RAZVOJ U MLAOJ

ODRASLOJ DOBI
 MLAA ODRASLA DOB
(20-40 god.)

Gotovo sav rast i razvoj je potpun;

U naponu snage - zdravi su, spretni,
snani, brzi i tjelesno najprivlaniji;
Poinje i opadanje nekih tjelesnih
funkcija (npr. lokomotornih);
Preventivno ponaanje: tjelesna
aktivnost i pravilna prehrana.
 BIOLOKE TEORIJE
STARENJA
CILJ BIOLOKIH TEORIJA STARENJA:
objasniti uzroke i proces starenja na
razini stanica, organa i organizma kao
cjeline.

Problemi:
Bioloko starenje vrlo sloena pojava.
Za tumaenje potrebne kombinacije
teorija.
GENETSKE odn.
PROGRAMIRANE TEORIJE
Starenje je genetski planirano i
programirano.
Npr. dugovjenost nasljedna ne
izravno, nego nasljeivanjem rizinih
imbenika.
Geni starenja? telomera (vrsta
DNK na krajevima kromosoma)
skrauje se prilikom svake diobe,
dok se vie ne moe dijeliti.
FIZIOLOKE odn.
STOHASTIKE TEORIJE
Starenje - posljedica nakupljenih
oteenja izazvanih sluajnim
vanjskim i unutarnjim dogaajima
tijekom ivota.
Oporavak stanica otean ili nastaju
kancerogene stanice.
Slobodni radikali tvari koje nastaju
u stanici u prisustvu kisika unitava
DNK, proteine i masti u stanici rak,
srane bolesti, artritis itd.
STARENJE NA RAZINI
ORGANA I TKIVA
Promjene u stanicama posljedice
na tkiva i organe:

1. Unakrsno povezivanje proteinskih

vlakana
Vezivno tkivo manje elastino niz
poremeaja arterije, bubrezi,ona
lea, koa
 STARENJE ORGANA I
TKIVA
2. Slabljenje endokrinog sustava
proizvodnja i regulacija hormona,
Npr., manjak estrogena menopauza.
Manjak hormona rasta masno tkivo,
kardiovaskularne tegobe

3. Slabljenje imunolokog sustava

Podlonost infekcijama, raku,
kardiovaskularnim bolestima
 TJELESNE PROMJENE

Kardiovaskularni i dini sustav

Nakupine kolesterola i masti na
stijenkama krvnih ila poinju u
mladosti i napreduju.
Maksimalni vitalni kapacitet plua
10%manji svakih 10 godina.
Nizak rizik: nepuenje, niski kolesterol u
krvi, normalni krvni tlak 40-60% manja
smrtnost, kroz 22 godine.
 TJELESNE PROMJENE
Motorike aktivnosti
Na vrhuncu u mlaoj odrasloj dobi.

Ovisi najvie o nainu ivota vie

tjelesne aktivnosti manji pad s dobi,
bolja funkcionalna sposobnost.
Imunoloki sustav
U interakciji sa ivanim i endokrinim
sustavom.
Stres oslabljuje imunitet.
Suoavanje sa stresom povezano i s
imunitetom bolje ili loije.
 TJELESNE PROMJENE

Reprodukcijski kapacitet
Najbolja dob za raanje djece 20-te
godine manje rizika pobaaja i
poremeaja i najvie energije za djecu.
Smanjuje se s dobi iznad 35 cca
25% ena ima problema s plodnosti,
raste s dobi - pad u rezervi jajaaca.
Mukarci iznad 40. g. manja koliina
sjemena i koncentracija spermija.
PREVENCIJA
ZDRAVSTVENIH PROBLEMA
imbenici dobrog zdravlja:
obrazovanje,

zanimanje,

prihod,
uvjeti okoline

nain ivota.

