOKOFREKVENCIJSKI PRETVARAČI ..................................................... 55
3.1. SILAZNI PRETVARAČ........................................................................................................ 57
3.1.1. Silazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice ............................................. 58
3.1.2. Silazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice ............................................... 64
3.2. UZLAZNI PRETVARAČ ...................................................................................................... 67
3.2.1. Uzlazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice ............................................ 68
3.2.2. Uzlazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice.............................................. 74
3.3. SILAZNO-UZLAZNI PRETVARAČ ................................................................................... 76
3.3.1. Silazno-uzlazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice ............................... 76
3.3.2. Silazno-uzlazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice ................................. 80
3.4. ĆUKOV PRETVARAČ ......................................................................................................... 84
4. ISTOSMJERNI VISOKOFREKVENCIJSKI PRETVARAČI S GALVANSKIM
ODVAJANJEM ............................................................................................................................ 90
4.2. FLYBACK PRETVARAČ .................................................................................................... 93
4.2.1. Flyback pretvarač u neisprekidanom načinu rada .......................................................... 93
4.2.2. Flyback u isprekidanom načinu rada .............................................................................. 97
4.3. IZRAVNI PRETVARAČI S TRANSFORMATOROM ....................................................... 99
4.3.1. Nesimetrični pretvarač .................................................................................................... 99
4.3.2. Simetrični pretvarači..................................................................................................... 101
________________________________________________________________________________________________
M. Vukšić ELEKTRONIČKI PRETVARAČI 3
5. ELEKTROMAGNETSKE KOMPONENTE ISTOSMJERNOG PRETVARAČA.................... 107
5.1. REKAPITULACIJA TEORIJE............................................................................................ 108
5.1.1. Električne i magnetske veličine .................................................................................... 108
5.1.2. Svojstva feromagnetskog materijala ............................................................................. 116
5.2. MAGNETSKI KRUGOVI ................................................................................................... 122
5.2.1. Jednostavni magnetski krugovi .................................................................................... 122
5.2.2. Složeni magnetski krugovi ........................................................................................... 127
5.3. PRIGUŠNICA ...................................................................................................................... 128
5.4. TRANSFORMATOR........................................................................................................... 135
5.5. JEZGRE OD VISOKOFREKVENCIJSKOG FEROMAGNETSKOG MATERIJALA .... 142
5.6. PRORAČUN ELEKTROMAGNETSKIH KOMPONENTI ............................................... 145
5.6.1. Proračun filtarske prigušnice ........................................................................................ 145
5.6.2. Proračun transformatora ............................................................................................... 162
________________________________________________________________________________________________
PREDGOVOR
Skripta ''Elektronički pretvarači'' namjenjena su studentima stručnog studija ''Elektronike'' i

''Elektroenergetike'' Sveučilišnog odjela za stručne studije Sveučilišta u Splitu. Skripta se temelje
na predavanjima koja autor drži studentima navedenih studija. Ova skripta pokrivaju gradivo iz
predmeta ''Elektronički napajači'' koji se izvodi u VI semestru kao dio modula Primijenjena
elektronika (PREL 2) u okviru studijskog programa Elektronika, uz nastavno opterećenje predmeta
60 sati izravne nastave (30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi) i nosi 5 ECTS i. Uz to
skripta se mogu koristiti i za druge predmete iz područja elektrotehnike, a posebno za predmete:
 ''Energetski elektronički pretvarači'' koji se izvodi u V semestru kao dio modula

Mehatronika (MEH 1) u okviru studijskog programa Elektronika, uz nastavno opterećenje
predmeta 60 sati izravne nastave (30 sati predavanja i 30 sati laboratorijskih vježbi) i nosi 5
ECTS
 ''Energetska elektronika'' koji se izvodi u IV semestru u okviru studijskog programa
''Elektroenergetika'', uz nastavno opterećenje predmeta 60 sati izravne nastave (30 sati
predavanja, 15 sati seminara i 15 sati laboratorijskih vježbi) i nosi 5 ECTS.
Skripta je podijeljena na 5 poglavlja.

U uvodnom poglavlju dan je opći prikaz pretvarača i poluvodičkih sklopki. Drugo poglavlje
sadržava detaljan opis rada ispravljača s utisnutim naponom, odnosno strujom. Istosmjerni
visokofrekvencijski pretvarači bez galvanskog odvajanja opisani su u trećem poglavlju, a
istosmjerni visokofrekvencijski pretvarači s galvanskim odvajanjem u četvrtom poglavlju. Peto
poglavlje donosi prikaz elektromagnetskih komponenti istosmjernog pretvarača.
U skripti je obrađena materija o za izmjenično-istosmjernim i istosmjernim pretvaračima i
predstavlja sveobuhvatan pregled bitnih koncepata na kojima se zasniva njihov rad. Pri tomu je
posebna pažnja posvećena matematičkim aspektima funkcioniranja pretvarača i adekvatnim
matematičkim modelima komponenata koje sadržavaju.
Nastavna materija može se koristiti kao temeljno gradivo za niz kolegija iz područja energetske
elektronike, a osobito je korisna studentima koji žele široko znanje, kao i studentima tehničkih
fakulteta.
Nastavnicima koji predaju predmetnu materiju skripta će biti koristan izvor podataka, a studentima
otvoriti nove spoznaje i lakši ulazak u svijet energetske elektronike.
Doprinijet će boljem i lakšem razumijevanju predmetne materije, i omogućiti profesionalcima iz
struke obnovu stečenih kao i prihvaćanje novih znanja. Dobro će doći i inženjerima u praksi, kojima
energetska elektronika nije specijalnost, ali se u praksi susreću s elektroničkim pretvaračima.
Split, prosinac 2016

Autor
________________________________________________________________________________________________
________________________________________________________________________________________________
1. UVOD
Područje primjene elektronike uključuje dva značajna segmenta. Prvi je segment obrada i
pohrana informacija, a drugi obrada i procesiranje električne nergije. Danas prevladava primjena
elektronike na području procesiranja i pohrane informacija. Najveći korisnik poluvodičkih
komponenti jest računalna industrija, a iza nje slijedi potrošačka elektronika. Sve te primjene
zahtijevaju energiju iz mreže ili baterije. Sklopovi energetske elektronike u načelu se bave
procesiranjem električne energije. Oni pretvaraju električnu energiju iz oblika kakav je dan izvorom
u oblik kakav je potreban trošilu.
Primjerice, dio računala koji se priključuje na izmjenični napon i pretvara ga u istosmjerni napon
iznosa 5V jest sklop energetske elektronike.
U mnogim primjerima pretvorba završava mehaničkim kretanjem. Tada energetski sklop pretvara
električnu energiju u oblik kakav je potreban elektromehaničkom pretvaraču, kao što je istosmjerni
motor.
Jedna od glavnih briga kod projektiranja bilo kojeg sustava procesiranja energije je stupanj
djelovanja, jer se razlika ulazne energije i energije predane trošilu obično pretvara u toplinu, te
mora biti odvedena iz sustava. Sama ta činjenica određuje veličinu uređaja energetske elektronike.
Zato energetski sklop mora biti projektiran tako da radi sa što većim stupnjem djelovanja, koji je u
velikim sustavima veći od 99%. Veliki stupanj djelovanja postiže se upotrebom poluvodičkih
komponenti u sklopnom načinu rada.
Energetski elektronički sklopovi mijenjaju parametre električne energije: istosmjernu u
izmjeničnu struju, jednu razinu napona u drugu ili nešto drugo. Takvi sklopovi se nazivaju
pretvarači.
Dio sustava koji zapravo upravlja tokom energije je energetski sklop.
Svaki energetski sklop ima neku osnovnu strukturu. Njegova je funkcija da mijenja parametre
električne energije jednog vanjskog sustava u takve kakve traži drugi sustav. Funkcije energetskog
sklopa ovise o vrstama sustava električne energije koje treba spojiti.
Stoga se razlikuju sklopovi za:

- pretvorbu izmjeničnog sustava u istosmjerni
- pretvorbu istosmjernog sustava u izmjenični
- pretvorbu izmjeničnog sustava u izmjenični pri čemu se razlikuju amplitude, broj faza,
frekvencija
- pretvorba istosmjernog sustava jedne amplitude u istosmjerni sustav druge amplitude
Za pretvarače koji ostvaruju pojedinu funkciju primjenjuju se nazivi izmjenično-istosmjerni,

istosmjerno-izmjenični, izmjenični i istosmjerni pretvarači.
________________________________________________________________________________________________
Napajač prijenosnog računala prikazan je na slici 1.1. Prijenosno računalo napaja se iz
litijske baterije. Nekoliko istosmjernih pretvarača pretvara napon baterije u napone potrebne za rad
računala. Za napajanje procesora potrebno je napon baterije sniziti na 5V. Za napajanje tvrdog diska
potrebno je napon baterije podići. Napajanje zaslona računala ostvaruje se izmjenjivačem koji
podiže napon baterije na vrijednost koju zahtijeva osvjetljenje zaslona.
Baterija se puni iz mreže te je potrebno izmjenični mrežni napon pretvoriti u istosmjerni napon
nekoliko puta niže amplitude od ulaznog.
Osvjetljenje
Izmjenjivač
zaslona
Punjač
iac (t )
Izmjenična
mreža
Mikroprocesor
85 – 265 Vrms PWM Silazni
pretvarač pretvarač Power
management
Lithium Uzlazni Tvrdi

baterija pretvarač disk
Sustav napajanja prijenosnog računala
Izmjenično-istosmjerni i istosmjerno-izmjenični pretvarači
Ako se ne uzme u obzir smjer toka energije, izmjenično istosmjerni pretvarači obuhvaćaju
najširu vrstu sklopova energetske elektronike. Postoje u svakom dijelu elektroničke opreme koji se
napaja iz električne mreže.
Osnovna topologija energetskog sklopa ovih pretvarača, zbog simetrije načelno omogućava
dvosmjerni tok energije. Pretvaračkim sklopovima jednake osnovne topologije može se pretvarati
izmjenični sustav u istosmjerni ili istosmjerni u izmjenični.
Tok energije
P N
uR (t)
u1  U1 sin t U2
uR
0 T t
N P
________________________________________________________________________________________________
Osnovna topologija izmjenično-istosmjernog pretvarača
Tok energije
u R(t)
P N
U1
+ U1
uR - 0 T t
-U 1
N P
Istosmjerno-izmjenični pretvarač
Izmjenično-istosmjerni pretvarač kroz koji prolazi energija od izmjeničnog sustava prema

istosmjernom naziva se ispravljač. Istosmjerno-izmjenični pretvarač kroz koji prolazi energija od
istosmjernog sustava prema izmjeničnom naziva se izmjenjivač.
Izmjenični pretvarači
Izmjenični pretvarači pretvaraju jedan izmjenični sustav određenog valnog oblika,

amplitude, faze i frekvencije u drugi izmjenični sustav različitih parametara. Kao i u istosmjernom
pretvaraču, postoji nekoliko različitih topologija, ovisno o zahtjevima sustava.
Osnovna topologija izmjeničnih pretvarača ne može se identificirati kao što se identificirala za
izmjenično-istosmjernu i istosmjernu pretvorbu. Moguća su tri različita pristupa osnovnoj
topologiji, ovisno o potrebama. Prvi i najjednostavniji pristup osnovne topologije traži mijenjanje
amplitudnih parametara izmjeničnog valnog oblika (npr. efektivne vrijednosti). Na toj topologiji se
zasniva izmjenični regulator i funkcionira jednostavnim oduzimanjem simetričnih dijelova od
ulaznog valnog oblika. Drugi pristup od topologije traži mijenjanje frekvencije s time da je izlazna
frekvencija mnogo niža od ulazne frekvencije izvora. Na toj topologiji zasniva se ciklopretvarač
koji aproksimira željeni izlazni valni oblik sintetiziranjem iz ulaznog valnog oblika. Treći pristup
rezultira rješenjem od dva izmjenično-istosmjerna pretvarača međusobno spojena sa svojim
istosmjernim priključcima. Rezultat je izmjenični pretvarač s istosmjernim međukrugom.
dc ac
C +
u1  U1 sin1t u 2  U2 sin 2t
ac U2 dc
Izmjenični pretvarač s istosmjernim međukrugom

________________________________________________________________________________________________
Prvi izmjenično-istosmjerni pretvarač stvara istosmjerni napon iz izmjeničnoga kruga. Drugi
pretvara istosmjerni sustav natrag u izmjenični sa željenim izlaznim parametrima. Dio sklopa gdje
je energija konstantna naziva se istosmjerni međukrug. U nekim primjenama energija spremljena u
istosmjernom međukrugu dovoljno je velika da osigura neprekinuti rad sustava u slučaju nestanka
energije. Pretvarač strukturiran na taj način naziva se sustav za neprekinuto napajanje.
Istosmjerni pretvarači
Istosmjerni pretvarači upotrebljavaju se u napajačima elektroničke opreme, gdje upravljaju

tokom energije između dva istosmjerna sustava. Istosmjerni pretvarači priključuju se na istosmjerni
izvor ili izlaz izmjenično-istosmjernog pretvarača i pretvaraju ga u druge istosmjerne napone
potrebne za napajanje elektroničkih sklopova. Ovi se pretvarači se primjenjuju i u električnoj vuči
za napajanje istosmjernih elektromotora. Osnovna topologija istosmjernog pretvarača prikazana je
na slici 1.5..
L
u d (t)
P N U1
U2
U1 C
+ ud
- 0 T t
U2
N P -U1
Istosmjerni pretvarač
Izrazita značajka ove topologije je njezina sličnost s topologijom izmjenično-istosmjernog

pretvarača na slici 1.2.. Jedina je razlika u upravljanju sklopkama. U ovom se istosmjernom
pretvaraču sklopke upravljaju tako da nastane napon ud koji ima istosmjernu komponentu. Tu
komponentu onda propušta niskopropusni LC filtar i na izlazu je istosmjerni napon U2. P i N
sklopke rade u protutaktu. Umjesto da je svaki par sklopki zatvoren točno polovicu periode, kao u
izmjenično-istosmjernom pretvaraču, ovdje se parovi upravljaju tako da imaju nejednaka vremena
vođenja. Zbog toga napon ud ima istosmjernu komponentu. Primjerice, ako P sklopke vode ¾
periode T, dobiva se napon ud valnog oblika kao na slici. Namještanjem relativnog vremena vođenja
parova sklopki (tj. omjera vremena vođenja i periode T), srednja vrijednost napona može se
mijenjati između U1 i –U1. Kako je sklopna frekvencija puno veća od željene izlazne frekvencije
pretvarača (istosmjerna komponenta) ovaj pretvarač spada u grupu visokofrekvencijskih pretvarača
u sklopnom načinu rada. Kod visokofrekvencijskog pretvarača sa slike 1.6. upravljanje tokom
energije vrši se namještanjem vremena vođenja sklopki. Svaki istosmjerni pretvarač sadrži dio
kruga u kojem se javljaju izmjenični naponi ili struje.
Ukoliko se na izmjeničnim priključcima pretvarača nalazi rezonantni filtar upravljanje tokom
energije temelji se na jakoj frekvencijskoj ovisnosti prijenosne funkcije filtra. U tom se slučaju
promjena istosmjerne izlazne veličine regulira promjenom sklopnog perioda.
________________________________________________________________________________________________
Lr Cr
ac dc
U1 + U2
-
dc ac
Osnovna topologija rezonantnog visokofrekvencijskog istosmjernog

pretvarača
Dodavanjem transformatora na izmjeničnim priključcima pretvarača i izmjenično-

istosmjernog pretvarača na sekundar transformatora ostvaruje se galvanska izolacija dvaju
istosmjernih sustava. Transformator pruža mogućnost prilagodbe naponskih razina istosmjernih
sustava.
ac dc
U1 + U2
-
dc ac
Osnovna topologija istosmjernog pretvarača s galvanskim odvajanjem
Poluvodičke sklopke
Razmatrane pretvaračke topologije ostvarene su s idealnim sklopkama. Te sklopke mogu se

po volji uklapati i isklapati. Dok su zatvorene mogu voditi struju u oba smjera, a dok su otvorene
mogu držati napone oba polariteta. Poluvodičke sklopke imaju samo neka svojstva idealnih sklopki.
Primjerice, bipolarni tranzistor može voditi struju u samo jednom smjeru i držati napon oba
polariteta. Na uklapanje i isklapanje diode ne može se djelovati. Dioda uklapa i isklapa djelovanjem
priključnih veličina. Ograničenja poluvodičkih sklopki imaju značajan utjecaj na rad sklopa.
iS
iS
uS
uS
Idealna sklopka
Osnovne poluvodičke komponente koje se upotrebljavaju kao sklopke bipolarna su i Schottkyeva

dioda, bipolarni spojni tranzistor, MOSFET, IGBT te tiristori. Na slici 1.9. dani su njihovi simboli i
u-i karakteristike.
________________________________________________________________________________________________
Poluvodička dioda ima sljedeća sklopna svojstva:
1. ne upravljiva sklopna komponenta

2. dioda uklapa na poticaj priključnih varijabli
3. ako dioda ne vodi, a sklop nastoji da napon između anode i katode postane pozitivan dioda
će provesti (dioda uklapa naponom)
4. ako dioda vodi, a sklop nastoji da struja diode poprimi negativnu vrijednost, dioda će
isklopiti (dioda isklapa strujom).
Bipolarni tranzistor i IGB tranzistor u sklopnom načinu rada su:
1. potpuno upravljiva sklopna komponenta

2. pomoću treće elektrode može se potpuno uklopiti i isklopiti
3. sklopka koja vodi struju u samo jednom smjeru
4. drži napon u jednom smjeru
5. ne može raditi pri kolektorskom naponu suprotnog polariteta.
Unipolarni tranzistor MOSFET ima sljedeća sklopna svojstva:
1. MOSFET je potpuno upravljiva sklopna komponenta

2. ima treću elektrodu kojom se u potpunosti može uklopiti i isklopiti
3. vodi struju u oba smjera
4. drži napon samo jednog smjera zbog poredne diode koja nastaje kao posljedica tehnološkog
postupka izrade.
Tiristor je:
1. djelomično upravljiva sklopna komponenta

2. ima treću elektrodu s kojom se može uklopiti ukoliko je napon između anode i katode
pozitivan
3. nakon uklapanja treća elektroda nema više nikakvu sposobnost upravljanja
4. kada sklop nastoji promijeniti smjer struje kroz tiristor tako da struja postane negativna
tiristor isklopi
________________________________________________________________________________________________
iAK
uAK
iC
uCE
iD
uDS
iAK
uAK
Simboli i pripadajuće u-i karakteristike poluvodičkih sklopnih komponenti
Poluvodičke sklopne komponente imaju velik utjecaj na funkciju pojedine topologije. Primjerice,
ako se za sklopke u sklopu sa slike 1.2. primjene diode taj se sklop naziva ispravljač i omogućava
prijenos energije u samo jednom smjeru. Ukoliko se za sklopke primjene MOSFET-i tada sklop sa
slike 1.2., ovisno o načinu upravljanja sklopki, može raditi ili kao ispravljač ili kao izmjenjivač. Pri
tome sklop može prenijeti energiju u oba smjera.
Literatura:
1. Kassakian J.G., Schlecht M.F.,Verghese G.C., Osnove energetske elektronike I dio, Graphis
Zagreb, 2000
2. Daniel W. Hart, Power electronics, McGraw-Hill, NewYork 2011
________________________________________________________________________________________________
2. ISPRAVLJAČI
Izmjenično-istosmjerni pretvarači nazivaju se ispravljači. Namjena im je pretvorba

izmjenične ulazne veličine u istosmjernu. Ulazna veličina je najčešće struja ili napon sinusnog ili
pravokutnog oblika. Istosmjerna izlazna veličina sastoji se od istosmjerne komponente i od
izmjenične komponente koja predstavlja kolebanje oko srednje vrijednosti. To kolebanje naziva se
valovitost. Smanjivanje valovitosti ostvaruje se filtriranjem nakon temeljnog procesa ispravljanja.
Istosmjerni visokofrekvencijski pretvarači u pravilu sadrže međukrug s izmjeničnom

strujom ili naponom koji se ispravlja a zatim filtrira. Ispravljač u ovom slučaju ispravlja priključnu
varijablu visoke frekvencije.
Ispravljači se realiziraju primjenom različitih poluvodičkih sklopnih komponenti. Diode su

najzastupljenije sklopne komponente koje se primjenjuju pri ispravljanju. Ispravljači realizirani
pomoću dioda pokrivaju širok raspon struje, napona i frekvencija izmjenične ulazne veličine.
Primjenjuju se za ispravljanje struje od nekoliko desetaka mA pa sve do nekoliko desetaka kA.
Naponi su u granicama od nekoliko V do nekoliko kV, a frekvencije ulazne izmjenične veličine
kreću se od 50Hz do nekoliko desetaka MHz. Parametri izmjenične struje i napona utječu na izbor
vrste diode. U sklopovima energetske elektronike upotrebljavaju se brze, ultrabrze i Schottky-ve
diode.
Tiristori se u pravilu upotrebljavaju u reguliranim ispravljačima koji ispravljaju izmjenični

napon napojne mreže. Zbog loših sklopnih svojstava ne upotrebljavaju se pri višim frekvencijama.
Maksimalna opteretivost tiristora jednaka je kao i u dioda.
MOSFET-i se primjenjuju u sinkronim ispravljačima kojima se ispravljaju izmjenične

veličine frekvencije iznad 20 kHz. Svojstvena im je velika brzina, mali gubitci vođenja i
upravljivost. Nedostatak primjene MOSFET-a u ispravljačima ja taj što zahtijevaju sklop za
okidanje što za posljedicu ima značajno povećanje cijene uređaja. Ispravljači koji za ispravljanje
koriste upravljive sklopne komponente nazivaju se sinkroni ispravljači.
Bipolarni i IGB tranzistori rjeđe se primjenjuju u ispravljačima.
Izmjenično-istosmjerni pretvarač koji izravno pretvara jednofaznu ili višefaznu izmjenični

napon ili struju u istosmjernu naziva se izravni ispravljač.
Neizravni ispravljač je ispravljač kod kojga se u postupku ispravljanja vrši pretvorba

oblika ulazne izmjenične veličine. Strujni izvor se pretvara u naponski ili naponski u strujni.
Pretvorba se izvodi pomoću reaktivnih komponenti spojenih paralelno ili u seriju s ispravljačkom
komponentom. Primjer takvih ispravljača su ispravljači E-klase. Ovi ispravljači se primjenjuju za
ispravljanje struje ili napona u visokofrekvencijskim istosmjernim pretvaračima. Svojstveni su im
mali sklopni gubitci i reaktivna struja.
________________________________________________________________________________________________
u u
a) b)
Izravni ispravljač (a) i neizravni ispravljač (b)
+
+ Rezonantni
UB Ispravljač UO
- izmjenjivač
_
Zi
Visokofrekvencijski rezonantni istosmjerni pretvarač
Ukoliko je na ispravljač priključen strujni izmjenični izvor, tada se radi o ispravljaču s utisnutom
strujom. To je slučaj kod visokofrekvencijskih rezonantnih pretvarača. Ukoliko je na ispravljač
priključen izmjenični naponski izvor, tada se radi o ispravljaču s utisnutim naponom. To je slučaj
kod ispravljača koji služe za povezivanje uređaja koji imaju istosmjerno napajanje na izmjeničnu
napojnu mrežu.
Analiza ispravljača provodi se u vremenskom području uz sljedeće pretpostavke:
1. dioda se u stanju vođenja nadomješta serijskim spojem otpora Rf i naponskog izvora Uf

