26.11.2019.

Prve dvije godine života

 prve godine života - najintenzivnije razdoblje razvoja

MALO DIJETE U PRVE DVIJE GODINE ljudskog bića
ŽIVOTA  glavno svojstvo dječjeg organizma - neprestana
izmjena anatomskih, fizioloških, psiholoških i
imunobioloških osobina

Rast tijela

 povećanje dimenzija tijela ili pojedinih njegovih

dijelova ili organa koji se mogu jednostavno mjeriti
 parametri: tjelesna masa, tjelesna duljina/visina,
opseg glave
 standardi - centilne krivulje

Rast tijela Tjelesni razvoj u prve dvije godine života:

 rast tjelesne težine i duljine najbrži tijekom

dojenačke dobi
promjene veličine tijela i količine
 prirast visine i težine kod dojenčadi i male djece nije
kontinuiran, događa se u malim skokovima mišićnog i masnog tkiva

tijekom dojenačke dobi promjene u

ukupnoj veličini tijela su brže nego u bilo
kojem drugom razdoblju nakon rođenja

1
 26.11.2019.

Tjelesni razvoj u prve dvije godine života: Tjelesni razvoj u prve dvije godine života:

do kraja 1. godine: promjena u tjelesnim

proporcijama:
• prosječno je dojenče više za 50% u odnosu na rođenje
• utrostručena je porođajna težina • pri rođenju glava čini
do druge godine: četvrtinu ukupne dužine
tijela, a noge svega trećinu
• 75% više
• učetverostruči se porođajna težina
• na kraju druge godine
glava – 1/5, a noge
kada bi djeca nastavila rasti ovim tempom: približno – ½
• do 10. godine bi imala 90 kg i bila visoka 300 cm

Tjelesni razvoj u prve dvije godine života: Poremećaji u tjelesnom rastu

genetski metabolički
šećerna bolest
velike individualne razlike u brzini rasta poremećaji poremećaji

spolne razlike: bolesti srca, jetre,

poremećaji u radu
infekcije hipofize, štitnjače
bubrega, kostiju
• u prve dvije godine nisu očite osim što i spolnih žlijezda
djevojčice pokazuju veću zrelost kostiju (određenu
pomoću Rtg snimaka)
zlostavljanje i
psihička trauma

Sposobnosti učenja do 2. godine života Klasično uvjetovanje

Klasično uvjetovanje  novi se podražaj uparuje s podražajem koji

izaziva refleksnu reakciju
Operantno uvjetovanje
 pomaže prepoznati koji se događaju u
Habituacija ili privikavanje
svakodnevnom životu obično pojavljuju
Imitacija zajedno

11 12

2
 26.11.2019.

Koraci klasičnog uvjetovanja

Operantno uvjetovanje

 Istraživanje i kontrola okoline

 Potkrepljivač: podražaj koji povećava vjerovatnost

budućeg pojavljivanja ponašanja
 npr. slatka tekućina – sisanje

 Kažnjavanje: uklanjanje poželjnog podražaja ili uvođenje

neugodnog
 npr. gorka tekućina – skupljanje usana/prestanak
sisanja

13 14

Habituacija - privikavanje Imitacija

- oponašanje ponašanja druge osobe
 postupno slabljenje odgovora zbog ponavljanja istog
- dojenčad istražuje svoj socijalni svijet
podražaja
 Nakon slabljenja reakcije novi podražaj ili promjena u
okolini ponovno izaziva rekaciju ali snažnijeg
intenziteta (oporavak ili obnavljanje)

https://www.youtube.com/watch?v=dlilZh60qdA&t=383s - https://www.youtube.com/watch?v=YSxWAsaqFVI
15 16

MOTORIČKI RAZVOJ – dvije kategorije: Načela i slijed motoričkog razvoja:

motorički razvoj – ne odvija se slučajnim redom – odvija
se prema dva načela:
pokretljivost i razvoj
hvatanje: cefalokaudalni – “od glave proksimodistalni – “od
tjelesnog držanja: prema stopalima” bližeg prema daljem”
 od središta tijela prema
sposobnost
upravljanje trupom i  npr. prije se razvija van
korištenja ruku kao
usklađenost ruku i kontrola nad pokretima
alata u aktivnostima  npr. ranija kontrola
nogu koja je glave i prsnog koša, tek
kao što su grubih pokreta cijele
potrebna da bi se
hranjenje, građenje onda sjedenje i ruke pa tek onda finih
kretalo u prostoru
i istraživanje uspravljanje pokreta šake i prstiju

3
 26.11.2019.