to vii SES bolje zdravlje u

svakoj dobi.
 Zdravo ponaanje
Prehrana pretilost ili
anoreksija/bulimija ozbiljan psihiki
problem socijalna diskriminacija,
tjeskoba, depresija
Jesti sve, umjereno, manje masno
Tjelovjeba uva tjelesno i mentalno
zdravlje smanjuje masnoe, jaa
miie, smanjuje stres, poveava
zadovoljstvo
30 min hodanja dnevno, ili
 Zdravo ponaanje
Sredstva ovisnosti puenje, alkohol, droge
niz bolesti
Izbjegavati! Programi podrke
Spolnost zbog kasnijeg stupanja u trajnu
vezu, veeg broja spolnih partnera vei
rizici SPB.
Zadovoljstvo vezom i ivotom i u seksu
Stres zahtjevni zadaci, ee depresivni
od sredovjenih, bolesti
Ojaati socijalnu podrku zadovoljavajue
socijalne veze.
 KOGNITIVNI RAZVOJ

Razvoj mozga potpun;

Razvoj miljenja dosegao vrhunac;
Apstraktno i fleksibilno miljenje:
odgovara problemima s kojima se osobe
te dobi susreu;
Sve ostale kognitivne sposobnosti su na
vrhuncu - inteligencija, pamenje,
uenje.
 TEORIJSKA GLEDITA
KOGNITIVNOG RAZVOJA
1. Promjene u strukturi miljenja koji
su novi, kvalitativno razliiti naini
miljenja?

2. Vrijeme postizanja naprednog znanja

kako djeluje na obradu informacija
i kreativnost?
3. Promjene u mentalnim aktivnostima
s dobi ili stabilnost?
 POST-FORMALNO
MILJENJE
Apstraktno, logino miljenje nije u
skladu s esto neloginom,
nedosljednom, promjenjivom stvarnou.
Mlaa odrasla dob samostalno
suoavanje sa stvarnou.
Obrazovni, obiteljski i profesionalni
izazovi potiu fleksibilnije i praktinije
miljenje.
Promjene u strukturi i sadraju
miljenja u mlaoj odrasloj dobi
(Perryeva teorija)
Istraivanje na studentima.
Pomak od dualistikog shvaanja
(informacije: tone i netone; dobre i loe),
k relativistikom miljenju - svijest o
postojanju nekoliko razliitih istina (svaka
je relativna u odnosu na svoj kontekst).
Npr.: u psihologiji?
Perry - prelazak s dualizma na relativizam
vjerojatno ogranien na osobe koje se
suoavaju s razliitim gleditima (tipino za
fakultetsko obrazovanje).
 Promjene u strukturi miljenja
Schaie, K. Warner (1978.)

1. Stadij stjecanja znanja, prvih 20 godina

(djetinjstvo i adolescencija); razvoj postupka
za pohranu informacija, kombiniranje i
donoenje zakljuaka.
Znam li?
2. Stadij postignua (mlaa odrasla dob)
prilagodba kognitivnih vjetina situacijama
bitnima za postizanje dugoronih ciljeva
(npr. braka i zapoljavanja) primjena
znanja i vjetina u kontekstu.
to bih trebao/la znati?
 Promjene u strukturi
miljenja
3. Stadij odgovornosti (srednja odrasla dob)
kad uspostave obiteljski i radni ivot ire se
odgovornosti, uskladiti ih.
- najsloenije obaveze tzv. izvrni stadij
informacije iz raznih izvora (rukovodioci).
Kako bih trebao/la upotrijebiti ono to znam?