2. dioda se u nepropusnom stanju modelira kao beskonačni otpor ili otvorena sklopka
3. MOSFET se u stanju vođenja nadomješta otporom RDS
4. MOSFET se u zapornom području nadomješta diodom
5. vrijeme oporavka diode jednako je nuli
6. izvor je idealan sinusni ili pravokutni unutarnjeg otpora nula
7. valovitost izlaznog napona na izlazu ni filtra je mala 1%.
________________________________________________________________________________________________
iD
+
Uf
1 uD
Rf Rf
iD
Uf uD
Linearizirani nadomjesni model diode
iD
1 uGS5
RDS uGS4
uGS3 iD
uGS2
UF uGS1 uDS
uDS RDS
1
RF
Nadomjesni model MOSFET-a
________________________________________________________________________________________________
2.1. ISPRAVLJAČ S UTISNUTIM SINUSNIM NAPONOM
2.1.1. Poluvalni ispravljač s otpornim trošilom
Jednofazni ispravljač s utisnutim naponom realizira se kao poluvalni ili punovalni. Poluvalni
ispravljač s otpornim trošilom je najjednostavniji ispravljač. Čini ga jedna ispravljačka komponenta,
jedna dioda. Uz pretpostavku idealnog transformatora napon na sekundaru je up/N gdje je N=np/ns
prijenosni omjer transformatora. Kada je napon sekundara veći od napona vođenja diode us/N>Uf,
dioda provede. Ukoliko je us/N >>Uf, napon Uf može se zanemariti. Dioda, u tom slučaju vodi za
vrijeme cijele pozitivne poluperiode ulaznog napona.
Poluvalni ispravljač prikazan je na slici 2.5..
up
uD
iO 0 T T t
2
iD
up us R uO us
Um
Uf Rf iO 0 t
us > Uf
+
iD
uP us uD uO iD
R
Io Im
iO
0 t
D
us < Uf uD
up us R uO 0 t
Um
uR
Uo Um
0 t
Poluvalni jednofazni ispravljač
Ukoliko je napon us sinusni tada se može zapisati:
us = Um sin t za 0  t  T (2.1)
gdje je Um amplituda izmjeničnog napona.
________________________________________________________________________________________________
Struja diode dana je izrazom (2.2)
iD = Im sin t za 0  t  T/2 (2.2)
iD= 0 za T/2  t  T
Im je vršna vrijednost struje i ukoliko je Uf=0 jednaka je
Um
Im  (2.3)
Rf  R
Srednja vrijednost struje diode dana je izrazom:
T
1
T 0
I sr  I o  iS dt (2.4)
Struja diode postoji samo za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog napona, pa je stoga srednja
struja diode:
1 2
I (2.5)
I sr  
T 0
I m sin ωtdt  m
π
Srednja vrijednost napona trošila je:
ImR (2.6)
U sr  I sr R t 
π
Napon diode u stanju vođenja je zbroj napona Uf i napona na otporu Rf. Kada dioda ne vodi napon
na diodi jednak je us (slika 2.5.). Ukoliko je napon Uf << Us, tada se Uf može zanemariti. Srednja
vrijednost napona diode dana je izrazom:
 T2 
1 
T
U D    I m R f sin ωtdt   U m sin ωtdt  (2.7)
T 0 T 
 2 
________________________________________________________________________________________________
Integral (2.7) jednak je:
ImR
UD   (2.8)
π
Ovaj rezultat očito je korektan jer je ukupna suma napona u krugu jednaka nuli.
Efektivna vrijednost struje trošila i diode dana je izrazom:
1
1T 2
I rms    iD2 dt  (2.9)
T 0 
Iz toga izlazi da je efektivna struja Irms:
1
 T2 2
1 2  I
I rms    I m sin 2 ωt dt   m (2.10)
T 0  2
 
Efektivni napon na trošilu je:
Um (2.11)
U rms 
2
________________________________________________________________________________________________
2.1.2. Punovalni ispravljač s otpornim trošilom
Punovalni ispravljač sastoji se od dvije diode ako se koristi transformator s dva sekunadara
ili od četiri diode ako se ne koristi transformator ili se koristi transformator s jednim sekundarom.
Punovalni ispravljač prikazan je na slici 2.6.
uD1
iO
i D1
D1
R uO
us
up us
us Um
uD2
0 T T t
2
iD2
D2 iD1
Uf Rf iO Io Im
+
i D1
0 t
us >Uf uO u D1
uD1 R
us 0 t
Um
up
iD2
us
D2 Io Im
0 t
uD2
0
D1 t
iO Um
uR
us <Uf R uO
us
Uo Um
up 0 t
us
uD2
+
iD2 Uf Rf
Punovalni ispravljač i pripadajući valni oblici
Struja diode D1 postoji samo za vrijeme pozitivne poluperiode ulaznog napona, a struja diode D2
postoji samo za vrijeme negativne poluperiode ulaznog napona.
________________________________________________________________________________________________
Srednja struja pojedine diode i trošila dana je izrazima (2.12) i (2.13) :
T
2
1 I
I sr  
T 0
I m sin ωt dt  m
π
(2.12)
22 I
I sr   I m sin ωt dt  2 m (2.13)
T 0 π
Napon trošila je periodičan i poluvalni, egzistira i za vrijeme pozitivne i za vrijeme negativne

poluperiode ulaznog napona. Isto vrijedi i za struju trošila.
ImR
U sr  2 I sr R L  2 (2.14)
π
Efektivna vrijednost struje trošila je:

1
2 2 I
I rms    I m2 sin 2 ωt dt   m (2.15)
T 0  2
Efektivni napon na trošilu je:

Um
U rms  (2.16)
2
Regulacija je promjena izlaznog napona uslijed promjene otpora trošila i definira se kao omjer
promjene napona pri promjeni struje trošila od minimalne do nazivne i napona pri nazivnoj struji
trošila:
U R0  U RT
% regulacija  (2.17)
U RT
gdje je UR0 napon neopterećenog kruga a URT napon opterećenog kruga.
Promjena srednje vrijednosti izlaznog napona uslijed promjene srednje vrijednosti struje dobiva se
na sljedeći način:
I U 1
I sr  m  m
π π R f  R  (2.18)
Uz Usr  Isr R T izraz (2.18) poprima oblik

U
U sr  m  I sr R f (2.19)
π
________________________________________________________________________________________________
2.1.3. Jednofazni poluvalni ispravljač s kapacitivnim filtrom
Smanjenje valovitosti izlaznog napona ostvaruje se filtriranjem. Filtar može biti prvog ili drugog
reda, a može se izvesti kao pretežno kapacitivni ili pretežno induktivni. Poluvalni ispravljač s
kapacitivnim filtrom prvog reda prikazan je na slici 2.7..
uD us
iO
Um
iD
Cf 0 t
up us R uO
iD
Uf Rf iO
+
us > Uf +Uc iD IO
Cf 0 t
uP us uD R uO
uD
0 t
D iO Um
us < Uf +Uc
Cf uO
U1
up us R uO
UO U
Um
0 t0 t1 t
Poluvalni ispravljač s kapacitivnim filtrom i pripadajući valni oblici
Kada dioda vodi, napon na trošilu jednak je ulaznom naponu umanjenom za pad napona na diodi.
Ukoliko se napon na diodi može zanemariti, napon na trošilu dan je izrazom U R  U m sin t , a
struja diode iD jednaka je zbroju struje trošila i struje kondenzatora i dana je izrazom:
UO dU O U m
iD  C  sin ωt  ωCU m cos ωt (2.20)
R dt R
Rješenje izraza (2.20) je:
iD  I m sin ωt  ψ  (2.21)
________________________________________________________________________________________________
gdje je
 1 
I m  U m  2  ω2 C2 
(2.22)
R 
 
ψ  arctg ωCR (2.23)
Struja teče kroz diodu od trenutka t0 do trenutka t1 pa vrijedi,
iD=0
sin ωt1  ψ   0  ωt1  ψ  π (2.24)

ωt1  π  ψ
πψ
t1 
ω
Kada dioda ne vodi, kondenzator predaje energiju trošilu. Napon na kondenzatoru opada po
eksponencijalnom zakonu:
t
u O  U 1e CR (2.25)
Napon U1 ovisi o trenutku kada dioda isklopi. Napon U1 kao i trenutak isklapanja diode ne mogu
se analitički odrediti, već je potrebno upotrijebiti numeričke metode određivanja.
U inženjerskoj praksi pokazala se dobrom aproksimacija eksponencijalne krivulje pražnjenja
kondenzatora pravcem. Kako je vremenska konstanta kondenzatora i tereta relativno velika u
odnosu na period ulaznog napona, može se smatrati da je promjena napona kondenzatora linearna
za vrijeme jednog perioda ulaznog napona.
Srednja vrijednost napona kondenzatora jednaka je:
U O
U sr  U O  U m  (2.26)
2
gdje je ΔUO promjena napona kondenzatora, odnosno promjena izlaznog napona za vrijeme jedne
poluperiode ulaznog napona. Najveća promjena napona ostvarena je kad je period pražnjenja
kondenzatora najduži odnosno kada je
t  T
Linearna aproksimacija pretpostavlja da je struja pražnjenja kondenzatora konstantna za cijelo

vrijeme perioda T , te se može zapisati:
du O u u
I sr  I O  C C O C O (2.27)
dt t T
________________________________________________________________________________________________
u O
I sr  C  Cu O f (2.28)
T
Otud je promjena napona na kondenzatoru jednaka:
I sr
u O  (2.29)
Cf
Vrijeme pražnjenja kondenzatora uvijek je manje od T , stoga je valovitost napona na kondenzatoru

uvijek manja od izračunane. Budući da je uvijek cilj ostvariti što manje valovanje to ova
aproksimacija zadovoljava inženjerske potrebe.
Izraz (2.20.) može se i izračunati numeričkim metodama. Skup krivulja koje daju rješenje te
omogućavaju određivanje potrebnih parametara ispravljača dan je na slici 2.9.
________________________________________________________________________________________________
Kada je unutarnji otpor diode reda veličine otpora trošila, tada se njegov utjecaj ne može
zanemariti. Slično vrijedi i kada je kapacitet filtarskog kondenzatora vrlo velik. Utjecaj otpora diode
na rad sklopa može se promatrati na sljedećem primjeru.
Za sklop jednofaznog poluvalnog ispravljača prikazanog na slici potrebno je odrediti srednju

vrijednost ispravljenog napona Usr, te nacrtati vremenski dijagram struje tereta ako je zadano
C = , R = 10 , Rf = 1, Urms = 50 Hz.
uD
iO Uf Rf iO
us
+
iD U OiD uD
uS Cf R uO uS UmCF uO
R
0 t1 y t2 t
iO Uf Rf iO
iD
+
iD
uD
Cf uO uS CF
R R uO IO
0 t
Poluvalni ispravljač s kapacitivnim filtrom
Ako je Cf =  i Uf=0 ispravljeni napon nema valovitosti, pa valni oblici napona i struje izgledaju
kao na slici 2.8.
Iz slike slijedi Usr  U m sin ωt1 i U sr  U m sin ωt2 , gdje je ωt1  α1 i ωt1  α1 .
Napon na teretu dobiva se na temelju činjenice da je naboj koji je pohranjen na kondenzatoru za
vrijeme vođenja diode jednak naboju koji kondenzator predaje teretu dok dioda ne vodi.
t2 T  t1
 if
t1
 iO dt  i
t2
O dt (2.30)
Kako je Uf jednak nuli vrijedi:
if R f  U m sin ωt  U O (2.31)
UO (2.32)
iO  I O 
R
________________________________________________________________________________________________
Sređivanjem i integriranjem dobiva se:
 ψ ψ  1 Rf
 tg    (2.33)
 2 2π R
Numeričko rješenje izraza (2.33) prikazano je na slici 2.9..
o
90
y
2
60
30
0
0.1 0. 5 5 50 500
R
Rf
Ovisnost kuta vođenja diode o omjeru unutarnjeg otpora i otpora trošila
R f 10
U traženom slučaju je   10 odakle je ψ  98
R 1
Otud je
πψ
U sr  U m sin α1  U m sin  101.8 V (2.34)
2
________________________________________________________________________________________________
2.1.4. Jednofazni punovalni ispravljač s kapacitivnim filtrom
Punovalni ispravljač s kapacitivnim filtrom prikazan je na slici 2.10.
uD1
iO
i D1
D1 Cf
uS R uO
up
uS us
uD2
Um
0 t
iD2
D2
Uf Rf iO
iD
+
iD1
Cf
uD1 R uO IO
us >U f +Uc 0 t
uS
up uD
0 t
uS Um
D2
uO
U1 uO
UO
Um
D1 iO
0 t0 t1 t
Cf
us < Uf +Uc R uO
uS
up
uS
uD2
++
iD2 Uf Rf
Jednofazni punovalni ispravljač s kapacitivnim filtrom i pripadajućim

valnim oblicima
Jednofazni punovalni ispravljač s kapacitivnim filtrom analizira se slično kao i poluvalni, s tom
razlikom da se za period ponavljanja valnih oblika uzima T/2 a ne T.
________________________________________________________________________________________________
Kada dioda vodi, napon na trošilu jednak je ulaznom naponu umanjenom za pad napona na diodi.
Ukoliko se napon na diodi može zanemariti, napon na trošilu dan je izrazom U R  U m sin t , a
struja diode iD jednaka je zbroju struje trošila i struje kondenzatora i dana je izrazom:
UO dU O U m
iD  C  sin ωt  ωCU m cos ωt (2.35)
R dt R
Rješenje izraza (2.35) je:
iD  I m sin ωt  ψ  (2.36)
gdje su
 1 
I m  U m  2  4ω 2 C 2 
(2.37)
R 
 
ψ  arctg 2ωCR (2.38)
Struja teče kroz diodu od trenutka t0 do trenutka t1 pa vrijedi
iD=0
sin ωt1  ψ   0  ωt1  ψ  π (2.39)

ωt1  π  ψ
πψ
t1 
ω
Kada dioda ne vodi, kondenzator predaje energiju trošilu. Napon na kondenzatoru opada po
eksponencijalnom zakonu pri čemu je vrijeme pražnjenja dvostruko kraće u odnosu na jednofazni
ispravljač:
t
u O  U 1e CR (2.40)
Napon U1 ovisi o trenutku kada dioda isklopi. Napon U1 kao i trenutak isklapanja diode ne mogu
se analitički odrediti, već je potrebno upotrijebiti numeričke metode određivanja.
U inženjerskoj praksi pokazala se dobrom aproksimacija eksponencijalne krivulje pražnjenja
kondenzatora pravcem. Kako je vremenska konstanta kondenzatora i trošila relativno velika u
odnosu na period ulaznog napona, može se smatrati da je promjena napona kondenzatora linearna
za vrijeme jednog perioda ulaznog napona.
Srednja vrijednost napona kondenzatora jednaka je:
________________________________________________________________________________________________
U O
U sr  U O  U m  (2.41)
2
gdje je ΔUO promjena napona kondenzatora, odnosno promjena izlaznog napona za vrijeme jedne
poluperiode ulaznog napona. Najveća promjena napona ostvarena je kada je period pražnjenja
kondenzatora najduži, odnosno kada je
T
t 
2
Linearna aproksimacija pretpostavlja da je struja pražnjenja kondenzatora konstantna za cijelo

vrijeme polovine perioda T /2 te se može zapisati:
du O U O U O
I sr  I O  C C  2C  2CU O f (2.42)
dt t T
Iz toga proizlazi da je promjena napona na kondenzatoru jednaka:
I sr
u O  (2.43)
2Cf
Vrijeme pražnjenja kondenzatora je uvijek manje od T/2 i u usporedbi s poluvalnim ispravljačem

dvostruko manje. Valovitost napona na kondenzatoru uvijek manja od izračunane. Budući da je
uvijek cilj ostvariti što manje valovanje, ova aproksimacija zadovoljava inženjerske potrebe.
Rješenja izraza (2.20.) i (2.35) može se prikazati kao skup parametraskih krivulja iz kojih se
jednostavno može doći do željenog rješenja. Skup parametarskih krivulja koje daju rješenje te
omogućavaju određivanje potrebnih parametara ispravljača dan je na slikama 2.11. 2.12.
Na slici 2.11. prikazana je relativna valovitost izlaznog napona u ovisnosti o frekvenciji ulaznog
napona i kapacitetu filtarskog kondenzatora. Iste krivulje vrijede i za poluvalni i za punovalni
ispravljač uz uvjet da se za punovalni ispravljač smatra da je filtarski kondenzator dvostrukaog
kapaciteta. Osim toga prikazan je i utjecaj serijskog otpora diode na relativnu valovitost. Može se
uočiti sljedeće: ukoliko je serijski otpor diode u granicama od 0.001R do 0.02 R njegov utjecaj
može biti zanemaren.
Na slici 2.12. prikazan je omjer srednjeg izlaznog napona i vršne vrijednosti ulaznog napona u
ovinosti o kapacitetu kondenzatora C i frekvenciji ulaznog napona.
________________________________________________________________________________________________
Ovisnost valovitosti izlaznog napona ispravljača o filtarskom
kondenzatoru, otporu diode i trošilu.
Za poluvalni ispravljač n=1, a za za punovalni ispravljač n=2
Omjer srednjeg izlaznog napona i ulaznog napona ispravljača s

kapacitivnim filtrom. n=2 za punovalni ispravljač. Za poluvalni ispravljač n=1.
________________________________________________________________________________________________
C R
iD
up us
Mosni punovalni ispravljač s četiri diode – Graetzov spoj s kapacitivnim

filtrom
Ako se koristi transformator s jednim sekundarom ili uopće nema transformatora, punovalni
ispravljač se realizira pomoću 4 diode u mosnom, Graetzovom spoju. Sklop je prikazan na slici
2.13.
________________________________________________________________________________________________
2.1.5. Jednofazni poluvalni ispravljač s induktivnim filtrom
Poluvalni jednofazni ispravljač napona, zaključen s induktivnim filtrom prvog reda, prikazan je na
slici 2.14.
us
Usm
0 t
T T
2
uD1
A Lf iO is,iR1 i R1
iD D1 Io is
up us uD2 D2 R uO IR1m
0 t
B Io
u D1
Lf iO uD1
us > 0 +
0
iD
Uf Rf
t
up us R uO Usm
UDm
i D1
Io
Lf iO
uS < 0 0
t
uP us Rf uO
uD2
uD2 R
Uf
+
0 t
UDm
Usm
i D2
Io
0
t
uAB
Uo U sm
0 t
Jednofazni poluvalni ispravljač s induktivnim filtrom i pripadajući valni

oblici
Punovalni ispravljač s induktivnim filtrom sastoji se od direktne diode i poredne diode te

induktivnog filtra. Direktna dioda ispravlja ulazni napon. Kad direktna dioda ne vodi, struja
induktiviteta zatvara se kroz porednu diodu.
________________________________________________________________________________________________
Napon na primaru transformatora dan je izrazom:
u p  U pm sin ωt (2.44)
Napon na ulazu u induktivni filtar je:
 u p U pm
  sin ωt , za 0  ω t  π (2.45)
u AB  u AB   N N
0 za π  ω t  2 π

Izlazni napon jednak je srednjoj vrijednosti napona na ulazu u filtar:
T T
1 1 U pm (2.46)
U O   u ABdt   U sm sin ωt dt 
T 0 T 0 πN
Struja primara, odnosno ulazna struja, pravokutnog je oblika (na primar se preslikava struja
filtarskog induktiviteta koja se smatra konstantnom) i ovisi o prijenosnom omjeru transformatora i o
izlaznoj struji:
 IO T
 za 0  t 
 2N 2 (2.47)
ip  
  IO za
T
 t T

 2N 2
Amplituda osnovnog harmonika struje opisane izrazom (38) je:
T/2
4 2 I O T/2 2I
I p1m 
T  ip sin ωtdt 
0
TN 0  sin ωtdt  O
πN
(2.48)
Osnovni harmonik ulazne struje može se zapisati na sljedeći način:
2I O
ip1  I p1m sin ωt  sin ωt (2.49)
πN
Budući da je ulazni napon sinusnog oblika, u prijenosu snage sudjeluje samo onaj harmonik struje
koji ima istu frekvenciju kao i ulazni napon. U ovom slučaju to je osnovni harmonik struje. Viši
harmonici struje ne prenose snagu prema trošilu.
________________________________________________________________________________________________
Otud je ulazna snaga ispravljača Pp jednaka:
I p21m R i 2 I O2 R i
Pp   (2.50)
2 π2N2
Gdje je Ri=Upim/Ip1m ulazni otpor ispravljača pri frekvenciji osnovnog harmonika.