Pokretljivost: Pokretljivost:
1 mj. oko 2,5 mj. 5mj. 6. mj.
• dijete okreće glavu • dijete podiže prsa • može se potpuno • prvi pokušaji u kretanju
ležeći na trbuhu oslanjajući se na ruke okrenuti ako ga položimo prema naprijed
na trbuh ili leđa

4,5 mj. 6,5 mj.

• dijete sjedi poduprto • dijete sjedi samostalno
ali se ne kreće u
prostoru

Pokretljivost: Pokretljivost:
11 mj. 12 mj.
• stoji kratko vrijeme bez • pravi nekoliko koraka
oslonca samo

8 mj.
• sjedi i naginje se naprijed
• može se uspraviti na noge i
stajati uz pridržavanje
10 mj.
• hoda uz pridržavanje
13-15 mj.
• većina djece prohoda (na
širokoj osnovi, teturavo, s
puno suvišnih pokreta ali
neumorno)

Dječji crtež Razvoj pokretljivosti i hvatanja –

izazov za roditelje
nakon 1 godine – počinje šaranje
prvi “crteži”: vodoravne ili cik cak linije, zatim
kružne šare
krajem druge godine: napredak u šaranju,
dijete se drži rubova papira, šaranje je
kontrolirano

4
 26.11.2019.

Sposobnosti hvatanja Sazrijevanje i iskustvo u pojavi motoričkih vještina

refleks hvatanja do 4. mj. – nije voljna reakcija
s obzirom na prilično predvidljiv slijed u pojavi motoričkih
ulnarni hvat prebacivanje
(hvatanje iz vještina moglo bi se pretpostaviti da su one genetski
predmeta iz pincetni hvat
prethvatanje lakta) ruke u ruku programirane ali

postoje određene razlike među djecom:

• npr. 87% djece slijedi razvoj koji počinje s podizanjem
stražnjice, nastavlja se s različitim stilovima puzanja do
stajanja i hodanja – neka djeca, međutim, nikada ne pužu

Sazrijevanje i iskustvo u pojavi motoričkih vještina Sazrijevanje i iskustvo u pojavi motoričkih

Dannis (1960):
vještina
• opažao je dojenčad u iranskim sirotištima koja su bila iz ovih razlika očito je i da okolina može imati
potpuno lišena poticajne okoline (dane su provodila
ležeći na leđima u krevetićima, bez igračaka)
određenu ulogu
• većina se nije kretala prije 2. godine života
• kada su se konačno počela kretati, radije su se okolina može dijete poticati na pokazivanje
skupljala u sjedećem položaju, umjesto da pužu određene vještine u određeno vrijeme
• samo 15% ih je u dobi od 3 do 4 godine samostalno
hodalo
afrička djeca u pravilu sjede, stoje i hodaju od
jednog do nekoliko mjeseci ranije nego američka
Rene Spitz: Film: Psychogenic • u nekim plemenima vježba se npr. sjedenje tako da se od
Disease in Infancy (1952) – efekti
emocionalne majčinske deprivacije
pijeska prave jame kako bi se ojačala vještina sjedenja
privrženosti. Definicija
hospitalizma..

Psihološke posljedice motoričkog razvoja Strah od visine - dubine

kroz motorički razvoj dijete stječe kontrolu nad svojim tijelom, https://www.youtube.com/watch?v=WanGt1G6ScA (1’15)
što koristi kao sredstvo kojim djeluje na okolinu

kretanje prostorom pomaže djetetu da organizira svoj svijet

djeca bolje razumiju prostorne odnose onda kada upravljaju

vlastitim pokretima

kontrola pokreta vlastitog tijela unapređuje i djetetovo

procjenjivanje značenja udaljenosti i visine:
• strah od visine javlja se baš u vrijeme kada se dijete počinje samostalno
kretati
• važna uloga u emocionalnom razvoju: udaljavanje i približavanje roditelju

5
 26.11.2019.