4. Reintegrativni stadij (kasna odrasla dob)

integracija stavova, vrijednosti interesa
podie kvalitetu ivota.
- ne troe energiju na nevane stvari - nemaju
vremena.
Zato bih to trebao/la znati?
 Obrada informacija
strunost i kreativnost
Steena strunost - utjee na obradu
informacija.
bre i djelotvornije pamenje, rezoniranje,
planiranje, analiza;
strunjak pristupa problemu na temelju
naela, a laik pokuajima i pogrekama; npr.
savjetovanje osobe.
Strunost - potie kreativnost.
rjeavanje problema (kako pomoi
depresivnom klijentu) prelazi u pronalaenje
problema (kako sprijeiti depresivnost) temelj
znanstvenog i umjetnikog miljenja.
 Promjene u kognitivnim
sposobnostima
Novije generacije zdravije, obrazovanije
transverzalno bolji rezultati u testovima od
starijih generacija uinak kohorte.
Longitudinalne studije promijenile spoznaje
sposobnosti ovisne o akumuliranom
znanju npr. verbalne, od mlae odrasle
dobi stalno rastu, mogue i u starosti.
Sposobnosti ovisne o uoavanju odnosa,
npr. prostorne, opadaju s dobi, mogue ve
od mlae odrasle.
EMOCIONALNI I SOCIJALNI
RAZVOJ
Razvojni zadaci mlae dobi:

Razviti vlastiti sustav vrijednosti.

Donijeti vane odluke i ivotne
planove zanimanje i posao, brak,
roditeljstvo.
Udovoljiti socijalnim zahtjevima i
oekivanjima.
Razviti zreli identitet.
 RAZVOJ LINOSTI

Psihosocijalna teorija (Erikson):

20-40 prisnost osamljenost
Prekretnica: trajno obvezivanje.
Veina mladih tek stekli neovisnost i jo
utvruju zreli identitet.
Prisnost odricanje neovisnosti i promjena
identiteta kako bi ukljuili drugu osobu,
tolerancija, suradnja.
Osamljeni/otueni boje se gubitka
identiteta, skloni natjecanju, neskloni
razlikama, ugroeni kad im se netko priblii.
 Razvoj linosti
- Teorija ivotnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

DJETINJSTVO I MLADOST
Prijelaz rane odrasle dobi (17-22)
ulaz u svijet odraslih (22-28) MLAA
prijelaz tridesete godine (28-33) ODRASLA
sreivanje (33-40) DOB (20-40)

Prijelaz sredine ivota (40-45)

ulaz u srednju odraslu dob (45-50) SREDNJA
prijelaz pedesete godine (50-55) ODRASLA
kulminacija srednje dobi (55-60) DOB (40-60)

Prijelaz kasne odrasle dobi (60-65)

KASNA ODRASLA DOB (65 i vie)
 Teorija ivotnog ciklusa D. Levinsona (1978.)

STAROST
KASNA ODRASLA
DOB - STAROST
65
PRIJELAZ KASNE ODRASLE DOBI
60 KULMINACIJA
SREDNJE DOBI
55 PRIJELAZ SREDNJA
50-e GODINE
50
ODRASLA DOB
ULAZ U SREDNJU
ODRASLU DOB
45
PRIJELAZ SREDINE IVOTA
40
SREIVANJE
33 PRIJELAZ
30-e GODINE MLAA
28 ULAZ U SVIJET ODRASLA DOB
ODRASLIH
22
PRIJELAZ MLAE ODRASLE DOBI
17
DJETINJSTVO
I MLADOST
Razvoj linosti (20-40 god.)
Teorija ivotnog ciklusa (Levinson)
ivotna struktura sklad osobnih i drutvenih
zahtjeva u cilju bolje kvalitete ivota.
17-22 - prijelaz u odraslu dob stvaranje sna
slike o odraslom sebi - odluke
22-28 - ulaz u svijet odraslih ostvarivanje
odluka iz sna
28-33 - prijelaz tridesete godine -
preispitivanje ivotne strukture
33-40 - sreivanje zrelost i odgovornost u
profesiji, obitelji drutvu.
Ogranienje - razlike ovisno o spolu i SES-u!
 Razvoj linosti (20-40 god.)