Izlazna snaga, odnosno snaga na trošilu je:
PO  I O2 R T (2.51)
Efektivna vrijednost ulazne struje je:
T
1 2 I O2 T I
I prms  
2π 0
iP dt 
8πN 02 
dt  O
2N
(2.52)
Efektivna vrijednost struje osnovnog harmonika je:
I P1m 2I O 2I O
I p1ms   
2 2 πN πN (2.53)
Faktor snage je omjer ulazne snage osnovnog harmonika i ukupne ulazne snage svih harmonika:
Pi I p1msU pi I p1rms
PF    
I prms U pi I prms U pi I prms
(2.54)
I p1rms 2 2
   0.9
I 2
p1rms I 2
p2rms I 2
p3rms  ... π
Ukupna harmonička izobličenja ulazne struje su:
s  I p3rms  I p4rms  ...

2 2 2
I p2rm 1 π2
THD  2
 1   1  0.4834 (2.55)
I p1rms PF 2 8
Vršna vrijednost struje diode jednaka je izlaznoj struji:
I Dmax  I O (2.56)
________________________________________________________________________________________________
Vršna vrijednost reverznog napona diode jednaka je vršnoj vrijednosti napona sekundara, odnosno
vrijedi:
U pm
U Dm   πU O (2.57)
N
Umnožak vršne vrijednosti struje i napona diode daje veličinu koja kaže kolike su mogućnosti
ispravljanja diode s obzirom na opteretivost diode. Omjer izlazne snage i maksimalne opteretivosti
diode daje faktor cpR.
PO I U U 1
c pR   O O  O   0.318 (2.58)
I DmU Dm I DmU Dm U Dm π
Srednja struja diode je:
T
T 2
1 1 I
ID  
T 0
iD dt   I O dt  O
T0 2
(2.59)
Snaga na diodi kada dioda vodi uslijed napona vođenja je:
Uf IO U
PUF  U f I D   f PO (2.60)
2 2U O
Efektivna struja diode je:
1 2
T
I 2 2
IO (2.61)
I Drms  
T0
iD dt 
T
O
 dt 
0 2
Gubitci na unutarnjem otporu diode dani su izrazom:
I O2 R f R
PRf  R f I Drms
2
  f PO (2.62)
2 2R
Ukupni gubitci, gubitci vođenja i gubitci na serijskom otporu su otud:
I OU f I O2 R f PO  U f R f 
PD  PUF  PRf       (2.63)
2 2 2  U O R 
________________________________________________________________________________________________
Gubitci u zavojnici induktiviteta L ovise o otporu namotaja i srednjoj izlaznoj struji:
R L PO
PRL  R L I O2  (2.64)
R
Napon na induktivitetu može se promatrati u vremenu od 0 do T/2 i od T/2 do T:
 uR T
  U O  U O ( π sin ωt  1), za 0  t 
 N 2
uL   (2.65)
U T
za  t T


O
2
Isto vrijedi i za struju filtarskog kondenzatora:
 UO
 ωL π1  cos ωt   ωt   iC (0),
T
t za 0  t 
1 2
iC   u L dt   (2.66)
L0  U O  2πU O  i (0) za
T
 t T
 L ωL
C
2
Srednja struja kroz filtarski kondenzator jednaka je nuli:
T
1
T 0
iC dt  0 (2.67)
Efektivna struja filtarskog kondenzatora je:
T
1 2 IOR
T 0
I Crms  i C dt  a hw (2.68)
fL
Ukupni gubitci otporu koji postoji za izmjeničnu struju su:
R ac I O2 R 2 R ac R
Plc  a 2
hw 2 2
 a hw
2
PO (2.69)
f L f 2 L2
gdje je Rac:
R ac  R L  R C (2.70)
________________________________________________________________________________________________
Ukupni gubitci ispravljača, gubitci transformatora nisu uključeni, dani su izrazom:
 U f R f  R L a hw
2
R ac R 
PC  2 PD  PRL  PLc  PO   
UO R f 2 L2  (2.71)

Uz pretpostavku da su sklopni gubitci dioda jednaki nuli ulazna snaga ispravljača je:
PO  2 PD  PRL  PLc PO  U f R f  R L 
2 R ac R 
Pp   1   ahw (2.72)
 tr  tr  U O R f L 
2 2
Iz toga slijedi izraz za stupanj iskorištenja ispravljača:
PO PO tr  tr
 tr   
Pi PO  2 PD  PrL  PLc 1  U f  R F  R L  a 2 R ac R (2.73)
hw
UO R f 2 L2
________________________________________________________________________________________________
2.1.6. Jednofazni punovalni ispravljač s induktivnim filtrom
Punovalni ispravljač, zaključen s filtrom drugog reda, prikazan je na slici 2.15.. Filtar je drugog
reda, međutim gledajući sa strane ispravljača, filtar je pretežno induktivan, te se ispraljač analizira
kao da je priključen induktivni filtra prvog reda.
u D1 us
L iO
Usm
i D1 A
0 t
D1 Cf T T
uS R uO 2
up B is,iR1 iR1
uS Io is
IR1m
uD2
0 t
i D2 Io
D2
uD1
i D1 Uf Rf A L iO
0 t
+
Cf Usm
us > 0 UDm
uS u D1 R uO
iD1
up B
Io
uS
0
t
D2 uD2
0
t
UDm
D1 L iO Usm
A
C iD2
us < 0 uS R uO Io
up B 0
t
uAB
uS
uD2
Uo
Usm
0
+
i D2 t
Uf Rf
Jednofazni punovalni ispravljač s pretežno induktivnim filtrom i

pripadajući valni oblici
________________________________________________________________________________________________
Napon na ulazu u filtar je:
up U pm
u AB   sin ωt (2.74)
N N
Izlazni napon, dobiven nakon filtriranja, predstavlja srednju vrijednost napona na ulazu u filtar:
T T
T
1 2 2
2 U pm 22U pm
UO  
T 0
u ABdt   u ABdt  
T0 π0 N
sin ωtdt 
πN
(2.75)
Struja koju daje izvor pravokutnog je oblika pri čemu je amplituda jednaka:
 IO T
 , za 0  t 
 N 2
ip   (2.76)
 I O za
T
 t T

 2 2
Vršna vrijednost osnovnog harmonika ulazne struje je:
2 2
T T
4 4I 4I
I p1m  
T 0
ip dt  O  sin ωtdt  O
TN 0 πN
(2.77)
Iz toga slijedi izraz za osnovni harmonik ulazne struje:
4I O
I p1  I p1m sin ωt  sin ωt (2.78)
πN
U prijenosu snage sudjeluje samo osnovni harmonik ulazne struje jer je iste frekvencije kao i napon
pa je snaga:
2
I p1m Ri 8I p21m R i
Pi   (2.79)
2 π2 N2
________________________________________________________________________________________________
Efektivna vrijednost osnovnog harmonika ulazne struje je:
I p1m 4I O 2 2I O (2.80)
I p1ms   
2 2 πN πN
Efektivna vrijednost ulazne struje je:
1 2
T
2I 2 2
IO (2.81)
I pms   iO dt   dt 
O
2
T0 TN 0
N
Faktor snage je prema tome:
Radna snaga I p1rmsU pi I p1rms 2 2 (2.82)

PF      0.9
Ukupna snaga I prms U pi I prms π
Ukupni faktor izobličenja je:
1 π2
THD  1   1  0.4834 (2.83)
PF 2 8
Da bi se odabrala odgovarajuća dioda potrebno je poznavati vršnu vrijednosti reverznog napona i

srednju vrijednost struje za zadani način rada.
Vršna vrijednost reverznog napona na diodi proporcionalna je vršnoj vrijednosti primarnog napona:
2U pm
U Dm   πU O (2.84)
N
Napon na prigušnici razlika je napona na ulazu u filtar i izlaznog napona:
π 
uL  uAB  U O  U O  sin ωt  1 (2.85)
2 
što daje mogućnost određivanja struje induktiviteta:
t
1
ωL 0
iL  u L dt  I O
(2.86)
U  π π
 O   cos ωt  ωt    I O , za 0  ωt  π
ωL  2 2
________________________________________________________________________________________________
i određivanje struje kondenzatora:
UO  π π
iC  iL  I O    cos ωt  ωt   , za 0  ωt  π (2.87)
ωL  2 2
Efektivna vrijednost struje filtarskog kondenzatora :
2 2 2
I R (2.88)
I Crms  
T0
iC dt  a ct O
fL
Otud slijedi izraz za gubitke na serijskom otporu kondenzatora:
R ac I O2 R 2 act2 R ac R
Plc  a 2
ct  PO (2.89)
f 2 L2 f 2 L2
Ukupni gubitci vođenja su:
U R  R L act2 R ac R L 
PC  2 PD  PRL  Plc  PO  f  f  (2.90)
U R f 2 L2 
 O L
a stupanj iskorištenja:
PO PO η tr η tr
ηp    (2.91)
Pi PO  2 PD  PrL  Plc 1  U f  R f  R L  a 2 R ac R
ct
UO R f 2 L2
Ulazni otpor ispravljača je:
U pm π2 N2R  U f R f  R L  π 2 N2R
2 R ac R 
Ri   1   act 2 2  (2.92)
I p1m 8ηp  U t R f L  8ηp
________________________________________________________________________________________________
Naponski prijenosni omjer dan je izrazom:
UO ηp R L 2 2η tr
M Up   
U pi Ri  U R  RL R R (2.93)
πN1  F  f  act2 2ac 2 
 U R f L 
 O
uGS1 S1
L
i S1 IO
ip uS1
C R UO
up
uS2
iS2
S2
uGS2
Sinkroni punovalni ispravljač s LC filtrom.
Punovalni ispravljač ostvaren s 4 diode poznat je pod nazivom ''Graetzov spoj'' i prikazan je na
slici 2.17.:
C R
iD
up us
Mosni punovalni ispravljač s četiri diode – Graetzov spoj s pretežno

induktivnim filtrom
________________________________________________________________________________________________
2.2. ISPRAVLJAČ S UTISNUTOM SINUSNOM STRUJOM
Ispravljač struje najčešće se primjenjuje u rezonantnim pretvaračima kada treba ispraviti

struju rezonantnog kruga. Pri tome ispravljači ispravljaju izmjeničnu struju frekvencije od nekoliko
MHz.
2.2.1. Poluvalni ispravljač s utisnutom strujom i kapacitivnim filtrom
Poluvalni ispravljač s utisnutom strujom sinusnog oblika i kapacitivnim filtrom prikazan je na slici
2.18.
ip
Ipm
0 t
T T
2
u D1 up , up1
iD1 iO up1
NUO up
2 Up1m
D1
0
ip uD2 C R uO t
D2 NUO
2
iD2
i D1
Uf Rf iO
+
ip > 0 iD1
IO IDm
uD1 0
iS C R uO t
i D2
IO IDm
iD2 iO 0 t
ip < 0 iC
Rf
iS C R uO
IO
Uf +
0
t
uD1
0 t
UDm
UO
u D2
0 UDm t
UO
Poluvalni ispravljač struje i s kapacitivnim filtrom i

pripadajući valni oblici
________________________________________________________________________________________________
Struja izvora je sinusnog oblika i dana je izrazom (2.94):
ip  I pm sin ω t (2.94)
Struja teče kroz diodu D1 samo za vrijeme pozitivne poluperiode ulazne struje:
 T
 NI pm sin ω t , za 0  t 
 2
iD1   (2.95)
0 T
 za  t T
 2
Izlazna struja jednaka je srednjoj vrijednosti struje diode D1:
T
T
1 NI pm 2 NI pm
I O   iD1dt   sin ωt dt  (2.96)
T 0 2π 0 π
Iz izraza (2.96) slijedi da je srednja izlazna struja direktno proporcionalna vršnoj vrijednosti ulazne
struje. Otud slijedi DC/AC strujni prijenosni omjer:
IO 2IO 2N (2.97)
K1     0.45N
I prms I pm π
Istosmjerna komponenta izlaznog napona je:
NI pm R
U O  IOR  (2.98)
π
Kako je ulazna struja sinusnog oblika, ulaznu snagu tvori samo umnožak osnovnog harmonika
napona i ulazna struja.
2
I prm Ri π 2 I O2 R i (2.99)
Pi  
2 2N 2
gdje je Ri ulazni otpor ispravljača pri osnovnom harmoniku frekvencije f.
Izlazna snaga ispravljača je :
PO  I O2 R (2.100)
________________________________________________________________________________________________
Ako se zanemari pad napona na diodama, napon primara pravokutnog je oblika definiran izrazom
(2.101):
 NU O
 za 0  ω t  π
2
up   (2.101)
 NU O za π  ω t  2π
 2
Efektivna vrijednost primarnog napona:
1 2
T
NU2 2 2
NU O (2.102)
T 0  dt 
U prms  u R dT  O
4π 0
2
Amplituda osnovnog harmonika je:
T T
2 4 NU O 2 NU O (2.103)
U p1m  
T 0
u p sin ωt dt  
T 0 2
sin ωt dt 
π
a efektivna vrijednost osnovnog harmonika napona :
U p1m 2 NU O 2 NU O
U p1rms    (2.104)
2 2π π
Faktor snage omjer je radne snage i ukupne snage ispravljača i dan je izrazom:
Radna Snaga Pi I prms U p1rms U p1rms

PF    
Ukupna Snaga I prms U prms I prms U prms U prms
(2.105)
U R1rms 2 2N
   0. 9
2
U p1rms  U p2rms
2
 U p3rms
2
 ... π
Ukupna harmonijska izobličenja ulaznog napona ispravljača su:
2
U R2rms  U R3rms
2
 U R3rms
2
 ... 1 π2 (2.106)
THD  2
 1   1  0.4834
U R1rms PF 2 8
________________________________________________________________________________________________
Vršna vrijednost struje diode je:
I Dm  NI Rm  π I O (2.107)
Vršna vrijednost napona je :
U Dm  U O (2.108)
Omjer izlazne snage i maksimalne snage koju diode mogu prenijeti je:
PO I U 1 (2.109)
c pR   O O   0.318
I DmU Dm I DmU Dm π
Poznavajući vršne vrijednosti struje i napona diode, iz izraza (2.100) slijedi:
PO  c pR I DmU Dm (2.110)
Gubitci na diodi, ukoliko napon vođenja diode nije zanemariv :
Uf (2.111)
PUF  U f I D  U f I O  PO
UO
Efektivna struja diode D1 je:
1 2
T
N 2 I pm
2 2
T 0  sin
I D1rms  iD1dt  2
ωt d t
T 0 (2.112)
NI pm πI O
 
2 2
Gubitci na diodi uslijed otpora Rf :
π 2 I O2 R f π 2 R f
PRf  R f I Drms
2
  PO (2.113)
4 4R
________________________________________________________________________________________________
Ukupni gubitci vođenja diode:
π 2 I O2 R f U π2R f 
PD  PUF  PRf  I OU f  R f I Drms
2
 I OU F   PO  f   (2.114)
4  UO 4R 
Struja filtarskog kondenzatora je:

I π sin ω t  1,
T
 za 0  t 
 O 2
iC  iD1  I O   (2.115)
 I , T
za  t T


O
2
Iz toga slijedi efektivna struja filtarskog kondenzatora:
T
1 2 π2
T 0
I Crms  iC dt  I O  1, (2.116)
4
Gubitci na filtarskom kondenzatoru su:
2 π  R  π2 
2
PRC  R C I 2 C(rms)  R C I O   1  PO C   1 (2.117)
 4  R  4 
Gdje je RC ekvivalentni serijski otpor kondenzatora.
Ukupni su gubitci su iz toga:
2 π 
2
π2IO R f 2
PC  2 PD  PRC  2 I OU f   R C I O   1 
2  4 
(2.118)
 2U π 2R f R C  π 2 
 PO  f     1
 U O 2R R  4 
Uključujući gubitke u proračun ulazna snaga je:
PO  PC PO  2 PD  PRC
Pi   
η tr η tr
(2.119)
PO  2U f π 2 R f R C  π 2 
 1      1
η tr  U O 2R R  4 
________________________________________________________________________________________________
gdje je tr stupanj korisnog djelovanja transformatora.
Stupanj korisnog djelovanja ispravljača je:
PO PO η ty η ty η ty
R     (2.120)
Pi PO  PC 1  PC 2U f π R f R C  π 2 
2
 
PO 1  U  R  R  4  1
O  
Ulazni otpor ispravljača je :
2 N 2 R  2U F π 2 R f R C  π 2  2 N 2 R (2.121)
Ri  1      1  2
π 2 ηtr  U O 2R R  4  π η R
Ulazna snaga kao funkcija efektivne vrijednosti napona osnovnog harmonika je:
2
U p1rms
Pi  (2.122)
Ri
Otud je stupanj iskorištenja ispravljača jednak:
2
P  U  Ri
ηR  O   O  (2.123)
Pi  U p1rms  R

Prijenosni DC-AC omjer:
UO ηp R T πη p πη p
M UR    
U p1rms Ri  2U f π 2 R f R C  π2  N 2 (2.124)
N 2 1      1
 U O 2R L RL  4 
________________________________________________________________________________________________
2.2.2. Punovalni ispravljač s utisnutom strujom i kapacitivnim filtrom
Punovalni ispravljač struje sinusnog oblika zaključen kapacitivnim filtrom i trošilom prikazan je na
slici 2.19.:
u D1 ip
iO
Ipm
i D1 0
D1 C T T t
uS R uO 2
ip
up ,u p1 u p1
uS NU o up
u D2
U p1m
0
t
i D2 NU o
D2
iD1
Uf Rf iO
+
i D1 IO IDm
iS > 0 C 2
u D1 R uO
uS 0 t
ip i D2
uS IO I Dm
2
D2 0 t
iC
D1
IO
iO
0 t
C
iS < 0 R uO u D1
uS
0
ip UDm t
- 2Uo
uS uD2
u D2
0 t
- 2UO U Dm
+
i D2 U f Rf
Punovalni ispravljač s utisnutom strujom i kapacitivnim

filtrom i pripadajući valni oblici
________________________________________________________________________________________________
Izlazna struja jednaka je srednjoj vrijednosti zbroja struja D1 i D2:
T
T
2 NI pm 2 2 NI pm
1
iD1  iD 2  dt 
T 0  sin ωt dt 
IO  (2.125)
T 0
π
Ulazna snaga je:
2
I pm Ri π 2 I O2 R i
Pi   (2.126)
2 8N 2
Uz pretpostavku da je pad napona na diodama jednak nuli napon primara je pravokutnog oblika
amplitude NUO:
 T
 NU O , za 0  t 
 2
up   (2.127)
 NU , T
 za  t T

O
2
Efektivna vrijednost napona Up je:
T
1 2 N 2U O2 π
T 0 π 0
U prms  u p dt  dt  NU O (2.128)
Osnovni harmonik ima efektivnu vrijednost definiranu izrazom (2.129):
U p1m 2 2U O (2.129)
U p1ms  
2 π
Iz toga se može izračunati faktor snage:
Pi I prms U p1rms U p1rms 2 2

PF      0.9 (2.130)
I prms U prms I prms U prms U prms π
________________________________________________________________________________________________
I ukupna harmonijska izobličenja:
1 π2 (2.131)
THD  1   1  0.4834
PF 2 8
Vršna vrijednost struje diode proporcionalana je izlaznoj struji:
πI O
I Dm  (2.132)
2
Vršna vrijednost reverznog napona diode je:
U Dm  2U O (2.133)
Omjer izlazne snage i maksimalne snage koju bi diode mogle prenijeti ako su ulazni napon i struja
pravokutnog oblika je:
PO I U 1
cpR   O O   0.318 (2.134)
I DmU Dm I DmU Dm π
Efektivna vrijednost struje pojedine diode je:
T
T
1 2 N I 2 2 2
NI Rm πI O
I Drms   iD1dt   sin ωt dt   (2.135)
Rm 2
T0 T 0
2 4
Gubitci na serijskom otporu diode RF je:
π 2 I O2 R f π 2 R f
PDR  R f I Drms
2
  PO
16 16R (2.136)
Srednja struja diode je:
T
T
1 1 2 NI pm I O
T 0 T 0
ID  I D1dT  NI pm sin ωt dt   (2.137)
π 2
________________________________________________________________________________________________
Gubitci na diodi uslijed napona vođenja diode su:
Uf IO U
PUF  U f I D   f PO
2 2U O (2.138)
Ukupni su gubitci kako slijedi:
U f I O π 2 I O2 R f  Uf π2R f  (2.139)
PD  PUf  PRf    PO   
2 16  2U O 16R 
Struja filtarskog kondenzatora je:
π 
I Cf  iCR I O  NI Rm sin ωt  I O  sin ωt  1 (2.140)
2 
Efektivna struja kroz filtarski kondenzator je:
T
1 2 π2
T 0
I Cf(rms)  iCf dt  I O  1  0.4834 I O (2.141)
8
Gubitci na filtarskom kondenzatoru su:
 π2  R  π2 
PRC  R C I Cf(rms)
2
 R C I O2   1  C   1 PO (2.142)
 8  R  8 
gdje je RC ekvivalentni serijski otpor kondenzatora.
Ukupni gubitci ispravljača:
π 2 I O2 R f  π2 
PC  2 PD  PRC  U f I O   R C I O2   1 
8  8 
(2.143)
U π 2 R f R C  π 2 
 PO  f     1
 U O 8 R R  8 
Ulazna snaga ispravljača je stoga:
PO  PC PO  U f π 2 R f R C  π 2  (2.144)
Pi   1      1
ηtr η tr  U O 8R R  8 
________________________________________________________________________________________________
Faktor tr predstavlja stupanj iskorištenja transformatora.
Ukupni stupanj iskorištenja ispravljača je:
PO PO η tr η tr
ηp   
Pi PO  2 PD  PRC Uf π R f R C  π2 
2
(2.145)
1     1
UO 8R R  8 
Ulazni otpor ispravljača je:
8N 2 R  U f π 2 R f R C  π 2  8NR
Ri  1      1  2 (2.146)
π η tr  U O
2
8R R  8  π η R
Prfijenosni AC-DC omjer dan je izrazom (2.147):
UO ηR R t πη tr sη R
M Up     (2.147)
U Rrms Ri  U π 2R i R C  π 2  2 2N
2 2 N 1  f     1
 UO 8R R  8 
uGS1
S1
iS1 IO
uS1
C R UO
ip up
uS2
i S2
S2
uGS2
Punovalni sinkroni ispravljač struje s kapacitivnim filtrom

