Primjer 1.

A nudi B-u 300 kg jabuka sorte jonatan po cijeni od 1 KM po kilogramu, na što B odgovara da bi
rado kupio 300 kg jabuka sorte zlatni delišes, čija je cijena ista. A tako isporučuje B-u 300
kilograma jabuka zlatni delišes. B se u međuvremenu predomisli, te ne želi platiti cijenu za
isporučene jabuke, pozivajući se pri tom na to da nije nastao niti ugovor o prodaji jabuka sorte
jonatan, niti ugovor o prodaji jabuka zlatni delišes.

Molimo odgovorite na sljedeća pitanja:

1. Da li je između A i B nastao ugovor o prodaji jabuka jonatan? Obrazložite! (25 bodova)

2. Da li je između A i B nastao ugovor o prodaji jabuka zlatni delišes? Obrazložite! (25

bodova)
3. parnici, već jedino podnošenjem tužbe radi donošenja konstitutivne
odluke o
4. poništenju ugovora142.
5. Prodavac koji je kupcu na licu mjesta pokazao međe prodate površine
zemljišta,
6. može pobijati ugovor zbog prekomjernog oštećenja ako je bio u zabludi
u pogledu
7. površine zemljišta, a cijena je određena po metru kvadratnom143.
8. Kad je između obaveza ugovornih strana postojao u vrijeme sklapanja
ugovora
9. očiti nesrazmjer, a druga strana ponudi dopunu do prave vrijednosti,
ne može se u
10. parnici s osnovom ustrajati kod zahtjeva za poništenje ugovora, već su
ispunjene
11. pretpostavke za preinačenje tužbe u skladu s kojom će sud obavezati
dužnika na
12. isplatu novčane svote u visini razlike između ugovorne cijene i prave
vrijednosti144.
13. Kad su stranke u ugovor o prodaji unijele manji iznos cijene od stvarno
14. ugovorene, prodavac može zahtijevati izvršenje ugovora u visini
stvarno ugovorene
15. cijene koja je odlučna i za pitanje postojanja prekomjernog oštećenja145
16. 3. ZELENAŠKI UGOVOR
17. Hipotetički slučaj
18. P (penzionerka, starija osoba, živi sama i bez bliže je rodbine) je
zaključila
19. ugovor o prodaji stana svojim komšijama K i to za ugovorenu cijenu od
30.000 KM,
20. pod uslovom doživotnog korištenja predmetnog stana. U pismeni
ugovor nije unijeta
21. obaveza K-a da P-a nakon njene smrti sahrane, iako su strane takav
sporazum
22. postigle. P želi naknadno u ugovor ubaciti klauzulu kojom se K-a
obavezuju istu
23. sahraniti poslije njene smrti, što K-a odbijaju. Inače tržišna vrijednost
stana u
24. vrijeme zaključenja ugovora o prodaji iznosila je oko 100.000 KM. P se
interesira za
25. svoja prava?
26. Prema čl. 141. st. 1. ZOO zelenaški ugovor je takav ugovor kojim jedno lice
27. koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim
28. nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog
29. trećeg korist koja je u očiglednoj nesrazmjeri sa onim što je on drugom dao ili učinio,
30. ili se obavezao da će dati ili učiniti. Da bi jedan ugovor bio zelenaški, moraju
31. postojati za to određene pretpostavke i to:
32. ♦ Između činidbe i protivčinidbe mora postojati očigledna nesrazmjera i to u
33. vrijeme zaključenja ugovora i
34. 142 VS RH, Rev. 369/94, od 09.03. 1994. – Izbor odluka 2/1995 – 22/65.
35. 143 VS BiH, Rev. 699/89, od 28.06. 1990. – Bilten SP VS BiH 4/90-39.
36. 144 VS RH, Rev. 1809/90, od 16.04. 1991. – Izbor odluka 1993 – 59/90.
37. 145 VS H, Rev. 2099/85, od 09.04. 1986. - PSP 32 – 80.