Socijalni sat (Neugarten, 1968.)

oekivanja o ponaanju ljudi povezana
s dobi.
Drutveno/kulturno odreeno - dob za
zaposlenje, brak, djecu, oblaenje
Konformiranje - samopotovanje i
samopouzdanje - socijalna usporedba.
Danas manje odreena oekivanja.
Zaostajanje za socijalnim satom psiholoka
nelagoda.
Zreli identitet linosti
Zreli identitet podrazumijeva sklad
izmeu vlastitih oekivanja i
ponaanja te oekivanja okoline.
Adolescent se pita: " Tko sam ja?
Kakva osoba elim biti?
Mlaa odrasla osoba se pita: "Kako
da ostvarim svoje tenje? Kako je
najbolje zapoeti?
Ako se izbjegava sazrijevanje,
posljedica je ivotna psiholoka
nezrelost.
ZANIMANJE I POSAO
Zanimanje je, osim znanja i vjetina,
nain ivota koji daje socijalni status.

Zanimanje i posao biramo zbog

egzistencijalnih potreba, ali i drugih
motiva: predispozicija, interesa,
zadovoljstva, oekivanja.

Biramo vrstu posla.

Na izbor zanimanja utjee:
Sposobnosti - mogu li ja to?
Interes - hoe li me to zadovoljiti?
Odluka - kako da se odluim izmeu
ovog i onog zanimanja?
Status - dokle u dospjeti u tom
poslu?
Pojam o sebi hoe li me to
zanimanje uiniti vrednijim sebi i
drugima?
Ostali imbenici u izboru
zanimanja
Obitelj korelacija sa zanimanjem
roditelja, informacije;
Nastavnici uzor, obrazovne tenje;
Rodni stereotipi slabiji, ene
popunjavaju muka zanimanja;
Informiranost profesionalna
orijentacija, uvid u obrazovni sustav.
 BLISKI ODNOSI
Odabir partnera po slinosti: stavova,
linosti, inteligenciji, SES-u, tjelesnoj
privlanosti
Razlike po spolu:
Evolucijska teorija:
Partner - opstanak i dobrobit potomaka;
ene - inteligencija, ambicioznost, financije;

Mukarci tjelesna privlanost, brinost.

Teorija socijalnog uenja:

Spolne uloge odreuju izbor partnera;

ene brinost i skrb o drugima;

Mukarci asertivnost i nezavisnost uspjeh.
Bliski odnosi

Ljubav
Triangularna teorija (Sternberg, 1987.):
Prisnost emocionalna komponenta
njenost, brinost, toplina
Strast tjelesna komponenta spolnost;
Obvezivanje kognitivna komponenta
zaljubljenost.
Odravanje ljubavi: konstruktivno rjeavanje
sukoba, komunikacijske vjetine.
 Bliski odnosi

Prijateljstvo
Slini po dobi, spolu, SES-u, interesima,
potrebama
Pruaju podrku, prihvaanje, samopotovanje
Razlike po spolu:
ene: vole priati,
mukarci neto raditi.
Braa i sestre kao prijatelji: izvor psihike
dobrobiti, podrke, uitka u druenju
Bliski odnosi

Osamljenost
Raskorak odnosi koje osobe imaju i koje
ele imati.
Partner ili prijatelj - slini osjeaji, ali nisu
nadomjestak.
Osamljenost vea:
nakon gubitka partnera (prekid, razvod,
smrt);
u mukaraca koji nisu u vezi;
u srameljivih, socijalno anksioznih osoba.
 BRAK
Sjedinjenje dva pojedinca, ali i dva sustava u
novi sustav prilagodba!
Dob ulaska u brak - najbolji prediktor
stabilnosti: to mlai to vea vjerojatnost
rastave.
Zadovoljstvo brakom razlike po spolu :
vee u mukaraca dobit u mentalnom i
tjelesnom zdravlju pripadanje, podrka;
ene vea oekivanja od kvalitete odnosa
nesretnije u problemima.
Sretan brak uzajamno: potovanje, uivanje
u drutvu, rjeavanje problema stalni rad!
Brak

imbenici koji guraju osobu u brak:

Konformnost odgoju;
Ljubav romantina, ali zrela;
Legitimiziranje spolnih odnosa i djece.

imbenici koji privlae osobu u brak:

Drutvo partnera;
Dijeljenje naina ivota, prihoda, obaveza;
Komunikacija bliska.
Oblici braka prema ulogama:

Tradicionalni brak - mukarac je

glava obitelji.