________________________________________________________________________________________________
Najveće opterećenje na diodi sjavlja se kada je dioda nepropusno polarizirana. Tada je UDm diode
jednak sumi vršne vrijednosti ulaznog napona i maksimalne vrijednosti napona na filtarskom
kondenzatoru.
U1
U Dm  U m  U sr  (2.148)
2
Literatura:
1. Marian K. Kazimierzuk, Dariusz Czarkowski, Resonant Power Converters, John Wiley and
Sons, 1995
2. Robert W. Erickson, Dragan Maksimović, Fundamentals of power electronics, Kluwer
academic Publishers, 2001
Zagreb, 2000
5. Barry W Williams, Principles and Elements of Power Electronics, Published by Barry W
Wiliams, 2006
________________________________________________________________________________________________
3. ISTOSMJERNI VISOKOFREKVENCIJSKI PRETVARAČI
Istosmjerni pretvarači upotrebljavaju se u napajačima elektroničke opreme gdje upravljaju

tokom električne energije između dva istosmjerna sustava. Istosmjerni pretvarač priključuje se na
istosmjerni izlazni napon izmjenično-istosmjernog pretvarača i pretvara ga u druge istosmjerne
napone potrebne za napajanje elektroničkih sklopova. Upotrebljavaju se i u električnoj vuči za
upravljanje brzinom vrtnje istosmjernih motora primjerice kod viličara i u elektromotornim
vlakovima. Jedna vrsta istosmjernih pretvarača koja se većinom upotrebljava u električnoj vuči
naziva se ''čoper''.
Visokofrekvencijski pretvarači u sklopnom načinu rada temelje se na energetskim
sklopovima u kojima je trajanje sklopne periode poluvodičkih sklopki kratko u usporedbi s
trajanjem promjena ulaznih i izlaznih veličina. Najčešće se upotrebljavaju za spajanje istosmjernih
sustava različitih naponskih razina. Ti su pretvarači poznati pod nazivom visokofrekvencijski
istosmjerni pretvarači.
Istosmjerni visokofrekvencijski pretvarači prema načinu rada se mogu podijeliti na:

- pretvarače bez galvanskog odvajanja izlaza od ulaza
- pretvarače s galvanskim odvajanjem.
Ovisno o načinu regulacije izlazne veličine koji se primjenjuje, pretvarači se dijele na:
- pretvarače koji mijenjaju izlaznu veličinu promjenom vremena vođenja sklopne
komponente, uz konstantni sklopni period (upravljanje pri konstantnoj frekvenciji),
- pretvarače koji mijenjaju izlaznu veličinu promjenom sklopnog perioda, upravljanje pri
konstantnom vremenu vođenja ili upravljanje pri konstantnom vremenu ne vođenja
- pretvarače koji mijenjaju izlaznu veličinu promjenom sklopne frekvencije
- pretvarače koji istovremeno primjenjuju dva ili tri načina regulacije.
Postoje četiri osnovne topologije visokofrekvencijskog istosmjernog pretvarača kod kojih se

uglavnom primjenjuje upravljanje pri konstantnoj frekvenciji[1]:
- silazni pretvarač (propusni spoj, engl. buck)
- uzlazni pretvarač (blokirni spoj bez invertiranja, engl. boost)
- silazno-ulazni pretvarač (blokirni spoj s invertiranjem, engl. buck-boost)
- Ćukov pretvarač.
Za silazni pretvarač karakteristično je da je izlazni napon uvijek jednak ili niži od ulaznog.
Uzlazni pretvarač na svom izlazu daje napon jednak ili viši od ulaznog.
Silazno-uzlazni pretvarač može dati viši ili niži istosmjerni napon od ulaznog. Iz načina rada
proizišla su imena pretvarača.
________________________________________________________________________________________________
U nekim primjerima potrebno je odabrati odgovarajući istosmjerni pretvarač da bi se postigla
optimalna iskoristivost uređaja. Primjerice, istosmjernim pretvaračem može se regulirati napon ili
struja na nereguliranom izmjenjivaču i tako održavati izlazni napon izmjenjivača konstantnim [1].
U ovom poglavlju predstavljena je analiza rada visokofrekvencijskih istosmjernih pretvarača u
ustaljenom stanju.
Visokofrekvencijski su istosmjerni pretvarači sklopovi periodički promjenjivih topoloških stanja.
Unutar jednog sklopnog perioda razlikuje se nekoliko intervala u kojima je sklop stabilne strukture i
može se opisati jedinstvenim sustavom diferencijalnih jednadžbi. Intervale rada karakterizira stanje
sklopke (otvorena, zatvorena). Stanje poluvodičkih sklopki (otvorene ili zatvorene) definira
strukturu spoja.
Analiza rada istosmjernih pretvarača predstavljena u idućim poglavljima provodi se uz sljedeće

pretpostavke:
- Dioda je idealna jednosmjerna sklopka. U stanju vođenja na diodi nema pada napona. U
zapornom stanju kroz diodu ne teče struja. Sklapanje diode je trenutno
- Unipolarni tranzistor je idealna dvosmjerna sklopka
- Prigušnica i kondenzator su idealne komponente
- Filtarska prigušnica je dovoljno velikog induktiviteta tako da se valovitost izlazne struje
može zanemariti za vrijeme jednog sklopnog perioda
- Na ulazu pretvarača priključen je idealni naponski izvor
- Trošilo je radni otpor
- Kapacitet filtarskog kondenzatora je dovoljno velik tako da se valovitost izlaznog napona
može zanemariti za vrijeme jednog sklopnog perioda.
________________________________________________________________________________________________
3.1. SILAZNI PRETVARAČ
(Propusni spoj, engl. Buck converter)
Osnovna topologija silaznog pretvarača prikazana je na slici 3.1. Sklopka se otvara i zatvara
frekvencijom 1/T pri omjeru trajanja vođenja i perioda D. Omjer D naziva se faktor vođenja
sklopke. Napon na trošilu R je isprekidani ulazni napon, tj. niz impulsa amplitude UB i srednje
vrijednosti UO=DUB. Napon trošila izrazito je valovit.
iB 1 iO
uO(t)
UB
UB +
2
uO
- R 1 2 1
DU B
0 t
DT (1-D)T
T
Osnovna topologija silaznog pretvarača
Istosmjerna komponenta napona praćena tolikim valovanjem, u većini slučajeva, ne može se

iskoristiti za napajanje uređaja . Štoviše, neka trošila, primjerice integrirani digitalni sklopovi, rade
ispravno samo ako se napajaju iz istosmjernih izvora male valovitosti struje i napona. Istosmjerni
pretvarači najčešće imaju takve priključne napone da neznatno odstupaju od svojih srednjih
vrijednosti. Osnovnu topologiju silaznog pretvarača (sl. 3.1.) potrebno je modificirati dodavanjem
niskopropusnog filtra između sklopke i trošila. Kako ova analiza pretpostavlja idealne komponente,
dodavanje filtra ne utječe na ukupne gubitke sklopa. Snaga disipirana na sklopci jednaka je nuli.
Isto vrijedi i za filtarsku prigušnicu i kondenzator.
iB 1
L iO u O(t)
UB 2
+
-
uO 1 2 1
C R DUB
0 t
DT (1-D)T
T
Silazni pretvarač s niskopropusnim filtrom
Sklopka S ima dva moguća položaja. Ovisno o položaju sklopke razlikuju se dva topološka stanja
sklopa.
Period u kojem je sklopka S u položaju 1 traje od t=t0=0 do t=DT, gdje je T sklopni period. Period u
kojem je sklopka u položaju 2 traje od t=DT do T.
________________________________________________________________________________________________
3.1.1. Silazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice
iL I2L
ILsr
 UO DIL
I1L UB  UO L
I1L
L
iB 1
iS1 iL L iO
DT T t
UB iC
2 iS1
+
-
uO I2L
C R I1L I1L
UB  UO
L
T t
a) DT
iS2 I2L
iB 1 iL L iO  UO
L
I1L
UB i S2 iC
2 DT T t
+ uO
- C R uL
UB -UO
A1 A1 =A2
b)
DT A2 t
-UO
Silazni pretvarač i pripadajući valni oblici. a) sklopka u položaju 1., b)

sklopka u položaju 2.
Neka je do trenutka t = t0 sklopka u položaju 2. Struja prigušnice L zatvara se preko sklopke S,

kondenzatora C i trošila R. Vrijednosti struja i napona u trenutku t0 su sljedeći:
iL(0) = IL1
iC(0) = IC1
UC(0) = UO = const.
iS1(0) = 0
iS2(0) = IL1
U trenutku t = t0=0 sklopka S preklopi iz položaja 2 u položaj 1 (slika 3.3.a). Dok je sklopka u
položaju 1, struju i napone u krugu opisuju izrazi:
diL
U B UO  L (3.1)
dt
________________________________________________________________________________________________
iS1  iL
iS2  0 (3.2)
iC  iL  I R
Rješenje diferencijalne jednadžbe (3.1) je:
U B  U O t  L iL  k (3.3)
Konstanta k određena je početnim uvjetom:
t 0
(3.4)
k  iL (0)  I L1
Iz čega slijedi:
UB UO
i L  I L1  t
L
(3.5)
U UO
iC  I L1  B t  IR
L
Sklopka S je zatvorena do t = DT (gdje je D faktor vođenja).
interval u kojem je sklopka u pol. 1

D (3.6)
sklopni period T
Na kraju intervala, u trenutku DT , struja prigušnice i napon kondenzatora su:
UB UO
I L ( DT )  I L1  DT
L (3.7)
U C ( DT )  U O
Struja prigušnice ne može se trenutno prekinuti. Kad sklopka otvori, na prigušnici se inducira napon
koji nastoji održati struju koja je po iznosu i smjeru jednaka struji prije isklapanja sklopke.
Prigušnica se ponaša kao izvor energije, inducirani napon na prigušnici je suprotnog polariteta u
odnosu na polaritet prije isklapanja sklopke. Kada inducirani napon dosegne vrijednost izlaznog
napona uvećanog za napon praga vođenja diode, dioda D provede. To znači da prigušnica trenutno
propusno polarizira diodu kad se sklopka otvori, te dioda preuzima struju prigušnice, odnosno
preuzima funkciju sklopke. Ovaj proces se naziva prirodna komutacija. Sklopka S1 najčešće se
realizira pomoću MOSFET-a, a sklopka S2 zbog jednostavnosti izvedbe sklopa, pomoću diode.
________________________________________________________________________________________________
Sklopka S2 može se zamjeniti s potpuno upravljivom sklopkom odnosno MOSFET-om. U tom je
slučaju sklop za upravljanje složeniji.
Dok je sklopka u položaju 2 krug se može opisati sljedećim diferencijalnim jednadžbama:
di L
0  UO  L
dt
iL  iD
(3.8)
iS  0
u L  U O
uS  U B
Rješenje izraza (3.8). je:
 U Ot  LiL  k1 (3.9)
Konstanta k1 određena je početnim uvjetom:
k 1  iL (T )  I L2 (3.10)
Na kraju sklopnog perioda struja prigušnice je:
iL T   
UO
1  DT   I L2 (3.11)
L
odnosno
UO U UO
iL (T )   (1  D)T  B DT  I L1 (3.12)
L L
Struja prigušnice može se zapisati i u obliku:
 1 t 
 I sr  I L  2  DT  t  0, DT 
  
iL  
 I  I  t  1 
(3.13)
t  DT , T 


sr L
 DT 2 
Ukupna promjena struje prigušnice je:
UB UO U
I L  I L2  I L1  DT  O (1 - D)T (3.14)
L L
________________________________________________________________________________________________
Iz toga slijedi da je istosmjerni faktor pretvorbe:
UO  UBD (3.15)
Istosmjerni faktor pretvorbe može se odrediti i na temelju činjenice da je srednja vrijednost napona
na prigušnici jednaka nuli:
T
1
U L   U Ldt  0 (3.16)
T 0
Stoga vrijedi
1 
DT DT
  U B  U O dt   U Odt   0 (3.17)

T0 T 
Integriranjem i sređivanjem dobiva se:
U B  UO D  UO 1  D (3.18)
Ili kraće:
UO  UBD
(3.19)
iB
iS1
L iO
UB
+
UO
C
iS2 R
Silazni pretvarač ostvaren pomoću MOSFET-a i diode
iB
iS1
UB + L iO
-
UO
C R
i S2
Silazni pretvarač ostvaren pomoću dva MOSFET-a
________________________________________________________________________________________________
UO
UB 1
0
0.5 1 D
Istosmjerni faktor pretvorbe silaznog pretvarača. Izlazni napon u

ovisnosti o faktoru vođenja D
U idealnom slučaju snaga na ulazu u pretvarač jednaka je snazi na izlazu pa je stoga:
T T
1 1
PO   iulU B dt  U B  iS dt  U O I O (3.20)
T 0 T 0
1 DT  1 t 
T

PO  U B    I sr  I L    dt   0dt  (3.21)
T 0   2 DT  DT 
1  1 D 2T 2  (3.22)
U B  I sr DT  I L  DT    U B I sr D
T  2 2 DT 
PO
I sr  (3.23)
UBD
Promjena napona na kondenzatoru uO odgovara površini ispod pozitivnog ili negativnog dijela
struje filtarskog kondenzatora C.
iC
A3
T t
DT 1  D T
2 2 DIL
DT
Struja filtarskog kondenzatora

________________________________________________________________________________________________
Promjena napona na kondenzatoru dana je izrazom.
DT 
1 D T
2
1 (3.24)
U C 
C DT
 i dtC
Osjenčena površina odgovara integralu, pa stoga vrijedi:
DT I 1 (1  D)T I 1
A3       (3.25)
2 2 2 2 2 2
kako je
U O 1  D T
I  (3.26)
L
otud je
I U 1  D  2
U C  T R T (3.27)
8C 8LC
Efektivna vrijednost struje kroz filtarski kondenzator dana je izrazom:
1
DT
1
T
I L (3.28)
I Crms   i dt  i dt 
2 2
C C
T 0
T DT 2 3
uB
uO
iL
u GS
Prijelazna pojava kod silaznog pretvarača
________________________________________________________________________________________________
3.1.2. Silazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice
I
Kad je srednja struja prigušnice manja ili jednaka polovini promjene struje, I sr  , struja
2
prigušnice pada na nulu prije isteka sklopnog perioda T. Struja prigušnice nije kontinuirana. U tom
slučaju izlazni napon ovisi, osim o faktoru vođenja i o otporu trošila.
Na početku sklopnog perioda i u trenutku DT struja prigušnice je:
iL1  0
UB UO (3.29)
iL2  DT
L
Energija pohranjena u magnetskom polju filtarske prigušnice za vrijeme DT jednaka je energiji

predanoj otporu R.
Stoga je izlazna snaga:
2
 U UO  1 U2 (3.30)
PR  L B DT    I srU O  O
 L  2T R
UB UO UO
DT  2T (3.31)
L LR
L UO
UB UO   2T (3.32)
R DT
 L 2 1
U O 1      UB (3.33)
 R T D 
1
UO  L 2 1
 1     (3.34)
UB  R T D 
________________________________________________________________________________________________
iL
 UR
IL 2 L
UB  UO
L DIL I Lsr
DT T t
iS1
IL 2
UB  UO
L
DT T t
iS 2
IL2  UO
L
DT T t
uL
UB - UO
A1 A 1 = A2
DT A2 t
- UO
Naponski i strujni valni oblici silaznog pretvarača kada radi

isprekidanom strujom prigušnice
________________________________________________________________________________________________
UO /UB
D = const.
1.00 1.00
0. 90
0.80 0. 80
0. 70
0.60 0. 60
0. 50
0.40 0. 40
0. 30
0.20 0. 20
0. 10
0.00
0. 00
B
0. 25 0.50 1
0. 75 1. 00 1.25
O 1. 50 i
Istosmjerni faktor pretvorbe silaznog pretvarača u ovisnosti o izlaznoj

struji i faktoru vođenja
Isprekidana crta predstavlja granicu između područja u kojem pretvarač radi s kontinuiranom
strujom prigušnice i područja u kojem pretvarač radi s isprekidanom strujom prigušnice.
________________________________________________________________________________________________
3.2. UZLAZNI PRETVARAČ
(Blokirni spoj, engl. Boost converter)
Slika 3.11. prikazuje osnovnu topologiju uzlaznog pretvarača. Na slici 3.12. prikazana su dva
slučaja:
a) sklopka S u položaju 1
b) sklopka S u položaju 2.
Prvi je interval interval u kojem je sklopka u položaju 1. Taj intervaltraje od trenutka t = 0 do t

= DT. Sklopka se u položaju 2 nalazi u periodu od t = DT do T.
iB L iO
2
UB 1
+ UO
- C R
uO (t)
1 2 1
1
UB
1 D
0
DT (1-D)T t
T
Osnovna topologija uzlaznog pretvarača
________________________________________________________________________________________________
3.2.1. Uzlazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice
iL IL 2
ILsr
UB  UO D IL
I L1 L
UB IL1
L
iB L iL 2 iO DT T t
iS 1 iS1
UB iC IL 2
1 IL1
+ R UO a) IL1
UB
- C L
DT T t
iS2 IL2
UB  U O IL 1
iB L iL iS 2 iO L
2
UB iC DT T t
1
+ R UO b)
- C uL
UB
A1 A1 =A2
DT A2 t
UB - UO
Uzlazni pretvarač i pripadajući valni oblici: a) sklopka u položaju 1., b)

sklopka u položaju 2.
Do trenutka t = t0 = 0 sklopka je bila u položaju 2. (slika 3.12.a). Struja je zatvorena kroz

prigušnicu L, diodu D, kondenzator C i trošilo R. U trenutku t = 0 vrijednosti struja i napona su:
iL(0) = IL1
iC(0) = IC1
iS(0) = 0 (3.35)
UO(0) = UC(0) = const.
U periodu 0-DT nadomjesna shema sklopa prikazana je na slici 3.13.a Sklop se tada može opisati
sljedećim jednadžbama:
di L
uL  U B  L (3.36)
dt
________________________________________________________________________________________________
Otud je struja induktiviteta iL:
t
U U Bt
iL  B
L  dt 
0
L
 k  iS 1 (3.37)
Rješenjem gornjih izraza dobiva se:
t
UB U Bt
iL 
L  dt 
0
L
k (3.38)
Konstanta k je struja prigušnice u trenutku t=0 i iznosi:
iL (0)  I L1 (3.39)
Stoga je:
UB
iL  I L1  t
L (3.40)
iC  iR
Sklopka S se nalazi u položaju 1 do trenutka t = DT. U tome trenutku struja prigušnice ima
vrijednost :
U
iL ( DT )  iL1  B DT
L (3.41)
U C ( DT )  U O
U trenutku t = DT sklopka preklopi iz položaja 1 u položaj 2. Nadomjesna shema sklopa dok je

skopka u položaju 2, prikazana je na slic 3.12b.
Kako je napon na prigušnici U L  U B  U O , dif. jednadžbe kojima je opisan sklop u ovom intervalu
su:
diL
UB  L UO
dt
(3.42)
iS  0
iL  iD  iC  iO
________________________________________________________________________________________________
Iz toga izlazi da:
diL
UB UO  L , (3.43)
dt
Rješenje izraza (3.43). je:
UB UO t U UO
iL 
L 
0
dt  B
L
t  k (3.44)
Konstanta se odreduje iz početnih uvjeta,
UB UO
iL   t  I L2 (3.45)
L
Struja kondenzatora razlika je struje prigušnice i struje trošila:
UB UO (3.46)
iC  iL  iO   I L2  I O
L
Sklopka S je otvorena od trenutka t = DT, pa do t = T. Stoga je vrijeme za koje je sklopka otvorena

(1– D)T.
UB UO
iL (T )  I L1  1  DT   I L2 (3.47)
L
Snaga na ulazu jednaka je snazi na izlazu, pa vrijedi:
T T
PO 
1

1
iulU B dt  U B  iL dt iul  iL 
T 0 T 0
(3.48)
T T
1 1
PO  
T 0
I sr dt  U B I srt  U B I sr
T 0
Kako je srednja vrijednost napona na prigušnici za vrijeme jednog sklopnog perioda jednaka 0
vrijedi:
T
1
T 0
U L dt  0 (3.49)
________________________________________________________________________________________________
Iz toga slijedi:
DT T
 U  U O dt  0
1 1
T 0 U Bdt  T DT
B
(3.50)
U B DT  U O  U B   T 1  D 
1 1
T T
U B D  U O  U B 1  D 
(3.51)
U B  U O 1  D 
Istosmjerni faktor pretvorbe slijedom toga je:
1
UO  UB (3.52)
1 D
Istosmjerni faktor pretvorbe je omjer izlaznog i ulaznog istosmjernog napona.