Dominacija ruke VID: fokusiranje i oštrina vida

ono što novorođenče vidi s udaljenosti od 6 m, odrasla osoba
oko 19 mjeseca: jedna ruka aktivnija, druga pasivnija normalnog vida može vidjeti s udaljenosti od 120 do 240 m

s oko 2-3 mj.: djeca mogu fokusirati predmete gotovo kao odrasli
preferencija jedne ruke - kod 10% jednogodišnjaka

90% petogodišnjaka – preferira jednu ruku oko 3 mj.:oštrina vida povećava se na 6/30

oprez: rana preferencija jedne ruke (npr. ako dijete od 6 mj.

hvata isključivo jednom rukom – diskretni znak hemipareze) s 12 mj.:približno jednaka oštrini vida u odraslih osoba

VID: viđenje boja, kretanja i percepcija dubine
u trenutku rođenja djeca mogu razlikovati
crvenu od zelene boje
s 2 mj.:svi receptori za boje funkcioniraju
VID: Percepcija ljudskog lica
u dobi od 2 mjeseca djeca duže promatraju shematski crtež
ljudskog lica s dobrom organizacijom dijelova nego crtež na
kojem su dijelovi ljudskog lica nepravilno razbacani

3 mj.:djeca radije gledaju žutu i crvenu nego na početku oči, nakon toga oči i nos, a zatim oči, nos i usta
plavu i zelenu boju privlače djetetovu pažnju i najlakše izazovu osmijeh

3,5 mj :.slijede kretanje predmeta kada odrasla osoba govori, djeca stara dva tjedna promatraju
njezine oči a ne usta
3-5 mj.:stereoskopski vid (koji omogućuje
percepciju dubine)

Novorođenče radije gleda sheme na lijevoj strani VID: Percepcija ljudskog lica

• tijekom prve dvije

godine razvija se dječja
osjetljivost na
emocionalne izraze
ljudskih lica
• tromjesečna djeca
 Urođena duže promatraju
sposobnost ljudska lica što je veći
usmjeravanja osmijeh na njima
prema ljudima..

6
 26.11.2019.

Sluh Okus i njuh:

1-6 mjeseci:
• organizira zvukove u sve
složenije obrasce, kao što
su glazbene fraze
• preciznije utvrđuje izvor
zvuka
• krajem ovog razdoblja
postaje osjetljivo na
obrasce naglasaka na
slogovima u vlastitom
jeziku
7-12 mjeseci:
• prepoznaje istu melodiju
odsviranu u različitim
tonalitetima
• prepoznaje jedinice
govora ključne za
razumijevanje značenja
kao što su poznate riječi i
pravilnosti u slijedovima
zvukova i riječi
vrlo malo dijete okreće glavu od vate koja ima
neugodan miris
novorođenčad pravi različite izraze lica kada kušaju
slatko i neslatko, kiselo, gorko i slano
4 mjeseca:
• preferira slani okus pred običnom vodom
• spremno mijenja preferenciju okusa na temelju iskustva

Okus i njuh: Dodir i bol

 vrlo malo dijete okreće glavu od vate koja ima neugodan  dodir (npr. ruka položena na prsni koš novorođenčeta) može
miris smiriti plač
 novorođenčad pravi različite izraze lica kada kušaju slatko i  krajem prve godine:djeca mogu prepoznati poznati predmet
neslatko, kiselo, gorko i slano samo na temelju istraživanja rukom
 4 mjeseca:  mala djeca na bol reagiraju:
 plačem visokih tonova
 preferira slani okus pred običnom vodom  ubrzanjem rada srca
 spremno mijenja preferenciju okusa na temelju iskustva  povišenjem krvnog tlaka
 znojenjem dlanova
 širenjem zjenica
 mišićnom napetošću

Razvoj pažnje: novorođenče

Orijentacijski refleks:
Kognitivni razvoj u dojenačkoj • prirodna reakcija na nove podražaje koja pospješuje obradu podražaja a
dobi i najranijem djetinjstvu obuhvaća
• namještanje očiju i ušiju tako da se omogući najpovoljnije primanje
podražaja, inhibiciju dotadašnje aktivnosti i brojne fiziološke promjene

novorođenče obraća pažnju na lagane zvukove i vidne

podražaje umjerenog intenziteta

umire se, prestanu raditi ono što su do tada radila, otkucaji

srca im se usporavaju

26.11.2019 42

7
 26.11.2019.

