1.

123 strana
2. .134
3. .
4. .128
5. .124
6. .127
7. .120 strana
8. .125
9. .116
1. Koje paralele postoje između Lorensa Sterna i Jovana Sterije
Popovića ?
U gustoj mreži aluzija i parodija i kod Sterije kao i kod Sterna važno
mjesto ima poigravanje sa klasicističkim principom kompozicije epa.
Oba pisca su svoje parodističko-digresivne knjige dobrim dijelom
zasnivali na travestiji antičkih tekstova. Kao i Stern, Sterija je računao da
je njegovom obrazovanom čitaocu dobro poznat cio niz antičkih pisaca
još iz školske lektire.
Sterija je svakako čitao Sterna u njemačkom preovdu inače ga ne bi
mogao izrekom preporučivati čitaocima.
2. Ko je napisao djelo Škola ogovaranja i kakvo je to djelo ?
Napisao ga je Ričard Brinzli Šeridan. Ovaj komad odmah je osvojio
gledalište i odonda se stalno izvodi, pa je bio i na reportoaru
Jugoslovesnkog narodnog pozorišta u Beogradu. U Školi ogovaranja
nalazimo jednu od brojnih varijanti motiva o suprotnosti između hladne
proralunatosti u dobrodušne nebrige za materijalnu korist. Radnja se
odvija između dva brata jedan je rasipan, ali i čestit i duševan mladić,a
drugi, stariji brat, koji uživa glas pobožnog i isravnog mladiće je ustvarti
poročan licemjer. Braća su suparnici za naklonost djevojke koju mlađi
brat voli , a starijeg interesuje samo miraz. Braća su suparnici i za
stričevo nasljeđe. Stric ih testira prije nekom od njih ostavi nasljeđe.
3. Čije je djelo Himna duhovnoj ljepoti i o čemu se radi u njemu ?
 Percy Bysshe Shelley 
4. Kakve ideje razrađuje Viljem Godvin
On razrađuje političke ideje.Najuticajnije njegovo djelo Politička pravda
donijelo mu je veliku popularnost i obezbijedilomu znatan uticaj. No
uprkos popularnosti Godvinove ideje nisu mogle biti osnova za političko
djelovanje. Idealizirajući zdrav razum koji navodno treba da dovede
društvo do opšteg dobra Godvin je zanemarivao stvarnost jer je svu
vjeru poklanjao teoriji. Zamišljao je da će pravda i istina zavladati kad se
ljudski karakter popravi pravilnim paspitanjem. Zahvaljujući razmu
ljudi će uvidjeti da je najveća sreća u pravdi i jednakosti, ukinuće
prinudu, porodića će se osloboditi zakonskih stega i život će postati lijep
 jer ga neće sputavati ni država ni druge organizacije. Godvinova teorija
o polotičkoj pravdi upućuje na Anarhiju.
5. Šta je Gotski roman ?
Gotski roman se javlja kao svojevrsna reakcija na racionalističko
raspoloženje i realistički prosede velikih klasika od Defoa do Smoleta.
Ova reakcija bila je u skladu i sa nezadovoljstvom postojećim stanjem
stvari na društvenom planu. Sve je to pogodovalo da se u litaraturi
pojavi snažna struja „eskapizma“(bežanje od stvarnosti). Bježeći od
neprihvatljive stvarnosti čitalac se zanosi sanjarenjem o nekom ljepšem
svijetu, piščeva mašta odgodi ga u romantičnu prošlosti li u zemlju punu
sunca i sjaja među ljude neobične snage i žene zanosne ljepote, u čijem
se životu dešavaju tajanstveni zapleti, romantične ljubavi i plemenita
uzbuđenja. Junak vodi borbu sa demonskim zlotvorom, koji na kraju
mora biti pobijeđen. A pošto se radnja najčešće odvija u sijenci nekog
srednjovijekovnog zamka u gotskom stilu zato su ovi romani po tome
dobili svoj naziv. Težeći da stvore što romantičnije okolnosti koje će
čitaoce posebo zainteresovati i uzbuditi pisci gotskih romana koriste
zaplete u kojima se dešavaju tajanstveni nestanci, neočekivani susreti,
bježanje pred progoniteljima pa čak i duhovi se pojavljuju i mrtvi dižu iz
groba.Naročito su tražili motive koji su izazivali čitaočev strah. Po tome
su gotski romani vrlo bliski modernoj priči strave i užasa.