Omjer izlazne i ulazne srednje struje dobiva se na temelju činjenice da sklop radi bez gubitaka te da
su ulazna i izlazna snaga pretvarača jednake.
UO
UB 2
0
0.5 1 D
Istosmjerni faktor pretvorbe u ovisnosti o faktoru vođenja D
Snaga na trošilu je:
PO  U O I O (3.53)
________________________________________________________________________________________________
Snaga na ulazu u pretvarač je:
Pul  I srU B (3.54)
UO 1
 (3.55)
UB 1 D
Uvođenjem istosmjernog faktora pretvorbe i sređivanjem slijedi:
U O I O  I srU B  I srU O 1  D
(3.56)
I O  I sr 1  D (3.57)
Efektivna vrijednost struje kondenzatora dobiva se na sljedeći način:

Prvo se struja rastavi na komponente, a zatim se izračuna srednja vrijednost kvadrata svake
komponente. Ukupnu efektivnu vrijednost predstavlja drugi korijen zbroja svih komponenti.
DT T
1 1
I Crms   i dt  i
2 2
C C dt
T 0
T DT
D k2 (3.58)
I Crms  I O 
1  D (1  D ) 3  D 2  12
gdje je k omjer promjene struje induktiviteta i srednje struje prigušnice:
I L
k (3.59)
I sr
________________________________________________________________________________________________
iC
U B  UO
L IL -IR
A3
DT T t
A3
-IO
DT T t
-IO
T
DT t
DT T t
Struja filtarskog kondenzatora i komponente koje je čine
iB L iL iS2 iO
iC
UB
C
+ UO
- R
iS 1
Uzlazni pretvarač ostvaren pomoću dva MOSFET-a
iB L iL iS1 iO
iC
UB C UO
+
- R
iS 2
Uzlazni pretvarač ostvaren pomoću MOSFET-a i diode
________________________________________________________________________________________________
3.2.2. Uzlazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice
iL
UB  UO
UB IL2 L
L
D IL ILsr
IL1
DT T t
iS2
UB IL 2
L
IL1 IL1
DT T t
iS1
UB  UO
IL 2 L
DT T t
uL
UB
A1 A1 =A2
DT t
A2
UB - UO
Isprekidani način rada uzlaznog pretvarača. Naponski i strujni valni

oblici.
________________________________________________________________________________________________
D
1.00 UO / UB= const UO / UB
10.0
0.80 5. 00
3. 30
0.60 2. 50
2. 00
0.40 1. 60
1. 40
0.20 1. 25
1. 10
0.00
0. 00 0. 25 0. 50 0. 75 1. 00 1. 25 1. 25 i
Istosmjerni faktor pretvorbe u ovisnosti o struji prigušnice i faktoru

vođenja
Isprekidana crta na slici 3.17. predstavlja granicu između područja u kojem pretvarač radi s
kontinuiranom strujom prigušnice i područja u kojem pretvarač radi s isprekidanom strujom
prigušnice.
uO
uB
iL
u GS
Prijelazna pojava kod uzlaznog pretvarača
________________________________________________________________________________________________
3.3. SILAZNO-UZLAZNI PRETVARAČ
(Blokirni spoj s invertiranjem, engl. Buck-Boost converter)
Silazno-uzlazni pretvarač prikazan je na slici 3.20:
iB 1 2 iO
iC
UB
+ UO
- L C
R
iL
uO (t) DT (1-D)T
0
t
T
D
UB
1 D 1 2 1
Osnovna topologija silazno-uzlaznog pretvarača
3.3.1. Silazno-uzlazni pretvarač u slučaju kontinuirane struje prigušnice
Tranzistor je uklopljen u intervalu 0 – DT.
Ovisno o tome u kojem je položaju sklopka, mreža se ponaša na dva načina:
Do trenutka t = t0 sklopka je otvorena. Struja prigušnice L zatvara se kroz diodu D, kondenzator C i

trošilo. U trenutku t = 0, neposredno prije uključenja sklopke S, vrijednosti struja i napona su:
il(0) = IL1
iC(0) = IC1
IS(0) = 0 (3.60)
UO(0) = UC = konst.
U trenutku t = 0 sklopka S se uključuje, dioda je zaporno polarizirana, te sklop izgleda kao na slici
3.21.a.
________________________________________________________________________________________________
Dok je sklopka S uključena sklop se može opisati sljedećim jednadžbama:
di L
UB  L
dt
iL  iS
iC  i R  0 (3.61)
UL  UB
Rješenjem gornjih izraza dobiva se:

t
U U
iL   B dt  B  t  k (3.62)
0
L L
iL I L2
I Lsr
UO DIL
IL1 L
UB IL1
L
DT T t
iB 1 2 iO
iS1 IL 2
UB iC
IL1 IL1
+ R UO
UB
- L C a) L
iL T t
DT
iS2 DT T t
iB 1 2
iO UO
L IL1
UB iC IL2
+
- L R UO b) uL
C UB
iL
A1 A1 = A2
DT A2 t
UO
Silazno-uzlazni pretvarač: a) sklopka u položaju 1, b) sklopka u položaju 2
________________________________________________________________________________________________
Iz početnih uvjeta slijedi k = IL1 pa je:
UB
iL  t  I L1
L (3.63)
iC  iO
Sklopka S se zatvara u trenutku t = DT pa je struja na kraju intervala:
UB
iL  DT  I L1 (3.64)
L
Kad se sklopka S otvori ( t = DT ) prigušnica se ponaša kao izvor konstantne struje. Ta struja
propusno polarizira diodu, te sklop izgleda kao na slici 3.21.b.
Diferencijalna jednadžbe koje opisuju sklop sa slike 3.21.b je:
diL
UO  L
dt
(3.65)
iS (0)  0
iL (0)  I L2
Rješenje sustava jednadžbi (3.65) je:
t
UO
iL    t
0
L
(3.66)
UO
il (t )   tk
L
Iz početnih uvjeta dobiva se k = IL2, pa su struje prigušnice i kondenzatora:
UO
iL (t )   t  I L2
L
(3.67)
UO
iC  iL  iO   t  I L2  I O
L
________________________________________________________________________________________________
U idealnom slučaju snaga na ulazu jednaka je snazi na izlazu, pa stoga vrijedi:
T T
1 1
PO  U B  iuldt  U B  iSdt (3.68)
T 0
T 0
1
DT
1  DT
1 t 
PO 
T
UB0 iSdt 
T
UB0  I sr   I L

 2 DT dt


0 

1  1 t 
2 DT
(3.69)
 U B  I srt  I L  t  
T   2 2 DT 0  0
 U B I sr D
iz toga slijedi:
PO
I sr  (3.70)
UBD
Srednja vrijednost napona na prigušnici jednaka je nuli za vrijeme jednog sklopnog perioda:
T
1
T 0
U L dt  0 (3.71)
Iz toga je:
1 
DT T
  U Bdt   U O dt   0 (3.72)
T  0 DT


U B DT  U O (1  D)T (3.73)
Iz izraza (3.73) slijedi istosmjerni faktor pretvorbe:
D
U O  U B (3.74)
1 D
________________________________________________________________________________________________
UO
UB
0
0.5 1 D
-1
-2
Istosmjerni faktor pretvorbe u ovisnosti o faktoru vođenja D
3.3.2. Silazno-uzlazni pretvarač u slučaju isprekidane struje prigušnice
UO
iL IL2 L
UB
L I Lsr
DIL
0 DT T t
iS1 UB
IL 2
L
0 T t
DT
iS 2 DT T t
UO
L
IL 2
uL
UB
A1 A1 = A2
DT T t
A2
UO
Isprekidana struja prigušnice silazno-ulaznog pretvarača.

Naponski i strujni valni oblici.
________________________________________________________________________________________________
iB iO
UB iC
+ R
C
- L UO
iL
Silazno-uzlazni pretvarač ostvaren pomoću dva MOSFET-a
iB iD iO
UB iC
+ R
C
- L UO
iL
Silazno-uzlazni pretvarač ostvaren pomoću MOSFET-a i diode
D
1.00 UO / U B = const U O /U B
9. 00
0.80 4. 00
2. 30
0.60 1. 40
1. 00
0.40 0. 60
0. 40
0.20 0. 25
0. 10
0.00
0. 00 0. 25 0. 50 1. 25 1. 00 1. 25 1. 50 i
Istosmjerni faktor pretvorbe silazno-uzlaznog pretvarača
Isprekidana crta na slici 3.26. predstavlja granicu između područja u kojem pretvarač radi s
kontinuiranom strujom prigušnice i područja u kojem pretvarač radi s isprekidanom strujom
prigušnice. Desno od isprekidane crte područje je u kojem pretvarač radi s kontinuiranom strujom
prigušnice.
________________________________________________________________________________________________
Snaga na trošilu je:
PO  I sr  U B  D
(3.75)
PO  U O  I O
Kako je:
UO D
 (3.76)
UB 1 D
Iz toga slijedi da je omjer srednje struje prigušnice ISR i struje trošila IR:
UO IO 1
I sr   IO
1 D 1 D (3.77)
UO D
D
Efektivna vrijednost struje kondenzatora dobiva se slično kao i za uzlazni pretvarač:
DT T
1 1 (3.78)
I Crms   i dt  i
2 2
C C dt
T 0
T DT
D k2
I Crms  I O  (3.79)
1  D (1  D) 3  D 2  12
gdje je
I L
k (3.80)
I sr
Valovitost napona na kondenzatoru dobiva se integriranjem struje kroz kondenzator i to u periodu u

kojem je struja pozitivna ili u periodu u kojem je negativna.
Struja kroz kondenzator za vrijeme sklopnog perioda T prikazana je na slici 3.27.
________________________________________________________________________________________________
iC
IO
A3
DT T
A3 t
UO
L
Struja filtarskog kondenzatora C
1  1T 
DT
u C    iC dt     iC dt  (3.81)
C  0  C
  DT


1 U (3.82)
u C  I O DT  O DT
C RC
u C u O D (3.83)
 
UO UO RC f
iL -uO
uB
Prijelazna pojava kod silazno-uzlaznog pretvarača
________________________________________________________________________________________________
3.4. ĆUKOV PRETVARAČ
Uobičajeno je misliti da su izravni silazni, uzlazni i silazno-uzlazni najjednostavniji pretvarači

pomoću kojih se može ostvariti istosmjerna pretvorba.
Iako strukturno jednostavni ti pretvarači imaju neka neželjena svojstva kao što su impulsni oblik
ulazne, odnosno izlazne struje.
Pretvarač koji u sebi objedinjuje sva pozitivna svojstva silaznog i uzlaznog pretvarača, pri čemu nema
impulsnog oblika ulazne i izlazne struje koje nalazimo kod drugih topologija, je Ćukov pretvarač.
iB L2 A L1 iO
1 2
UB 2 1
+ UR
- UA C2 C1
1
DUB UA
1 D
Kaskadni spoj silaznog i uzlaznog pretvarača
iB L1 L2 iO
2 A 1
UB 1 2
+ UA UR
- C1 C2
R
1
UB DU A
1 D
Kaskadni spoj uzlaznog i silaznog pretvarača
2 A 1
1 2
C1 UA
4 sklopke
_________________________________________________________________________________________________
Premještanjem kondenzatora C1 iz poredne grane u serijsku, moguće je smanjiti broj sklopki sa četiri
na dvije.
UC1
C1
1 2
Serijski kondenzator i dvije sklopke
Redukcijom broja sklopki ostvaruje se pretvarač s minimalnim brojem komponenti. Ćukov

istosmjerni pretvarač prikazan je na slici 3.32.
iB L1 iL1 UC1 iL2 L2 iO

C1
UB uL1 u L2 iC2
R
+ 1 2
UO
- C2
iS
Ćukov istosmjerni pretvarač
Kada je sklopka u položaju 1 struja prigušnice L1 raste. Nadomjesna shema sklopa prikazana
je na slici 3.34a. Tada je + pol kondenzatora C1 spojen na zajednički vod, te je tada na ulazu u silazni
dio pretvarača prisutan napon suprotnog polariteta od ulaznog. To za posljedicu ima inverziju
izlaznog napona pretvarača. Osim inverzije izlaznog napona, ta činjenica nema nikakve druge
posljedice po rad sklopa. Dok je sklopka u položaju 1. struja prigušnice L2 također raste.
Kada je sklopka u položaju 2 tada je kondenzator C1 spojen na izlaz uzlaznog dijela

pretvarača. Struja prigušnice L1 pada. U isto vrijeme na ulazu u silazni dio pretvarača prisutan je
kratki spoj pa se struja prigušnice L2 zatvara kroz C2 i R. Pri tome struja prigušnice pada.
Naponski i strujni valni oblici prikazani su na slici 3.33.
_________________________________________________________________________________________________
i L1
I L12
I L1 sr
UB UB -UC1 D IL
IL11
a) 0  t  DT L1 L1 I1L1
DT T t
iB L1 iL2 L2
iL1 iO
uL1
a i C1 b UB
UB uL1 u L2 i C2 UO
+ C1 R A1 A1 =A2
- 1 C2 +
iS
DT A2 t
UB -UC1
b) D T  t T
iB L1 i L1 i L2 L2 iO iL2
a b IL2 2
UB i C1 UO I L2 sr
u L1 uL2 iC2
C1 R DIL
+ C2 IL2 1
UC1 -UO UO
IL21
- 2 + L2 L2
iS DT T t
u L2
UC1 -UO
A1 =A2
A1
DT A2 t
UO
Ćukov pretvarač: a) sklopka u položaju 1, b) sklopka u položaju 2
Sklopka Ćukovog pretvarača realizira se pomoću tranzistora i diode kako je prikazano na slici 3.36..
Kad je tranzistor u stanju vođenja, tad je na diodi prisutan napon takav da je ona zaporno
polarizirana. To znači da je stanje sklopa kao da je sklopka u položaju 1. Kad tranzistor isklopi na
prigušnicama L1 i L2 inducira se napon kojem je polaritet takav da se dioda propusno polarizira.
Dioda vodi sve dok struja kroz nju ne padne na nulu ili dok tranzistor ne uklopi. Dok vodi dioda
sklop se ponaša kao da je sklopka u položaju 2.. Kad tranzistor ponovno uklopi, dioda se nepropusno
polarizira pa se proces ponavlja.
_________________________________________________________________________________________________
iS
DT T t
iC1
I2L2
I1L2
I1L2 UC1 -UO
L2
DT UB -UC1 T t
L1
I2L1
Struja sklopke S1 i struja kondenzatora C1
UC1
iB L1 i L2 L 2 iO
C1
UB
+
- C2 UO
R
Izvedba Ćukovog pretvarača pomoću MOSFET-a i diode
Kako je prije pokazano, Ćukov pretvarač izveden je iz kaskadne veze uzlaznog i silaznog pretvarača.
D
Istosmjerni faktor pretvorbe Ćukovog pretvarača je . Lako se može uočiti da je to umnožak
1 D
istosmjernog faktora pretvorbe uzlaznog i silaznog pretvarača. Ulazna i izlazna struja Ćukovog
pretvarača su istosmjerne s malom izmjeničnom komponentom.
Za ovaj pretvarač se može reći da predstavlja ˝istosmjerni transformator˝.
_________________________________________________________________________________________________
UO
UB
0
0.5 1 D
-1
-2
Istosmjerni faktor pretvorbe Ćukovog pretvarača u ovisnosti o D
UO
UB 2
Uzlazni pretvarač
1
1-D
1
Silazni pretvarač
D
0
0.5 1 D
Uzlazno-silazni pretvarač
Ćukov pretvarač
-1
D
1-D
-2
Usporedba istosmjernih faktora pretvorbe osnovnih istosmjernih

pretvarača
_________________________________________________________________________________________________
Literatura:
1. Chryssis G., High Frequency Switching Power Supplies , McGraw Hill, 1989
2. Billings K. Handbook of Switch Mode Power Supplies, McGraw Hill, 1989
3. Erickson R., Maksimović D., Fundamentals of Power Electronics, Kluwer Academic Publishers,
2001
Zagreb, 2000
_________________________________________________________________________________________________
4. ISTOSMJERNI VISOKOFREKVENCIJSKI PRETVARAČI S
GALVANSKIM ODVAJANJEM
Galvansko odvajanje ulaza od izlaza istosmjernog pretvarača ima cilj onemogućiti izravni
doticaj trošila s napojnom mrežom te omogućiti različite izlazne napone pretvarača. Galvansko
odvajanje i prijenos energije ostvaruje se pomoću magnetskog polja, a rjeđe električnog polja. U tu
svrhu se u pretvarač dodaje transformator koji se postavlja na za to pogodno mjesto ili se dodaje
dodatni namotaj na prigušnicu pretvarača ukoliko je to moguće. Dodatni namotaj služi za odvajanje
izlaznog od ulaznog kruga pretvarača.
Galvansko odvajanje kod silaznog i Ćukovog pretvarača ostvaruje se dodavanjem transformatora.
Kod uzlaznog i uzlazno-silaznog pretvarača galvanska izolacija se ostvaruje dodavanjem dodatnog
namotaja na prigušnicu pretvarača. Pri tome prigušnica radi istovremeno i kao prigušnica i kao
transformator. U literaturi se takva prigušnica često naziva posebnim imenom: Flyback
transformator, a pretvarač koji sadrži takvu prigušnicu naziva se Flyback pretvarač.
Galvansko odvajanje izlaza od ulaza kod silaznog pretvarača ostvaruje se dodavanjem

transformatora na ulaz pretvarača i prikazano je na slici 4.1.:
D1 L iO
D3
np ns D2 C R UO
UB D4
+
-
S1
Silazni pretvarač s galvanskim odvajanjem i jednom sklopkom u

primarnom krugu
_________________________________________________________________________________________________
Galvansko odvajanje kod uzlaznog pretvarača i uzlazno-silaznog pretvarača ostvaruje se dodavanjem
dodatnog namotaja na prigušnicu. U oba slučaja realizirani pretvarač svodi se na Flyback pretvarač.
iB iD iO
UB iC
+ C UO
- L a)
R
iL
iB iD iO
UB iC
+ C UO b)
- L R
iB iD iO
UB iC
+ C UO
- L R c)
iB iD
iB iD iO
UB iC
+ C UO
- L R d)
iB iD
Flyback pretvarač. a) osnovni spoj, b) dvije prigušnice, c) galvanski

razdvojene prigušnice, d) inverzija sekundarnog namotaja
Ukoliko se kondenzator istosmjernog međukruga ćukovog pretvarača razdijeli na dva serijski

spojena kondenzatora tada točka A predstavlja točku u kojoj nema istosmjerne komponente napona.
Galvanska izolacija kod Ćukovog pretvarača ostvaruje se umetanjem transformatora između točke A
i zajedničke točke pretvarača:
_________________________________________________________________________________________________
UCa UCb
iB L1 A i L2 L 2 iO
Ca Cb
UB C2 R
+
- UO
L1 UC a UC b
iB A i L2 L2 iO
Ca Cb
UB C2 R
+
- UO
UCa UC b
iB L1 A i L2 L2 iO
Ca Cb
UB C2 R
+ up n p n s us
- UO
UCa UC b
iB L1 iL2 L2 iO
Ca Cb
UB C2 R
+
- up np n s us
UO
Ćukov pretvarač s galvanskom izolacijom. Implementacija galvanskog

odvajanja
_________________________________________________________________________________________________
4.2. FLYBACK PRETVARAČ
(Neizravni pretvarač s galvanskim odvajanjem)
4.2.1. Flyback pretvarač u neisprekidanom načinu rada
Shema pretvarača dana je na slici 4.4.:
D
ip is
C R
u p np ns us UO
iC
UB
+
-
Flyback pretvarač
Dok tranzistor vodi napon i struja na primarnom namotaju dani su izrazima (4.1) do (4.4):
dΦ di
UB  nP  LP P
dt dt
(4.1)
iS  0
nS
US   UB (4.2)
nP
U
iC  (4.3)
R
UB
iP  t  I1
LP
(4.4)
UB
Φ t  Φ1
nP
_________________________________________________________________________________________________
U trenutku t = DT isklopi tranzistor. U tom trenutku struja primara i magnetski tok dani su izrazima
(4.5) i (4.6):
UB
iP  DT  I1 (4.5)
LP
UB U DT
Φ t  Φ1  Φ2  Φ1  B (4.6)
nP nP
U trenutku isklapanja tranzistora energija pohranjena u magnetskom polju nastoji se

razgraditi pa se na sekundarnom namotaju inducira napon takvog polariteta koji propusno polarizira
diodu D. Kada tranzistor uklopi, dioda D isklopi jer je napon na sekundaru takvog polariteta da je
dioda nepropusno polarizirana.
Ovisno o tome vodi li tranzistor ili vodi dioda, razlikuju se dva topološka stanja. Sklop kada tranzistor
vodi prikazan je na slici 4.7. (a), a kada vodi dioda prikazan je na slici 4.7.(b).
ip I2 p
I1p I 1p
UB
Lp
DT T t
D is I2s
ip is
-U B I1s
C R Lp
UB + up np ns us
- iC UO
DT T t
U Lp
UB
a)
A1 A 1 =A 2
ip is D
DT A2 t
UB C R
+ up np ns us UO -NU R
- iC
U Ls
UR
b)
DT A4
t
A3 A 3 =A4
Flyback pretvarač: a) Sklopka S1 zatvorena za 0  t  DT ,