Kognitivni razvoj u prve dvije godine -

Razvoj pažnje: novorođenče (nast.) Piaget: senzomotorno razdoblje

obrambeni refleks: 1. refleksne radnje – 0 do 1

• prirodna reakcija na nove podražaje koja štiti organizam od
daljnjeg podraživanja a može obuhvaćati
mj.:
• okretanje osjetnih receptora od izvora podraživanja i brojne
fiziološke promjene • kora velikog mozga je nerazvijena i
ako su fizički podražaji preintenzivni ili se prenaglo dijete je sposobno za primitivne
mijenjaju: refleksne reakcije
• djeca zatvore oči, postaju uznemirena i ubrzavaju se otkucaji
srca •(možda je Piaget malo podcijenio
26.11.2019 43 mogućnosti novorođenčeta)
26.11.2019 44

Kognitivni razvoj u prve dvije godine (nast.) - Piaget: senzomotorno Kognitivni razvoj u prve dvije godine (nast.) - Piaget: senzomotorno
razdoblje (nast.) razdoblje (nast.)

2. primarne cirkularne reakcije – 1- 4 mj.

3. sekundarne
• razvoj senzomotoričkih shema (sklopovi
odgovora pomoću kojih dijete djeluje na vanjski cirkularne reakcije – 4
svijet) - npr. “shema sisanja”, “shema hvatanja” – 8 mj.
• ako dijete slučajno učini nešto što mu pruža
zadovoljstvo to će ponavljati (npr. sisanje ruke) • pokazivanje jasnijeg
zanimanja za vanjski svijet
• dijete je zaokupljeno vlastitim rukama, šakama,
pokretima tijela, nogama, stopalima • dijete pokušava ponoviti
• pojedinačne sheme postaju sve savršenije zanimljive događaje u
okolini, npr. buka ako udari
• sheme se počinju usklađivati u sve veće cjeline i stranicu krevetića, posudu,
uključuju različite osjetilne kanale – npr. dijete
zvuk zvečke kada se zatrese
gleda neki predmet i hvata ga (usklađivanje vida i
dodira)
26.11.2019 45 26.11.2019 46

Kognitivni razvoj u prve dvije godine (nast.) - Piaget: senzomotorno razdoblje

(nast.)

Kognitivni razvoj u prve dvije godine (nast.) - Piaget: senzomotorno

5. tercijarne cirkularne reakcije – 12 do 18 mj.
razdoblje (nast.)

4. koordinacija • raste zanimanje za promjene koje se mogu izazvati u okolini

(primitivni oblici rezoniranja)
sekundarnih shema – 8
• oko 12. mj. počinje rješavati probleme metodom pokušaja i
do 12 mj. pogrešaka
• u ovoj dobi javlja se • pokazuje zanimanje za način na koji je predmet sastavljen i kakav
namjerno ponašanje: dijete je pri dodiru
opaža neki cilj i razmišlja
• prostor je konstantan – dijete sada traži predmet tamo gdje ga je
kako će ga ostvariti
zadnji put vidjelo
• dijete počinje shvaćati da
predmeti postoje i ako ih 6. pronalazak novih sredstava pomoću mentalnih kombinacija – 18
ono ne vidi, ako se sakrije do 24 mjeseca
predmet dijete ga traži
• dijete razmišlja o mogućim rješenjima jednostavnih problema
26.11.2019 47
• npr. razmišlja gdje bi mogao biti skriveni predmet
26.11.2019 48

8
 26.11.2019.

Pamćenje u male djece: Pristup obrade informacija

dosjećanje (nekog događaja ili podražaja koji

perceptivno nije prisutan)
Kognitivni razvoj
vrlo teško ispitivati kod male djece

Pamćenje i govor
nije sigurno utvrđeno kada se javlja:

• prema nekim teorijama prisutno je u drugoj polovini prve

godine
• prema drugima tek krajem druge godine
26.11.2019 50

Pamćenje u male djece: Pristup obrade informacija Autobiografsko pamćenje

9 mj.:
• djeca mogu oponašati radnju koju su vidjela 24 sata
pamćenje događaja koji imaju
prije osobno značenje
14 mj.:
• oponašaju radnju koju su vidjela tjedan dana ranije Kojih se događaja sjećate iz
• mala djeca oponašaju i slijed radnje (npr. igračku
stave u kadu, peru spužvom i onda suše ručnikom) vaše prve dvije godine života?
26.11.2019 51 26.11.2019 52

Govorni razvoj u prve dvije godine

Infantilna (dojenačka) amnezija
života
većina ljudi se ne može prisjetiti događaja od
prije treće godine života
predverbalno ili predgovorno
razdoblje
Nije sasvim razjašnjena – mogući razlozi:

• osobitosti razvoja mozga

• starija djeca i odrasli koriste verbalna sredstva za
pohranjivanje informacija a kod male djece procesiranje
podataka je uglavnom neverbalno
govorno razdoblje
• pojam o sebi nije potpuno razvijen kod male djece

26.11.2019 53 26.11.2019 54

9
 26.11.2019.