38. UGOVORI
39. 54
40. ♦ Jedna je strana iskoristila određeno stanje nužde druge ugovorne strane.
41. Oštećena strana mora dokazati navedene pretpostavke i ako ih dokaže ima pravo
42. tražiti poništenje ugovora. Međutim, oštećena strana može zahtijevati da se njena
43. obaveza smanji na pravičan iznos. Ako sud nađe za shodno, on će udovoljiti zahtjevu
44. oštećene strane i u tom slučaju će ugovor, sa promjenom, ostati na snazi. Oštećena
45. strana mora ovaj zahtjev podnijeti u roku od pet godina računajući od dana
46. zaključenja ugovora.
47. Rješenje hipotetičkog slučaja
48. I. U ovom slučaju zaključen je ugovor o prodaji s pravom doživotnog
uživanja
49. nekretnine. Ali, u pismeni ugovor nisu unijeti svi elementi (dogovori,
sporazumi)
50. stranaka o kojima su oni postigli usmenu saglasnost.
51. II. Iz činjeničnog stanja može se zaključiti da su K iskoristili nedovoljno
iskustvo
52. P-a, njenu lakomislenost, te činjenicu da je stara i bolesna osoba. P je
osnovano
53. očekivala da će je K-a poslije smrti sahraniti jer nema bliže rodbine.
Prometna
54. vrijednost stana je daleko veća od ugovoreno cijene, pa ni činjenica da
P ima pravo
55. doživotnog uživanja ne mijenja puno na stvari, jer se pretpostavlja da
se K-ova
56. obaveza, s obzirom na P-ovu bolest i godine, javlja kao očigledna
nesrazmjera u
57. odnosu na to da K za relativno mali novca dobijaju stan.
58. III. U ovom slučaju K-a su iskoristili stanje nužde i neznanje druge
strane, njenu
59. zavisnost i za sebe ostvario nesrazmjernu korist, što se javlja kao
zelenaški ugovor.
60. Posljedica toga je, da je ugovor o prodaji zaključen između P i K
ništav, shodno čl.
61. 141. ZOO.
62. Sudska praksa:
63. Ugovorena kamata od 14% i 15% na mjesečnom nivou na glavnicu u
devizama je
64. špekulativna kamata bez odgovarajućeg pokrića iz međusobnih odnosa
po ugovoru o
65. oročavanju deviznih sredstava, pa je zbog toga ugovor u tom dijelu za
kamatu preko
66. iznosa domicilne stope ništav146.
67. Okolnost da je rok isplate ugovorene cijene (za otkupljeno grožđe)
određen sedam
68. mjeseci nakon isporuke, ne ukazuje sama po sebi na zelenaški
karakter ugovora147.
69. Nagodba koja ima svojstvo zelenaškog ugovora ništava je i stoga ne
utječe na
70. pravo i obavezu stranaka koje su je sklopile148.
71. 146 VS S, broj Prev. 728/97. – Bilten 1/1998.
72. 147 VS H, Rev. 626/90, od 12.07. 1990. – PSP 52.
73. 148 VS RH, Rev. 2519/94, od 02.04. 1997. – Izbor odluka 2/1997 – 58.
74. UGOVORI
75. 55
76. Okolnosti koje nastupe nakon sklapanja ugovora, a koje otežavaju
ispunjenje
77. obaveze jedne strane, nisu odlučne za ocjenu je li neki ugovor
zelenaški ili nije. To je
78. zato što je za ocjenu radi li se o zelenaškom ugovoru potrebno da
ugovor već u
79. vrijeme njegova sklapanja ima sve objektivne i subjektivne elemente
propisane
80. odredbom čl. 141. ZOO. Naknadno otežanje ispunjenja obaveze može
biti razlog za
81. raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti u smislu čl. 133. ZOO, ali
ne i razlog za
82. poništaj ugovora kao zelenaškog149
83. 4. PRAVO ZADRŽAVANJA
84. Pravo zadržavanja (ius retentionis) je pravo povjerioca da nakon dospjelosti
85. potraživanja zadrži dužnikovu stvar, koja je u njegovom posjedu, sve dok mu ne
86. bude isplaćeno to potraživanje. Ako dužnik ne ispuni svoju obavezu, povjerilac se
87. može namiriti iz zadržane stvari istim postupkom kao založni povjerilac. Pravo
88. zadržavanja je također jedno od sredstava obezbjeđenja ispunjenja ugovornih
89. obaveza, jer je povjerilac ovlašten zadržati dužnikovu stvar u svojim rukama, sve
90. dok mu dužnik ne ispuni obavezu.
91. Da bi se povjerilac mogao koristiti pravom zadržavanja, potrebno je da se ispune
92. određene pretpostavke:
93. ♦ Povjeriočevo potraživanje mora biti dospjelo. Kad je jedno potraživanje
94. dospjelo regulirano je u čl. 314. i sl. ZOO. Izuzetak od dospjelosti potraživanja
95. predviđen je za slučaj kada je dužnik postao nesposoban za plaćanje. U takvoj
96. situaciji povjerilac ne mora čekati na dospjelost potraživanja da bi se mogao služiti
97. pravom zadržavanja.
98. ♦ Pravo zadržavanja se može vršiti na stvari. Stvar mora imati određenu
99. prometnu vrijednost, jer se u protivnom ne bi mogla prodati. ZOO ne određuje da li
100.ta stvar mora biti pokretna i nepokretna. Smatramo da stvar može biti kako pokretna,
101.tako i nepokretna.
102.♦ Stvar mora biti u posjedu povjeioca.
103.Da bismo lakše razumjeli pravo zadržavanja, poslužimo se jednim primjerom.
104.A (zakupodavac) je izdao B-u (zakupoprimac) u zakup poslovne
prostorije za
105.mjesečnu zakupninu od 500 KM, na rok od 5 godina. A je vlasnik
nekretnine. Tokom
106.trajanja zakupa B je uz A-ovu suglasnost uložio 5 000 KM u adaptaciju
prostora. Nakon
107.isteka roka od 5 godina A traži povrat nekretnine. B ne želi vratiti
nekretninu dok mu A
108.ne isplati iznos od 5 000 KM za uloženu investiciju.
109.Ima li B pravo zadržati nekretninu, odnosno nakon isteka roka odbiti vratiti istu A-u
110.ili mora ostvarenje svojih prava tražiti u novoj parnici, u kojoj će se on pojaviti kao
111.tužilac?
112.149 VS RH, Rev. 1243/91, od 25.06. 1991. - Izbor odluka 1993 – 91.