b) Sklopka S2 zatvorena za DT  t  T . Naponski i strujni valni oblici
_________________________________________________________________________________________________
Dok vodi dioda sklop se može opisati sljedećim diferencijalnim jednadžbama:
dΦ
UO  nS (4.7)
dt
nP
U P  U O (4.8)
nS
Kako je veza magnetskog toka i struje magnetiziranja:
in
Φ (4.9)
Rm
gdje je Rm otpor magnetskog kruga
Induktivitet pojedinog namotaja dan je izrazom:
1
L i  n i2  (4.10)
Rm
gdje je i redni broj namotaja ili naziv namotaja (P-primar, S-sekundar) Flyback transformatora.
Iz prethodnog izraza slijedi:
L i ii
Φ (4.11)
ni
Magnetski tok u jezgri 2 u trenutku isklapanja tranzistora T i u trenutku uklapanja diode D dan je
izrazom .
L p I p2 L s I s1
 Φ2  (4.12)
Rm Rm
Iz izraza (4.12) slijedi:
I p2 L s n s2
  (4.13)
I s1 L p n 2p
_________________________________________________________________________________________________
Magnetski tok u jezgri na kraju sklopnog perioda je:
UBD
Φ2  Φ1  T (4.14)
np
Magnetski tok u jezgri na početku sklopnog perioda je:
U R (1  D)
Φ1  Φ 2  T (4.15)
ns
Izjednačavanjem izraza (4.14) i (4.15) daje izraz za istosmjerni faktor pretvorbe Flyback pretvarača:
UO ns D
 (4.16)
U B np 1- D
Vršna vrijednost struje primara je:
I P U DT
I 2  I psr   ul  B (4.17)
2 UBD 2L p
_________________________________________________________________________________________________
4.2.2. Flyback u isprekidanom načinu rada
Ukoliko struja sekundara padne na nulu prije isteka sklopnog peroda, sklop ima treće topološko
stanje što je i prikazano na slici 4.6..
ip
Ip2
UB
Lp
DT T t
ip is D
is
C R
UB + up np ns us I s2
- iC UO -U B
Lp
DT t1 T t
a)
ip is D ULp
UB
UB C R
+ up np ns us UO A1 A1 =A2
- iC t1
DT A2 t
b)
-NUR
ip is D
ULs
UB C R
+ up np ns us UR
- iC UO
A4
DT
c) t1 t
A3
A3 =A4
UB
N
Topološka stanja Flyback pretvarača u isprekidanom načinu rada:

a) 0<t<DT, b) DT<t< t1, c) t1<t<T
Kada pretvarač radi isprekidanim načinom tada se cjelokupna energija pohranjena u magnetskom
polju Flyback transformatora predaje trošilu. Ukupna snaga koju pretvarač može predati trošilu ovisi
o struji primara u trenutku isklapanja tranzistora, induktivitetu primara te sklopnoj frekvenciji:
_________________________________________________________________________________________________
L p I p2
PO  f (4.18)
2
Snaga na trošilu dana je izrazom:
U O2
PO  (4.19)
R
Struja primara u trenutku isklapanja tranzistora ovisi o ulaznom naponu UB, faktoru vođenja D te
induktivitetu primara:
UBD (4.20)
Ip  T
Lp
Sređivanjem slijedi:
2 2
U O2 L pU B D U B2 D 2
  (4.21)
R 2L2p f 2 2L p f
U B2 D 2
U O2  R (4.22)
2L p f
Iz izraza (4.22) slijedi istosmjerni faktor pretvorbe Flyback pretvarača u isprekidanom načinu i dan
je izrazom:
UO R
D (4.23)
UB 2L p f
_________________________________________________________________________________________________
4.3. IZRAVNI PRETVARAČI S TRANSFORMATOROM
Postoji više galvanski izoliranih pretvarača temeljenih na silaznom pretvaraču. U pravilu,

sastoje se od pobudnog sklopa – izmjenjivača, transformatora i silaznog pretvarača s filtrom. Ovisno
o izvedbi sklopa za pobudu i načinu izvedbe transformatora, razlikuju se nesimetrični i simetrični
pretvarači. U nesimetrične pretvarače ubrajaju se izravni pretvarači s jednom ili dvije sklopke (engl.
Forward). Ukoliko se transformator pobuđuje simetrično s dvije ili s četiri sklopke, tada se takvi
pretvarači nazivaju simetričnim. Tu spadaju polumosni i mosni pretvarač. Pretvarač čiji je
transformator realiziran s dva primarna namotaja i srednjom točkom također je pretvarač sa
simetričnom pobudom (engl.Push-pull).. Način regulacije izlazne veličine zasniva se na promjeni
faktora vođenja sklopki D, odnosno na PWM modulaciji.
4.3.1. Nesimetrični pretvarač
Nesimetrični pretvarač ima jednu sklopku u pobudnom krugu. Primar je pobuđen samo dok
je sklopka S1 uklopljena. Dok je sklopka uklopljena, transformator transformira primarni napon na
sekundar, jezgra transformatora se magnetizira, dioda D1 vodi, a dioda D2 ne vodi. Kada sklopka
isklopi, magnetizirajuči induktivitet transformatora se demagnetizira pomoću dodatnog namotaja i
diode D3.
D1 L
u p np n s us D2 C R
UB
+
- S1
D3
Galvanski izoliran nesimetrični pretvarač temeljen na silaznom pretvaraču

(engl. Forward) pretvarač
Istosmjerni faktor pretvorbe Forward pretvarača za slučaj neisprekidane struje induktiviteta dan je
izrazom:
ns
UO  U B D
nP (4.24)
Na slici 4.8. prikazana su topološka stanje pretvarača za vrijeme jednog sklopnog perioda.
_________________________________________________________________________________________________
0  t DT
iL I2L
ILsr
D1 L  UR D
IL
I1L US  UR L
L
I1L
C R
up np ns us D2 UO
DT T t
UB
+ uL
- US -UR
S1 D3
A1 A1 =A2
DT A2 t
-U
D T  T 2DT R
D1 L
i S1 I2L
C R
up np ns us D2 UO I1L I1L
UB  UR
UB L
+
- T t
DT
S1 D3
i Lm
UB DT  UB T t
2DT  t T Lm Lm
D1 L
uS1
2UB
C R
up np ns us D2 UO
UB
+-
S1 D3
DT 2DT t
Nadomjesna shema i pripadajući valni oblici nesimetričnog pretvarača sa

slike 4.7. za vrijeme jednog sklopog perioda
_________________________________________________________________________________________________
S1
D3
D1 L
iO
UB C
+
-
np ns D2 UO
R
D4 S2
Nesimetrični pretvarač s dvije sklopke u pobudnom krugu i dvije diode za

pritezanje napona primara
4.3.2. Simetrični pretvarači
Transformator kod simetričnih pretvarača pobuđen je simetričnim pravokutnim naponom.

Sklopkama se upravlja u protutaktu. Sekundarni napon je izmjenični pravokutni, pa se stoga
sekundar realizira kao punovalni ispravljač s LC filtrom. Namjena dioda D1 i D2 ispravljanje je
napona. Dioda D3 je poredna dioda kroz koju se zatvara struja prigušnice L kada ne vode ni dioda D1
ni dioda D2.
T1
Cf
D1 L
C
n s1 us1 D3 R
UB
+- up np
T2 ns2 us2
Cf
D2
Polumosni simetrični pretvarač
_________________________________________________________________________________________________
T1 T2
D1 L
C
n s1 us1 D3 R
UB
+- up np
T3 T4 ns2 us2
D2
Mosni pretvarač
Sklopke mosnog pretvarača okidaju se u paru dijagonalno i u protutaktu. Na taj je način ostvaren
simetrični pravokutni napon primara.
_________________________________________________________________________________________________
iL I2L
ILsr
DIL
U s  UR UR
I 1L
L L IO I1 L
i D1
i D1
DT T t
uL
U S -UR
A1 A1 =A2
DT A2 t
-U
R
US
uA A1 A1=A2
ns up A2 UR
np
Ts t
2
iS1 I 2L
iS2
I1L I 1L
U s UR U s  UR
L L
t
DT T
iLm
UB DT UB T t
Lm Lm
uP 2UB
DT T t
Naponski i strujni valni oblici polumosnog i mosnog pretvarača
_________________________________________________________________________________________________
D1 L
C
up np n s1 us1 D3 R
up np
ns2 us2
UB
+- S1 S2
D2
Push-pull pretvarač
Push pull pretvarač u pobudnom dijelu sklopa ima dvije sklopke, S1 i S2. Primar
transformatora realiziran je s dva namotaja, serijski povezana i sa zajedničkom točkom. Na sklopku
S1 povezan je ulazni kraj prvog primarnog namotaja, a na sklopku S2 priključen je izlazni kraj
drugog sekundara. Sklopke S1 i S2 uključuju se u protutaktu, pa se na taj način ostvaruje simetrični
pobudni napon primara.
_________________________________________________________________________________________________
iL I2L
ILsr
DIL
US  UR  UR
I1L
L L I1L
DT T t
uL
US -UR
A1 A1 =A2
DT A t
2
-U
R
i S1 I 2L
i S2
I1L I 1L
UB  UR UB  UR
L L
t
DT T
i Lm
UB DT  UB T t
Lm Lm
uP 2UB
DT T t
Naponski i strujni valni oblici Push-pull pretvarača
_________________________________________________________________________________________________
Literatura:
1. Chryssis G., High Frequency Switching Power Supplies , McGraw Hill, 1989
2. Billings K. Handbook of Switch Mode Power Supplies, McGraw Hill, 1989
3. Erickson R., Maksimović D., Fundamentals of Power Electronics, Kluwer Academic
Publishers, 2001
Zagreb, 2000
_________________________________________________________________________________________________
5. ELEKTROMAGNETSKE KOMPONENTE ISTOSMJERNOG
PRETVARAČA
Analiza električnih istosmjernih i izmjeničnih krugova temelji se na nekoliko osnovnih

zakona, pravila i teorema kao što su primjerice Ohmov zakon, Kirckhofova pravila, i Theveninov
teorem. Ovi zakoni su temeljni i primjenjuju se u analizi najsloženijih električnih krugova kao što su
krugovi s aktivnim poluvodičkim komponentama periodički promjenjive topologije.
Proračun i analiza električnih svojstava elektromagnetskih komponenti kao što su prigušnice,
prigušnice s više namotaja i transformatori, najčešće se zasnivaju na analizi specifičnih svojstava
svake komponente zasebno, što stvara konfuziju i ne pruža mogućnost jedinstvenog pristupa
proračunu. Problem nastaje zbog metodologije proračuna, a ne zbog ispravnosti proračuna.
Proračun elektromagnetskih komponenti koji je ovdje predstavljen temelji se na analogiji
električnih i magnetskih krugova. Izvedeni su i objašnjeni temeljni zakoni koji vrijede za magnetski
krug a analogni su temeljnim zakonima koji vrijede za električni krug. Tu je primjerice riječ o
Ohmovom zakonu za magnetski krug, magnetskom otporu, Kirchofovim pravilima za magnetski
krug. Primjenom navedenih pravila izrađen je proračun filtarske prigušnice istosmjernog pretvarača,
prigušnice, Flyback pretvarača i transformatora Forward pretvarača.
Faradayev
zakon
u(t) B(t )
Svojstva
feromagnetskog
Priključne materijala
električne veličine
i(t)
Amperov H (t) , (t)
zakon
Odnosi priključnih električnih i magnetskih veličina
_________________________________________________________________________________________________
5.1. REKAPITULACIJA TEORIJE
5.1.1. Električne i magnetske veličine
Analiza i proračun magnetskih komponenti visokofrekvencijskih pretvarača temelji se na primjeni tri

zakona:
1. Amperov zakon
2. Lencov zakon
3. Faradayev zakon
U tablici 5.1 dane su karaktistične veličine magnetskog i električnog polja.
Tablica 5.1. Karakteristične veličine magnetskog i električnog polja
MAGNETSKO POLJE ELEKTRIČNO POLJE
H - jakost magnetskog polja E - jakost električnog polja
Vektor H posljedica je električne veličine Vektor E posljedica je električne veličine

(uzrokovan je električnom strujom) (povezan je s razlikom potencijala između
dvije točke)
B - gustoća magnetskog toka J - gustoća struje
B = oH J = oE
o - permeabilnost slobodnog prostora o - vodljivost slobodnog prostora
Vektor B posljedica je električne veličine Vektor J posljedica je električne veličine

(povezan je s strujom u vodiču) (povezan je s strujom u vodiču)
_________________________________________________________________________________________________
Osnovne relacije
Magnetsko polje H i magnetomotorna sila F
Ukoliko je polje H jednoliko magnetomotorna sila (MMF) F između točaka x1 i x2 povezana je s

magnetskim poljem H prema sljedećoj relaciji:
x2
F   H  dl (5.1)
x1
Električno polje E i elektromotorna sila U
Ukoliko je magnetsko polje jednoliko, magnetomotorna sila F između točaka x1 i x2 povezana je s

magnetskim poljem H prema realciji 2..
Ukoliko je električno polje jednoliko, elektromotorna sila U između točaka x1 i x2 povezan je s
električnim poljem E prema relaciji 3..
x2
F   H  dl (5.2)
x1
x2
U   E  dl (5.3)
x1
udaljenost l udaljenost l
magnetsko polje H električno polje E
x1 x2 x1 x2
+ _ + _
MMF EMF
F=Hl U=El
Analogija električnih i magnetskih veličina
Ukupni magnetski tok  koji prolazi površinom S povezan je s gustoćom toka B:

 
Φ   B  d s (5.4)
S
_________________________________________________________________________________________________
Ukupna struja I koja prolazi površinom S je:
 
I   J  dS (5.5)
S
površina S površina S
tok  struja I
gustoća gustoća
toka B struje J
Prikaz toka  i struje I kroz jediničnu površinu
duljina l duljina l
+ F _ + U _
površina površina
S S
tok struja
F i
Vodljivost
permeabilnost
prostora
prostora m
s
H E
Protjecanje toka  i struje I kroz prostor
Pokazana je analogija temeljnih električnih i magnetskih veličina. Sad se nameće pitanje kako u
izrazu (5.2) odrediti F. Vezu između struje i magnetskog polja daje Amperov zakon.
_________________________________________________________________________________________________
Amperov zakon:
MMF oko zatvorene petlje u prostoru jednaka je ukupnoj struji koja protječe kroz petlju
   

S
J d s   dl
H (5.6)
 
ukupna struja koja prolazi kroz površinu S omeđena je zatvorenom petljom l   H dl
zatvorenapetlja
J (S)
dS
S
l
H
dl
Ilustracija Amperovog zakona
Dva važna posebna slučaja:
a) vodič prolazi kroz središte kružnice radijusa r

b) vodič ne prolazi kroz središte kružnice radijusa r.
i i
r r
H H
B B
(a) (b)
Magnetsko polje oko vodiča kroz koji protječe struja i
_________________________________________________________________________________________________
Za petlju oblika kružnice radijusa r oko vodiča magnetsko polje je:
i i
H  (5.7)
lm 2rπ
r r
i i
Toroidna jezgra s jednim i s dva zavoja
i
ni
Toroidna jezgra s n=10 zavoja
Za toroidnu jezgru s n zavoja i srednjim promjerom r magnetsko polje je:
in
H (5.8)
2rπ
Primjer: jezgra od feromagnetskog materijala. Vodič prolazi kroz otvor jezgre i vodi struju i(t)
(sl.5.7.).
- nacrtana petlja radijusa r prikazuje liniju magnetskog polja oko unutrašnjosti jezgre
- za jednoliko magnetsko polje H(t), integral (MMF) je H(t)lm , pa je: F(t)=H(t) lm=i(t)
- ovo razmatranje vrijedi i za magnetski krug na slici 5.9..
_________________________________________________________________________________________________
permeabilnost
jezgre 
duljina
F magnetskog
+ i(t) polja l m
u(t)
_
Izvedba jezgre od feromagnetskog materijala pravokutnog oblika
Za jezgru proizvoljnog oblika i uniformnog presjeka jakost magnetskog polja je:
in
H
lm (5.9)
Amperov zakon:
- objašnjava vezu jakosti magnetskog polja H(t) sa strujom namota i(t)

- struja namota može se promatrati kao izvor MMF-a
- prethodni primjer: ukupna MMF oko jezgre, F(t)=H(t) lm jednaka je struji namota i(t)
- ukupna MMF oko zatvorene petlje jednaka je struji vodiča. Zbroj MMF i struje vodiča
jednak je nuli
_________________________________________________________________________________________________
Faradayev zakon
Napon u(t) inducira se na žičanoj petlji pri promjeni ukupnog toka  koji prolazi kroz petlju, prema
izrazu:
u t   dΦ (5.10)
dt
B(S)
dS
S
Ilustracija Faradayevog zakona
Općenito, za n zavoja žice, vrijedi:
dΦ d
un  n  BdS (5.11)
dt dt S
_________________________________________________________________________________________________
Lencov zakon
tok
 _
u(t)
+
Ilustracija Lencovog zakona
Napon u(t), induciran promjenom toka (t), takvog smjera je da utječe na protjecanje struje kroz
petlju radi suprotstavljanja promjeni toka
dB t 
u t   S (5.12)
dt
Primjer: kratka žičana petlja
Inducirana
struja i
Tok F (t)
Zatvorena
petlja
Inducirani
tok F ' (t)
Ilustracija Lencovog zakona
Promjenom toka (t) inducira se napon u(t) u krugu petlje

- Ovaj napon, podijeljen s otporom petlje , daje struju i(t)
- Ova struja inducira tok '(t) koji spriječava promjenu toka
B(T ) = Tesla
H(A/m) = amper/metar
μ 0  4π  107
_________________________________________________________________________________________________
5.1.2. Svojstva feromagnetskog materijala
Odnos veličina B i H
Vakuum Feromagnetski
materijal
B B 0 H
 r 0
0 H
H H
Magnetska svojstva feromagnetskog materijala su vrlo nelinearna, s

histerezom i zasićenjem
0=permeabilnost vakuuma = 4*10-7 H/m

r=permeabilnost feromagnetskog materijala = 1000 - 10000
Feromagnetski materijali imaju tri osnovna svojstva. To su:

- puno veća permeabilnost nego zrak,
- zasićenje
- petlja histereze.
Osnovno svojstvo feromagnetskih materijala je da uz isti iznos ˝uzroka˝, amper-zavoja, posljedica

uvećana, odnosno uz isti H, B je veći. Uz isti H gustoća magnetskog toka je puno veća u prostoru
koji ispunjava feromagnetski materijal nego u praznom prostoru.
Prema teoriji magnetskih domena (magnetizirana područja u materijalu mikroskopske veličine), ako
materijal nije izložen vanjskom polju, magnetske domene su kaotično orjentirane. Iako su domene u
tom slučaju u potpunosti magnetizirane, njihov doprinos ukupnom magnetskom polju jednak je nuli.
Feromagnetski materijali imaju 100 do 10000 puta veću permeabilnost nego zrak.
Drugo važno svojstvo feromagnetskog materijala je zasićenje.

Kada je vanjsko polje H dovoljno veliko da orjentira sve elektromagnetske domene, tada daljnje
povećanje vanjskog polja H ne uzrokuje povećanje polja BI. U zasićenju, feromagnetski materijal
ponaša se kao slobodni prostor.
_________________________________________________________________________________________________
Za feromagnetski materijal vrijedi
B  μ 0 H  Bi
Bi  μ 0 κH
(5.13)
B  μ 0 (1  κ ) H  μ 0 μ r H
B μH
gdje je Bi intristična gustoća magnetskog toka.
I vrlo mala struja dovoljna je da uzrokuje orjentiranje magnetskih domena u materijalu, u smjeru
polja H. Kako je Bi >> 0H to su magnetska svojstva značajno pojačana.
Tablica 5.2. Gustoća magnetskog toka koja stavara zasićenje nekih

feromagnetskih materijala
Bmax( 20C)  T 
ŽELJEZO Fe 2.158
KOBALT Co 1.787
NIKAL Ni 0.608
SILICIJSKO ŽELJEZO 3%Si, 97%Fe 2.00
SUPERMALLOY 79%Ni,16%Fe, 5%Mo 0.8
ORTHONOL 50%Ni, 50%Fe 1.3
PERMENDUR 50%Co, 50%Fe 2.45
FERITI MnZnO4 & ZnFe2O4 0.3-0.5
AMORFNI METALI 2
_________________________________________________________________________________________________
i
B
kH
 0H
Zavojnica i prazan prostor, i=0
i
B
kH
0H
Zavojnica i prostor ispunjen feromagnetskim materijalom, i=0
i
B
kH
(1 + k )  0 H
 0H
Porast struje uzrokuje orjentaciju magnetskih domena, i < isat
i
B 0H
kH
( 1 + k )  0H
0H
Feromagnetski materijal u zasićenju, i > isat
_________________________________________________________________________________________________
Treće osnovno svojstvo feromagnetskih materijala je petlja histereze:
 tot max
B
+Bs
+BR
i
-HC +HC H
-BR
-Bs
Krivulja prvog magnetiziranja i petlja histereze feromagnetskog

materijala
_________________________________________________________________________________________________
B  tot max
+Bs
+BR

i

+BR
-HC -HC +HC +HC

H
rev
-BR
rev
-BR
-Bs
Karakteristične veličine petlje histereze feromagnetskog materijala
_________________________________________________________________________________________________
Petlja histereze komercijalnog feromagnetskog materijala N27 Epcos
B 0 H  =B s y= n
 r 0  r 0 _s  r 0 _s n
2
l l
H H .l=I .n .
I= Hn l
Utjecaj svojstava feromagnetskog materijala na induktivitet

elektromagnetskog kruga
_________________________________________________________________________________________________
5.2. MAGNETSKI KRUGOVI
Elektromagnetski krugovi sastoje se od jedne ili više zavojnica koje su postavljene na

feromagnetski materijal koji ima jednu ili više grana različite geometrije.
Vrste magnetskih krugova:

- Filterska istosmjerna prigušnica
- Izmjenična prigušnica
- Transformator
- Spregnute prigušnice
- Flyback transformator
- Magnetsko pojačalo
- Prigušnica koja radi u području zasićenja.
Predstavljena analiza magnetskog kruga temelji se na analogiji električnog i magnetskog kruga.
5.2.1. Jednostavni magnetski krugovi
Analiza magnetskih krugova provodi se uz sljedeće pretpostavke
- materijal je uniformne gostoće, uniformnog presjeka i magnetske vodljivosti.  ne ovisi o mjestu

na kojem se promatra ( konstantan uzduž magnetskog kruga )
- površina petlje histereze je nula
- rasipna struja i rasipni tok zanemarivi su, električna struja i magnetski tok uniformni su po
presjeku
- MMF između krajeva uniformnog prostora je: ni=Hl.
duljina l duljina l
+ F _ + U _
površina površina
S S
tok struja
F i
Vodljivost
permeabilnost
prostora
prostora m
s
H E
Prostiranje toka  i struje i kroz vodljivo sredstvo
_________________________________________________________________________________________________
Jednadžbe magnetskog kruga:
Φ   BdS
S
(5.14)
iN   Hdl
lm
Rm 
μ S (5.15)
B μH
Za magnetski krug vrijedi:
μ  S  i  n in lm
Φ  B S  μ  H S    Rm  (5.16)
lm Rm μ S
Jednadžbe električnog kruga:
i   JdS
S (5.17)
u   Edl
Električni otpor je otud:
l
R
ρ S (5.18)
J  σE
Za električni krug vrijedi:
σ  S U U lm
i  J S  σ  E S    R (5.19)
lm R σ S
Osim magnetskog otpora za magnetski krug definira se i magnetska vodljivost.
1
Pm 
Rm
in
Φ (5.20)
Rm
n2
nΦ  i
Rm
_________________________________________________________________________________________________
in 2
nΦ   nΦ  Li
Rm
n2
L  n 2 Pm (5.21)
Rm
S
Pm  μ 0 μ r
lm
Magnetski otpori idealiziranog magnetskog kruga i realnog magnetskog kruga razlikuju se u oko
1%. Stoga je upotreba aproksimacije opravdana.
Magnetska analogija s Kirchoffovim zakonom
Linije toka su kontinuirane i neprekidne.