Predverbalno ili predgovorno razdoblje: Govorno razdoblje

 faza respiracije: jedini oblik glasanja - plač
 gukanje: oko 2. mj., obično izražavanje ugode, javlja se i kod velike individualne razlike
gluhe djece gluhonijemih roditelja
 faza vokalizacije: “brbljanje” oko 6 mj., izgovara samoglasnike i prva riječ obično između 12. i 18. mj. (ne kod
suglasnike (čak i one koji ne postoje u jeziku koji govore roditelji) sve djece!)
 slogovi
 udvostručavanje slogova: ovo roditelji često zamijene za riječ
(npr. ba-ba)
 geste: veća djeca koriste ih kao nadopunu govora, a mala djeca
kao glavni oblik komunikacije (vidljivo u starijoj dobi kod djece,
npr. oštećena sluha ili zbog drugih razloga oštećenog govora)

Prve riječi i greške u povezivanju riječi s Prve riječi i greške u povezivanju riječi s
predmetima i događajima predmetima i događajima
Oko 18.mjeseci:
izmišljanje riječi:
• većina djece imaju rječnik od oko 50 riječi koje
govore i oko 100 riječi koje razumiju
• djeca izmišljaju nove riječi za predmete
• počinje eksplozija imenovanja: imenuju sve i događaje čije ime ne znaju točno
što vide
• uobičajeno kod male djece i opada s
povećanjem rječnika
Do 2. godine:
• npr. grablje = češalj za travu
• većina djece izgovara rečenice od 2 ili 3 riječi
26.11.2019 58

Poticanje ranog jezičnog razvoja Socijalni razvoj i razvoj ličnosti

Strategija Posljedica

Uključiti djecu u česte konverzacije Potiče brži jezični razvoj i akademsku

uspješnost tijekom školovanja
članovi obitelji imaju važnu ulogu u
Pomalo proširivati ono što je dijete
upravo reklo, dodajući nove informacije
Potiče razvoj jezika (Npr. “Želiš sok? Imam
sok. To je sok od jabuke”)
socijalnom razvoju

Djeci često čitati i uključiti ih u razgovor o Pruža iskustvo s različitim aspektima

slikovnicama jezika (rječnik, gramatika, komunikacijske empatijske sposobnosti, razumijevanje i
vještine i informacije o pisanim simbolima
i strukturi priče, koji su važni za razvoj poštovanje prema ljudima razvijaju se iz
pismenosti)
odnosa s obitelji
26.11.2019 59 26.11.2019 60

10
 26.11.2019.

Razvoj i izražavanje emocija Razvoj i izražavanje emocija

Facijalna ekspresija emocija: 3-4 mjeseca:

• od rođenja djeca pokazuju zanimanje pomnim gledanjem
(ljudsko lice)
• facijalna ekspresija žalosti i srdžbe
• gađenje, potaknuto neugodnim okusima ili mirisima
7. mjesec:
refleksni smiješak :
• facijalna ekspresija straha
• na početku, fiziološki je uvjetovan

3 ili 4 tjedna: pred kraj 1. godine:

• osmijeh koji odražava ugodu (kao reakcija na ljudski glas ili lice • facijalne ekspresije koje upućuju na složenije
u pokretu) afektivne reakcije, npr. sram
26.11.2019 61 26.11.2019 62

Razvoj i izražavanje emocija: Razvoj i izražavanje emocija

tijek razvoja facijalne ekspresije vođen je biološkim u početku dječji afektivni izrazi vjerno odražavaju
procesima:
njihove emocije
• jednak tijek razvoja facijalnih ekspresija kod američke i japanske djece
s vremenom djeca uče kontrolirati svoje afektivne
emocionalni razvoj djelomično je i pod utjecajem izraze i oni ne moraju odražavati što stvarno
socijalne okoline: osjećaju
ovo se događa kao posljedica sve većeg
modeliranje:
razumijevanja očekivanja i stavova prema
• većina majki pokazuje djeci uglavnom pozitivne facijalne ekspresije izražavanju emocija, tj. pravila izražavanja
pa ih i djeca uzvraćaju emocija u kulturi u kojoj dijete raste
• djeca depresivnih majki pokazuju više tužnih izraza
26.11.2019 63