6. Opiši djelo Istorija abisinskog princa Raselasa
To je jedini roman Samjuela Džonsona, najuticajnijeg književnog
istoričara i kritičara svih vremena. Priča se odvija u izmišljenoj zemlji
koja nema sličnosti sa pravom Abisinijom. Običaj je da se kraljeva djeca
šalju daleko od dvora da žive u Srećnoj dolini gdje imaju sve što mogu
poželjeti ali nemaju slobodu. Princ Raselas njegova sestra njena pratilja i
mudri učitelj uspijevaju da pobjegnu iz ovog zemaljskog raja i kreću u
potragu za „ najboljim načinom života“.
7. Čije je i kakvo je djelo Tristam Šendi
Djelo je napisao Lorens Stern. Tristam Šendi predstavlja parodiju
građanskog romana jer u ovoj knjizi ništa nije kao u drugim romanima.
Junak se rodio tek u četvrtoj od devet knjiga, a u šestoj knjizi mu
umjesto dječije haljine obukli pantalone da se potom više i ne
 pojavljuje.O junakovom životu doznajemo sasvim malo a o shvatanjima
ništa. Osim toga roman nema ni zapleta ni vremenske hronologije.
Likovi su svaki na svoj način ekscentrični.
8. Ko je bio najpopularniji pisac gotskih romana i kakva su bila njena
djela ??
Najpopularniji pisac gotskih romana bila je Ana Redklif. Svi njeni romani
imaju izvjesne sličnosti. Radnja se odigrava u Francuskoj ili Italiji, u
središtu zapleta nalazi se divna mlada djevojka koju proganja zao
muškarac. Junakinja je bez zaštite, stalno je u velikom strahu hoće li
moći da pobjegne od zlotvora. Poslije mnogih uzbušenja ona se oslobađa
nevolja i udaje se za voljenog muškarca. Međutim priča niije tako prosta
kako izgleda. Ana Redklif umije da drži čitaoca u stalnoj napetosti i brizi
za junakinju čije nevolje podrobno opisuje, tajanstvene pojave u
polumračnim srednjovjekovnim zamkovima ubedljivo dočarava i što je
karakteristično sve zagonetne pojave na kraju racionalno objašnjava.
9. Čije je i kakvo je djelo Vekfildski sveštenik ?
Djelo je napisao Oliver Goldsmit. To je porodični roman i priča o
stradanju i izbavljenu jedne poštene porodice. Roman Vekfildski
sveštenik oma onu rijetku i dragocjenu osobinu da pred čitaocem zaživi
svijet koji prikazuje. Mada likovi nisu osobito duboko psihološko
svjetljeni oni nam tokom čitanja postaju bliski i dragi jer njihove čiste
doše, koje osjjećaju unutrašnje spokojstvo pravednih, šire oko sebe
ljudsku toplinu.Pisac osuđuje gramzivost i ismijeva taštinu negativnih
likova u spoljnom svijetu a sa simpatijama govori o porodici koju je
stavio u žižu interesovanja te podvlači da njeni članovi nisu
zainteresovani za uspon u drupštvu. Druga karakteristična crta velikog
broja romana XIX vijeka koja se javlja već u Vekfildskom svešteniku
jeste verno prikazivanje društvenih odnosa koje pisac podvrgava kritici.
Treća karakteristiga Goldsmitovog djela koja će se protezati kroz
istoriju porodičnog romana sve do početka XX vijeka jeste idealiziranje
protestanstkog etičkog stava i puritanskog nasljeđa u ponašanju, a to
znači veličanje sposobnosti da se izdrže udarci što ih nanosi život,
strogost prema sebi, pošotanje date riječi, istoljubivost i tačnost. U
Velkfildskom svešteniku Goldsmit se posrednim putem izjašnajva za
črvrstu monarhiju.