Ukupan tok magnetskog polja u čvorištu jednak je nuli.
čvorište
čvorište
1 2
1 3
3 2
  
1 2 3
Magnetski čvor
Za bilo koji magnetski čvor vrijedi:
Φ   BS   BdS  0 (5.22)
Slijedi da je:
Φ1  Φ2  Φ3 (5.23)
Za električno polje vrijedi:
 i   JS   JdS  0 (5.24)
(5.25)
i1  i 2  i3
_________________________________________________________________________________________________
Očto je da su magnetski i električni čvor analogni, pa se magnetski tok može predočiti strujom u
krugu.
Magnetska analogija s Kirchoffovim naponom zatvorene petlje
Iz Amperovog zakona:
 H  dl  ukupna struja koja prolazi kroz petlju
zatvorenapetlja
Lijeva strana: suma MMF-a preko reluktancije oko zatvorene petlje

Desna strana: struje u namotajima su izvori MMF-a.
n je broj zavoja namotaja koji prenosi struju i(t). Namotaj je modeliran kao MMF (naponski) izvor,
lm
 ni   ΦR m   BSR m   BS
μS
  Hl m (5.26)
ni  Φ1R m1  Φ2 R m2 (5.27)
Za električni se krug može se zapisati
u  i1R 1  i2 R 2 (5.28)
Magnetski krugovi: magnetska struktura
Složene magnetske strukture sastoje se od više namotaja i više segmenata s različitim magnetskim
otporom.
- pojedini segment magnetske strukture predstavljen je otporom

- namotaji su izvori MMF-a
- MMF je analogna naponu, magnetski tok  analogan je struji
- magnetski krug rješava se upotrebom Kirchoffovih zakona
_________________________________________________________________________________________________
Primjer: jednostavan magnetski krug
permeabilnost
jezgre
c
F
F duljina
i(t) magnetske
jezgre l c
+
n
u(t) zavoja + in Rc Hlc
_ -
Jedostavni magnetski krug
Za jednostavan magnetski krug koji čine jedan namotaj i jezgra od feromagnetskog materijala
vrijedi:
in l
Φ , Rm  m (5.29)
Rm μ S
Primjer: magnetski krug sa zračnim procijepom
permeabilnost HlC
jezgre
c
F
F duljina
i(t) magnetske
jezgre l c
+ RC
n
u(t) zavoja +
zračni in Rg Hlg
_ procjep -
lg
lm =lg +lC
Magnetski krug sa zračnim procijepom i nadomjesna shema
Magnetski krug prikazan na slici 5.25 može se nadomjestiti jednim izvorom i dva serijski spojena
otpora:
in l lg
Φ , Rm  m , Rg 
Rm  Rg μ S μ0 S (5.30)
_________________________________________________________________________________________________
Množenjem izraza za magnetski tok s brojem zavoja n dobiva se izraz za induktivitet magnetskog
kruga sa slike 5.25:
in 2 n2
nΦ   iL  L  (5.31)
Rm  Rg Rm  Rg
5.2.2. Složeni magnetski krugovi
permeabilnost
jezgre mc
Hl C2 HlC1
duljina duljina F
magnetske F F magnetske
jezgre l c2 jezgre l c1 R C2 R C1
Hl C3 R C3
n
zavoja zračni Rg Hlg
procjep
+ in
lg -
i(t)
lc3
u(t)
Složeni magnetski krug i pripadajuća nadomjesna shema
Jednadžba magnetskog čvora:
Φ3  Φ1  Φ2 (5.32)
in  ΦR C3  Φ2 R C2 (5.33)
in  Φ R C3  Φ1 R C2  R g  (5.34)
n2 n2
nΦ3  i , L
 R C2 || R C1  R g  R C3  R C2 || R C1  R g 
,
R C3
(5.35)
R m  R C3  R C2 || R C1  R g 
_________________________________________________________________________________________________
5.3. PRIGUŠNICA
Filtarska prigušnica u istosmjernom pretvaraču:
+B
i
in
lc
H
-Bs
t
Petlja histereze filtarske prigušnice kroz koju protječe istosmjerna struja

s superponiranom izmjeničnom komponentom
Izmjenična prigušnica:
+B
i
in
lc
-Bs
t
Petlja histereze prigušnice kroz koju teče izmjenična struja
_________________________________________________________________________________________________
Primjer: jednostavna prigušnica
Faradayev zakon:
za svaki zavoj žice može se napisati:
dΦ(t )
u zavoj (t )  (5.36)
dt
Ukupan napon namotaja je:
dΦ(t )
u (t )  nu zavoj (t )  n (5.37)
dt
Izraz u odnosu na srednju gustoću toka
B(t) = (t)/S (5.38)
dB(t )
u (t )  nu zavoj (t )  nS (5.39)
dt
Prigušnica: primjena Amperovog zakona
Izaberi zatvorenu petlju koja prati liniju srednjeg magnetskog polja oko unutrašnjosti magnetske
jezgre. Duljina ove petlje naziva se duljina magnetskog toka lc.
Za jednoliko magn. polje H(t), MMF oko petlje je Hlc . Namotaj sadrži n zavoja žice, a svaki zavoj
vodi struju i(t). Ukupna struja koja prolazi kroz središte jezgre je ni(t).
Iz Amperovog zakona, slijedi: H(t) lc=n i.(t)
Permeabilnost
jezgre  c
Duljina
F magnetskog
i1
polja 1. c
+
u1 n1
zavoja
_
Prigušnica
_________________________________________________________________________________________________
Linearizirani model prigušnice opisan je sljedećim izrazom:
 Bs
 Bs za H  μ

 B
B  μH za H  s (5.40)
 μ
 Bs
  Bs za H  μ

Struja namotaja pri kojoj feromagnetski materijal ide u zasićenje:

zamjena i=Is i H=Bs/ u izrazu ranije dobivenoj iz Amperovog zakona. Rezultat je:
Bsat l m
Isat= (5.41)
μrn
Električne priključne karakteristike
dB(t )
u (t )  nS (5.42)
dt
H(t)lm=ni(t) (5.43)
Bsat za HBsat / (5.44)
B= H za |H| < Bsat / (5.45)
-Bsat za H Bsat /
(5.46)
_________________________________________________________________________________________________
Eliminiranjem B i H dolazi se do izraza za ovisnost napona u o struji i. Za i< Isat vrijedi:
dH ( t )
u(t)=nSc (5.47)
dt
μn 2 S c di (t )
u(t)  (5.48)
lm dt
što daje:
di( t )
u (t )  L (5.49)
dt
gdje je:
μSn 2
L (5.50)
lm
Za i> Isat gustoća toka je konstantna i jednaka Bsat. Pa iz Faradayevog zakona slijedi:
dB(t ) (5.51)
u (t )  nS 0
dt
_________________________________________________________________________________________________
Utjecaj svojstava feromagnetskog materijala na prigušnicu
HlC
duljina F
i(t)
F magnetske
+ jezgre l c RC
n
u(t) +
zavoja zračni in Rg Hlg
_ procjep
-
lg
lm =lg+lC
Prigušnica s zračnim procijepom
Reluktantni koncept magnetskog kruga omogućuje analizu magnetskog kruga pomoću Kirchoffovih
zakona.
Amperov zakon:
Fc+Fg = n i
Analiza magnetskog kruga sa zračnim procijepom
Efekt zračnog procijepa
ni=(Rc+Rg) (5.52)
L n2
R c R g (5.53)
Φs  B s Sc (5.54)
BsSc
I sat  (R c  R g ) (5.55)
n
_________________________________________________________________________________________________
Utjecaj zračnog procijepa:
- smanjuje induktivitet magnetskog kruga
- povećava struju zasićenja
- induktivitet je manje ovisan o permeabilnosti jezgre
=BS c
B satS c
1
Rc
1
Rc  Rg
NIsat1 NIsat2 Ni
B satS c
Utjecaj zračnog procijepa na petlju histereze
Iz Amperovog zakona slijedi:
ni  
jezgra
Hdl   Hdl
zrak
ni  H c l c  H g l g
B B
ni  lc  lg
μr μ0
(5.56)
l l g
ni  c 
sμ r sμ 0
 l lg 
ni   c  
 sμ r sμ 0 
ni  ΦR c  R g 
_________________________________________________________________________________________________
lc lg
Rc  , Rg 
μr s μ0 s
1 1
Pc  , Pg 
Rc Rg
ni
Φ
Rc  Rg
n2
  nΦ  i
Rc  Rg (5.57)
2
n
Leff 
Rc  Rg
Pc  Pg
Leff  n 2
Pc  Pg
Leff  n 2 Pc n 2 Pg
Leff  Lc Lg
I vrlo mali zračni procijep znatno povećava magnetski otpor kruga. Ukupni induktivitet može se
predstaviti s dva paralelno spojena induktiviteta Lc i Lg. Lg je dominantan čak i u slučajevima kada
je lc  100 lg.
Ukoliko nema zračnog procijepa pri vrlo maloj istosmjernoj struji, kod prigušnice se javlja zasićenje.
Hlc
F
Lc
Rc
i
+ in Rg Hlg
-
Lg
Nadomjesna shema prigušnice s zračnim procijepom
Iako feromagnetski materijali imaju nelinearnu B-H karakteristiku, upotreba feromagnetskih

materijala znatno pojednostavljuje analizu magnetskog kruga.
_________________________________________________________________________________________________
5.4. TRANSFORMATOR
Pri razmatranju transformatora potrebno primjeniti Faradeyev i Lencov zakon
Transformator se sastoji od jezgre napravljene od feromagnetskog materijala bez zračnog procijepa.

Transformator ima dva ili više namota, od kojih je jedan primarni, a jedan ili više sekundarni.
lm
Rm  (5.58)
μS
Ukupna magnetomotorna sila razlika je polja koji stvaraju primarni i sekundarni namot.
Fc  n1i1  n 2 i2 (5.59)
ΦR m  n 1i1  n 2 i 2
i1 F
i2
+ +
u1 n1
n2 u2
zavoja
_ zavoja
_
Pojednostavljeni prikaz transformatora
Model magnetskog kruga transformatora:

H lc

Rc
+ +
- i1 n1 - i2 n2
Nadomjesna shema transformatora
_________________________________________________________________________________________________
Idealni transformator
Kod idealnog transformatora, magnetsko polje koje stvara primarni namotaj jednako je po
iznosu, a suprotno po smjeru, u odnosu na magnetsko polje koje stvara sekundarni namotaj. Pri tome
je magnetski otpor jezgre Rm jednak nuli.
MM Fc=Rm je također nula, pa vrijedi:

(5.60)
0  n 1i1  n 2 i2
lm
Rm  (5.61)
μS
Također preko Faradayevog zakona:
dΦ (5.62)
u1  n1
dt
dΦ
u2  n 2 (5.63)
dt
i1 i2
u1 n1 n2 u2
Idealni transformator
Ukoliko se izrazi (5.62) i (5.63) izjednače po  slijedi:
dΦ  u1  u 2 (5.64)
dt n 2 n 2
Jednadžbe idealnog transformatora:

u1 u 2
 (5.65)
n2 n2
0  n 1i1  n 2 i 2
(5.66)
_________________________________________________________________________________________________
Realni transformator
Magnetski otpor jezgre nije nula pa vrijedi:
ΦR m  n 1i1  n 2 i2 (5.67)
uz
dΦ
u1  n1 (5.68)
dt
Može se eliminirati  iz jednadžbe (5.68):
u1 
n12 d n

i  2i
R m dt 1 n1 2
 (5.69)
Iz toga slijedi:
dimp
u1  L mp (5.70)
dt
Induktivitet Lmp jednak je :
n12
L mp  (5.71)
Rm
Struja magnetiziranja primara imp je:
n
imp  i1  n2 i2 (5.72)
1
n2
i1 n 1 i2 i2
n12
L mp =
Rm u1 n1 n2 u2
Realniji model transformatora
Lmp je:
- stvarna, fizička, prigušnica, koja ima zasićenje i histerezu
- ako je sekundarni namotaj odspojen, primarni namotaj se ponaša kao prigušnica
- struja magnetiziranja utječe na odnos struja namotaja koje su nesrazmjerne sa omjerom
broja zavoja.
_________________________________________________________________________________________________
Zasićenje u magnetskoj jezgri transformatora
- zasićenje nastaje kada gustoća magnetskog toka u jezgri B(t) ima veću vrijednost od granične
gustoće toka Bsat
- kada jezgra dođe u zasićenje, induktivitet Lmp se smanji a struja magnetiziranja se poveća
- struje namotaja i1(t) i i2(t) ne utječu na zasićenje. Ako vrijedi 0  n 1i1  n 2 i 2 onda je struja
magnetizacije nula i nema magnetizacije jezgre
- zasićenje je uzrokovano integralom poluperiode napona primara, odnosno iznosom volt-
sekunda poluperiode napona primara.
dΦ dnΦ d (5.73)
un  
dt dt dt
Ulančani tok je otud:
λ   udt (5.74)
t2 t3
λ1   u (t )dt , λ2   u (t )dt , 0  λ1  λ2 (5.75)

t1 t2
u(t)
1
t1 t3 t
t2
2
Valni oblik napona primara
Napona primara može biti proizvoljnog oblika, mora biti periodičan, mora biti zadovoljen uvjet
1=2, odnosno srednja vrijednost napona primara u jednom sklopnom periodu mora biti jednaka
nuli.
_________________________________________________________________________________________________
+B
i
in
lc
H
-Bs
Petlja histereze transformatora. Posljedica je struje magnetiziranja.
U slučaju pravokutnog napona, faktora vođenja D i amplitude U:
(5.76)
UDT  2nΦmax  2λ max  2nBmax Sc
UD (5.77)
n
2 fBmax S c
U 2 Bmax S c f (5.78)

n D
U slučaju pravokutnog napona primara D=0.5:
U
 4B max S c f
n (5.79)
Obično se definira volt zavoj ( ili zavoj po voltu ) kao ograničavajući faktor proračuna
transformatora.
Veličina transformatora može se mijenjati tako da:
 povećanjem sklopne frekvencije fS može se za isti Bmax smanjiti površina jezgre, odnosno uz
isti Bmax i S potrebno je manje zavoja namotaja primara
 bolji feromagnetski materijali s većim Bmax također zahtijevaju manje zavoja
_________________________________________________________________________________________________
Struja magnetizacije na primaru imp ovisi o integralu napona primara.
imp (t )  1  u1 (t )dt (5.80)

Lmp
gustoća toka proporcionalna je struji magnetizacije:
n 1S c  1
B(t )  1 u (t )dt (5.81)
Gustoća toka raste i jezgra dostiže zasićenje kad je umnožak volt-sekunda 1 prevelik:
t2
1   u1 (t )dt (5.82)
t1
Granice integrala (5.82) odabrane su tako da se vrijeme integracije poklapa s vremenom pozitivne
poluperiode napona.
Rasipni tok
Rasipni tok transformatora jest tok primara ili sekundara koji se zatvara kroz zrak a ne kroz
feromagnetsku jezgru i nasuprotni namotaj.
i1 F
i2
+ +
u1 n1
n2 u2
zavoja
_ zavoja
_
F 1 = F +F l1
F2 =F +F l 2
Rasipni tok transformatora sastoji se od rasipnog toka primara i rasipnog

toka sekundara
_________________________________________________________________________________________________
F 11
0 F 12
0 r
FM
i1 n1
n2 i2
+ +
u1 n1 n2 u2
_ _
Nadomjesni prikaz rasipnog toka transformatora
n2
L1 i1 n1 i2 i2 L2
n12
L mp = u1 n1 n2 u2
Rm
Realni model transformatora
_________________________________________________________________________________________________
5.5. JEZGRE OD VISOKOFREKVENCIJSKOG FEROMAGNETSKOG
MATERIJALA
Jezgre od visokofrekvencijskog feromagnetskog materijala izvode se u različitim oblicima i

veličinama. Svaka jezgra ima jednu karakterističnu veličinu po kojoj se proporcionalno izvode sve ostale
veličine jezgri istog oblika. Ta karakeristična veličina nalazi se u nazivu jezgre, primjerice ETD39 jezgra
ima širinu 39mm.
Najčešći oblici jezgri od visokofrekvencijskog materijala:

 Toroid
 E jezgra
 ETD jezgra
 RM jezgra
 PM jezgra
 FL jezgra
Kod toroidne jezgre zračni procijep realizira se tako da se u feromagnetski materijal od kojeg je jezgra
sastavljena unese određena količina neferomagnetskog materijala. Taj materijal jednoliko je distribuiran u
feromagnetskom materijalu. Na taj način realizira se distribuirani zračni procijep.
Toroidna jezgra s distribuiranim zračnim procijepom
(a) (b)
E-jezgra bez zračnog procijepa (a) i ETD jezgra sa zračnim

procijepom (b)
_________________________________________________________________________________________________
RM feritne jezgre
Različite izveedbe prigušnica i transformatore koje se primjenjuju u

visokofrekvencijskim pretvaračima
_________________________________________________________________________________________________
Uređaj za izradu namotaja na toroidnoj jezgri
_________________________________________________________________________________________________
5.6. PRORAČUN ELEKTROMAGNETSKIH KOMPONENTI
5.6.1. Proračun filtarske prigušnice
Proračun prigušnice provodi se uz sljedeće pretpostavke:
- zanemarivi gubitci feromagnetskog materijala uslijed vrtložnih struja

- petlja histereze je zanemarive širine
- magnetski tok je uniforman po presjeku jezgre
- struja je uniformna po presjeku vodiča
- magnetsko polje u zračnom procijepu je homogeno
Ulazni parametri za proračun filtarske prigušnice su
- geometrija prigušnice
- maksimalna gustoća toka
- željeni induktivitet
- ukupni otpor namotaja
- konstanta geometrije jezgre Kg
- faktor AL
Broj zavoja namotaja prigušnice ograničen je prozorom jezgre. Kroz prozor jezgre može se
namotati određeni broj zavoja. Namotaj prigušnice može se izvesti s više zavoja tanje žice ili s
manje zavoja deblje žice.
Ukoliko je žica okruglog presjeka prozor nije u cijelosti moguće ispuniti bakrom. Stoga se
definira faktor ispune kw koji predstavlja omjer površine bakra i površine prozora za motanje.
Faktor ispune poprima vrijednost u granicama od 0 do 1.
Jezgra Jezgra
1.6 A
4.44A
Jezgra Jezgra
40Az 40Az
Izgled namotaja prigušnice. Upotrijebljena je EE jezgra bez zračnog

procijepa
_________________________________________________________________________________________________
Maksimalna gustoća toka
Vršna vrijednost gustoće magnetskog toka Bmax određena je vršnom vrijednosti struje namotaja Imax.
U praksi, vrijednost gustoće toka Bmax odabire se tako da je oko 20% manja od gustoće toka Bsat..
Za magnetski krug vrijedi:

ni  BSc R g
Neka su i=Imax i B=Bmax otud slijedi:
μ0
Bmax  nI max (5.83)
lg
Ovo je uvjet br. 1.. Broj zavoja n i zračni procijep širine lg su nepoznati.
Induktivitet
Traži se točno određeni induktivitet L. Induktivitet magnetskog kruga određen je izrazom:
μ S n2 (5.84)
L n  0 c
2
Rg lg
Ovo je uvjet br. 2. Broj zavoja n, površina jezgre Sc i zračni procijep širine lg su nepoznati.
Otpor namota
Ukupan namotaj treba prolaziti kroz prozor jezgre.