Prepoznavanje emocija Privrženost

• Pred kraj prve godine - proces socijalnog
zaključivanja ili upućenosti na socijalno
okruženje:
djeca počinju koristiti informacije o
emocionalnim ekspresijama drugih ljudi za
regulaciju vlastitog ponašanja
u situacijama kada nisu sigurna što je iduće što
trebaju učiniti počinju gledati majku i oca
snažna emocionalna povezanost koju imamo s
posebnim ljudima u svom životu i koja kod nas
izaziva ugodu i radost kada smo s njima u
interakciji
djetetova emocionalna povezanost sa
skrbnikom ponašanje je koje se razvilo tijekom
evolucije i koje povećava vjerojatnost
preživljavanja (Berk, 2008)

11
 26.11.2019.

4 faze razvoja privrženosti 4 faze razvoja privrženosti

1. stadij predprivrženosti: do 6 tjedana
 urođeni signali (hvatanje, plakanje, gledanje odraslima u oči,
osmjehivanje) dovode novorođenče u blizak odnos s drugim
ljudima
 kada odrasla osoba reagira na takav signal dijete je dalje
potiče na zadržavanje u svojoj blizini
 djeca u ovoj dobi prepoznaju miris i glas svoje majke
 još uvijek nisu privržena – ne bune se kada ostanu s
nepoznatom osobom
2. stadij nastanka privrženosti: od 6 tjedana do
6-8 mjeseci
djeca tijekom ove faze počinju različito reagirati
na poznate i nepoznate osobe
uče da njihovo ponašanje utječe na ponašanje
osoba oko njih i počinju razvijati osjećaj
povjerenja – očekivanja da će osoba koja se
brine o njima reagirati na njihov signal
još uvijek nema protesta kod odvajanja od
roditelja, iako pokazuju da ga prepoznaju

4 faze razvoja privrženosti 4 faze razvoja privrženosti

3. stadij jasno uspostavljene privrženosti: 6-8
mjeseci do 18-24 mjeseci
djeca pokazuju separacijsku anksioznost ili
tjeskobu odvajanja – uznemirenost pri
odvajanju od osobe koja skrbi o njima
strah od nepoznatih osoba
poznati skrbnik je sigurna baza iz koje se odlazi
istraživati svijet i u koji se iznova vraća
4. Stvaranje recipročnog odnosa: nakon 18-24
mjeseci
razvoj sposobnosti predočavanja i jezika djeci
omogućuje razumijevanje nekih faktora koji
utječu na odlaske i dolaske skrbnika i njihovo
predviđanje
smanjuje se protest kod odvajanja
djeca sada počinju pregovarati s roditeljima,
koriste molbe i uvjeravanja

Sigurno privržena djeca pokazuju u kasnijem životu

Potpuno stvorena privrženost - Kvalitetu privrženosti koju

karakteristike
 strah od stranaca
 negodovanje pri
odvajanju od majke
 osjećaj sigurnosti i
hrabrosti kada je majka u
blizini
djeca razvijaju određuje
 osjetljivost majke na
potrebe djeteta (osobito
važne aktivnosti:
hranjenje, previjanje,
tješenje, tjelesni kontakt i
igranje s djetetom)
 socijalnu i kognitivnu kompetentnost
 postaju uspješnija u rješavanju problema
 znatiželjnija su
 sklonija istraživačkom ponašanju
 spremnija na suradnju i poslušnija su
 bolje se slažu s vršnjacima i
 rjeđe razvijaju emocionalne ili ponašajne probleme

12
 26.11.2019.