Drubeniki brak - mukarac i

ena ravnopravno sudjeluju i
dijele.
Ostali oblici ivljenja

Samaki ivot;
Zajedniki ivot bez braka;
Grupni brak, komuna;
Homoseksualno partnerstvo (brak)
Razvod braka
Obino zbog nezadovoljstva brakom ili zbog
privlanosti k drugoj osobi itd.
Izaziva veliki stres: osjeaj krivnje,
nesposobnosti.
U Hrvatskoj se razvodi svaki 4. brak, u SAD
svaki 2.
Veina ponovo stupa u brak.

Psiholoko savjetovanje: usmjereno na

otvorene rasprave o eljama, koritenje
pozitivnih strategija rjeavanja sukoba i
problema, uvaavanje partnera
RODITELJSTVO

Motivi za roditeljstvo:
Ego-ekspanzija - osjeaj vee
vanosti i besmrtnosti;
Osjeaj uspjenosti i kreativnosti
kroz odgoj djeteta;
Zadovoljenje potrebe statusa i
konformnosti (uloge);
Potreba za ljubavi;
Potreba za sreom.
Obiljeja roditeljstva
Konaan znak odraslosti - uloge roditelja su
nepovratne.
Nema obuke za roditeljstvo - ui se kroz
vlastito iskustvo, savjete i knjige.
Uloge majke i oca - ovise o nainu ivota
(rade li oboje ili ne).
Otac danas vie vremena provodi s djecom
i vie je angairan.
Nune su promjene u odnosu mua i ene,
ali to ih obogauje unato naporima.
 Uspjenost roditeljstva
Suradnja roditelja i uzajamno potovanje:
kompetentniji,
koriste djelotvorne odgojne postupke,
djeca se dobro razvijaju.
Dobit za roditelje: vei emocionalni kapacitet,
samopouzdanje, tolerancija, odgovornost
Psiholoko savjetovanje: odgojne
vrijednosti, komunikacija, razvoj djeteta,
strategije roditeljstva.
OBITELJ: obiteljski ciklus i stres

ivotni ciklus Obiteljski ciklus Neoekivani

ivotni dogaaji

Djetinjstvo Roditeljski dom Bolest, nesrea,

katastrofa

Adolescencija Roditeljski dom Promjena kole,

okoline, bolest

Mlaa odrasla Brak, roditeljstvo Razvod,

dob nezaposlenost,
bolest
Srednja odrasla Djeca odlaze, Smrt lana
dob prazno obitelji, gubitak
gnijezdo posla, bolest
Starost Udovitvo Promjena
ivotnih uvjeta,
bolest
ZDRAVSTVENO PONAANJE
MLAIH ODRASLIH OSOBA

Tipina tenja za postizanjem

uspjeha u zanimanju,obitelji, meu
prijateljima.
Bolest ometa postizanje ovih
razvojnih ciljeva.
Jaki stresovi u ovoj dobi mogu
dovesti do organskih poremeaja.
Ljudi te dobi su svjesni potrebe za
zdravijim nainom ivota.
Psiholog moe ublaiti stres u mlaih
odraslih na sljedei nain:

savjetovati klijenta o zdravom nainu

ivota;
sluanjem omoguiti izraavanje
emocija;
pruiti podrku i brinost - verbalno ili
neverbalno;
poduiti ga tehnikama ublaavanja
djelovanja stresa i nainima
suoavanja sa stresom.