Ukupna površina bakra: nScu
Površina dostupna za motanje žice je: kwSw
Razlozi zašto je kw manji od 1:

 žica ne ispunjava površinu prozora za motanje u cjelosti, što smanjuje kw na iznos od 0.55 do
0.7. Koeficijent kW ovisi i o tehnici namatanja.
 izolacija smanjuje kw za 0.65 do 0.95, ovisno o debljini žice i vrsti izolacije
 dodatna izolacija se mora postaviti između višestrukih namotaja
_________________________________________________________________________________________________
Jezgra Jezgra
1.6A
4.44A
Jezgra
S cu
Sw
Sw 40Az 40Az
S cu
Prikaz namotaja položenog kroz prozor za motanje jezgre. Zbog

jednostavnosti prikaza izostavljen je vanjski dio namotaja
Tipične vrijednosti kw faktora:

- 0.65 za niskonaponsku prigušnicu
- 0.5 za jednostavnu niskonaponsku prigušnicu
- 0.25 – 0.3 za izlazni transformator
- 0.05 – 0.2 za visokonaponski transformator.
Maksimalan broj amperzavoja magnetskog kruga prigušnice određen je prozorom za motanje

namotaja i vrijedi in  k wSw Jn
Treći uvjet: kwSw nScu
Otpor namota je:
l cu
R 
Scu (5.85)
gdje je  specifični otpor materijala, u ovom slučaju bakra. lcu je duljina žice, a Scu površina presjeka
žice.
Ukupna duljina žice ovisi o broju zavoja n i dana je izrazom:
lcu  n  MTL (5.86)
gdje je MTL (Mean Turn Length) srednja duljina jednog zavoja žice. Ukupni otpor namotaja koji se
sastoji od n zavoja bakarne žice je otud:
R  ρ n  MTL (5.87)
Scu
_________________________________________________________________________________________________
Konstanta geometrije jezgre Kg
Polazište za određivanje konstante Kg su četiri veličine:
1. Ukupni Amper-zavoji:
lg (5.88)
nI max  Bmax S c R g  Bmax
μ0
2. Traženi induktivitet:
μ 0Sc n 2 (5.89)
L
lg
3. Efektivna površina prozora za motanje zavojnice:
kwSw nScu (5.90)

i
4. Otpor namotaja:
R  ρ n  MTL (5.91)
Scu
Ovi izrazi sadrže veličine:
Sc,Sw, i MLT, koje su funkcije geometrije feromagnetske jezgre

Imax , Bmax  0 , L ,kw,R i , koji su dani kao specifične veličine kruga ili feromagnetske jezgre i
n, lg, i Scu koje su nepoznate veličine.
Eliminacijom n, lg, i Scu, dobiva se uvjet za odabir jezgre:
Sc2Sw L2 I max

2
 2 (5.92)
MTL Bmax Rk w
Desna strana: Specifične veličine ili poznate veličine.

Lijeva strana: Veličine ovisne o geometriji jezgre (specificira ih proizvođač).
Iz kataloga proizvođača odabire se jezgra čija geometrija zadovoljava gornju jednadžbu.

Konstanta geometrije jezgre Kg predstavlja karakterističnu veličinu jezgre i definirana je kao:
S c2 S w
Kg  (5.93)
MTL
Ovaj uvjet nije dovoljno strog, pa je vrlo često potrebno provjeravati rješenje.
_________________________________________________________________________________________________
Diskusija
Sc2Sw ρL2 I max

2
Kg   2 (5.94)
MTL Bmax Rk w
Kg opisuje veličinu magnetske jezgre.
Kako specifikacije utječu na veličinu jezgre:

Bmax  upotreba materijala jezgre koji ima veliki Bsat
R  velika osjetljivost izraza na promjenu otpora namotaja.
Kako geometrija jezgre utječe na električne vrijednosti:

Veći Kg može se dobiti povećanjem
Sc  više feromagnetskog materijala u jezgri, ili
Sw  veći prozor za motanje.
Faktor AL
Proizvođači jezgri od feromagnetskog materijala u svom proizvodnom programu imaju u ponudi

jezgre sa zračnim procijepom standardne dužine. Za specifikaciju takvih jezgri proizvođač navodi
veličinu AL.
Veličina AL odgovara induktivitetu u nH za pripadajuću jezgru na kojoj je namotan jedan zavoj. Iako
je AL specificiran, obveza je proizvođača jezgre navesti točnu širinu zračnog procijepa.
Veličina AL predstavlja magnetsku vodljivost magnetskog kruga i određena je sljedećim izrazom:
2
Bmax S c2
AL  2
(nH) (5.95)
LI max
Pomoću AL faktora lako se odredi induktivitet:
L=ALn2 (nH) (5.96)
_________________________________________________________________________________________________
Određivanje veličine jezgre pomoću konstante Kg
Sljedeće električne veličine su ulazni parametri za proračun:
Otpor žice  (-cm)

Vršna vrijednost struje Imax (A)
Induktivitet L (H)
kw faktor kw
Otpor namotaja R ()
Maksimalna gustoća toka Bmax (T)
Gustoća struje J (A/m2)
Jezgra od feromagnetskog materijala ima sljedeće karakteristične dimenzije:
Poprečni presjek jezgre Sc (m2)

Površina prozora jezgre Sw (m2)
Srednja dužina po zavoju MTL (m)
Određivanje konstante Kg
Pomoću specifikacija koje daje proizvođač potrebno je odabrati jezgru čije karakteristične dimenzije
zadovoljavaju sljedeću nejednakost.
ρL2 I max
 
2
Sc2Sw (5.97)
Kg   2 m5
MTL Bmax Rk w
Potrebno je pronaći jezgru koja ima takve veličine Sc, SW i MTL da je zadovoljen gornji uvjet.
Određivanje zračnog procijepa
Nakon što je odabrana jezgra potrebno je odrediti zračni procijep:
μ 0 L2 I max
2
lg  2
[m] (5.98)
B max Sc
Proizvođači feromagnetskih jezgri isporučuju jezgre s unaprijed izrađenim zračnim procijepom. Za

svaku jezgru proizvođač specificira AL konstantu. Prethodni izraz se može modificirati tako da se
koristi AL konstanta umjesto zračnog procijepa:
2
Bmax S c2
AL  2
[nH] (5.99)
LI max
Zračni procijep izražen je u metrima.
Određivanje broja zavoja n iz izraza za ulančani tok:

_________________________________________________________________________________________________
LI max
n (5.100)
Bmax Sc
Izbor promjera žice
k w Sw
Scu  [m2] (5.101)
n
Kao provjera, može se izračunati otpor namotaja:
ρ  n  MTL
R [] (5.102)
S cu
Primjer: Proračun filtarskog induktiviteta za silazni pretvarač.
Pretvarač radi s neisprekidanom strujom prigušnice:
iB
iS1
L iO
+
UB
uO
C R
iS2
Silazni pretvarač u kontinuiranom načinu rada
iL I L max
IO
DI L
DT T t
Struja prigušnice silaznog pretvarača
_________________________________________________________________________________________________
Geometrija prigušnice
Sw H lc
F
duljina F
i(t) magnetske
+ jezgre l m Rc
n
u(t) +
zavoja Sc zračni ni Rg Hl g
_ procjep
-
lg
l m =lg +lc
ni   ( R c  R g )
lc
Rc 
 Sc
lg
Rg 
o Sc
Prigušnica s jednim namotajem i zračnim procijepom
Za Rg>>Rc : ni Rg
Ulazni parametri za proračun:
IO = 5A, UO=5V
 IL =2A
ILmax=6A
fsw= 50kHz, D=0,5
L=25H
Bmax=0,2T
R<0,008
J=3A/mm2
kw=0,65
=0,0172x10-6 m2/m
Uvrštavanje ulaznih podataka u izraz (5.97) daje konstantu geometrije za traženu prigušnicu:
Kg 
Sc2Sw ρL2 I L2 max
 2
MTL Bmax Rk w
 
m 5 =1,86x10-12 (5.103)
Uvidom u podatke proizvođača odabrana je jezgra RM10 koja ima koeficijent geometrije
Kg=2,162x10-12 i površinu poprečnog presjeka jezgre Sc=90mm2.
_________________________________________________________________________________________________
Potrebni zračni procijep je:
μ 0 LI max
2
lg  2
=0,31 mm (5.104)
B max Sc
Odnosno pomoću AL faktora:
2
Bmax S c2
AL  2
= 134nH (5.105)
LI max
Broj zavoja je otud

LI max
n =13,63 (5.106)
Bmax Sc
Moguće je realizirati namotaj koji ima cjeli broj zavoja ili pola zavoja te se za prigušnicu uzima
13,5 zavoja.
Izbor promjera žice
k w Sw
Scu  [m2]=1,45mm2 (5.107)
n
Kao provjera, može se izračunati otpor namotaja:
ρ  n  MTL
R [] (5.108)
S cu
Ukoliko se izračunati otpor namotaja značajno razlikuje od polaznog potrebno je procjeniti ukupni
otpor te ponoviti procedure izračuna
_________________________________________________________________________________________________
Proračun spregnutih filtarskih prigušnica
Vrlo često se dva ili više filtarskih induktiviteta realiziraju na jednoj jezgri.
Tipičan primjer je forward pretvarač s dva izlaza.
Primjer
D1 L f1
i1
+
up D2 u1
_
UB
+
- D3
i2
L f2 +
D4 u2
_
Forward pretvarač s dva izlaza
i L1 I L1max iL2
I1 I L2max
D I L2
DI L2 I2
DT T t DT T t
Struje filtarske prigušnice Lf1 i Lf2
Prigušnice Lf1 i Lf2 moguće je motati na jednoj jezgri:
Spregnuti induktiviteti
- filtarska prigušnica s višestrukim namotajem

- svaka prigušnica zauzima oko 50% volumena jezgre
- svaka prigušnica doprinosi ukupnom toku s 50%
- potrebno je primjeniti zračni procijep
- gubitci jezgre i ukupni gubitci nisu obično važni
- maksimalnu gustoću toka treba odabrati tako da se izbjegne zasićenje
_________________________________________________________________________________________________
u1 (t)
i1 (t)
F F F
duljina 2 2
magnetske
jezgre l m duljina
magnetske
n1 jezgre l m
zavoja zračni
n2 procjep
zavoja lg
površina
površina presjeka magnetske
presjeka magnetske Sc
jezgre
Sc 2
jezgre površina
2 i2 (t)
u2 (t) presjeka magnetske
jezgre Sc
R c1
Hl c1
lm= lg +l c1+ l c1+ l c2
+ n1 i 1
-
R c2 Rg Rc2
H l c2 H lg H l c2
+
- n2 i 2
R c1 Hl c1
Rc2
n1 i1  n2 i2   ( 2Rc1  R g )
2
lg , l c1 , l c2 2
Rg  R c1  R c2 
o Sc  Sc  Sc
Prigušnica s dva namotaja i zračnim procijepom. Jezgra je oblika EE.

Fizički i nadomjesni model
_________________________________________________________________________________________________
Sređivanjem, prigušnica sa slike (5.54) može se svesti na model na slici (5.55):
Hl c
Sw
duljina Rc
i1 (t) F
magnetske
jezgre l m lm =lg +l c1 + l c1 + l c2
u1 (t) _+ zavoja
n1
+ n1 i1
-
Sc zračni
u2 (t ) _+ zavoja
n2
procjep Rg Hlg
lg
i2 (t) + n2 i2
-
lm =lg +lc
n1 i1  n2 i2   R m
R c2
Rm  2R c 1   Rg
2
lg , l c1 , l c2 2
Rg  R c1  R c2 
o Sc  Sc  Sc
Prigušnica s više namotaja svodi se na jednostavnu prigušnicu
Prvi korak kod dizajniranja prigušnice s više namotaja raspodjela je prozora za motanje na dijelove
koji su rezervirani za pojedini namotaj:
Jezgra
k w1 S w 1
k w2 S w2 S w = Sw1 + Sw1 + . . + S wi
.
.
.
k wi S wi
Raspodjela prozora za motanje ako je potrebno namotati i namotaja
_________________________________________________________________________________________________
U procesu magnetiziranja jezgre sudjeluju svi namotaji. Struja svakog pojedinog namotaja takvog je
smjera da se svako pojedino stvoreno polje zbraja sa svim ostalim. Stoga se može izraziti ukupna
struja magnetiziranja im(t) kao zbroj svih struja pojedinih namotaja. Magnetizirajuća struja im(t) je
zbroj struje zavojnice n1 i preslikanih struja preostalih namotaja pa se im(t) može izraziti preko struja
pojedinih namotaja i1(t), i2(t), i3(t), … ii(t) na sljedeći način:
n2 n n
im (t ) i1 (t )  i2 (t )  3 i3 (t )  ....  i ii (t ) (5.109)
n1 n1 n1
Omjer broja zavoja ovisi o omjeru induktiviteta i vrijedi:
L m n 12
 (5.110)
L i n i2
Nadomjesni model proizvoljnog broja prigušnica motanih na jednoj jezgri primjenom transformacija
(5.109) i (5.110) svodi se na jednostavnu prigušnicu prikazanu na slici 5.57..
i1 i2 Hl c
im
n12 Rc
Lm= u1 n1 n2 u2
Rm
. +
. - n1 i m
ii . Rg Hlg
ni ui
Shema i model više prigušnica motanih na jednoj jezgri
Projektiranje prigušnice s više namotaja svodi se na projektiranje prigušnice s jednim namotajem, s

tom razlikom da se kao ulazni parameter koristi vršna vrijednost ukupne struje mgnetiziranja Immax i
ukupni gubitci u bakru Pcu. Ukupni gubitci u bakru namotaja su:
ρ  MTL  L2m I rms

2
I m2 max (5.111)
Pcu  2
Bmax S c2 k w
_________________________________________________________________________________________________
Uvrštavanjem izraza (5.111) u izraz (5.103) dobiva se faktor Kg :
Sc2Sw ρL2m I rms

2
I m2 max (5.112)
Kg   2
MTL Bmax Pcu k w1
Iz modela sa slike 5.57 uz uvjet da je RgRc lako se određuje zračni procijep:
μ 0 L2m I m2 max (5.113)

lg  2
Bmax Sc
Broja zavoja induktiviteta L1 može se odrediti iz izraza za ulančani tok:
L m I m max (5.114)
n1 
Bmax Sc
Magnetizirajući induktivite Lm jednak je induktivitetu L1 pa vrijedi:
n12 (5.115)
L m  L1 
Rm
Ostali zavoji mogu se odrediti iz izraza (5.116)
L 
n 2   2  n 1
 L1 
L 
n 3   3  n 1
 L1  (5.116)
.
.
L 
n i   i  n 1
 L1 
_________________________________________________________________________________________________
Površina prozora za motanje svakog pojedinog namotaja ovisi o efektivnoj struji svakog namotaja:
n 1 I1
S w1  SW
n 1 I rms
n2I2
S w2  SW
n 1 I rms (5.117)
.
.
ni Ii
S wi  SW
n 1 I rms
_________________________________________________________________________________________________
Nomogram za određivanje broja zavoja na feromagnetskoj jezgri oblika
RM u ovisnosti o promjeru žice
_________________________________________________________________________________________________
Nomogram za određivanje broja zavoja na feromagnetskoj oblika ETD
jezgri u ovisnosti o promjeru žice
_________________________________________________________________________________________________
5.6.2. Proračun transformatora
Za izračun parametara transformatora koristi se pojednostavljeni nadomjesni model koji se sastoji od

idealnog transformatora i magnetizirajućeg induktiviteta. Ovaj model je dovoljno točan i dovoljno
jednostavan u primjeni.
n2
i1 n 1 i2 i2
n12
L mp =
Rm u1 n1 n2 u2
Pojednostavljeni model transformatora
u1
1
t
DT 2 T
iLmp
I Lmpmax
t
DT T
Napon i struja primara transformatora u praznom hodu
Standardni transformator
- gubitci jezgre, sklopni gubitci, ukupni gubitci su polazište proračuna

- nema zračnog procijepa
- gustoća toka odabire se tako da su gubitci jezgre mali
- mora se koristiti visoko frekvencijski materijal (ferit)
_________________________________________________________________________________________________
Nomogram za određivanje veličine jezgre transformatora u ovisnosti o
snazi, promjeni magnetskog toka i sklopnoj frekvenciji. Nomogram je namjenjen za
RM jezgre
Nomogram za određivanje veličine jezgre transformatora u ovisnosti o

snazi, promjeni magnetskog toka i sklopnoj frekvenciji. Nomogram je namjenjen za
E, EE, EC i toroidne jezgre
Na temelju nomograma koji je izradio proizvođač lako se može odrediti veličina jezgre.
_________________________________________________________________________________________________
Maksimalna gustoća magnetskog toka Bmax(t) povezana je sa naponom namotaja po Faradayevom
zakonu. Potrebno je odrediti volt-sekunde na primarnom namotaju tijekom pozitivne periode u1(t)
kao 1:
t2
(5.118)
λ1   u1 (t )dt
t1
Ovo utječe na promjenu toka iz negativne vršne vrijednosti u pozitivnu.

Prema Faradayevom zakonu, vršna vrijednost izmjenične komponente gustoće toka je:
λ1 (5.119)
Bmax 
2n1Sc
Iz toga slijedi broj zavoja primara:
λ1
n1  (5.120)
2 BmaxSc
Broj zavoja sekundara dobiva se iz traženog prijenosnog omjera N i broja zavoja primara
n1
n2  (5.121)
N
Polovica prozora za motanje pripada primaru a polovica sekundaru. Kako je poznat faktor ispune,
presjek žice kojom se mota namotaj primara odnosno sekundara, lako se određuje iz izraza (5.122).
SW
Scu  k W (5.122)
2n 1
Provjerom se može utvrditi je li otpor namotaja u željenim granicama. Otpor primara je stoga:
n1 (MTL)
R ρ (5.123)
Scu
Gubitci u jezgri dani su izrazom:
Pfe  k fe Bmax
β
Sc l m (5.124)
Tipične vrijednosti  za feritne materijale su 2,6 ili 2,7.
_________________________________________________________________________________________________
Izvedba visokofrekvencijskog transformatora
Literatura:
1. Robert W. Erickson, Dragan Maksimović, Fundamentals of power electronics, Kluwer

academic Publishers, 2001
Zagreb, 2000
4. Barry W Williams, Principles and Elements of Power Electronics, Published by Barry W
Wiliams, 2006
_________________________________________________________________________________________________

Elektronički Pretvarači - Marko Vukšić

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektronički Pretvarači - Marko Vukšić

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Odlukom Povjerenstva za izdavačku djelatnost Sveučilišta u Splitu, Sveučilišni odjel za stručne

Skripta ''Elektronički pretvarači'' namjenjena su studentima stručnog studija ''Elektronike'' i

 ''Energetski elektronički pretvarači'' koji se izvodi u V semestru kao dio modula

Skripta je podijeljena na 5 poglavlja.

Split, prosinac 2016

Stoga se razlikuju sklopovi za:

Za pretvarače koji ostvaruju pojedinu funkciju primjenjuju se nazivi izmjenično-istosmjerni,

Lithium Uzlazni Tvrdi

Sustav napajanja prijenosnog računala

Izmjenično-istosmjerni i istosmjerno-izmjenični pretvarači

Izmjenično-istosmjerni pretvarač kroz koji prolazi energija od izmjeničnog sustava prema

Izmjenični pretvarači pretvaraju jedan izmjenični sustav određenog valnog oblika,

Izmjenični pretvarač s istosmjernim međukrugom

Istosmjerni pretvarači upotrebljavaju se u napajačima elektroničke opreme, gdje upravljaju

Izrazita značajka ove topologije je njezina sličnost s topologijom izmjenično-istosmjernog

Osnovna topologija rezonantnog visokofrekvencijskog istosmjernog

Dodavanjem transformatora na izmjeničnim priključcima pretvarača i izmjenično-

Osnovna topologija istosmjernog pretvarača s galvanskim odvajanjem

Razmatrane pretvaračke topologije ostvarene su s idealnim sklopkama. Te sklopke mogu se

Osnovne poluvodičke komponente koje se upotrebljavaju kao sklopke bipolarna su i Schottkyeva

1. ne upravljiva sklopna komponenta

Bipolarni tranzistor i IGB tranzistor u sklopnom načinu rada su:

1. potpuno upravljiva sklopna komponenta

Unipolarni tranzistor MOSFET ima sljedeća sklopna svojstva:

1. MOSFET je potpuno upravljiva sklopna komponenta

1. djelomično upravljiva sklopna komponenta

Simboli i pripadajuće u-i karakteristike poluvodičkih sklopnih komponenti

Izmjenično-istosmjerni pretvarači nazivaju se ispravljači. Namjena im je pretvorba

Istosmjerni visokofrekvencijski pretvarači u pravilu sadrže međukrug s izmjeničnom

Ispravljači se realiziraju primjenom različitih poluvodičkih sklopnih komponenti. Diode su

Tiristori se u pravilu upotrebljavaju u reguliranim ispravljačima koji ispravljaju izmjenični

MOSFET-i se primjenjuju u sinkronim ispravljačima kojima se ispravljaju izmjenične

Izmjenično-istosmjerni pretvarač koji izravno pretvara jednofaznu ili višefaznu izmjenični

Neizravni ispravljač je ispravljač kod kojga se u postupku ispravljanja vrši pretvorba

Izravni ispravljač (a) i neizravni ispravljač (b)

Visokofrekvencijski rezonantni istosmjerni pretvarač

Analiza ispravljača provodi se u vremenskom području uz sljedeće pretpostavke:

1. dioda se u stanju vođenja nadomješta serijskim spojem otpora Rf i naponskog izvora Uf

Linearizirani nadomjesni model diode

Nadomjesni model MOSFET-a

2.1.1. Poluvalni ispravljač s otpornim trošilom

Poluvalni ispravljač prikazan je na slici 2.5..

Poluvalni jednofazni ispravljač

Ukoliko je napon us sinusni tada se može zapisati:

gdje je Um amplituda izmjeničnog napona.

iD = Im sin t za 0  t  T/2 (2.2)

Im je vršna vrijednost struje i ukoliko je Uf=0 jednaka je

Srednja vrijednost struje diode dana je izrazom:

Srednja vrijednost napona trošila je:

Efektivna vrijednost struje trošila i diode dana je izrazom:

Iz toga izlazi da je efektivna struja Irms:

Efektivni napon na trošilu je:

Punovalni ispravljač i pripadajući valni oblici

Napon trošila je periodičan i poluvalni, egzistira i za vrijeme pozitivne i za vrijeme negativne

Efektivna vrijednost struje trošila je:

Efektivni napon na trošilu je:

gdje je UR0 napon neopterećenog kruga a URT napon opterećenog kruga.

Uz Usr  Isr R T izraz (2.18) poprima oblik

Poluvalni ispravljač s kapacitivnim filtrom i pripadajući valni oblici

Rješenje izraza (2.20) je:

iD  I m sin ωt  ψ  (2.21)

ψ  arctg ωCR (2.23)

Struja teče kroz diodu od trenutka t0 do trenutka t1 pa vrijedi,