Obrasci privrženosti Sigurna privrženost

Koriste roditelje kao sigurnu bazu iz koje
istražuju okolinu
sigurna privrženost Kod odvajanja mogu plakati
Kada se roditelj vrati, aktivno traže kontakt s
izbjegavajuća privrženost
njim i prestaju plakati
opiruća privrženost oko 60% sjevernoameričke djece iz obitelji
srednjeg socioekonomskog statusa pokazuje
neorganizirano-neorijentirana privrženost ovaj tip privrženosti
s nižim socioekonomskim statusom ovaj se broj
26.11.2019. 73
smanjuje

Izbjegavajuća privrženost Opiruća privrženost

Prije odvajanja, traže bliskost s roditeljima i

Ne reagiraju na roditelje dok su prisutni
obično ne istražuju okolinu
Kada ih roditelj napusti, ne pokazuju izrazitu
Kada se roditelj vrati, pokazuju ljutnju i opor,
uznemirenost
mogu gurati roditelja ili ga udarati
Kada se roditelj vrati, izbjegavaju ga ili sporo
Nastavljaju plakati i kad ih roditelj digne na
pokazuju zadovoljstvo zbog povratka
ruke i ne mogu se lako utješiti
Podigne li ga roditelj na ruke, često ga ne zagrle
oko 10% djece iz sjevernoameričkih obitelji
oko 15% djece iz sjevernoameričkih obitelji srednjeg SES-a
srednjeg SES-a

Činitelji koji utječu na kvalitetu

Neorganizirana-neorijentirana privrženost
privrženosti:
Najveća nesigurnost
mogućnost
Pri povratku roditelja, pokazuju zbunjenost uspostavljanja kvaliteta skrbi
Gledaju u stranu kada ih roditelj podigne u privrženosti
ruke, ravnodušnih emocija
oko 5% djece iz sjevernoameričkih obitelji
obiteljski kontekst
srednjeg SES-a
karakteristike (uključujući
dojenčeta unutrašnje radne
modele roditelja)
• https://www.youtube.com/watch?v=DRejV6f-Y3c
26.11.2019. 78

13
 26.11.2019.

Mogućnost uspostavljanja privrženosti Mogućnost uspostavljanja privrženosti

Spitz (1946): Hodges i Tizard (1989): “kasno usvojena” djeca – nakon 4.

godine
• institucionalizirana djeca kojih su se majke
odrekle u dobi između 3. i 12. mjeseca života većina je razvila duboke veze sa svojim posvojiteljima ali
kod ove djece postojali su:
• gubljenje na težini
• pretjerana želja za pažnjom odraslih
• plač • “pretjerano prijateljstvo” s nepoznatim osobama (smanjena distanca)
• povlačenje od okoline • u situacijama koje pobuđuju anksioznost nisu se javljali posvojiteljima
• manje prijateljstava
• problemi sa spavanjem

26.11.2019. 79 26.11.2019. 80

Kvaliteta skrbi Kvaliteta skrbi

Trajno depresivne majke, majke s

interakcijska vrlo niskim bračnim
osjetljiva skrb: usklađenost: Zlostavljana i zanemarivana djeca:
zadovoljstvom i roditelji koji
prolaze traumatske događaje:
• brzo, dosljedno i • skrbnik odgovara na
prikladno reagiranje na signale dojenčeta na moguća sva tri
dojenčad te način koji je vremenski oblika nesigurne
usklađen, ritmičan i privrženosti a potiču razvoj
• nježno i pažljivo držanje
dojenčadi prikladan i oba najčešće nesigurnih
sudionika u interakciji neorganizirano- ponašanja
usklađuju emocionalna neorijentirana
stanja privrženost

26.11.2019. 81 26.11.2019. 82

Obiteljske okolnosti Unutrašnji radni modeli roditelja:

obiteljski stresori
(razvod, gubitak posla,
financijske teškoće i dr.):
• mogu indirektno
utjecati na privrženost,
smanjujući osjetljivost
roditeljske brige
• promjena obiteljske
klime može utjecati na
djetetov osjećaj
sigurnosti
dolazak novog djeteta:
• moguć utjecaj ako su
majke anksiozne,
depresivne ili hostilne,
ako postoji bračni
nesklad
• Iskustva roditelja s privrženosti povezana su s
kvalitetom privrženosti djeteta
• kada odrastu nesigurno privržene bebe:
imaju nesigurne unutrašnji radni model i često žive
živote koji su puni obiteljskih kriza
Utjecaj na odgoj djece imaju:
• način na koji gledamo na svoje djetinjstvo
• naša sposobnost da se pomirimo s negativnim događajima i da
• integriramo nove informacije u naše radne modele te da
• gledamo na naše roditelje s razumijevanjem i praštanjem

26.11.2019. 83

14