RANA

ODRASLOST
OD 20. DO 40. GODINE
UVOD
Rana odrasla dob je razdoblje u kojem veina mladih
ljudi naputa dom, zavrava kolovanje i poinje raditi
puno radno vrijeme.
Osobe u tim godinama se samostalno suoavaju sa
stvarnou. Glavne preokupacije su razvoj karijere,
izgradnja bliskog partnerskog odnosa, zasnivanje
brane zajednice i odgoj djece ili uspostavljanje
drugaijeg ivotnog stila.
RANA ODRASLA DOB (20-40)
Gotovo sav rast i razvoj je potpun
U naponu snage - zdravi su, spretni, snani, brzi i
tjelesno najprivlaniji
Poinje i opadanje nekih tjelesnih funkcija (npr.
lokomotornih)
Preventivno ponaanje: tjelesna aktivnost i pravilna
prehrana.
KOGNITIVNI RAZVOJ
Razvoj mozga potpun
Razvoj miljenja dosegao vrhunac
Apstraktno i fleksibilno miljenje: odgovara problemima
s kojima se osobe te dobi susreu
Sve ostale kognitivne sposobnosti su na vrhuncu -
inteligencija, pamenje, uenje..
PROMJENE U KOGNITIVNIM
SPOSOBNOSTIMA
TRANSVERZALNA vrhunac na testovima inteligencije
postie se u dobi oko 35. godine ivota

LONGITUDINALNA verbalne vjetine i ostale

sposobnosti koje ovise o steenom znanju tijekom
srednje odrasle dobi se poboljavaju
TJELESNI RAZVOJ
Bioloko starenje:
Uzroci: starenje na razini DNA i tjelesnih stanica
starenje na razini organa i tkiva
Motorika izvedba:
Sportai sportske vjetine doseu vrhunac izmeu
20. i 30. godine
IMUNOLOKI SUSTAV
Kapacitet imunolokog sustava da se brani i prui
zatitu od bolesti raste tokom adolescencije, a potom
oko 20.godine opada

Reprodukcijski sustav: smanjuje se s porastom dobi

BIOLOKE TEORIJE STARENJA
CILJ BIOLOKIH TEORIJA STARENJA: objasniti
uzroke i proces starenja na razini stanica, organa i
organizma kao cjeline.

GENETSKI :
Starenje je genetski planirano i programirano.
Geni starenja telomera (vrsta DNK na krajevima
kromosoma) skrauje se prilikom svake diobe, dok se
vie ne moe dijeliti.
BIOLOKE TEORIJE STARENJA
FIZIOLOKA
Starenje - posljedica nakupljenih oteenja
izazvanih sluajnim vanjskim i unutarnjim
dogaajima tijekom ivota.
Oporavak stanica otean ili nastaju kancerogene
stanice.
Slobodni radikali tvari koje nastaju u stanici u
prisustvu kisika unitava DNK, proteine i masti u
stanici rak, srane bolesti, artritis itd.
STARENJE ORGANA I TKIVA
Promjene u stanicama ostavljaju posljedice na tkiva i organe:
1. Unakrsno povezivanje proteinskih vlakana:
Vezivno tkivo manje elastino niz poremeaja arterije,
bubrezi,ona lea, koa
2. Slabljenje endokrinog sustava proizvodnja i regulacija
hormona,
Npr., manjak estrogena menopauza.
Manjak hormona rasta masno tkivo, kardiovaskularne
tegobe
3. Slabljenje imunolokog sustava
Podlonost infekcijama, raku, kardiovaskularnim bolestima
PROMJENE U STRUKTURI MILJENJA
(PERRYEVA TEORIJA)
Istraivanje na studentima.
Pomak od dualistikog shvaanja mlai studenti
(informacije: tone i netone; dobre i loe), k
relativistikom miljenju( stariji studenti) - svijest o
postojanju nekoliko razliitih istina (svaka je relativna
u odnosu na svoj kontekst)
Perry - prelazak s dualizma na relativizam vjerojatno
ogranien na osobe koje se suoavaju s razliitim
gleditima (tipino za fakultetsko obrazovanje).
PROMJENE U STRUKTURI MILJENJA
(SCHAIE, K. WARNER (1978.)
Mlaa odrasla dob je stadij postignua: prilagodba
kognitivnih vjetina situacijama bitnima za postizanje
dugoronih ciljeva (npr. braka i zapoljavanja) te
primjena znanja i vjetina u kontekstu.
EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ
Razvojni zadaci mlae dobi:
Razviti vlastiti sustav vrijednosti.
Donijeti vane odluke i ivotne planove zanimanje i
posao, brak, roditeljstvo.
Udovoljiti socijalnim zahtjevima i oekivanjima.
Razviti zreli identitet.
RAZVOJ LINOSTI
Eriksonova psihosocijalna teorija:
Prisnost nasuprot osamljenosti
Prekretnica: trajno obvezivanje.
Veina mladih je tek stekla neovisnost i jo uvijek
utvruju zreli identitet.
Prisnost odricanje neovisnosti i promjena identiteta
kako bi ukljuili drugu osobu, tolerancija, suradnja.
Osamljeni/otueni boje se gubitka identiteta, skloni
natjecanju, neskloni razlikama, ugroeni kad im se
netko priblii.
RAZVOJ LINOSTI
Teorija ivotnog ciklusa (Levinson)
ivotna struktura sklad osobnih i drutvenih zahtjeva
s ciljem bolje kvalitete ivota.
17-22 - prijelaz u odraslu dob stvaranje sna i slike o
odraslom sebi
22-28 - ulaz u svijet odraslih ostvarivanje odluka iz
sna
28-33 - prijelaz tridesete godine - preispitivanje
ivotne strukture
33-40 - sreivanje zrelost i odgovornost u profesiji,
obitelji drutvu.

To je razdoblje najvee energije i obilja,

kontradikcija i stresa.
ZRELI IDENTITET LINOSTI
Zreli identitet podrazumijeva sklad izmeu vlastitih
oekivanja i ponaanja te oekivanja okoline.

Adolescent se pita: " Tko sam ja? Kakva osoba elim

biti?
Osoba u ranoj odraslosti se pita: "Kako da ostvarim
svoje tenje? Kako je najbolje zapoeti?

Ako se izbjegava sazrijevanje, posljedica je ivotna

psiholoka nezrelost.
ZDRAVSTVENO PONAANJE
Tipina tenja za postizanjem uspjeha u
zanimanju,obitelji, meu prijateljima.
Bolest ometa postizanje ovih razvojnih ciljeva.
Jaki stresovi u ovoj dobi mogu dovesti do organskih
poremeaja.
Ljudi te dobi su svjesni potrebe za zdravijim nainom
ivota.
KRAJ